ERR metode u informatici/ra unalstvu Razgovor o po etku nastave Otvoreni oblik razgovora koji usmjerava nastavnik Integracija u eni

tegracija u eni kih priloga Faza motivacije Nastavnik preuzima ulogu davatelja poticaja i aktivnog slu atelja, pa ljivo usmjerava i brine se za otvorenu atmosferu razgovora U enike u initi znati eljnima Povezivanje novog s poznatim Dati u enicima priliku da primjene svoje predznanje Poticati to vi e na vlastite priloge Razja njavanje tematike Poticati stru ni interes i razvijati motivaciju za u enje Va an je dobar po etni poticaj i po etni pitanje Dati vremena u enicima za razmi ljanje Kod vrlo visoke aktivnosti dogovoriti trajanje razgovora Dopustiti stvaranje govornih lanaca u kojima u enici govore jedni drugima, spontano se o ituju, artikuliraju predznanje, dok nastavnik slu a i bilje i priloge. Koristiti medije kao to su: karikature, skice problema, novinski naslovi, i drugo.

Po etna metoda brain storming Vrtlog ideja u kojoj se u enici slobodno izra avaju o nekoj temi, artikuliraju predznanje i postavljaju vlastita pitanja. Nastavnik daje pojam, temu ili pitanje. U enici unutar zadanog vremena izra avaju to im pritom padne na pamet. Izjave se zapisuju na plo u ili karte. Slobodno izra avanje misli i ohrabrivanje za kreativne i neobi ne priloge. Poticanje motivacije za u enje bez pritiska ili stresa. Mo e se izvoditi samostalno, u paru ili grupi.

Pisani razgovor U enici komuniciraju pismeno. Na zajedni kom listu zapisana je tema u obliku naslova ili na sredini lista. U enici u ti ini naizmjence zapisuju to im padne na pamet o toj temi, pozivaju se jedni na druge i stvaraju zajedni ki tekst.

Stvara se visoka koncentracija Intenzivan oblik dru tvene interakcije (kontakt bez izgovorenih rije i) Prikupljanje predznanja Razvoj kreativnosti Sudjeluju u enici koji se ne javljaju u razgovorima za vrijeme nastave Filtriranje izjava koje su korisne za daljnji postupak

Petminutni sastav (slobodno pisanje) U enici slobodno pi u o odre enom pojmu, temi Nekoliko dobrovoljaca pro itaju svoje slobodne sastave cijeloj grupi

Razmisli/u paru razmijeni U enici se podijele u parove. Podijele im se pitanja iz nastavne jedinice o kojima e samostalno razmisliti i zapisati svoju reakciju. Svaki od u enika u paru pi e etiri minute o svojoj temi. Nakon pisanja, parovi razmjenjuju iskustva, uspore uju svoje odgovore s partnerovim Nekoliko parova pro itaju svoje odgovore cijelom razredu.

Grozdovi Strategija pou avanja koja poti e u enike da slobodno razmi ljaju o nekoj temi. Koristimo ju u etapi evokacije i refleksije Nelinearna metoda asociranja koju bi valjalo planirati u malim skupinama Mo e potaknuti na razmi ljanje podrobnije obrade teme, a mo e poslu iti i kao na in ponavljanja obra ene teme te kao na in stvaranja novih veza i spoznaja Pismena aktivnost koja mo e koristiti kao uvo enje u pisanje, osobito za u enike koji nerado pi u. Podjestnik u enicima na spoznaje i veze kojih mo da nisu bili svjesni Mogu se oblikovati individualno ili grupno

Koraci u stvaranju grozdova Napisati klju nu rije ili frazu na sredini papira ili plo e Po nu se zapisivati rije i ili fraze koje padnu na pamet u vezi s tom temom Dok se u enici prisje aju pojmova i zapisuju ih, neka po nu povezivati pojmove za koje smatraju da se mogu usporediti Treba zapisivati to vi e pojmova ili dok ne istekne vrijeme ili ne prestanu ideje.

Pravila u stvaranju grozdova Zapisivati sve to padne na um, ne razmi ljati o to nosti, samo sve zapisivati Ne treba se brinuti zbog pravopisa i ostalih ograni enja Ne prestaje se pisati sve dok ne pro e vrijeme da bi se sve ideje izlu ile. Ako ponestanu ideje na neko vrijeme, mo e se arati po papiru dok ponovno ne nai u Potrebno je stvoriti to vi e veza Tema mora biti zanimljiva svim u enicima Razmjena grozdova s drugim lanovima grupe ili u parovima Nastavnik, mentor tako er izra uje grozdove kako bi se aktivnost i zadatak shvatili ozbiljno

Metoda INSERT Metoda INSERT (Interactive Noting System for Efective Reading and Thinking) je na in pra enja razumijevanja. Dok itaju, u enici ispisuju oznake na marginama teksta. Koriste se etiri oznake prema u enikovom znanju i spoznajama:

+ nove informacije  ? poznato od prije ne to proturje no zbunjuju e ili elimo znati vi e Ne treba ozna avati svaki red ili pojam, ve se oznake postavljaju prema prikazanim informacijama op enito. Nakon itanja, analiza postavljanja oznaka poma e kod otkrivanja novih ili zbunjuju ih informacija ili postavki o kojima u enici ele doznati vi e.

Kategorizacijski pregled Ovom metodom u enici organiziraju ideje koje su asocirali. Nakon razmi ljanja i diskusije odre uju kategorije za ideje. Kategorije se zapisuju na plo u, kartu ili bilje nicu i potom upisuju asocirane ideje u primjerene kategorije. Ponekad e grupa u enika promijeniti kategoriju, pa kategorizacija varira od grupe do grupe.

Vennov dijagram Vennov dijagram se sastoji od dva ili vi e velika i djelomice preklapaju a kruga s prostorom u sredini.

Mo e poslu iti za suprotstavljanje ideja ili da se poka e kako se one preklapaju. Vennov dijagram s dva preklapaju a kruga omogu ava usporedbu obilje ja dvaju pojmova.

Kockarenje To je metoda pou avanja koja omogu uje obradu neke teme iz razli itih perspektiva, pri emu se u enici slu e kockom na ijim su plohama napisane natuknice za mi ljenje i pisanje. Upute za est ploha su: OPI I treba opisati to se vidi, boju, veli ina, oblik. USPOREDI emu sli i? Od ega se razlikuje?

POVE I Na to vas podsje a? to vam pada na um? RA LANI Recite kako se proizvodi. (Mo e se i izmisliti.)

PRIMJENI Kako se mo e primijeniti? ZA/PROTIV Zauzmite stav. Nastavnik vodi u enike kroz aktivnost kockarenja tako da u enici kratko slobodno pi u o zadanoj temi. Postupak slobodnog pisanja nastavlja se kroz svih est ploha kocke. Nakon pisanja, u enici razmjenjuju svoje odgovore (u paru i grupi), te reagiraju pohvalama i pitanjima.

Konceptualna tablica Koristan na in vizualne organizacije informacija poslije diskusije predstavlja konceptualna tablica. Pomo u nje u enici uspore uju tri ili vi e postavki ili problema. Vodoravno se upi u stavke koje se uspore uju, a okomito obilje ja prema kojem ih se uspore uje. Mogu se osmisliti kao aktivnost za razrednu diskusiju.

T-tablica T-tablica predstavlja vi enamjensko vizualno pomagalo bilje enja binarnih odgovora (da/ne, za/protiv) ili usporedbi/suprotstavljanja tijekom diskusije. U enici nakon itanja zadanog teksta, u parovima oblikuju T-tablicu u kojoj u zadanom kra em vremenu zapisuju s lijeve strane tablice sve razloge kojih se mogu sjetiti u korist odre ene ideje ili postupka, a potom zapisuju s desne strane tablice sve razloge kojih se mogu sjetiti protiv te ideje ili postupka.

Ispremije ane re enice U enicima prije itanja daje se popis stavki, naziva ili postupaka te zatra i da predvide pravilan redoslijed kojim ih treba slo iti. Mo e ih se zamoliti da te nazive (re enice) slo e ispravnim redoslijedom nakon to pro itaju tekst.

U enici u parovima trebaju objasniti razredu za to su poredali zadane tvrdnje na odre eni na in. Metoda se mo e primjeniti za usvajanje postupaka rada na ra unalu u odre enim programima.

KWL tablica KWL tablica sadr i elemente to znam, to elim saznati, to sam nau io (engl. KWL Chart, What I know, What I want to know, What I learned). Tokom nastavnog procesa u enici popunjavaju tablicu. Prije itanja teksta, u enici u parovima pi u u prvom stupcu tablice to znaju ili misle da znaju o odre enom problemu ili postupku. Njihove ideje se mogu svrstati u kategorije. U drugom stupcu elim znati u enici zapisuju pitanja koja ih zanimaju vezano za tvrdnje u koje nisu sigurni. Nakon itanja zadanog teksta, u enici ispunjavaju stupac to smo nau ili, pri emu skre u pozornost na pitanja koja su postavili prije itanja. Ukoliko su neka pitanja ostala neodgovorena, s u enicima treba porazgovarati gdje bi mogli potra iti odgovore na ta pitanja.

Mre a diskusije U enici u parovima napi u popis razloga u korist ili protiv mi ljenja o odre enom pitanju u tekstu koje je postavljeno u obliku binarnog pitanja (npr. Da li bi djeca trebala raditi na Internetu uz prisustvo roditelja?). Parovi se pridru e drugim parovima i razmatraju to pitanje. Diskusija zahtijeva od svih sudionika sposobnost da se ivi s druk ijim shva anjima. teta je to se ova metoda premalo uvje bava u nastavi, ona se ne bi trebala ograni iti samo na dru tvene predmete.

Debata Debata se esto koristi kao dogradnja aktivnosti mre e diskusije. Razred se fizi ki podijeli i u enici zastupaju suprotna mi ljenja u vezi s nekim problemom doslovce mijenjaju strane jer se premje taju s jedne strane razreda na drugu kako mijenjaju mi ljenja. U debati u enici pozorno slu aju tu e mi ljenje prije nego to reagiraju. Va no je da svi lanovi grupe sudjeluju u raspravi. Kao zaklju ak, dobrovoljac svake grupe sa ima stajali te svoje grupe. Debata zavr ava glasovanjem o problemskom pitanju.

Suradni ko u enje

Rezultati u enja pobolj avaju se suradni kim u enjem u kojem u enici rade zajedno, u parovima ili malim grupama, istra uju zajedni ku temu ili problem. U enici su koncentriraniji na rad, manja je nedisciplina, ve a motiviranost za bolji uspjeh i u enje. Ostvaruje se ve a socijalna podr ka, pozitivniji, tolerantniji i prijateljskiji odnosi s vr njacima.

Temeljni elementi suradni kog u enja su pozitivna me uovisnost, osobna prijateljska interakcija, pojedina na odgovornost i grupno procesiranje. Vrlo je bitno ne izgubiti iz vida injenicu da smo intenzivno dru tvena bi a koja postoje samo u slo enoj mre i odnosa. Na a sposobnost da razmi ljamo i razmjenjujemo misli i ideje igra temeljnu ulogu u pri i ljudskoga uspjeha. Susan A. Greenfiled (iz knjige Obja njenje ljudskoga mozga) Na in ivota ljudi u osnovi je dru tven. Da bismo pribavili stvari potrebne za ivot mi sura ujemo s drugima. To zahtijeva posebne mozgovne programe. J. Z. Young (iz knjige Programi mozga) Metoda slagalice Suradni ka struktura slagalice je u tome da lanovi neke suradni ke grupe postanu stru njaci u odre enom polju neke teme. Razred je podijeljen u grupe (mati ne skupine). Temu koju prou avamo podijelimo na 4 dijela. Unutar mati ne skupine u enike podijelimo npr. brojevima (jedinice, dvojke, trojke, etvorke). Svi u enici dobiju neki dio teksta. Sada se svi u enici kojima je dodijeljen isti broj premje taju u ekspertnu skupinu. Oni zajedno rade na istom dijelu teksta i postaju eksperti iz tog dijela. Ekspertna skupina prou ava svoju podtemu i planira efikasne na ine za pou avanje va nih informacija svojim mati nim grupama kada se vrate u njih. Po zavr etku u enici se vra aju iz ekspertnih skupina u mati ne skupine i pou avaju ostale u enike sadr aju. lanovi mati nih skupina trebali bi zapisivati sva pitanja koja imaju veze s bilo kojim dijelom teksta. Ta bi se pitanja trebalo uputiti grupnom ekspertu koji je odgovoran za taj dio.

Ekspertne grupe (programi moje ra unalo i Windows Explorer): 1. Usporedba programa Moje ra unalo i Windows Explorer 2. Na ini prikaza i sortiranja mapa i datoteka 3. Kreiranje nove mape, preimenovanje mapa i datoteka 4. Ozna avanje, kopiranje i premje tanje mapa i datoteka

Ekspertne grupe (oblikovanje teksta): 1. Oblikovanje pisma 2. Oblikovanje odlomaka 3. Oblikovanje stranica 4. Oblikovanje zaglavlja i podno ja Ocjenjivanje u enika: Ekspertna grupa: Ime i prezime lana: Elementi ocjenjivanja: prezentacija: izrada (kreativnost): informativnost:

Zaklju ak U nastavi informatike/ra unalstva primjenjuje se nastavni ko predavanje kao kombinacija metode usmenog izlaganja i metode demonstracije. Problem se javlja ukoliko ovaj oblik dominira nad tijekom nastave. Odabirom suvremenih didakti kih strategija u ostvarivanju ciljeva odgoja, nastavniku se pru a mogu nost kreiranja raznih metodi kih scenarija kojima se posti e nova kvaliteta nastave, pove an interes i motivacija. U enici se od pasivnih promatra a pretvaraju u aktivne i zainteresirane sudionike koji sudjeluju u pripremi, ostvarivanju i vrednovanju nastavnih situacija. Dok je ju era nji nastavnik bio vo a i onaj koji nudi znanje, dana nji nastavnik je katalizator i usmjeritelj Misija super-nastavnika je ponovno otkriti radost u enja iz djetinjstva sa svojim u enicma kao partnerima. Eric Jensen (Super-nastava)