Nikola Opati, sudac upanijski sud u Velikoj Gorici

Institut kamate kroz djelatnost osiguranja

U Zagrebu, oujak 2006.

Uvodne naznake

Djelatnost osiguranja i njegova konkretna razvijenost vaan je i neodvojivi dio svakog modernog financijskog sustava pojedine drave. Proces usklaivanja hrvatskog zakonodavstva iz podruja djelatnosti osiguranja s pravnim steevinama odnosno direktivama Europske unije, rezultirao je donoenjem novih zakona i to Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu oba objavljena u Narodnim novinama br. 151/05, od 23. prosinca 2005. sa stupanjem na snagu 1. sijenja 2006. To je ujedno bio razlog da su se navedeni zakoni donijeli u parlamentarnoj proceduri po hitnom postupku. Polazei od injenice da institut kamate u ekonomskom i pravnom smislu ini esenciju svakog konkretnog financijskog sustava, bez imalo pretencioznosti moemo zakljuiti da kamata (ugovorna i zatezna) ima, ini se, gotovo presudan utjecaj na njegovo cjelokupno funkcioniranje i kretanje, pa tako i na djelatnost osiguranja kao dijela tog financijskog sustava. uveni J. M. Keynes proniknuo je novu ulogu kamata u ekonomiji zasnovanoj na slobodnom kretanju robe i kapitala, uvidjevi koliku mo imaju kamate u oivljavanju gospodarstva i nivou zaposlenosti. Drava pomou intervencija u visinu kamatne stope (npr. odreivanjem eskontne stope) regulira cjelokupno gospodarstvo i uvjete njegovog poslovanja. Zato nije ni udo vijesti o poveanju ili smanjenju eskontne stope plijene prvorazrednu medijsku pozornost. Institut kamata, njegovo tumaenje i primjena za djelatnost osiguranja od dvostruke je vanosti. Naime, drutva osiguranja kroz svoje poslovanje na tritu pojavljuju se u pravnom prometu kao dunici kod ispunjavanja obveza koje su preuzeli na osnovi ugovora o osiguranju u trenutku nastupa osiguranog rizika, ili s druge strane kao vjerovnici u naplati premije, regresnih trabina, ili pak u plasmanu financijskih sredstava kroz njihovo ulaganje na tritu kapitala, odnosno kroz kreditiranje drugih gospodarskih subjekata. Pravilno shvaanje znaenja instituta kamata, poznavanje zakonske regulative i sudske prakse u tom segmentu jedan je od preduvjeta za stabilno financijsko poslovanje i upravljanje aktivom i pasivom drutava za osiguranje. Primjena novih zakonskih rjeenja u praksi moraju odraavati zauzeti stav da budu pravina i uravnoteena kako u odnosu na osiguratelja, tako i u odnosu na osiguranika. Zasigurno smisao promjene dosadanjeg svojevrsnog favoriziranja tetnika kroz praksu dosuivanja kamate na pravinu novanu naknadu od dana donoenja prvostupanjske presude, u korist oteenika na nain da je sada zakonom regulirano dospijee obveze pravine novane naknade od dana podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga, nije dovoenje tetnika, odnosno osiguratelja kao odgovornu osobu u financijske potekoe, ali se s time pokuala prevenirati vea odgovornost u izvravanju obveza osiguratelja kao ekonomski jae strane od oteenika. Kroz analizu zakonske regulative instituta kamata, te njihove konkretne primjene u gospodarskom prometu i sudskoj praksi kroz proteklih dvadesetak godina, prvo na podruju ex SFRJ, a zatim Republike Hrvatske, osobito promatrajui njezinu visinu i nain obraunavanja, vidljivo je da su se kroz takvu regulativu, a zatim i primjenu instituta kamate u praksi provlaile tenje koje su supstancionalno nespojive sa osnovnim funkcijama kamate. Naime, u institutu kamate, a poglavito u praktinoj

3 primjeni kamate prepoznat je pogodan instrument odravanja kakve-takve zatite vjerovnika od gubitka vrijednosti novca, to je u nedostatku drugih instrumenata bilo pravno-politiki sasvim opravdano. Meutim, u meuvremenu uspjenom stabilizacijom negativnih monetarnih kolebanja uz istodobnu iroku praksu ugovaranja i primjene monetarnih (valutnih) klauzula, koje su titile vjerovnike od gubitka vrijednosti novca, tim novim uvjetima neprilagoena visina kamatnih stopa i sam nain njihovog obrauna, dovela je do oitog nesrazmjera u duniko-vjerovnikim odnosima ije se dimenzije plastino mogu prepoznati kroz analizu i visinu dobiti hrvatskog financijskog sektora, osobito banaka i tedionica, koje su financijski najuspjenija trgovaka drutva.

II Pravni izvori instituta kamata u RH nakon 1. sijenja 2006.

Donoenjem Zakona o kamatama - Narodne novine br. 94/04 od 12. srpnja 2004. sa stupanjem na snagu 20. srpnja 2004., obzirom na dotadanja razliita postupanja u praksi, zakonski je otklonjena dotadanja mogunost razliitih postupanja vezano uz obraun zatezne kamate, jer se ovim Zakonom jednoznano uredilo da se zatezna kamata obraunava proporcionalnom metodom bez pripisa kamate na kraju obraunskog razdoblja. Osim navedenog, tim Zakonom se uredilo da Vlada Republike Hrvatske na preporuku strunog tijela (Odbora za utvrivanje kamatnih stopa), odreuje najviu doputenu ugovornu kamatnu stopu koja se ugovara izmeu dunika i vjerovnika. Time se, barem zakonski, izbjegla mogunost transparentnog ugovaranja neprihvatljivo visokih kamatnih stopa kojima vjerovnik iskoritava teak poloaj dunika. U postupku prilagodbe hrvatskog zakonodavstva s pravnim steevinama odnosno direktivama Europske unije, kao preduvjeta za ravnopravno lanstvo u toj europskoj integraciji donesen je posve novi Zakon o obveznim odnosima - Narodne novine br. 35/05 s stupanjem na snagu 1. sijenja 2006. (dalje: ZOO 2005) regulirajui sadrajno istu materiju kamata kao i cit. Zakona o kamatama, s tim da se odredbe lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. ZOO 2005 poinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu tog Zakona, tj. 1. sijenja 2008., to jasno ukazuje na osjetljivost materije i potrebi dulje prilagodbe subjekata novim zakonskim uvjetima. Osobito je prigovarano uspostavi sustava odreivanja zateznih, a posredno i ugovornih kamata uz pomo eskontne stope HNB kao polazine toke, jer ona navodno nema ulogu koju ima u EU. Za podruje naeg novog ureenja instituta kamata glavni uzor bila je Smjernica 2000/35/EZ o spreavanju zakanjenja u plaanju u trgovakim ugovorima 1. To je bila obveza Republike Hrvatske, pa stoga izabrani model i nije bio stvar slobodne zakonodaveve odluke. Sukladno lanku 1164. stavak 2. ZOO 2005 s poetkom primjene odredaba lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. tog Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. stavka 1. toke 1. i lanka 10. Zakona o kamatama (Narodne novine, br. 94/04.). Meutim, i da toga nema nita se ne bi promijenilo - stupanjem na snagu novih odredbi one ranije prestaju vaiti (vrijediti, biti
1

Directive 2000/35/EC of the European Parliment and of the Council on combating late payment in commercial transaction, objavljena u Offical Journal L 200 str. 35.

4 na snazi, biti u primjeni). Pravilo lex posterior derogat legi priori potpuno jasno iskazuje da poetkom (odgoene) primjene novoga zakona prestaje vaiti (vrijediti) onaj raniji zakon koji ureuje istu materiju, ali to je ipak u zakonu izrijekom navedeno. Dakle, obzirom na sadraj lanka 1164. stavak 2. ZOO 2005 i nakon potpune primjene ZOO-a 2005. s 1. sijenja 2008., ostati e na snazi neke odredbe Zakona o kamatama - Narodne novine br. 94/04, konkretno: - odredba lanka 3. koja propisuje kojom se matematikom metodom izraunava kamata, - odredba lanka 9. stavak 1. toka 2. o novanoj kazni za prekraj kojeg poini vjerovnik, pravna ili fizika osoba ako obrauna zatezne kamate suprotno l. 3. Zakona o kamatama, kao i odredba lanka 9. stavak 2. kojom se propisuje novana kazna odgovornoj osobi u pravnoj osobi za takav prekraj pravne osobe. Predviene prekrajne kazne za vjerovnike kreu se u iznosu od 50.000,00 kn do 500.000,00 kn, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi u rasponu od 10.000,00 kn do 50.000,00 kn. - prijelaze i zavrne odredbe Zakona o kamatama (lanak 11.-13.). Odgoda primjene lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. ZOO-a 2005, znai da e u sferi primjene instituta kamate (ugovorne i zatezne) u hrvatskom pravnom sustavu u razdoblju od 1. sijenja 2006. do 31. prosinca 2007. trebati nuno kombinirati odredbe ZOO-a 2005 i Zakona o kamatama zatim odredbe Uredbe o visini stope zatezne kamate te Uredbe o visini najviih doputenih ugovornih kamatnih stopa obje objavljene u Narodnim novinama br. 153/04 od 3. studenog 2004. Odredbe ZOO-a 2005 ija je primjena odgoena do 31. prosinca 2007. ureuju: - ogranienje visine stope ugovornih kamata izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac, - ogranienje visine stope ugovornih kamata izmeu trgovaca, odnosno izmeu trgovaca i osobe javnog prava, - ogranienje visine stope kada su kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, - nain odreivanja stope zateznih kamata, - mogunost ugovaranja drukije stope zateznih kamata kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovaca i osoba javnog prava, - nitetnost ugovorne odredbe o zateznim kamatama kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovaca i osoba javnog prava, - odnos ugovorne i zatezne kamate kada je ugovorena stopa via od zatezne, - obvezu HNB da svakog 1. sijenja i 1 srpnja objavi eskontnu stopu u Narodnim novinama. U punoj primjeni regulative o kamatama nakon 1. sijenja 2006. godine slijedee su odredbe ZOO-a 2005 : - lanak 26. stavak 4. - ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa, - lanak 26. stavak 5. - stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine, koja je vana zato to onemoguuje da se ugovaranjem kraeg razdoblja zaobiu prisilne odredbe o najvioj doputenoj stopi, pa je ona u tom smislu prisilna i ugovorne strane ne mogu valjano ugovoriti krae razdoblje na koje bi se odnosila kamatna stopa, ako bi to dovelo do premaivanja najvie doputene stope ugovorne kamate.

5 lanak 27. - ureuje pitanje zabrane anatocizma, uz predviene dvije iznimke (st. 2. i st. 3). lanak 28. - ureuje proirenje odredaba o ugovornim kamatama za novane obveze na ostale obveze kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu. Naplatni zajam, iji predmet ne ini novana svota, nego odreena koliina zamjenjivih stvari, predstavlja primjer situacije koju ureuje ova odredba, lanak 29. st. 1. - regulira zatezne kamate kada se duguju, u cijelosti preuzimajui sadraj ranijeg lanka 277. st. 1. ZOO-a 1991 - dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, lanak 29. st. 7. - propisuje da se stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine, lanak 30. - u cijelosti je preuzela sadraj ranijeg lanka 278. ZOO-a 1991. lanak 31.- regulira zabranu anatocizma za zatezne kamate - propisujui da na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno (st. 1. ), dok na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (st. 2.).

III

Kamata - pojam, vrste i pravne znaajke

Kamata je, najkrae reeno, u svojoj biti naknada koja se plaa za upotrebu tueg novca ili tuih zamjenjivih pokretnih stvari. To je cijena koja je odreena bilo ugovorom, ili pak tu cijenu odreuje zakon u sluaju da se novac ili tua zamjenjiva stvar neovlateno koristi. Kamata je izraz vlasnikih ovlasti, atribut vlasnitva u irem smislu, predstavlja naknadu cijenu za liavanje koristi koje vlasnik trpi za odreeni vremenski period. Dakle, kamata je iskljuivo funkcija privatnog vlasnitva i kapitala 2. Osim rijei kamata/e/, izvorno grkog podrijetla i na novogrkom znai dobitak, zarada, dok na starogrkom ima sasvim drugo znaenje- muka, umor, napor, naporan rad, najee se za pojam te vrste naknade upotrebljava i rije interes to je sluaj u veini europskih jezika. Kamata je porijeklom povezana za institut zajma, a i danas je sastavni dio zajma ili kredita, meutim s druge strane kamata postoji i izvan tog (ugovornog) domena. Vrlo je interesantan povijesni razvoj instituta kamata, kako u ekonomskom tako i u pravnoj sferi, jer su kamate od pamtivijeka jedan od najkontroverznijih problema teorije i prakse. Sama definicija kamate /interesa/ da je to u biti naknada koja se plaa za upotrebu tueg novca ili tuih zamjenjivih pokretnih stvari (kapitala), koja se rauna u stvarima iste vrste, a ovisi o koliini i vremenu, nastavno daje nam pravo na zakljuak da su kamate sporedno (akcesorno) potraivanje, na koje vlasnik kapitala ima pravo uz glavnicu. Izraz kapital nije zakonski pojam, pa ga treba shvatiti kao novac, ali uz napomenu kako se pravila o kamatama (ugovornim) mogu odnositi i na generike stvari i izraziti u tim stvarima (npr. u ugovoru o zajmu).

Enciklopedija imovinskog prava i udruenog rada, Novinsko izdavaka ustanova Slubeni list SFRJ, Beograd , 1978., tom I str. 673.

6 Uz pojam kamata vrsto su vezani pojmovi glavnice i kamatne stope pri emu pod pojmom glavnice treba shvatiti trabinu na koju se obraunava kamata, a pod kamatnom stopom postotak prema kojem se obraunava kamata na glavnicu. Kamate su civilni plodovi, a ovi se pak definiraju kao prinosi (prihodi) koje ne daje sama stvar, ve koje dobivamo od stvari posredstvom nekog pravnog odnosa. Meu civilnim plodovima razlikujemo dospjele i nedospjele. Pravilo je da vjerovnik od dunika moe traiti predaju civilnih plodova istom nakon dospjelosti. Vlasnitvo civilnih plodova sjee se dospjelou i percepcijom (lat. perceptio - uzimanje, sabiranje)3. Obveza plaanja kamata, bilo onih zasnovanih na ugovoru ili na zakonu akcesorne je prirode, to znai da kamata slijedi pravnu sudbinu glavnog potraivanja. Hrvatsko procesno zakonodavstvo, konkretno Zakon o parninom postupku4 sukladno lanku 35. kamatu smatra sporednim potraivanjem. Naime pri utvrivanju vrijednosti predmeta spora, kad je za utvrivanje stvarne nadlenosti, sastava suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim sluajevima predvienim u tom zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir ako ne ine glavni zahtjev. Sama struktura novog Zakona o obveznim odnosima 5 koji izmeu ostalog regulira mjesto i ulogu kamata u pravnom sustavu, zorno ukazuje da je institut kamate vezan uz novane obveze. Meutim, isto tako valja rei da je ZOO 2005. propisao (lanak 28) da odredbe tog Zakona (ZOO 2005) o ugovornim kamatama na odgovarajui nain vrijede i za ostale obveze kojima su objekt inidbe stvari odreene po rodu. Dakle, u naplatnom zajmu iji predmet nije novana svota, nego odreena koliina zamjenjivih (generikih) stvar), naplatnost zajma znai da zajmoprimatelj (dunik) ima (uz obvezu vraanja iste koliine stvari iste vrste i kakvoe) obvezu plaanja kamata. No, kako glavnicu ne ini novana svota, ni kamata nee biti izraena u novcu, nego u stvarima iste vrste i kakvoe. Stoga u svim sluajevima kad je glavnica izraena u generikim stvarima i postoji obveza plaanja ugovornih kamata u generikim stvarima, na odgovarajui nain primijenit e se odredbe o ugovornim kamatama. Kriterij razlikovanja kamata na aktivne i pasivne kamate rezultat je promatranja instituta prema ulogama stranaka, odnosno davatelja ili primatelja zajma, odnosno kredita, osobito s bankarskog aspekta. Zatim, obzirom na kamatnu stopu, kamate mogu biti fiksne ili promjenjive. Mjenine kamate su one koje se plaaju na mjenini dug (mogu biti ugovorne, zatezne ili diskontne). interkalarne kamate su ugovorne kamate i ine naknadu za vrijeme odgoenog plaanja glavnice. Eskontna (diskontna) kamata koristi se u bankarstvu, a sastoji se u tome to se pri kupovini nedospjelih trabina (mjenica, zadunica) unaprijed odbija od nominalne Vedri, Martin i Klari, Petar Graansko pravo, Narodne novine d.d., IV izd. Zagreb, 2000 str. 85. 4 Zakon o parninom postupku - Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01 i 117/03). 5 Zakon o obveznim odnosima - Narodne novine br. 35/05 s stupanjem na snagu 1. sijenja 2006.
3

7 vrijednosti jedan odreeni iznos. Logika ove naplate je u notornoj injenici da gotovina vrijedi vie od potraivanja duga (veresije). Novi Zakon o obveznim odnosima vezao je visinu zakonskih kamata na eskontnu stopu Hrvatske narodne banke. Eskontnu stopu definiramo kao kamatnu stopu sredinje (centralne) banke koju joj plaaju poslovne banke. Naime, centralna banka kao emisiona ustanova krajnji je izvor likvidnosti. to je vea eskontna stopa vea je kamatna stopa poslovnih banaka i obratno. Eskontna stopa je kljuan element voenja monetarne politike u najrazvijenijim zemljama svijeta, jer se eskontnom politikom utjee na smjer kretanja gospodarstva. Pravni temelji iz kojih potraivanje kamata moe proizlaziti su ugovor i zakon, pa se po tom kriteriju razlikuju ugovorne (konvencionalne) i zakonske kamate (legalne). ZOO - 2005 diferencira kategoriju ugovornih kamata i zateznih kamata. Uz razdoblje ukamaivanja (npr. godinje) kamatna stopa je vaan element za utvrivanje visine kamata. O obraunskoj metodi moe ovisiti apsolutni iznos kamate, tako postoje jednostavni i sloeni, a oba naina mogu se primijeniti anticipativno i dekurzivno. Anticipativnim obraunom kamate se obraunavaju na poetku razdoblja, a kod dekurzivnog na kraju razdoblja ukamaivanja. Anticipativni obraun (na poetku razdoblja) obavlja se od zakljune glavnice(one s kraja razdoblja), dok se kamate dekurzivnim obraunom (na kraju razdoblja) obraunavaju od poetne glavnice. Razlika ovih obrauna, uz isti nominalni kamatnjak za vrijeme kanjenja u plaanju daje viu kamatnu stopu u anticipatvnom obraunu. Zatezna kamata po prirodi stvari uvijek se obraunava dekurzivno.6 Obzirom na funkcije koje su namijenjene institutu kamata - dakle za stjecanje koristi putem kapitala, poticanju dunika na pravodobno ispunjenje obveze i naknade za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari, postoji i jedna skrivena funkcija kamate, koja funkcija dolazi do izraaja u vremenima izrazitog negativnog kolebanja vrijednosti (papirnog) novca, dakle novca bez svoje unutarnje vrijednosti - inflacije, osobito kad je vrijednost novca nezatiena monetarnim klauzulama, koje i ne moraju same po sebi biti garant zatite vrijednosti. Tada kamata svojom visinom preuzima funkciju uvanja vrijednosti. Kamata je po svojoj biti i cijena novca, pa se poveanjem kamatne stope nastoje smanjiti inflatorne tendencije. Dapae, poveanje kamatne stope, naravno iznad stope inflacije, poveava se i sama vrijednost novca. Ukoliko je kamatna stopa jednaka sa stopom inflacije, sauvana je njegova vrijednost, ali onda ne donosi korist putem kapitala. Ovdje je posebno zanimljivo promotriti situaciju kad je glavnica novca zatiena monetarnom klauzulom to podrazumijeva da je vrijednost glavnice vezana uz vrijednost odreene strane valute, npr. vicarski franak. Tada da bi vrijednost glavnice doista bila zatiena, a da se i pri tome neto i zaradi na plasmanu novanog kapitala, u visinu kamatne stope mora se ugraditi i visina inflacije u vicarskoj dakle gubitak vrijednosti vicarskog franka, dodue vrlo mala ili je pak nema, ali ipak postoji mogunost postojanja i takvog rizika.7.

Giunio, Miljenko, Zatezne kamate u propisima i praksi, Zatezne kamate, TEB, Zagreb, 2004. str 31. 7 Opati, Nikola, Novac-pravni aspekti pojavnosti, Hrvatska pravna revija 1/2006.

IV UGOVORNE KAMATE
Ugovorne kamate se u pravilu ugovaraju izmeu subjekta obvezno-pravnog odnosa, odnosno ureene su samim ugovorom. Postoji razlika izmeu ugovornih i ugovorenih kamata. Definicija da je kamata u svojoj biti naknada koja se plaa za upotrebu tueg novca ili tuih zamjenjivih pokretnih stvari, upravo odgovara ugovornoj kamati. Zakon o obveznim odnosima 2005 ne definira to znai pojam ugovornih kamata, govori samo o stopi ugovornih kamata, u smislu (maksimalne) visine izraene u relativnom broju koji se ne u propisu navodi numeriki ve opisno. Izraz ugovorne kamate ukazuje na pripadnost kamata ugovoru, dok se izraz ugovorene kamate odnosi na nain njihovog utvrivanja. Kamata se inae odreuje kao relativna veliina (postotak) u odnosu na glavnicu, a pravilo je da se kamate raunaju i daju u kvaliteti glavnice. Ako je glavnica u novcu ona e i kamata biti u novcu. Ako se radi o obvezama iji je predmet odreen po rodu, to se tie ugovornih kamata one e biti odreene u predmetu stvari. Kamate na nenovane obveze mogue je ugovoriti u novcu.

V ZATEZNE KAMATE
Zatezne kamate zakonski su pripadak iskljuivo novanih obveza, te su strogo vezane uz zakanjenje s ispunjenjem novane obveze. One su zakonske kamate, jer je zakonom propisano da dunik koji zakasni s ispunjenjem obveze duguje pored glavnice, i zatezne kamate. Zatezne kamate se ne ugovaraju i pripadaju po zakonu. Zatezne (moratorne) kamate su vezane uz injenicu zakanjenja u plaanju pa se stoga zahtjeva ustanovljavanje dospjelosti temeljne obveze. Zatezne kamate imaju tijek od prvog slijedeeg dana po dospijeu plaanja, pa sve do ukljuivo dana plaanja. Dospijee novane trabine moe biti ugovoreno. Zatezne kamate zakonom su unaprijed odreena naknada za koritenje odreenog iznosa tuenog novca. Zatezne kamate nisu naknada tete, jer nema elemenata protupravnosti u postupanju dunika. Zatezne kamate kroz svoju visinu imaju i kaznenu funkciju, jer se njima sankcionira ponaanje dunika koji na vrijeme ne ispunjava svoje obveze. Isto tako one kroz svoju visinu moraju djelovati destimulativno na dunika, tako da ga ekonomskom logikom prisili na ispunjenje novane obveze. Kod zateznih kamata (kao i kod ugovornih kamata l. 27. ZOO 2005) postoji zabrana anatocizma (l. 31. ZOO 2005) Pod anatocizmom se podrazumijeva obveza plaanja kamata na kamatu. Svrha zabrane anatocizma jest u ouvanju naela jednake vrijednosti davanja, u ograniavanju visine kamata, te u osiguranju izvjesnosti buduih obveza. Iz ovih razloga prisilna odredba st. 1. odreuje nitavost ugovorne odredbe koja bi predviala da na dospjele kamate tee kamata u sluaju dunikova pada u zakanjenje s plaanjem ugovorenih kamata. Nitava je samo ugovorna odredba, a ne i ugovor u cjelini. Kao to se ne moe valjano ugovoriti da bi na dospjelu a neisplaenu ugovornu kamatu, tako ni na dospjelu a neisplaenu zateznu kamatu ne moe tei zatezna kamata. Zabrana anatocizma postoji do trenutka pokretanja pravnog postupka radi naplate zateznih kamata. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

VI ZNAENJE KAMATA U DJELATNOSTI OSIGURANJA

Kao to smo ve naprijed u tekstu naveli kamata je akcesorno potraivanje. Dakle, ako nema obveze osiguratelja na isplatu ugovorene svote osiguranja uslijed nastupa osiguranog sluaja - rizika, odnosno ako osiguratelj kao odgovorna osoba nije u obvezi isplatiti naknadu tete oteeniku uope ne postoje predosnove za isplatu kamate. Daljnji uvjet za primjenu instituta kamata je postojanje zakanjenja s ispunjenjem (novane) obveze. Dakle, ovdje se uvijek radi o (moratornim) zateznim kamatama. Po preteitom shvaanju zatezne kamate su naknada zakonom pretpostavljene tete za zakanjenje u ispunjenju novanih obveza, pa su objektivna posljedica zakanjenja, stoga krivnju za zakanjenje ne treba traiti niti dokazivati. S obzirom na takvo stanje stvari, oteeni nije duan dokazivati da je pretrpio neku tetu zbog zakanjenja, dok dunik ne moe dokazivati da tete nije bilo zbog njegova zakanjenja. Prijepori osiguratelja i osiguranika u ugovornom osiguranju ipak nisu esti, jer je sve uglavnom manje-vie regulirano meusobnim ugovorom (policom , opim uvjetima, posebnim uvjetima), meutim i tu se mogu u praksi pojaviti odreene nedoumice, osobito oko trenutka utvrivanja nastanka osiguranog rizika, odnosno trenutka pretvaranja sasvim konkretne tete u njezin novani izraz, a samo na novane obveze nakon njihovog dospijea mogu tei zatezne kamate. Gotovo uvijek se postavlja pitanje, od kada tetnik (odgovorna osoba) pada u zakanjenje sa obvezom naknade tete - da li je to trenutak nastanka tete, ili je to onda kad oteeni opomene tetnika da mu plati tetu, ili kad oteeni podnese sudu tubu ili pak kada sud donese prvostepenu presudu kojom odluuje o naknadi tete. Rjeenje ovog problema odraava se i na odgovor na pitanje od kada poinje tei obveza plaanja zateznih kamata na ona potraivanja koja nastanu kao posljedica poinjene tete, koja se ne sastoji u gubljenju odreenog iznosa novca, ve u oteenju ili unitenju nekog predmeta ili oteenju nekoga neimovinskog dobra za koje se naknada dosuuje u novcu. Na raunanje vremena od kada teku zatezne (moratorne ) kamate valja primijeniti lanak 300. st. 1. ZOO-a. Kod izvanugovornog nastanka obveznih odnosa konkretno kod naknade prouzroene tete, u svezi trenutka njezina dospijea razlikujemo situacije determinirane s bitnom okolnou: - ukoliko se radi o nenovanoj materijalnoj teti koja je dosuena prema cijenama na dan donoenja prvostupanjske presude tada novani izraz tete dospijeva s danom donoenja prvostupanjske presude, - ukoliko je oteenik sam otklonio imovinsku tetu prije donoenja sudske odluke, odnosno kad su uinjeni trokovi radi otklona tete - tada novani izraz nastalih trokova dospijeva s danom otklanjanja tete, odnosno uinjenih trokova izraenih u novcu, - ukoliko se naknauje pravina novana naknada radi povrede prava osobnosti, obveza dospijeva danom podnoenja pisanog zahtjeva ili tube, osim ako je teta nastala nakon toga (lanak 1103. ZOO 2005). Imovinska teta nastala oteenjem stvari nadoknauje se po pravilu u novanom iznosu, i oteeni ima pravo traiti tu novanu naknadu, a rijetko i izuzetno se

10 nadoknauje teta naturalnom reparacijom stvari. Institut zateznih kamata kao novana naknada primjenjuje se kod svih oblika naknade imovinske tete u sluajevima zakanjenja s njezinom isplatom. Kod naturalne reparacije tete oteeni nema pravo na zatezne kamate. Kod novane reparacije nenovane (neimovinske) tete oteeni ima pravo na naknadu tete zajedno sa zateznim kamatama koja tee od dospjelosti tete. U ovom sluaju ne dobiva nita vie nego to stvarno iznosi opseg tete. U stvari, u obliku zateznih kamata dolazi do obeteenja oteenog zbog zakanjenja tetnika u ispunjavanju obveza naknade tete. Neimovinske tete se uvijek nadoknauju u novcu. I u ovom sluaju zatezne kamate predstavljaju naknadu tete, zbog toga to naknada nije dobivana na vrijeme, pa nije ni omogueno ublaivanje posljedica uinjene tete. tetnik (odgovorna osoba) tete moe izbjei plaanje zateznih kamata na taj nain da odmah isplati oteenom onoliko koliko smatra da je poinio tetu, onako i onoliko koliko misli da iznosi visina tete. U takvom sluaju ne bi dolo do plaanja zateznih kamata na isplaeni iznos - jer tetnik za taj iznos nije pao u zakanjenje, a to je uvjet za nastanak zateznih kamata. Postavlja se pitanje kako postupiti kada se visina tete promijeni odnosno povea ili smanji od trenutka nastanka tete pa do donoenja odluke o njenoj reparaciji. Promjena u strukturi oteenog objekta odraava se na opseg tete, tako da se poinjena teta moe do donoenja odluke poveati, smanjiti ili sasvim ieznuti. Budui da naknada tete zavisi od opsega tete, navedene promjene na oteenom objektu odraziti e se i na iznos naknade tete, a zbog akcesornosti obveze plaanja zateznih kamata i na tu obvezu. Kakav e i koliki utjecaj tih promjena biti na tetu, njezinu naknadu i zatezne kamate, zavisit e od stjecaja konkretnih okolnosti, te se prema tim okolnostima taj utjecaj i odreuje. Zakon o obveznim odnosima 2005 regulira podruje ugovora o osiguranju. Isplata osigurnine je najvanije pravo osiguranika, a najvanija obveza osiguravatelja. Obveza nastupa kada se (tj. ako se) dogodi osigurani rizik (osigurani sluaj). lanak 943. ZOO 2005. odnosi se i na osiguranje imovine i na osiguranje osoba. Stavak 4. l. propisuje da ukoliko osiguratelj ne ispuni svoju obvezu u rokovima duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom sluaju, kao i naknadu tete koja mu je uslijed toga nastala. Rokovi u kojima treba osiguratelj ispuniti osiguraniku obvezu tono su utvreni stavkom 1.- 3. cit. lanka. Negativne promjene u kupovnoj moi novca sastoje se u opadanju vrijednosti kupovne moi novca. Za razliku od promjene u strukturi oteenog objekta promjene u kupovnoj moi novca nemaju nikakav utjecaj na sam opseg poinjene novane tete. Zbog njih ne nastaju ni poveanje ni smanjenje tete. Opseg tete ostaje isti. Promjene vrijednosti novca odraavaju se na novani izraz nenovane tete, na broj novanih jedinica kojima se teta izraava uslijed opadanja kupovne moi novca. Naknada tete ne postaje vea zbog pada kupovne moi novca ve ostaje ista, ostaje naknada iste tete. Njezin novani izraz je samo povean. Nita se drugo ne dogaa ni sa zateznim kamatama. One uslijed svoje akcesornosti dijele sudbinu tete (s glavnim dugom), te ona ne moe biti vea ako su teta i naknada ostale iste. Zatezne kamate se plaaju u odreenom postotku od naknade, pa ako naknada nije uveana, ni zatezne kamate nee se uveati. U stvari, i kod zateznih kamata

11 uveava se samo novani izraz u kome se one oteenom dosuuju, a ne i same kamate. Iako se daje vei broj novanih jedinica, oteeni zbog pada kupovne moi novca ne dobiva na ime naknada tete ni zateznih kamata nita vie.

VII ZAKLJUNE NAPOMENE

Novom zakonskom regulativom u podruju kamata, te osobito zakonskim odreivanjem kada dospijeva obveza naknade imovinske tete (lanak 1086. ZOO 2005), odnosno kada dospijeva obveza pravine novane naknade (lanak 1103 ZOO 2005), primjeuje se trend usmjeren na jaanje odgovornosti tetnika poglavito osiguratelja kao jae ekonomske strane da oteenom to bre nadoknadi nastalu tetu. Naime, otezanje s obvezom naknade tete, osobito neimovinske, zakonodavac je svojim legislativnim rjeenjima u odreivanju vremena dospijea obveze, tetniku odnosno osiguratelju uinio ekonomski tegotnim, odnosno rjeenje ide in favorem oteeniku, to je potpuno opravdano, jer je osnovno pravo oteenika da mu odgovorna osoba to bre nadoknadi poinjenu tetu, odnosno ponovno uspostavi naruenu ravnoteu nastalu poinjenjem tete.

Nikola Opati, sudac upanijski sud u Velikoj Gorici