HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 2. (8.) savjetovanje Umag, 16. 19. svibnja 2010.

SO5 03

Josip Popovi HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

josip.popovic@hep.hr

Zvonimir Popovi HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

zvonimir.popovic@hep.hr

Ivan Nikoli HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

ivan.nikolic@hep.hr

Dejan ulibrk HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

dejan.culibrk@hep.hr

Josip Gajger HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

josip.gajger@hep.hr

Andrija Bilek HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

andrija.bilek@hep.hr

Bojan urovi HEP ODS d.o.o., Elektra Bjelovar

bojan.djurovic@hep.hr

JEDNOSTAVNI POSTUPCI SANACIJE LOIH NAPONSKIH PRILIKA U NADZEMNOJ NISKONAPONSKOJ MREI

SAETAK U radu su prikazani neki postupci za poboljanje napona u niskonaponskim mreama. To se provodi kroz odravanje. Postupci se svode na poveanje presjeka vodia. Takvim se postupcima pad napona na kraju niskonaponske mree smanji. Kljune rijei: niskonaponska mrea, pad napona, presjek vodia, odravanje

SIMPLE APPROACH FOR VOLTAGE SANATION AT LOW-VOLTAGE OVERHEAD LINES

SUMMARY In this papers certain measures for voltage quality improvement at low-voltage overhead lines are shown. This is achieved through the system maintenance. Such measures are usualy cross-section enlargement of conductors. As a result, voltage drop at the end of low-voltage network is reduced. Key words: low-voltage overhead line, voltage drop, conductor cross-section, maintenance

1.

UVOD

Prevelik pad napona u nadzemnoj niskonaponskoj mrei osnovni je parametar za sanaciju napona te niskonaponske mree. Mjerenjem napona kod krajnjih kupaca odreuju se niskonaponske mree u kojima je potrebna sanacija napona. Sanacija napona u niskonaponskoj mrei u pravilu se izvodi interpolacijom transformatorske stanice ili rekonstrukcijom. Za nadzemne niskonaponske mree odreuje se redoslijed kojim e se rekonstruirati. Tablica nadzemnih niskonaponskih mrea predvienih za rekonstrukciju stalno se popunjava. Redoslijed

niskonaponskih mrea predvienih za rekonstrukciju neprestano se mijenja. Neke niskonaponske mree zbog toga ne mogu dobiti prioritet. Kriterij za rekonstrukciju nadzemne niskonaponske mree nije samo prevelik pad napona. Osim izmjerenog prevelikog pada napona ima i drugih kriterija prema kojima se zajedniki odreuje redoslijed niskonaponskih mrea za rekonstrukciju. To su duina niskonaponske mree, presjek vodia, vrsta i stanje vodia, stanje prikljuaka, stanje stupova, poloaj niskonaponske mree u odnosu na cestu, broj kupaca, specifina potronja kupaca, broj i vrsta kvarova, te simetrinost optereenja. Za neke nadzemne niskonaponske mree ostali kriteriji za rekonstrukciju su nepovoljni. U tim niskonaponskim mreama moe se prilikom preventivnog odravanja primijeniti neke druge metode za sanaciju prevelikog pada napona. To su metode u kojima se ne mijenjaju dijelovi niskonaponske mree koji bitno ne utjeu na prevelik pad napona. Kod takvih metoda ulaganje u sanaciju napona na nivou je preventivnog odravanja niskonaponske mree. Najee se izvodi zamjena vodia i popuna jednofazne niskonaponske mree. To se izvodi vodiima veeg presjeka od postojeih. Osim toga, mogu se vodii u dijelu ili cijeloj niskonaponskoj mrei zamijeniti tipiziranim samonosivim kabelskim snopom. Ponekad se moe vlastitim ili zajednikim ulaganjima s novim kupcem ugraditi kabel veeg presjeka. Takav se kabel jednim dijelom svog kapaciteta koristi za sanaciju loeg naponskog stanja. Na mjestima gdje postoje tehniki uvjeti, dvije niskonaponske mree iz susjednih transformatorskih stanica mogu se spojiti i dvostrano napojiti. U takvim se sluajevima postiu dobri rezultati. To se izvodi kao privremeno rjeenje. Kod redovnog preventivnog odravanja, remonta ili modifikacije nadzemne niskonaponske mree moe se u nekim sluajevima bitno utjecati i otkloniti prevelik pad napona kupcima prikljuenim na tu nadzemnu niskonaponsku mreu. 2. OPIS NADZEMNE NISKONAPONSKE MREE

Niskonaponske mree koje nisu dosad obuhvaene interpolacijom transformatorske stanice ili nisu rekonstruirane po odreenim se kriterijima rasporeuju za prioritete u planovima izgradnje novih niskonaponskih mrea. To su niskonaponske mree s vodiima premalog presjeka, a velike duine i s loim naponskim uvjetima, pa onemoguavaju kupcima kvalitetno koritenje elektrine energije. Jedan dio niskonaponskih mrea je jo uvijek jednofazan, to znai da na cijelom ili dijelu niskonaponskog izlaza postoji samo fazni i nul vodi. Kad je u niskonaponskoj mrei prikljueno relativno puno potroaa, to se moe protumaiti tako da je po svakom stupu te niskonaponske mree u prosjeku vie od jednog prikljuka i kad postoji tendencija rasta novih prikljuenja, dolazi do pogoravanja naponskog stanja. Najnepovoljniji sluaj je kad je koncentracija potroaa najvea pri kraju niskonaponskih izlaza. Kroz duge godine eksploatacije bilo je puno kvarova vodia i izolatora pa postoji puno spojeva gdje su vodii spajani nakon njihovog prekida. Uglavnom jo postoji i dio prikljuaka izvedenih golim vodiima. Stupovi su drveni, preteno na naknadno ugraenim betonskim nogarima, a na kutovima imaju podupore ili sidra. U takvim niskonaponskim mreama naponsko stanje, pogotovo za potroae blie kraju niskonaponskih izlaza, nije zadovoljavajue. Naravno da sve niskonaponske mree nemaju izrazito loe naponske uvjete. Tamo gdje se utvrdi loe naponsko stanje, a uvijek se to najvie manifestira na krajevima niskonaponskih izlaza, trebalo bi poduzeti postupke da se takvo stanje promijeni i pobolja. Naponsko stanje u niskonaponskoj mrei se najjednostavnije i najbolje provjeri izravnim mjerenje napona, najee na krajevima niskonaponskih izlaza, te struja optereenja svakog izlaza u napojnim transformatorskim stanicama. Mjerenja se mogu provesti u sve tri faze i tako dobiti najjasniju sliku stanja u niskonaponskoj mrei. 3. OSNOVNE KARAKTERISTIKE NADZEMNE NISKONAPONSKE MREE

Nadzemne niskonaponske mree izvangradskih podruja izgraivane su golim vodiima razliitih materijala i presjeka na drvenim stupovima. Vodii su bili bakreni, aluminijski ili aluelini. Presjeci vodia su bili uglavnom u rasponu od 10 mm2 do 25 mm2. Te niskonaponske mree bile su u dugake, u pravilu due od 1 kilometra. Na slici 1. prikazana je jednopolna shema niskonaponske mree i pripadajue transformatorske stanice. 2

SN

NN

Slika 1. Shematski prikaz distribucijske niskonaponske mree Stalni porast potronje postojeih potroaa i prikljuivanje novih kupaca zahtijevalo je najee poveanje nazivne snage transformatora u transformatorskoj stanici to je uzrokovalo velike padove napona i opravdana nezadovoljstva potroaa, pogotovo onih na krajevima niskonaponskih izlaza. Loi naponski uvjeti onemoguavali su kvalitetno koritenje elektrine energije u kuanstvima emu se nije moglo doskoiti promjenom poloaja regulacijske preklopke transformatora odnosno povienjem napona na izvoru u samoj transformatorskoj stanici. To se manifestiralo najee kao gaenje ili mirkanje svjetiljki, oteano pokretanje i rad elektromotora, predugo zagrijavanje penica, kuhala i bojlera za toplu vodu. Takva loa naponska stanja u niskonaponskim mreama uvjetovala su poduzimanje mjera za njihovo poboljanje. U pravilu su primjenjivana dva postupka za poboljanje loeg stanja. To je bilo interpoliranje nove transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV ili rekonstrukcija niskonaponske mree. Takvi zahvati su se izvodili prema postavljenim kriterijima iz kojih je odreivana lista prioriteta kao plan za ulaganja prema financijskim i ostalim mogunostima.

4. 4.1.

METODE ZA OTKLANJANJE LOEG NAPONSKOG STANJA Interpolacija transformatorske stanice

Interpolacija transformatorske stanice u niskonaponsku mreu omoguava da se jedan dio niskonaponskog izlaza iz postojee transformatorske stanice prespoji na novu transformatorsku stanicu i da se tako dobiju bar 3 nova niskonaponska izlaza znatno krae duine u kojima su u pravilu otklonjene tekoe s loim naponskim stanjem, kao to je prikazano na slici 2.

SN

SN

NN

NN

Slika 2. Interpolacija transformatorske stanice Preduvjet za interpolaciju transformatorske stanice je pronalaenje mogunosti za njezin srednjenaponski prikljuak. To u pravilu znai da dalekovod na koji e se ta transformatorska stanica prikljuiti nije predaleko od nje i da nema prepreka za njegovu izgradnju. Interpolirane transformatorske stanice na vanjskoj mrei grade se tipski kao stupno-betonske i mogu se prikljuiti kabelski, isto kao i kad se u nekim sluajevima moraju graditi montano-betonske transformatorske stanice. 3

4.2.

Rekonstrukcija niskonaponske mree

Rekonstrukcija je izgradnja potpuno nove niskonaponske mree koja uglavnom prati trasu postojee mree, ali ne bezuvjetno, jer se dogaa da postojea niskonaponska mrea zbog proirenja ceste doe na njen sam rub, pa ju je potrebno izmaknuti izvan cestovnog pojasa. Rekonstrukcije se izvode tako da se ugrade novi materijali i odaberu presjeci vodia koji e u potpunosti i dugorono otkloniti probleme koji kupcima onemoguavaju kvalitetno i sigurno koritenje elektrine energije. Pri tom je olakavajua okolnost to ne treba za svaki pojedini sluaj rekonstrukcije niskonaponskog izlaza posebno odabirati materijale i presjeke, ve je to tipizirano. Nove niskonaponske mree grade se samonosivim kabelskim snopom presjeka vodia 70 mm2 na betonskim stupovima. Pri tom se rekonstruiraju i svi kuni prikljuci koji izvedeni golim vodiima i starim samonosivim kabelima jer su oni najvei uzronici kvarova u tim niskonaponskim mreama i posebno se teko otklanjaju. Rekonstrukcija prikljuaka uglavnom se izvodi samonosivim kabelskim snopom presjeka 16 mm2.

5.

NEKI POSTUPCI ZA UBLAAVANJE LOEG NAPONSKOG STANJA

Postavljanjem niskonaponskih mrea u listu prioriteta za plan izgradnje ili plan sanacije loih naponskih prilika ne znai da e se na toj mrei naponsko stanje brzo i poboljati. Ipak, mogu se poduzeti neki postupci da se loe naponsko stanje u niskonaponskim mreama donekle pobolja. Takvi postupci u pravilu se provode u sklopu redovnog odravanja i s malim financijskim ulaganjima, te s relativno malim utrokom radnog vremena. 5.1. Simetriranje nadzemne niskonaponske mree

Jedan dio objekata u izvangradskim niskonaponskim mreama je prikljuen jednofazno, bez obzira to je niskonaponska mrea trofazna i postoje tehnike mogunosti za izvedbu trofaznih prikljuaka. Ponekad potroai pojedinano upuuju na loe naponsko stanje na mjestu njihovog prikljuka. Jedan od razloga takvog stanja moe biti nesimetrino optereenje u toj niskonaponskoj mrei. Sanacija takvog stanja je jednostavna jer treba takav prikljuak prespojiti na drugi fazni vodi da bi se stanje dovoljno dobro popravilo. Ako je u cijeloj niskonaponskoj mrei izraena prevelika nesimetrija struja koje se mjere na niskonaponskom izlazu u transformatorskoj stanici, mogu se prespojiti jednofazni prikljuci iz preoptereenog faznog vodia na ostala dva, uvjetno reeno, manje optereena fazna vodia i tako mehaniki simetrirati stanje u mrei. Mjerenjem struja optereenja na izlazima u transformatorskim stanicama moe se provjeriti koliko se uspjelo postii u poboljanju simetrinog optereenja, a mjerenjem napona utvrditi je li se naponsko stanje poboljalo. 5.2. Popuna jednofazne nadzemne niskonaponske mree

Neke niskonaponske mree su jednofazne to znai da postoji samo jedan fazni vodi i nulti vodi. Kad su naponske prilike u takvim jednofazno izvedenim niskonaponskim mreama loe, najjednostavniji zahvat je popuna niskonaponske mree s dva nova fazna vodia ime ta niskonaponska mrea postaje trofazna. Pritom se dio postojeih prikljuaka, a svi su jednofazni, raspodijeli po treina na svaki fazni vodi i tako rastereti postojei fazni vodi. Pritom treba nastojati dobiti to simetrinije optereenje faznih vodia kako bi se dobili ravnomjerni i zadovoljavajui naponi na kraju te popunjene niskonaponske mree. 5.3. 5.3.1. Promjena vodia Ugradnja istovrsnih vodia veeg presjeka

Da bi se popravilo loe naponsko stanje, u niskonaponskim mreama mogu se zamijeniti stari, dotrajali vodii malog presjeka novim vodiima veeg presjeka. U pravilu se ugrauju novi vodii od aluela presjeka 50 mm2. Pritom svi dobri drveni stupovi ostaju na svojim stupnim mjestima, a mijenjaju se samo truli ili dotrajali stupovi. Ako postoje mogunosti, mogu se kutni i krajnji stupovi, a to su stupovi sa sidrom, stupovi s poduporama ili takozvani ''A'' stupovi promijeniti i ugraditi novi betonski stupovi. Pogodnost je da se mogu zamijeniti samo vodii u niskonaponskoj mrei i da se pritom ne trebaju mijenjati prikljuci, pogotovo ako su jo uvijek iani, a niti peti vodi koji slui za javnu rasvjetu.

Uglavnom se zadravaju postojea pogonska uzemljenja. Tako se zahvat izmjene vodia u nekoj niskonaponskoj mrei moe brzo i efikasno izvesti i sigurno poboljati loe naponske uvjete u mrei. Kad je niskonaponski izlaz razgranat, odnosno ima odcjepe od glavne trase, onda je u pravilu dovoljno promijeniti vodie samo na glavnoj trasi. 5.3.2. Ugradnja vodia veeg presjeka na prvi dio mree

Ponekad se zadovoljavajui rezultati mogu dobiti ako se na samo jednom dijelu glavne trase, prvom do transformatorske stanice, promijene vodii, kao to je prikazano na slici 3. Na mjestu gdje se spajaju novi vodii veeg presjeka s postojeim vodiima manjeg presjeka mogu se ugraditi osigurai, ako je to potrebno radi poveanja nazivne vrijednosti osiguraa na poetku niskonaponskog izlaza. Isto tako, osigurai se mogu postaviti i na odcjepe od glavne trase niskonaponske mree kad su u njoj promijenjeni vodii, jer onda se mijenjaju uvjeti za izbor osiguraa glavne trase. 5.3.3. Ugradnja SKS na postojee stupove

Umjesto zamjene golih vodia istovrsnim vodiima, bolji efekti dobivaju se kad se ugradi samonosivi kabelski snop u postojeu niskonaponsku mreu kao na slici 3., prvenstveno to se tako ugrauju vodii veeg presjeka, tipskih 70 mm2, i to je tako izgraene niskonaponske mree jednostavnije i jeftinije odravati. Takvu mreu treba pripremiti za ugradnju samonosivog kabelskog snopa. Tu se u prvom redu misli na zamjenu dotrajalih stupova, postavljanje ovjesne opreme i zamjenu svih ianih prikljuaka i onih izvedenim starim samonosivim kabelom.

Slika 3. Rekonstrukcija prvog dijela niskonaponske mree Samonosivi kabelski snop se ugrauje u cijeli niskonaponski izlaz ili u dio niskonaponskog izlaza prema tehnikim rjeenjima koji pokazuju koliko samonosivog kabelskog snopa treba ugraditi da se dobiju zadovoljavajui rezultati i pobolja naponsko stanjena potrebni nivo. Na mjestu spajanja vodia veeg presjeka s vodiima u postojeoj niskonaponskoj mrei, prema potrebi se ugrauju osigurai tako da je osigurana selektivnost njihovog djelovanja. 5.4. Ugradnja kabela ili samonosivog kabelskog snopa na drugi dio dugake nadzemne niskonaponske mree

Osim to se samonosivi kabelski snop ugrauje u cijeli niskonaponski izlaz ili na prvi dio izlaza do napojne transformatorske stanice, ponekad se po postojeim stupovima postavlja ispod postojeih vodia niskonaponske mree i spaja na krajnji dio niskonaponskog izlaza, kao na slici 4. Ovakva varijanta slui za poboljanje loeg naponskog stanja na kraju niskonaponske mree i na taj samonosivi kabelski snop ne spajaju se prikljuci. Osim toga mijenjaju se uvjeti u odabiru zatite u tako spojenim niskonaponskim mreama jer se postie vea fleksibilnost u odabiru osiguraa. Rjea, ali isto mogua varijanta je spajanje novog niskonaponskog kabela na postojeu niskonaponsku mreu, sa svrhom poboljanja loeg naponskog stanja na kraju niskonaponske mree. Za takve sluajeve nuno je da postoje preduvjeti odnosno potrebe za polaganje niskonaponskih kabela. To je najee kad se pojavljuje kupac s zahtjevima za prikljuenje koji se ne mogu ispuniti na postojeoj niskonaponskoj mrei. Ako se u takvim sluajevima odlui za polaganje novog niskonaponskog kabela, odnosno izgradnja novog izlaza iz transformatorske stanice, presjek takvog kabela se odabire prema zahtjevima kupca. Ovisno o procjeni potrebe koritenja kabela i za sanaciju loeg naponskog stanja na kraju niskonaponske mree, moe se poloiti kabel iji su vodii veeg presjeka od presjeka kabela koji zadovoljava potrebe kupca i to obino tipa XP00 4x150 mm2. Na taj se nain moe dio kapaciteta kabela koristiti i za potrebe postojee niskonaponske mree. 5

Slika 4. Spajanje drugog dijela niskonaponske mree na novi izlaz Druga mogunost je da se kod polaganja novog kabela u isti rov poloi drugi kabel koji se spaja na niskonaponsku mreu zadovoljavajueg presjeka ili tipski odabranog XP00 4x150 mm2. Tako se u transformatorskoj stanici dobivaju dva nova izlaza, jedan za potrebe novog kupca, a drugi za sanaciju loeg naponskog stanja na kraju niskonaponske mree. 5.5. Dvostrano napajane nadzemne niskonaponske mree

Kad zbog ekonomskih i administracijskih uvjeta za investicijska ulaganja postupak sanacije loih naponskih uvjeta u niskonaponskoj mrei dugo traje, a za to vrijeme potroaima se ne poboljavaju uvjeti za koritenje elektrine energije nego se poveanjem obima potronje postojeih potroaa ak i pogorava, moe se takvo stanje privremeno sanirati spajanjem mrea u paralelni rad. Tamo gdje se niskonaponske mree iz dviju susjednih transformatorskih stanica pribliavaju na razmak od priblino jednog raspona, a ne vie od etrdeset metara, postoje preduvjeti da se one meusobno spoje u paralelni rad uz uvjet da su u sinkronizmu. Ovdje se govori o paralelnom radu dvaju transformatora, to je zapravo samo uvjetno, jer su sekundarne strane tih transformatora spojene preko niskonaponske mree odnosno njenih impedancija. Uvjetno, a radi jasnoe, govori se o paralelnom radu, a zapravo je to dvostrano napajana niskonaponska mrea. Taj zahvat nema cilj poveati sigurnost opskrbe, nego poboljati ozbiljno narueno naponsko stanje mrei.

Slika 5. Primjer susjednih niskonaponskih mrea Poboljanje loeg naponskog stanja u niskonaponskoj mrei ostvareno spajanjem dviju mrea iz susjednih transformatorskih stanica u sustav s dvostranim napajanjem popravilo je naponsko stanje na zadovoljavajui nivo jer su se tokovi energije optimalno raspodijelili u spojenim mreama. Kod dvostrano napajanih niskonaponskih mrea posebna se panja mora obratiti na sigurnost pri radu na tim mreama. Uvjeti za siguran rad vie nisu kao u sluaju radijalne mree, pa se mora posebno paljivo organizirati rad na tim niskonaponskim mreama i transformatorskim stanicama iz kojih se napajaju. U sluajevima pregaranja osiguraa naponsko stanje se pogorava, dolazi do osjetnih i prevelikih padova napona, ak i veih nego kod radijalnih mrea.

6.

ZAKLJUAK

U nekim niskonaponskim mreama u kojima su nezadovoljavajue naponske okolnosti, koje se manifestiraju kroz preveliki pad napona na krajevima tih niskonaponskih mrea, a nisu ukljuene u prioritetne mree za rekonstrukciju ili interpolaciju transformatorske stanice, moe se u sklopu odravanja niskonaponskih mrea, neznatno poveanim sredstvima u odnosu na redovno odravanje, sanirati loe naponsko stanje i privremeno ga poboljati na zadovoljavajui nivo prihvatljiv kupcima.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] H. Poar: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnika knjiga, Zagreb, 1973. M. Oegovi, K. Oegovi: Elektrine energetske mree III, Split, 1997. V. Dvornik: Analiza nekih mogunosti pravilnog izbora zatite u gradskim zamkastim mreama, Energija br. 3-4, 1969. V. A. Kozlov: Gorodskie raspredeliteljnjie elektrieskie seti, Energoizdat, Lenjingrad, 1982. (knjiga na ruskom) . Novinc: ''Kakvoa elektrine energije'',GRAPHIS, Zagreb, 2003. J. Popovi, M. Modrovi, M. Baji: ''Pogonska iskustva u dvostrano napajanoj niskonaponskoj mrei'', 4. simpozij o distribucijskoj djelatnosti, HK CIGRE, Pula, 12.-15. svibnja 2002. J. Popovi, I. Meda-Sabolovi, M. Baji: ''''Analiza pogonskih mjerenja u dvostrano napajanoj niskonaponskoj mrei'', 4. simpozij o distribucijskoj djelatnosti, HK CIGRE, Pula, 12.-15. svibnja 2002. J. Popovi: ''Iskustva u dvostrano napajanoj niskonaponskoj mrei'', 8. savjetovanjeHRO CIGRE i HO CIRED, Cavtat, 4.-8. studenog 2007. J. Popovi: ''Nain provjere pravilnog odabira osiguraa radi selektivnog djelovanja'', 7. savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 06.-10. studenoga 2005. J. Popovi: ''Analiza selektivnosti zatite niskonaponske razdjelne mree'' Magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 2006.

[8] [9] [10]