TEST MAGNETOSTATIKA

1. Magnetsko polje se javlja u sluaju kada se naelektrisanja: a) kreu jednolikom brzinom ili miruju, b) kreu jednolikom brzinom, c) kreu. Za definiranje vektora magnetske indukcije uvodi se pojam: a) probnog naelektrisanja, b) probnog magneta, c) probnog zavojka. Jedinica za magnetsku indukciju u SI sistemu mjera je: a) veber, b) culon, c) tesla. Linije magnetske indukcije, B-linije: a) polaze sa N pola i zavravaju se na S polu, b) zatvorene su same u sebe bez obzira kroz koju sredinu prolaze, c) zatvorene su same u sebe samo u feromagnetskim materijalima. Ukupna magnetska indukcija koju stvara strujna kontura u nekoj taki prostora po Bio-Savarovom Id l xr 0 zakonu iznosi B = gdje je r - vektor poloaja take u kojoj se rauna B , 3 4 r
c

2.

3.

4.

5.

a) b) c) 6. a) b) c) 7. a) b) c) 8. a) b) c) 9. a) b) c)

orjentiran u smjeru: strujnog elementa I l , d od take u kojoj raunamo magnetsku indukciju B ka strujnom elementu I l , d od strujnog elementa I l ka taki u kojoj se rauna B . d Orjentacija magnetnopobudne sile je odreena: pravilom lijeve ruke, pravilom desne ruke, u smjeru struje. Amperov zakon

Bdl = kazuje da je magnetsko polje: 0 I

bezvrtlonog karaktera, vrtlonog karaktera, izvornog karaktera. Fluks vektora magnetske indukcije d = Bds je jednak nuli ako je : B kolinearno sa ds , B tangencijalno na ds , promjena (kolinearno -> paralelno) B paralelno ds , Tube fluksa magnetske indukcije karakterizira isti: popreni presjek, fluks i permeabilnost, fluks.

10. a) b) c)

Elektromagnetska sila je orjentirana: po pravilu lijeve ruke, po pravilu desne ruke, u smjeru struje.

11. Elektromagnetska sila na strujnu konturu u stranom magnetskom polju, eli da je postavi u poloaj u kom je fluks: a) maksimalan, b) minimalan, c) jednak nuli. a) b) c) 12. Elektromagnetska sila na strujnu konturu samu u prostoru: je jednaka nuli, postoji i tei poveati povrinu konture, postoji i tei smanjiti povrinu konture. 13. Kod uopenog Amperovog zakona a) b) c) samo slobodne struje, slobodne i amperove struje, samo amperove struje.

Hdl

= I

pod I se podazumjevaju:

14. Za dijamagnetske materijale je: r = 1, a) b) c)

r > 1, r < 1.

a) b) c)

15. Za paramagnetske materijale je: r = 1,

r > 1, r < 1.

a) b) c)

16. Za ferimagnetske materijale je: r = 1,

r >1, r < 1.

17. Za feromagnetske materijale je: r = 1, a) b) c)

r >1, r < 1.

a) b) c) a) b) c)

18. Kod tvrdih magnetski materijala histereza je: jednoznana, uska i vieznana, iroka i vieznana. 19. Kod mekih magnetski materijala histereza je: jednoznana, uska i vieznana, iroka i vieznana. 20. Jedinica za magnetopobudnu silu u SI sistemu mjera je: veber,

a)

b) c)

amper, volt. 21. Jedinica za magnetski fluks u SI sistemu mjera je: veber, henri, tesla. Jedinica za magnetsku permeabilnost u SI sistemu mjera je: veber po metru, tesla po metru, henri po metru. Jedinica za magnetsku induktivnost u SI sistemu mjera je: a) veber, b) henri, c) tesla. Na graninoj povrini koja razdvaja dvije sredine razliitih magnetskih permeabilnosti vai: a) H1n = H2 n, B1t = B2 t, B2 n = B2 n. Na graninoj povrini koja razdvaja dvije sredine razliitih magnetskih permeabilnosti vai: a) H1n = H2 n, b) B1t = B2 t, c) H2 t = H2 t. Na graninoj povrini koja razdvaja dvije sredine razliitih magnetskih permeabilnosti vai: H1n = H2 n, tg 1/tg 2 = 1/ 2, tg 1/tg 2 = 2/ 1. Prvi Kirhofov zakon za magnetska kola glasi: a) B = 0, b) H = 0, c) = 0. Drugi Kirhofov zakon za magnetska kola glasi: a) b) c)
n
m

a) b) c) 22. a) b) c) 23.

24. b) c) 25.

26. a) b) c) 27.

28.

H
k =1 n k =1 n

k k

l = (I ) j ,
j= 1 n

H k l k = (NI ) j ,
j =1 m

H
k =1

k k

l = ( NI ) j .
j =1

29.

Veliina m = 1/Rm = S/ l se naziva: a) suseptansa, b) permeansa, c) impedansa. Omov zakon za magnetska kola glasi:

30.

a) = NI/Rm, b) = BS, c) = Li. 31. Za prosta magnetska kola kroz koja prolazi isti fluks relacija a) samo za linearna kola, b) samo za nelinearna kola, c) i za linearna i nelinearna kola. 32. Kod stalnih magneta u obliku torusa bez zranog raspora vrijedi: a) B=0, b) =0, c) H=0. 33. Ukoliko se stalnom magnetu napravi zrani raspor, magnetska indukcija u unutranjosti stalnog magneta se: a) povea, b) ostane nepromjenjena, c) smanji. Radna taka stalnih magneta sa zranim rasporom odreena je remanentnom indukcijom i koercitivnom silom na histerezisnoj krivoj koje se nalaze u: a) prvom kvadrantu, b) drugom kvadrantu, c) treem kvadrantu. Elektromagnetsku indukciju otkrio je: a) Maksvel, b) Amper, c) Faradej. Znak indukovane elektromotorne sile odreen je: a) Lorencovim pravilom, b) Laplasovim pravilom, c) Lencovim pravilom. Promjenjiv magnetski fluks kroz kroz konturu izaziva na nju pojave: a) samo elektrinog karaktera, b) samo mehanikog karaktera, c) i elektrinog i mehankog karaktera. Indukovanje elektromotorne sile se moe ostvariti: a) samo u zatvorenoj konturi, b) samo u otvorenoj konturi, c) i u zatvorenoj i u otvorenoj konturi.

Rm = Rmi vai:
i =1

34.

35.

36.

37.

38.

39.

Indukovano elektrino polje E i = v xB se javlja: a) samo u provodnim sredinama, b) samo u diaelektrinim sredinama, c) u bilo kojim sredinama.
Indukovana elektromotorna sila je orjentirana: a) po pravilu lijeve ruke, b) po pravilu desne ruke, c) u smjeru indukcije. Indukovana elektromotorna sila samoindukcije je tim vea to je: a) sopstveni fluks vei,

40.

41.

b) otpor konture manji, c) brzina promjene struje vea. 42. Ukoliko se struja kroz zavijnicu povea dva puta induktivnost zavojnice se: a) povea dva puta, b) smanji dva puta, c) ostane nepromjenjena. Ukoliko se magnetski fluks kroz zavijnicu povea dva puta induktivnost zavojnice se: a) povea dva puta, b) smanji dva puta, c) ostane nepromjenjena. Ukoliko se u zavojnicu bez jezgre ubaci eljezna jezgra induktivnost zavojnice se: a) povea, b) smanji, c) ostane nepromjenjena. Za dvije bliske zavojnice kroz koje ne teku struje koeficijent meusobne indukcije je: a) jednak nuli, b) nepromjenjen, c) minimalno mogu. Za dvije bliske zavojnice kroz koje taku struje I1> I2 je: a) L12 > L21, b) L12 < L21, c) L12 =L21.

43.

44.

45.

46.