Zakon o medijima

--clanak 2 - odredenje pojmova NAKLADNIK MEDIJA je svaka fizi ka ili pravna osoba koja putem medija objavljuje programske sadr aje i sudjeluje u javnom informiranju, bez obzira na tehni ka sredstva preko kojih se njegovi uredni ki oblikovani programski sadr aji objavljuju, prenose ili su dostupni javnosti. Autorizacija je potvrda autenti nosti izjave ili razgovora namijenjenog objavljivanju dana je u pisanom ili usmenom obliku ako postoji tonski zapis o usmenoj autorizaciji nadlezno ministarstvo je Ministarstvo kulture javna informacija je svaka informacija u posjedu tijela izvr ne, zakonodavne i sudbene vlasti i drugih pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju javnu slu bu, a koja se odnosi na njihov rad i djelovanje sloboda medija prijava tiska (cl. 12) OBVEZE NAKLADNIKA U PRIJAVI TISKA - Prijavljuje izdavanje tiska u Upisnik koji se vodi pri nadle nom ministarstvu. - Prijava treba sadr avati: tvrtku i sjedi te naziv novina ili drugoga tiska, programsku osnovu jezik, pismo i periodi nost izdavanja, planiranu prosje nu nakladu, ime, prezime i prebivali te tiskara, ime, prezime i prebivali te glavnoga urednika, - Prijavi se prila e izvadak iz sudskoga registra duznosti nakladnika (cl. 15) na vidnom mjestu svakog nositelja programskog sadr aja treba ista i podatke o nakladniku, glavnom i ostalim odgovornim urednicima, te ostalim urednicima rubrika, podatke o tiskari, broj tiskanih primjeraka te nadnevak produkcije, naziv, odnosno za titni znak televizijskog ili radijskog programa se mora barem jednom objaviti u svakom satu objavljivanja programa sto je to oglas - pla ena obavijest iju objavu naru i pravna ili fizi ka osoba da pospje i pravni promet proizvoda, usluga, prava ili obveza ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime. Ogla avanje se obavlja uz nov anu naknadu ili u svrhu samopromid be. Oglas mora biti jasno ozna en i vidljivo odijeljen od drugih programskog sadr aja, ne smije kod gledatelja, slu atelja ili itatelja izazivati dojam kao da je rije o programskom sadr aju medija. Ogla avanjem se ne smatraju: izjave nakladnika u svezi s njegovim programskim sadr ajima besplatne najave izvo enja javnih radova i dobrotvornih aktivnosti, besplatno prezentiranje umjetni kih djela. Sponzorirani programski sadr aji moraju pri objavljivanju biti jasno ozna eni imenom sponzora ili njegovim znakom. Nije dopu teno ogla avanje oru ja i streljiva, duhana i duhanskih proizvoda, lijekova i medicinskih postupaka koji su dostupni jedino na lije ni ki recept, te droge, alkohola i alkoholnih pi a. Za sadr aj oglasnih poruka odgovoran je isklju ivo ogla iva , besplatno ogla avanje mora biti posebno ogla eno.

Nije dopu teno ogla avanje u kojem se ene i mu karci prikazuju na uvredljiv ili poni avaju na in, s obzirom na spol i spolno opredjeljenje. sto je statut medija je samoregulativni akt kojim se utvr uje na in sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrje enja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara, te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz pravi nu otpremninu Utvr uje odnose izme u nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova me usobna prava i obveze. Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost ve ine ukupnoga broja novinara medija. kada novinar ima pravo povuci svoj potpis novinar ima pravo na izno enje svojih stajali ta i nejmu se ne smije zbog toga otkazati ugovor, umanjiti pla a ili izmjeniti polo aj, naknadu takav dokazani slu aj podnosi nakladnik Novinar ima pravo odbiti pripremiti, oblikovati ili sudjelovati u oblikovanju priloga iji se sadr aj protivi pravilima novinarske struke i etike. Tako er mu se ne mo e otkazati ugovor zbog toga. programski sadr aj u kojemu je smisao promijenjen u postupku uredni ke obrade ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka. objavljivanje ispravaka/odgovora - Svatko ima pravo od gl. urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrije ena njegova prava ili interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje neto ne ili nepotpune informacije. Objava ispravka mo e se zahtijevati u roku od 30 dana od objave informacije. Zahtjev za ispravak podnosi se glavnom uredniku u pisanoj formi. Podnositelj ga mora obrazlo iti i potpisati te sadr avati njegovu adresu. Ne mo e se zahtijevati ispravak ako je medij do dana podno enja zahtjeva ve sam objavio ispravak iste informacije. Ako podnositelj zahtjeva za ispravak smatra da medij nije dobro objavio ispravak, mo e zahtijevati ostvarenje svoga prava sukladno ovom Zakonu. Ako je osoba na koju se odnosi informacija umrla, pravo na objavljivanje ispravke i pravo odgovora imaju njezina djeca, posvojenici, bra ni drug, roditelji, posvojitelji, bra a i sestre. Ispravak se mora objaviti na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na inu. Ispravak ne smije biti dulji od informacije. Iz naslova mora biti vidljivo da se radi o ispravku. U programima radija i televizije ispravak se daje u pisanom obliku te se objavljuje itanjem u istom programu i terminu u kojem je objavljena kriva informacija. Glavni urednik nije du an objaviti ispravak ako je ispravak: ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba, u ispravku nisu navedene injenice i okolnosti u vezi s navodima o informaciji, u suprotnosti sa zakonom i dobrim obi ajima, zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva nerazmjerno du i od informacije radi kojih se ispravak tra i bi objavljivanje prouzro ilo odgovornost nakladnika za tetu, je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija, zahtjev podnesen nakon proteka roka se radi o znanstvenoj ili umjetni koj kritici (izuzev ispravaka neto nih podataka ili uvredljivih navoda) i nadalje smatra da je sporna informacija to na, je druga ovla tena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak tog sadr aja, Nakladnik je du an uvati zapise svih objavljenih programskih sadr aja najmanje 60 dana od njihove objave te za zainteresiranu osobu na njezin tro ak osigurati odgovaraju u presliku pojedinog zapisa i to najkasnije u roku od tri dana od primitka pisanog zahtjeva zainteresirane osobe.

Ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na na in odre en zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tu bu protiv glavnog urednika. Tu ba se mo e podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od proteka roka za objavu ispravka. odnos izvora i novinara nije du an dati podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti no du an je prije objavljivanja upoznati glavnog urednika o neimenovanom izvoru informacija. Dr avno odvjetni tvo mo e nu no radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i za tite zdravlja nadle nom sudu podnijeti zahtjev da nalo i novinaru da iznese podatke o izvoru. Samo ako ne postoji razumna alternativna mjera otkrivanju izvora. Sud e cijene i okolnosti slu aja, isklju iti javnost. ---

Konvergencija medija i grad. novinarstvo

--Profit igra veliku ulogu, razvijaju se veliki konglomerati medijski. Blog, besplatan je, sve jednostavnije za nau iti, nema cenzure, nema urednika, anonimnost. Jedan od bitnih motiva je da je uradak javan i da to netko ita, no esto blogovi ne dopiru do vanjskog svijeta . No u nas je slabo razvijeno, i esto se za blog sazna zbog nekog skandala ili egzibicionizma. Internet je zapravo omogu io postojanje dvaju usporednih svjetova: jedan namijenjen klasi nim korisnicima medija poput novina, radija i tv-a i drugi, Internet, koji zasad itaju mahom mla i ljudi. Mi smo na stupnju opreznog prihva anja bloga: prihva anje blogova i anga iranje redovnih kolumnista koji objavljuju svoje komentare na web stranicama novina. sto podrazumijevamo pod grad. Novinarstvo danas su ljudi pre li iz pasivnih potro a a u proaktivne sudionike vlastitog novinarstva i pogleda na svijet. Postoji mogu nost interakcije sa vije u. Kada se gra ani uklju uju u medijski svijet putem blogova ili isto sudjeluju i komentarima, slikama ili izjavama pri stvaranju medijskog sadr aja. sudionicko novinarstvo vijesti oblikovane tako da omogu uju izravnu ili neizravnu pomo gra anima koji ele sudjelovati ili ele znati kako drugi sudjeluju. Ona tra i preokret od dosada nje novinarske prakse i da se valja oslanjati na pretpostavku koliko su gra ani relevantni i va ni sud. Novinarstvo mora sadr avati vijest koja izravno mobilizira gra ane. Forumi, mailovi s mi ljenjima, prilozi sa doga anja ili putovanja. konvergencija u nov. novinski izvjestitelji danas moraju biti vje ti i sa video kamerom, magnetofonom, fotoaparatom, kompjuterom a moraju i znati kako sadr aje pripremiti za razli ite medije (backpack novinari). Henry Jenkins: povezivanje dviju ili vi e komponenti Konvergencija u medijima jest dinami an proces koji obuhva a razli ita me usobna medijska povezivanja i interakcije tehnologije, industrije, sadr aja i publike, i to nije krajnja forma. Slabljenje novinarskih vrijednosti i favoriziranje marketin kih vrijednosti? Novi na in prezentiranja vijesti u kojem sudjeluju razli iti mediji s ciljem da se javnost o doga aju informira najbr e, najpotpunije i na najbolji na in rije ju, slikom i zvukom. Razina spajanja se odvija me u tehnologijama, operativnosti ali i vlasni tvu i kontroli univerzalna integracija sustava koji pronalazi, procesuira i pohranjuje tekst, sliku, podatak i zvuk = multimedija. sto su drustvene grupe redakcija u hrv koja ima obiljezja konvergencije u sv. imamo po etke od svega pomalo, od sudioni kog i gra anskog novinarstva do za etaka konvergentnih medijskih oblika. Mo emo re i da ve ernji uvodi konvergenciju u redakciju i da koristi flash novinarstvo. No prema punoj konvergenciji u novinarstvu najvjerojatnije ide 24 sata koji je po eo i s prvom hrvatskom news

televizijom 24 sata TV. Flash novinarsto je medijski paket, prilog koji je sastavljen od foto novinarstva, radio novinarstva i infografike. Novi oblik izvje tavanja.

Uvod u medije
--suvremeno novinarstvo u hrv - tabloidizacija, povr nost dio odgovornosti Malovi smatra da le i u medijskim globalnim korporacijama koje su preuzele novine. Ugledno novinara jednako je lo i/ili dobar i u zemljama Europe i u Hrvatskoj. Novine vi e nisu u slu bi demokratske javnosti ve prvenstveno proizvodi koji se trebaju dobro prodati na tr i tu. Klize a estradizacija i simplifikacija ozbiljnih tema, izdvajanje irrelevantnih injenica, samo da zabavi publika. Uloga naslovnice stvaranje ovisnosti o adrenalinu koji proizvodi. Upitnost promicanja pluralizma stavova u novinama, jasnog vlasni tva, samoregulacije struke. Kriza profita i kriza povjerenja u medije. Odre enje novina - u tiskane medije ubrajamo nakon knjige dnevnu, tjednu, polumjese nu ili mjese nu periodiku (novine, magazine te, za kulturu osobito va ni, asopisi) Prema Kunczik i Zipfel: 1. Publicitet - javnost 2. aktualnost informacije se odnose na sada njost i mogu na nju utjecati 3. univerzalnost nijedna tema nije isklju ena 4. periodi nost pojavljuje se u redovitim razmacima Novine se mogu podijeliti s obzirom na u estalost izla enja, format (tabloidni format i analiti ne velikog formata) i tehnologiju. Karakteristike: redovito i stalno izla enje, udobnost oblika, pra enje aktualnih doga aja, funkcije u javnoj sferi, gradska ili specijalizirana publika, relativna sloboda.

feljton ili podlistak pojavljuje se u 18.stolje u i po etkom 19. uzrok: promjene itateljske strukture; obvezatno kolovanje i porast pismenosti. Marija Juri Zagorka, prvo desetlje e 20. St. (Obzor, enski list, Jutarnji list, Ve eri i Male novine) Dobio je naziv zbog stalnog mjesta na kojem je objavljivan u novinama, a na iv i popularan na in obra uje pitanja umjetnosti, znanosti, filozofije i politike, za koja se smatra da su od zna enja za iru zajednicu i zanimaju iru publiku. istrazivanje u funkcije vratara intrinzi ni kriteriji selekcije (profesionalni isti objektivni razlozi kao to su obilje ja dogaaja) i ekstrinzi ni kriteriji selekcije (individualni razlozi kao to su nadzori pretpostavljenih, utjecaj intersnih skupina, subjektivni stavovi novinara) Odnosi se na to koja svojstva novinara odnosno medijske ustanove utje u na izbor vijesti. To su individue koje unutar nekog m.medija odlu uju o uvr tavanju odnosno neuvr tavanju neke potencijalne komunikacijske jedinice. Vratari odlu uju koji e doga aji postati javni a koji ne e i tako pridonose oblikovanju slike dru tva odnosno svijeta recipijenata. Tri teoretska pristupa: 1. Individualisti ke studije - Gieber (ovise o osobnim i individualno-psiholo kim karakteristikama) 2. Institucijske studije - Robinson (analiziraju fenomen vratara unutar konteksta organizacija) 3. Kiberneti ke studije ( mehanizme odabira vijesti tuma e kao dio pona anja prilagodbe prema zahtjevima okoline) esto rad novinara ne obilje avaju subjektivne predispozicije nego strukturne prisile. Smatra se da pravu funkciju vratara obavljaju agencije. Proces proizvodnje vijesti se odvija konstantno, van redakcije i unutar, formalno i neformalno.

5 to aka o emu ovisi selekcija vijesti prema Wienfriedu Shulzu (subjektivna iskustva, stavovi, o ekivanja; organizacijske i tehni ke prisile, referentnoj skupini kolega i pretpostavljenih, redakcijskoj politici te agencijskom materijalu) uloga izvora

teorija i cimbenici vijesti - ruge - 12 cimbenika - Ne bavi se karakterom novinara ili imbenicima utjecaja nego analizira sadr aje medija na osnovi kojih se zaklju uje o kriterijima novinarske selekcije. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Frekvencija, to je vremenski tijek doga aja uskla eniji sa periodi no u medija imbenik praga pozornosti, to je ve i intenzitet nekog doga aja (va nost, negativnost) Jednozna nost, to je jasniji i jednozna niji Va nost, to vi e izravno utje e na ivot recipijenata Suglasnost, to je vi e sukladan o ekivanjima i stavovima publike Iznena enje, to je neo ekivaniji ili rje i Kontinuitet, pra enje razvoja doga aja Varijacija, komplementarni doga aji imaju ve u ansu postati vije u (uravnote enost) Odnos prema elitnim nacijama, gdje sudjeluju mo ne i va ne nacije Odnos prema elitnim osobama, gdje sudjeluju mo ne i va ne osobe Personalizacija, osobe koje se mogu identificirati, ve a vrijednost od apstraktnih Negativizam, to je neki doga aj negativniji

nista iz modela odabira vijesti Me unarodna komunikacija