PPUO Vladislavci-Usvojen Plan

Zavod za prostorno planiranje d.d.
Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a
PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLENOG ZA DONOENJE PLANA
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCI

KNJIGA 1.- Tekstualni dio
Osijek, oujak 2007.
Prostorni plan ureenja opine Vladislavci
Broj: 42/2002.
Nositelj izrade plana: Plan izradio:
OSJEKO BARANJSKA UPANIJA
OPINA VLADISLAVCI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.

Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a
Naziv prostornog plana:
PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCI

I TEKSTUALNI DIO
Knjiga: Direktor:
___________________________
Krunoslav Lipi, dipl.ing.arh.

Koordinator plana: Struni tim:
Marta Paunovi dipl. ecc.

Marta Paunovi,dipl. ecc. Sanda Milas,dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing. gra. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Ivica Bugari, dipl.ing. gra Mirko Strahini, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutovi, dipl turizm.
Tehnika obrada:
Tehniari Aleksandra Kneevi,gra.teh.vis. Asmir Bai,gra.teh.vis. oujak 2007. godine KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO KNJIGA 2. - GRAFIKI DIO
Datum izrade: Popis knjiga:
_______________________________________________________
0. Opi dio Stranica 2
Broj: 42/2002.
SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno ureenje Osjekobaranjske upanije, Osijek 2. Ured dravne uprave u Osjekobaranjskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje, Osijek 3. HP-Hrvatska pota,d.d.-Podruna uprava Slavonija, Osijek 4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.Regija 4-Istok, Osijek 5. T-Mobilne Hrvatska,d.o.o.-Sektor planiranja i razvoj, Zagreb 6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek 8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP ''Elektroslavonija''-Sluba za tehnike poslove, Osijek 9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno podruje Osijek 10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb 11. Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije, Osijek 12. Hrvatske eljeznice-Komisija za pregled tehnike dokumentacije, Zagreb 13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb 14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav, Osijek 15. Hrvatske ume-Uprava uma Osijek 16. Ministarstvo kulture-Uprava za zatitu prirode, Zagreb 17. Ministarstvo kulture-Uprava za zatitu kulturne batine-Konzervatorski odjel u Osijeku 18. Opina Vladislavci
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
SADRAJ
0. Opi dio 1. Naslovna stranica 2. Potpisni list 3. Suradnja i konzultacije 4. Sadraj 5. Izvod iz sudskog registra 6. Suglasnost za upis u sudski registar nadlenog Ministarstva 7. Rjeenje o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu 8. Suglasnost i miljenja propisana zakonima i propisima
Stranica 2-26 1 2 3 4-12 13-15 16 17-18 19-26
I OBRAZLOENJE
1. POLAZITA
1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj 1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost 1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja a) Naselja b) Graevinska podruja 1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora 1.1.1.5. Prirodna obiljeja a) Reljef b) Klima c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja e) Geoloka i tektonska obiljeja 1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode b) Kulturna dobra 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
1 1 1 2 6 6 7 7 8 8 8 11 13 14 15 15 15 16
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine b) umske povrine c) Lovita i lovna divlja d) Mineralne sirovine 1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura b) Proizvodne djelatnosti c) Turizam d) Eksploatacija mineralnih sirovina 1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava b) Odgoj i obrazovanje c) Zdravstvo d) Kultura e) Vjerski objekti 1.1.2.4. Sport i rekreacija 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet b) eljezniki promet c) Potanski promet e) Telekomunikacije i RTV sustav veza 1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina b) Elektroenergetika 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 1.1.2.9. Postupanje s otpadom
16 16 16 17 19 20 20 20 21 21 22 22 22 22 23 23 23 24 24 24 24 25 25 27 29 29 30 31 31 31 32 32 33
Stranica
_______________________________________________________
0. Opi dio 5
Broj: 42/2002.
1.1.2.10. Stanje okolia a) Oneienje voda b) Oneienje zraka c) Oneienje tla d) Optereenje bukom
33 33 34 34 34
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova
a) Stanovnitvo b) Naselja c) Graevinska podruja d) Gospodarstvo e) Drutvene djelatnosti f) Promet g) Energetika h) Vodnogospodarstvo i) Poljoprivredno i umsko zemljite 1.1.3.2. Prostorni plan (bive) opine Osijek
34 34 34 35 36 39 40 41 42 42 43 45
1.1.3.1. Prostorni plan Osjeko-baranjska upanije
1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal 1.1.4.2. Naselja 1.1.4.3. Graevinska podruja 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 1.1.4.5. Promet a) Cestovni i eljezniki promet b) Pota, telekomunikacije i RTV sustav veza 1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
45 45 45 45 46 46 46 46 47 47 47 48
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
48 48 48 48 50 50 50 50 50 52 53
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAAJA 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Naselja 2.2.3.2. Drutvena infrastruktura 2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet b) Pota i telekomunikacije 2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i voda d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
54 54 55 56 56 57 57 57 57 58 58 58 58 58 58 58 59
2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
59
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti b) Kulturna dobra
59 59 59 59 60 60 62
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU OPINE 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
3.2.1.1. Struktura povrina 3.2.1.2. Graevinska podruja 3.2.1.3. Poljoprivredne povrine 3.2.1.4. umske povrine
62 62 63 64 64 66 67 68 69 69 69 70 71 71 72 76 76 76 77 78
Stranica 8
3.3. NASELJA 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1. Proizvodne i uslune djelatnosti 3.4.1.2. Turizam 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
3.4.2. Drutvene djelatnosti 3.5. PORT I REKREACIJA 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 3.7. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA 3.7.1. Uvjeti razgranienja prostora i osiguranje prostora za smjetaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrivanje i koritenje graevinskog podruja 3.7.3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite poljoprivrednog zemljita
0. Opi dio
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
3.7.4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite uma 3.7.5. Zatiena i vrijedna podruja 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet 3.8.1.2. eljezniki promet 3.8.1.3. Potanski promet 3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza
78 79 81 81 81 81 82 82 83 83 84 85 85 86 87 88 88 89 89 90 90 90 90
3.8.2. Energetski sustav

3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba 3.8.2.2. Elektroenergetika
3.8.3. Vodnogospodarski sustav

3.8.3.1. Vodoopskrba 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 3.8.3.3. Ureenje vodotoka i voda 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 3.10. SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 3.10.1. Mjere zatite voda 3.10.2. Mjere zatite tla 3.10.3. Mjere zatite zraka 3.10.4. Mjere zatite od buke 3.11. MJERE ZATITE STANOVNITVA OD RATNIH OPASNOSTI
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
II ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE

1.1. NAMJENA POVRINA 1.2. PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU 1.3. UVJETI KORITENJA NA PODRUJIMA S POSEBNIM OGRANIENJIMA U KORITENJU PROSTORA 92 92 93
94 94 94 96 96 96 96 97 99
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU 2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 2.2.1. Namjena graevina u graevinskom podruju naselja 2.2.2. Opi uvjeti gradnje i ureenja prostora
2.2.2.1. Graevne estice 2.2.2.2. Nain i uvjeti gradnje graevina 2.2.2.3. Uvjeti ureenja graevnih estica 2.2.2.4. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice odnosno graevine na javnu prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu
100 100 100 101 102 103
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih graevina

2.2.3.1. Obiteljske stambene graevine 2.2.3.2. Viestambene graevine
2.2.4. Uvjeti gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti 2.2.5. Uvjeti gradnje graevina gospodarskih djelatnosti
2.2.5.1. Uvjeti gradnje graevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turistikih djelatnosti (u daljnjem tekstu : graevine PPUT djelatnosti) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih graevina
103 106 107 108 109
2.2.6. Uvjeti gradnje portsko-rekreacijskih graevina 2.2.7. Uvjeti gradnje pomonih graevina 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih graevina
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.2.9. Uvjeti gradnje graevina koje se grade na javnim povrinama 2.2.10. Uvjeti gradnje graevina mjeovite namjene 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih graevina 2.2.12. Uvjeti ureenja naselja 2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Uvjeti gradnje u graevinskim podrujima van naselja stalnog stanovanja 2.3.2. Uvjeti gradnje van graevinskog podruja
2.3.2.1. Stambene graevine van graevinskog podruja 2.3.2.2. Gospodarske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.3. Rekreacijske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.4. Graevine za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2.3.2.5. Pomone graevine van graevinskog podruja 2.3.2.6. Komunalne graevine van graevinskog podruja 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne graevine 2.3.2.8. Ostale graevine van graevinskog podruja
109 109 110 110 110 110 110 111 112 115 115 115 116 116 116 116 117
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. PROMETNI SUSTAV 5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREA 5.3. TELEKTROENERGETSKA MREA 5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA 5.5. VODOOPSKRBA 5.6. ODVODNJA 5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA
118 118 121 122 123 124 124 125
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA

6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 6.2. KULTURNA DOBRA
125 125 126 126 127 129 129 129 130 130 130 130 131
7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 9. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA
9.1. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI 9.2. MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAEVINAMA IZGRAENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRENIM U PPUO
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
_______________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
________________________________________________________
Broj: 42/2002.
I OBRAZLOENJE
1. POLAZITA
1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj
Geografski poloaj
Podruje opine Vladislavci pripada irem prirodno-geografskom prostoru Istone Hrvatske, koje zauzima sjeveroistoni dio Republike Hrvatske. Kao dio ireg nizinskog prostora i opina Vladislavci, kao dio tog podruja, pripada nizinskom prostoru. Opina Vladislavci u okviru Osjeko-baranjske upanije, koja pripada krajnjem sjeveroistonom dijelu Istone Hrvatske, zauzima jugoistoni dio upanije, s udjelom od 0,77% upanijskog prostora. Prostor opine Vladislavci je na sjeveru okruen prostorom opine epin, zapadno opinom Vuka, juno opinom Semeljci, te istono prostorom opine odolovci.
Geoprometni poloaj
Zapadnim rubom opine Vladislavci prolazi trasa dravne ceste D7 u okviru paneuropskog prometnog koridora V grana ''C'', koji je znaajan za povezivanje srednje Europe s Jadranskim morem. Navedeni koridor definiran je 1997. godine na konferenciji europskih ministara prometa, i s proirenjem Europske Unije dobiva sve vie na znaenju. U okviru navedenog koridora u postojeem stanju poloene su dvije prometnice: dravna cesta D7 (Beli Manastir-Osijek-akovo), magistralna pomona eljeznika pruga MP13 (Osijek-Vrpolje).
Obje navedene prometnice poloene su paralelno i tvore tzv. ''sloeni'' prometni koridor u okviru kojeg se objedinjuju i nadopunjuje vie vrsta prometnica.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOENJE-1. Polazita 1
Broj: 42/2002.
1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost Povrina
Za povrinu Opine postoje 3 podatka, a svi su iz slubenih izvora: 1. 2. 3. Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije 36,74 km Ured dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku (2003. g.) na osnovi podataka Dravne geodetske uprave-Podrunog ureda Osijek iz 2001. godine 20,29 km Dravna geodetska uprava-Sluba evidencija prostornih jedinica 32,13 km
Razlika proizlazi iz injenice da granica Opine u jednom dijelu nije utvrena po granici katastarske opine Dopsin, tako da dio te k.o. pripada opini Vuka. U Planu e se koristiti povrina Opine od 32,13 km, a samo u manjem dijelu povrina iz izvora pod 2. Udio povrine opine Vladislavci u ukupnoj povrini upanije iznosi 0,77%.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Stanovnitvo
Prema popisu stanovnitva 2001. godine na podruju opine Vladislavci je ivjelo 2.124 stanovnika. Tablica br. 1. KRETANJE STANOVNITVA OPINE I UPANIJE
Broj stanovnika po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. Osjeko-baranjska upanija 356.286 367.193 330.506 Opina Vladislavci 2.409 2.360 2.124 Udio Opine, % 0,67 0,64 0,64 Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god. Podruje Indeksi 1991/1981. 103,0 97,9 2001/1991. 90,0 90,0 -
Kretanje stanovnitva Opine je za razliku od upanije u cijelom promatranom razdoblju bilo negativno. Kretanje stanovnitva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obiljeja tipa E4 izumiranje. Tablica br. 2. SASTAVNICE KRETANJA STANOVNITVA 1991.-2001. GOD.
Broj stanovnika 1991. g. 2.360 Prirodni prirataj 1991.2000. g. - 33 Broj stanovnika 1991.g.+prirodni prirataj 2.327 Broj stanovnika 2001. g. 2.124 Razlika po popisnim godinama 1991.2000. g. - 236
Migracijski saldo - 203
Tip kretanja E4 izumiranje
Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku
Stanovnitvo se smanjivalo prirodnim odumiranjem i mehanikim odlivom. Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo rasporeeno u 3 naselja. Tablica br. 3. KRETANJE STANOVNITVA PO NASELJIMA Red. broj 1. 2. 3. Naselje Dopsin Hrastin Vladislavci Broj stanovnika po popisnim Indeksi godinama 1981. g. 1991. g. 2001. g. 1991/1981. 2001/1991. 678 647 545 95,4 84,4 466 395 340 84,7 86,0 1.265 1.318 1.239 104,2 94,0
Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god.
Stanovnitvo naselja Dopsin i Hrastin smanjuje se ne samo u promatranom razdoblju, ve i od 1961. godine. Dakle u ova dva naselja je ve desetljeima prisutna depopulacija.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Stanovnitvo opinskog sredita Vladislavci se smanjilo nakon 1991. godine i nije dosegnulo broj iz 1981. godine. Tablica br. 4. OBILJEJA DOBNE STRUKTURE STANOVNITVA 2001. GOD.
Udio Udio starih mladih 60 i vie (0-19. g.) % 1. Dopsin 24,6 25,3 2. Hrastin 24,7 27,0 3. Vladislavci 24,0 21,9 UKUPNO Opina: 24,3 23,6 Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001. god. Red. broj Naselje Indeks starosti 103 109 91 97 Dobni tip izrazito duboka starost izrazito duboka starost duboka starost duboka starost
Iz pokazatelja dobne strukture stanovnitva je vidljivo da u Dopsinu i Hrastinu stanovnitvo ima obiljeja izrazito duboke starosti to dokazuje da je u tim naseljima prisutan proces demografske erozije. Situacija u opinskom sreditu takoer nije povoljna, ali je malo bolja nego u ostalim naseljima, jer jo uvijek ima malo vie mladog nego starog stanovnitva. Prosjena starost stanovnika Opine je 2001. godine iznosila 39,5 godina i ono je starije od prosjeka upanije (36,7 godina). Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo u 714 kuanstava prosjene veliine 2,9 lanova. Tablica br. 5. KRETANJE I VELIINA KUANSTAVA PO NASELJIMA 2001. GOD.
Red. broj Naselja Broj kuanstava po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 207 211 180 152 151 129 360 431 405 719 797 714 Indeksi 1991/1981. 101,9 99 119,7 110,8 2001/1991. 85,3 85,4 93,9 89,6 Prosjene veliine (broj lanova) 1981. 1991. 2001. 3,2 3,0 3,0 3,0 2,6 2,6 3,5 3,0 3,0 3,3 2,9 2,9
1. Dopsin 2. Hrastin 3. Vladislavci UKUPNO Opina:
Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001.g.
Ukupni broj kuanstava se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjio, meutim je prosjena veliina kuanstava ostala ista kao 2001. godine.
Naseljenost
Prosjena gustoa naseljenosti prostora Opine je 2001. godine iznosila 66,11 stan/km, to je znatno manje od upanije (79,59 st/km). Prosjenu gustou naseljenosti prostora Opine po statistikim podrujima naselja prikazuje sljedea tablica:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Tablica br. 6. GUSTOA NASELJENOSTI PO STATISTIKIH PODRUJIMA NASELJA 2001. GOD. Red. broj 1. 2. 3. Statistiko podruje naselja Dopsin Hrastin Vladislavci Povrina statistikog Broj stanovnika podruja 2001. g. km 11,65 340 11,57 545 8,91 1.239 Gustoa naseljenosti st/km 46,8 29,4 139,0
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK i Popis stanovnitva 2001. g.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Tablica br. 7. OSNOVNI PODACI U PROSTORU

STANOVNICI** POVRINA* Popis 1991. km
2
STANOVI** Popis 1991. % broj % Popis 2001. broj %
KUANSTVA** Popis 1991. broj Popis 2001. broj
Popis 2001. % broj
GUSTOA NASELJENOSTI 2001.*** (broj st/km )

2
broj
UPANIJA
4152,41
100
367193
100
330506
100
128896
100
129922
100
123336
113583
79,59
OPINA
32,13
0,77
2360
0,64
2124
0,64
756
0,59
781
0,60
797
714
66,11
Izvor podataka:
*Pregledni kartografski prikaz slubene evidencije prostornih jedinica, Dravna geodetska uprava **Popis stanovnitva 1991. i 2001. ***Zavod za prostorno planiranje d.d.
a) Naselja
1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja
U opini Vladislavci danas se nalazi tri samostalna naselja: Dopsin, Hrastin i Vladislavci. Sjedite Opine je u naselju Vladislavci. Tipizacija naselja upanije temelji se na kategorizaciji utvrenoj u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Prema navedenoj kategorizaciji na podruju opine Vladislavci nalazi se jedno prijelazno slabije urbanizirano naselje Vladislavci. Kod svih naselja su procesi urbanizacije u samom zaetku. Naselja u Opini su longitudinalna, izgraena uz cestovne pravce niskom stambenom izgradnjom. Parcele su uglavnom uske i dugake, veim dijelom u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
b) Graevinska podruja
Tablica br. 8. PREGLED GRAEVINSKIH PODRUJA I IZGRAENOST

POVRINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA NASELJE GRAEVINSKO PODRUJE UKUPNO (ha) 117,36 89,89 235,79 443,04 IZGRAENI DIO POVRINA (ha) 54,78 39,57 102,33 196,68 NEIZGRAENI DIO POVRINA (ha) 62,58 50,32 133,46 246,36
POVRINA IZGRAENOG DIJELA NASELJA IZVAN GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA (ha)
% 46,68 44,02 43,40 44,39
% 53,32 55,98 56,60 55,61
DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI UKUPNO
9,83*
Izvor podataka:
ZPO-Osijek *Postojee gospodarske graevine koje su u vaeem Prostornom planu ostale izvan graevinskog podruja Vladislavaca
Ukupna povrina svih graevinskih podruja u Opini je 443,04ha, a to je 13,79% ukupne povrine Opine. U tablici su prikazane povrine graevinskih podruja s povrinama i postotcima izgraenih i neizgraenih dijelova. Vidljivo je da su vrlo veliki postotci graevinskog podruja neizgraeni, za sva naselja ispod 50% .
1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora
Prema podacima Ureda dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Ured za gospodarstvo-Odsjeka za statistiku iz 2003. godine, a na temelju podataka Katastra, struktura povrina Opine po namjeni bila je sljedea: Tablica br. 9. OSNOVNE KATEGORIJE KORITENJA PROSTORA Kategorija koritenja Ukupne poljoprivredne povrine ume i umska zemljita Trstici i bare Neplodno tlo UKUPNO: Povrina (ha) 1.583 155 19 272 2.029 Struktura % 78,0 7,6 0,9 13,5 100,0
Graevinska podruja nisu katastarska kategorija i u njima je sadran i dio poljoprivrednih povrina. Ukupna graevinska podruja naselja imaju povrinu 443,04 ha.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
1.1.1.5. Prirodna obiljeja a) Reljef
Prostor opine Vladislavci je dio ireg, nizinskog i ravniarskog podruja Osjeko-baranjske upanije, odnosno ireg prostora Istone Hrvatske. Nizinski prostor je nastao modeliranjem rijenih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih pritoka i pripada tipu akumulacijskog reljefa. Dio tog akumulacijskog reljefa pripada prostoru opine Vladislavci u okviru kojeg se mogu izdvojiti dvije manje reljefne cjeline i terase Drave i aluvijalna ravan Vuke. Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan u toku pleistocena (mlaeg holocena). To je prostor male dubine temeljnice i velike vlanosti prostora. Eolskom akumulacijom nataloene su naslage prapora i gline na povrini naplavnih ravni, debljine kojih se poveavaju od zapada prema istoku. Ispod ovih naslaga su vodonosni rijeni sedimenti, zastupljeni uglavnom, pijescima i ljuncima. Du itavog rijenog toka Drave, s june strane, usporedo s rijenim tokom se prostire blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. U sastavu ove tipine aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima pijeska i pretaloenog prapora. Neto via reljefna podruja, iznad naplavnih ravni su terase Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu. U sastavu terasnih nizina nataloene su naslage lesa i lesu slinih naslaga, nataloenih eolskom akumulacijom. Prema geolokom postanku razlikuju se starija i mlaa terasa Drave. Prostor opine Vladislavci pripada starijom virmskoj terasi Drave, odnosno njenom junom, veem dijelu, koji je na jugu omeen aluvijalnom ravni rijeke Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju rijene sedimente na ovom podruju dostiu debljine i do 20 m. U skladu s reljefnim osobinama kreu se nadmorske visine, koje opadaju od sjevera i sjeveroistoka prema jugu. Prosjene nadmorske visine naselja na prostoru Opine kreu se od 87 m.n.v. do 93 m.n.v. Tablica br. 10. PROSJENE NADMORSKE VISINE NASELJA Naselje 1. Dopsin 2. Hrastin 3. Vladislavci
b) Klima
Prosjena nadmorska visina (m) 87 89 93
Izvor podataka: M. Koreni: Naselja i stanovnitvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979.
Klimatoloke osobine prostora opine Vladislavci dio su klimatskih osobina ireg prostora Istone Hrvatske. Budui da je opina Vladislavci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike,
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenou. Cijelo podruje, kao i iri prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju este i intenzivne promjene vremena. Klima ovog podruja oznaava se prema Kppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, to je oznaka za umjereno toplu kinu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih 1 irina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesene temperature vie od 10C, tijekom vie od etiri mjeseca godinje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca izmeu -3C i +18C. Obiljeje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je vie u toplom dijelu godine, a prosjene godinje koliine se kreu od 700 do 800 mm. Od vjetrova najei su slabi vjetrovi i tiine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Za ilustraciju klimatskih prilika prostora opine Vladislavci koriteni su podaci meteoroloke postaje Osijek, kao najblie postaje, koja se u odnosu na prostor Opine nalazi sjeveroistono, ali u istom reljefnom okruenju. Prosjena temperatura zraka prema izvrenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 11,0C. Srednje mjesene temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostiu maksimum (21,4C), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u sijenju (-0,4C). Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godinjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum). U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabiljeen je maksimum od 23,9C (u srpnju 1994. godine), kada je srednja godinja temperatura bila via od prosjeka razdoblja (1978.-1998.) i iznosila je 12,2C. Najnia srednja mjesena temperatura zraka u promatranom razdoblju, zabiljeena je u sijenju 1985. godine i iznosila je 6,0C. Apsolutni maksimum temperature zraka zabiljeen u Osijeku iznosio je 38,6C, a apsolutni minimum zabiljeen je takoer u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je 25,4C. Prosjena godinja koliina oborine zabiljeena u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 653,9 mm, to ukazuje na sunost podruja u odnosu na okolna kontinentalna podruja, gdje prosjena godinja koliina oborine iznosi od 700 do 800 mm. U godinjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja poetkom ljeta (najee u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili poetkom proljea u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog reima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Takoer je izraena i vrlo velika varijabilnost oborinskog reima. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabiljeen je u lipnju (79,9 mm), a sporedni u studenom (57,1 mm).
1
Republiki hidrometeoroloki zavod SRH-Prikaz opih klimatskih karakteristika podruja Zajednice opina Osijek, Zagreb, 1980.
9
___________________________________________________________
I. OBRAZLOENJE-1. Polazita
Broj: 42/2002.
Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabiljeen je sredinom jeseni, u listopadu (51,6 mm), dok je sporedni zabiljeen u veljai (36,5 mm). Tablica br. 11. SREDNJE MJESENE I GODINJE TEMPERATURE ZRAKA (C) I KOLIINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOKOJ POSTAJI OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.
TEMPERATURA OBORINA ZRAKA (C) (mm) I. - 0,4 46,2 II. 1,2 36,5 III. 6,3 45,0 IV. 11,1 52,2 V. 16,5 61,2 VI. 19,7 79,9 VII. 21,4 54,6 VIII. 20,9 60,5 IX. 16,7 56,1 X. 11,3 51,6 XI. 4,8 57,1 XII. 1,4 52,9 GOD. 11,0 653,9 Izvor podataka: Dravni hidrometeoroloki zavod Odreeni meteoroloki podaci postaje Osijek, Zagreb, 2002. MJESECI
U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabiljeen je u listopadu 1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina. Maksimalne dnevne koliine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz godine u godinu. Oborine u obliku snijega javljaju se prosjeno 26 dana u godini, ali se ne zadravaju dugo. Meutim, esta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake meusobno je povezano, a raspored naoblake usklaen je i s reimom oborina. Srednja godinja naoblaka za meteoroloku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najvee vrijednosti naoblake zabiljeene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najdue vrijeme sijanja Sunca zabiljeeno u srpnju. Ukupna godinja koliina insolacije u dvadesetgodinjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorolokoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godinje. Najvei broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju iaravanjem tla u vedrim noima. U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorolokoj postaji Osijek zabiljeeno je ukupno 29,5 dana s maglom, dok je najvei broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42 dana. U godinjem hodu ove pojave, najvei broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi.
___________________________________________________________
10
Broj: 42/2002.
Prema godinjoj rui vjetra za podruje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine najuestaliji su vjetrovi iz jugoistonog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.
Prema jaini vjetra, u veini sluajeva se javljaju slabi vjetrovi jaine 1-2 bofora, dok je uestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je zabiljeeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom iznosio 1,9 dana.
c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja Hidroloka obiljeja
Prostor opine Vladislavci pripada, u hidrolokom smislu, dunavskom slivnom podruju, odnosno hidrografskom slivu rijeka: Vuke i Dunava. Obzirom na malu povrinu i poloaj, prostor Opine nema nikakav utjecaj na hidroloke osobine i reimske karakteristike ovih rijeka. Glavno prihranjivanje Vuke ine oborine pa je i reim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju. Rijeka Dunav s ukupnom povrinom sliva od 816.950 km i duinom od 2.857 km druga je po veliini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemakoj u junom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj, kod mjesta Sulina.
___________________________________________________________
11
Broj: 42/2002.
Duina rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je 137,55 km i protee se od rkm 1433+060 (granica s Republikom Maarskom uzvodno od mjesta Batina) do rkm 1295+510 kod Iloka. Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. irina korita kree se u rasponu od 500-800 metara, prosjena brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godinji protoci kreu od 2.443 m/s kod Batine do 3.144 ms kod Erduta. Visoke vode Dunava najee se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama, no pojava velikih voda Dunava takoer je vezana uz intenzivne i dugotrajne kie u gornjem dijelu sliva. Opina Vladislavci prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom podruju sliva Drave i Dunava, odnosno Slivnom podruju "Vuka". Slivno podruje "Vuka" ukupne je povrine 1.793,28 km. Povrina sliva koja pripada Osjeko-baranjskoj upaniji (veliine 1.117,96 km) moe se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovako-Kravikim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Pali; direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najveim pritokom Bobotskim kanalom. Podruje opine Vladislavci u cijelosti svoje povrine pripada slivu rijeke Vuke i slivu Bobotskog kanala.
Hidrogeoloka obiljeja
U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osjeko-baranjska upanija smjetena je u Istonoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istonohrvatska Ravnica iju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Maarskoj, junu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribreja Dilja i akovako-vinkovake grede dok je na istoku omeena tokom Dunava. Glavninu prostora istone Hrvatske ine mlae naslage koje pokrivaju stare blokove u veim dubinama. Sputanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mree tekuica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. Na prostoru Osjeko-Baranjske upanije, u dijelu koje je i opina Vladislavci, moe se izdvojiti nekoliko hidrogeolokih cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu ine naslage s vodama ije fiziko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage ija temperatura prelazi 20C, a mineralizacija im je vea od 2.000 mg/l. Unutar prve zone moe se izdvojiti velika hidrogeoloka cjelina i to: ravniarsko podruje izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Hidrogeoloka cjelina "ravniarsko podruje izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" protee se uz rijeku: Savu, Dravu, Vuku i druge vodotoke koji pripadaju slivovima ovih vodotoka. Izgraena je od starijih i mlaih nanosa spomenutih vodotoka. Geoloku podlogu sredinjeg nizinskog dijela slivnog podruja "Vuka", a kojem pripada i podruje Opine, sainjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prainaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja. Sondiranjem terena utvreno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate povrinu tla i iskljuivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u povrinskom sloju zemljita utjecaj vodotoka nema veeg znaaja. Kada oborine procjeivanjem dostignu sporoprocjednu padinu, nastaje procjeivanje u nia podruja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode, te se javlja prevlaivanje tla.
___________________________________________________________
12
Broj: 42/2002.
d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja
Pedoloka obiljeja podruja opine Vladislavci dio su pedolokih obiljeja ireg prostora. Na postanak i rasprostranjenost razliitih pedolokih jedinica utjecale su osobine reljefa i klime, te vodne prilike. Pedoloke jedinice zastupljene na podruju opine Vladislavci izdvojene su na temelju Pedoloke karte 1:200.000 (A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedolokoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izraenoj u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 58 vrsta pedolokih jedinica na podruju Slavonije i Baranje (prema A. kori i suradnici), na podruju opine Vladislavci zastupljene su 3 pedoloke jedinice, navedene u sljedeoj tablici: Tablica br. 12. PEDOLOKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCI
Broj kartograf. jedinice 24 Naziv kartografske jedinice LESIVIRANO I LESIVIRANO SEMIGLEJNO TLO-na lesu preteno antropogenizirana tla PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I EUTRINO SMEE SEMIGLEJNO TLOpreteno antropogenizirana tla MOVARNO AMFIGLEJNO I MOVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno hidromeliorirano Matini supstrat les Nagib % 0-2 Nadmorska visina 90-95 Nain upotrebe oranice Rasprostranjenost Podruje Povuja i Pobsuja - Najvei dio Opine od NW do S i SE Podravina-linija Valpovo-Osijek - mali dijelovi Opine na NE i SE Podravina - mali dijelovi Opine na N, E i S
43
les 0-3 holocenske gline i zamovareni les 90-95 oranice ume ume travnjaci oranice
51
0-2
85-90
Izvor podataka: A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
Meu navedenim pedolokim jedinicama, zastupljene su pojedine vrste tala iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. Grupi automorfnih tala pripadaju tla koja ine prijelaz od tipino oraninih tala prema livadskim tlima, a toj grupi pripada i lesivirano i lesivirano semiglejno tlo (kartografska jedinica 24). Pseudoglejna tla na zaravni u nizinama nalaze se na terenima ispod 100 m.n.v., a velikim dijelom su nastala na lesu, te ine prijelaz u nizinska hidromorfna tla. Zasebna kartografska jedinica 51. izdvojena je na teim holocenskim sedimentima (glinama i ilovaama), gdje prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim. Prema Namjenskoj pedolokoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedolokih jedinica na prostoru RH, na podruju Osjeko-baranjske upanije izdvojeno je ukupno 26 pedolokih jedinica, dok su na podruju opine Vladislavci izdvojene tri razliite pedoloke jedinice, navedene u sljedeoj tablici:
___________________________________________________________
13
Broj: 42/2002.
Tablica br. 13. POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCI
Broj kartirane jedinice 9 Sistemske jedinice tala RENDZINA NA LAPORU Nain koritenja Procjena pogodnosti za (* obradu P-2 N-1 N-1
oranice vonjaci 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU ume oranice travnjaci 45 SMEE PODZOLASTO travnjaci ume i oranice Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za pedologiju - Namjenska pedoloka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god. (* P-2 umjereno ogranieno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu
Ovako definirane pedoloke jedinice prikazane su u sloenim pedolokim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od vie jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvrena na temelju dominantne jedinice. Pedoloka jedinica rendzine na laporu najzastupljenija je na podruju Opine pruajui se od sjevera i sjeverozapada Opine, prema jugu i jugoistoku. Lesivirano tlo na vapnencu i dolomitu zastupljeno je na sjeveroistoku Opine, te u manjim podrujima sjeverozapadnog i sredinjeg dijela Opine. Smee podzolasto tlo je zastupljeno tek malim podrujem na jugoistoku podruja. Na podruju opine Vladislavci, od prirodne vegetacije zastupljena je tek tipina travna vegetacija, dok je manji dio pod umskom vegetacijom, u zapadnom i junom dijelu Opine, koji pripada nizinskim mjeovitim umama hrasta lunjaka, jasena i graba, a dijelom i euroamerikih topola. Meutim, najvei dio Opine je pod poljoprivrednim kulturama.
e) Geoloka i tektonska obiljeja
Podruje opine Vladislavci izgraeno je od naslaga kvartarne starosti. Preteito se radi o jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen siltom, pjeskovitim siltom, glinovitim i sitnozrnim pijeskom. Ostatak ine barske i organogeno-barske tvorevine holocenske starosti predstavljene muljem, glinama, pjeksovitim siltom, siltom te organogenim glinovito-jeskovitim siltom. Osnovna je znaajka grae kvartarnih naslaga osjeke Podravine alternacija slojeva gruboklastinih i sitnoklastinih taloina. Gruboklastini materijali su preteno predstavljeni jednolinim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su preteno zrnca kvarca udjel kojeg dosee do 85%. U mineralnom sastavu pijesaka pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastini materijali predstavljeni su prahom,
___________________________________________________________
14
Broj: 42/2002.
pjeskovitim prahom te prainastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju zrnca kvarca, a neto su podreeni tinjasti minerali, zatim dolaze feldspati. U tektonskom smislu, ovo se podruje nalazi u poruju istonog dijela Dravske potoline. To je podruje od akovako-vinkovakog timora odijeljeno dubokim ''dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartar, u geolokoj prolosti vrilo se stepeniasto sputanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru su oiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa sloenim strukturama Bake. U tektonskom smislu potolina predstavlja sloeni sinklinorij s brojnim uleknuima i timorskim uzvienjima. Smjer pruanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvaniji uzduni rasjedi. Sredinja potolinska zona protee se od Benianaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u podruju Vere i Vukovara. Na okolnom podruju najblii pokriveni rasjed prua se na sjeveru koritom Drave, a na jugu pravcem Tomaanci-Semeljci-Keinci. Podruje opine Vladislavci prema seizmikoj makrorajonizaciji spada u zonu seizminosti VII MCS ljestvice.
1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode
Na podruju opine Vladislavci nema zatienih dijelova prirode.

b) Kulturna dobra
Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraeno je utvrivanje Konzervatorske podloge ili utvrivanje sustava mjera zatite nepokretnih dobara na podruju obuhvata Plana. Prema podacima Ministarsva kulture- Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Osijeku od 16.12.2002. na podruju opine Vladislavci postoje dvije pojedinano zatiene sakralne graevine. Reformirana kranska crkva u Hrastinu je preventivno zatiena, a parohijska crkva u Dopsinu registrirano kulturno dobro. Od tradicijskog graditeljstva preostale su jedino kua u Hrastinu u Petefijevoj 3, te zgrada bive opine u Vladislavcima koju odlikuje mjeavina urbanog i ruralnog. Na podruju opine Vladislavci nalaze se dva evidentirana arheoloka lokaliteta iz prapovijesnog i antikog razdoblja. 1. 2. VLADISLAVCI, oko 200m jugoistono od eljeznike stanice, antiko nalazite HRASTIN, Gradac, prapovijesno nalazite
___________________________________________________________
15
Broj: 42/2002.
1.1.1.7. Osobitosti krajobraza
Krajolik, krajobraz, pejza (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od ovjekova djelovanja (ili potpuno) obraenu i oblikovanu cjelinu odreenog predjela (ili prostora), koja se oituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim osobinama (lik odreenog kraja). U bio-ekolokom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odraava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamini kompleksni sustav raznolikih ekolokih odnosa i meuutjecaja. Na podruju opine Vladislavci prevladava karakteristian ravniarski kultivirani krajobraz. Na podruju Opine nema podruja koja bi bilo potrebno posebno tititi kao posebno vrijedan krajobraz. 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine
Poljoprivredne povrine su vrijedan i neobnovljiv prirodni resurs, te kao takav predstavljaju prirodno bogatstvo koje je stoga i od osobitog dravnog interesa. Poljoprivredne povrine na podruju opine Vladislavci zastupljene su sa 1.583 ha, to ini 78% povrina Opine, a to je udio koji je znatno vei od upanijskog prosjeka, a koji iznosi 64%. Obradive povrine ine ukupno 1.563 ha, a to ini 77,1% ukupnog teritorija Opine, to takoer iznosi znatno vie od prosjeka upanije, a koji iznosi 58%. Obradive povrine ine 98,7% ukupnih poljoprivrednih povrina Opine. U strukturi obradivih povrina 99,5% ine oranice, a ostalih 0,5% pripada vonjacima. U okviru ostalih poljoprivrednih povrina na podruju Opine, 20 ha pripada panjacima, a to ini 1,3% ukupnih poljoprivrednih povrina. Ukupne poljoprivredne povrine opine Vladislavci ine udio od 0,6% ukupnih poljoprivrednih povrina upanije, dok je udio obradivih poljoprivrednih povrina Opine takoer 0,6% (0,64%). U strukturi zemljita, a u okviru ostalih povrina zastupljeni su trstici i bare sa 0,9% povrine Opine, ume 7,6%, to sve ine plodna tla u okviru kategorija poljoprivrednog zemljita. Na ukupno neplodno tlo otpada 13,5% povrine Opine. Prema navedenim podacima i iskazima povrina, najzastupljenija kategorija poljoprivredne povrine sa 78% ukupnog teritorija, te neplodno tlo 13,5% i ume 7,6%. su
U sljedeoj tablici prikazana je struktura zemljita po kategorijama koritenja, a prema podacima Dravne uprave baziranih na podacima Dravne geodetske uprave iz 2001. godine.
___________________________________________________________
16
Broj: 42/2002.
Tablica br. 14. STRUKTURA ZEMLJITA PO KATEGORIJAMA KORITENJA NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCI
Udio u povrini (%) Ukupne Struktura povrina Obradive Ukupna poljoprivredne povrine povrina Opine povrine Oranice 1.555 99,5 98,2 76,7 Vonjaci 8 0,5 0,5 0,4 Vinogradi Livade Ukupno obradive povrine 1.563 100,0 98,7 77,1 Panjaci 20 1,3 0,9 Ribnjaci Ukupne poljoprivredne povrine 1.583 100,0 78,0 Trstici i bare 19 0,9 ume 155 7,6 Neplodno tlo 272 13,5 Ukupna povrina Opine 2.029 100,0 Izvor podataka: Ured dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku-Podaci dravne geodetske uprave, Podrunog ureda Osijek, 2001. god. Ukupno (ha) b) umske povrine
ume i umsko zemljite kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglaeni su Ustavom kao dobro od opeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi ume su znaajne za zdravlje ljudi, a vaan su imbenik i regulator hidrolokih uvjeta. ume su temelj razvitka turistikog i lovnog gospodarstva, a znaajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. umom je pokriveno, odnosno umsko zemljite zauzima, prema podacima iz katastra, oko 155 ha. ume i umsko zemljite imaju udjel od 7,6 % u ukupnim povrinama Opine. ume (umsko zemljite) kojima upravljaju Hrvatske ume (podatak Hrvatskih uma) su zastupljene na 230,72 ha i imaju udjel u ukupnim umskim povrinama Opine od 100 %, dok privatne ume nisu zastupljene. Hrvatske ume, Uprava uma Osijek iskazuje takoer, uz ve spomenuti podatak od 230,72 ha ukupnih uma i umskog zemljita, podatak o obrasloj povrini u iznosu od 223,59 ha. Gospodarenje umama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeu "Hrvatske ume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave uma, a to je za podruje Osjeko-baranjske upanije Uprava uma Osijek, a koja je nadlena i za podruje opine Vladislavci. U odnosu na pokrivenost podruja umama na razini upanije gdje udjel uma iznosi 27,5%, ume Opine imaju znatno manju (gotovo etverostruko) zastupljenost, odnosno udjel to dovoljno govori o prirodnom siromatvu uma ove Opine. U odnosu na broj stanovnika Opine na 100 ha umskih povrina dolazi 1.370 stanovnika, to je brojano znatno iznad, no kvalitativno znatno ispod prosjeka upanije (289 stanovnika/100 ha) i Drave. Ovo takoer ukazuje na siromatvo uma i umskih povrina na prostoru Opine.
___________________________________________________________
17
Broj: 42/2002.
Promatrajui prostorni raspored, ume su zastupljene, uglavnom, na zapadnom dijelu Opine. Locirane su na dva mjesta i to uma Jabuka i Urbarija, zapadno od naselja Dopsin, te druga vea umska formacija na jugozapadu Opine, na prostoru Dombok i Veliki Koritnjak. U strukturi uma, pod upravom Hrvatskih uma, gospodarske ume imaju udjel od 100%, a ume posebne namjene nisu prisutne. Na podruju opine Vladislavci umama gospodari umarija Osijek koja je organizacijski podijeljena u gospodarske jedinice. Na podruju ove Opine nalazi se gospodarska jedinica Osjeke nizinske ume. Tablica br. 15. OSNOVNI PODACI O UMSKOM FONDU OPINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE UME"
PODACI O UMSKOM FONDU OPINE - UKUPNO Ukupna povrina Povrina uma Postojea drvna uma i umskog (obrasla povrina) Godinji prirast zaliha zemljita (ha) (m) (m) (ha) 230,72 223,59 37.017 1.113 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek Etat drvna zaliha za sjeu (m/god.) 249,5
Tablica br. 16. UME OPINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNITVU I GOSPODARENJU

UMSKE POVRINE OPINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNITVU UKUPNO LISTAE ETINJAE VLASNITVO ha m ha m ha m PRIVATNO J. PODUZEA 230,72 37.017 230,72 37.017 UKUPNO: 230,72 37.017 230,72 37.017 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek
Tablica br. 17. PODACI O UMSKOM FONDU OPINE PO EVIDENCIJI UPRAVE UMA OSIJEK
R. br. Uprava uma Osijek umarija 2. Osijek Gospodarska jedinica 3. Osjeke nizinske ume Povrina uma (ha) 4. 230,72 Drvna zaliha (m) 5. 37.017 Godinji teajni prirast (m) 6. 1.113 Godinji sjeivi etat (m) 7. 249,5 NAPOMENA 8.
1.
UKUPNO 230,72 37.017 1.113 249,5 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek
Prema vegetacijskoj karti uma Slavonije i Baranje* na prostoru Opine zastupljene su ume hrasta lunjaka sa utilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris). Prema podacima Hrvatskih uma na podruju Opine su prisutne uglavnom prirodne mjeovite ume hrasta lunjaka. U umskom predjelu Dombok, nakon iste sjee kanadskih topola zasaene su sadnice hrasta lunjaka, poljskog jasena i obinog graba te je predjel
*
NAPOMENA: Arso kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
18
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
ponovno uvrten u ume hrasta lunjaka. umske predjele: Dombok, Tuholjka, te krajnji juni dio Jabuke zauzima uma hrasta lunjaka i obinog graba. Sjeverni i sredinji dio umskog predjela Jabuka zauzima uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom, varijanta s poljskim jasenom. Uee pojedine vrste u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedee: hrast lunjak 78,2 %, grab 17,2 %, ostala tvrda bjelogorica 3,4 %, cer 0,4 %,lipa 0,5 % i ostala meka bjelogorica 0,3%. Problematika uma vezana je uglavnom uz njihovu malu i relativno rascjepkanu povrinu. Mala povrina (uma) uz velik udjel povrina lociranih uz rub prema poljoprivredi moe imati tetne posljedice za zdravstveno stanje uma radi znaajne primjene (uporabe) pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Ostala problematika vezana je uz negativno djelovanje ovjeka na okoli. Uz rubove uma se odlae smee na za to neprimjerena mjesta koja nemaju niti osnovne uvjete za tu namjenu, neovlateno se sakupljaju sporedni umski proizvodi a sporadino se vri i otuivanje stabala, smanjuju se umske povrine a rade se i zahvati kojima se naruavaju prirodni uvjeti u stanitima.
c) Lovita i lovna divlja
Prostor opine Vladislavci, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri zajednika lovita. To su: Zajedniko otvoreno lovite br. 26. Zajedniko otvoreno lovite br. 27. Zajedniko otvoreno lovite br 29
Zajedniko otvoreno lovite br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skuptine Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj povrini od 3.297 ha koje se nalazi na podruju opine Vladislavci. Lovite zauzima gotovo cijelu Opinu, izuzetak su sjeveroistoni i jugozapadni dijelovi Opine i pripada panonskom tipu lovita. Dravno vlasnitvo je na 2.371 ha (72%) a privatno vlasnitvo na 923 ha (28%). ume i umsko zemljite su na 331 ha, poljoprivredno zemljite na 2.881 ha a vode na 85 ha od ega vodotoci na 6 ha a movare i bare na 79 ha. U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (60 grla), zec obini (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (72 grla), zec obini (140 kom.), fazan (650 kljunova). Zajedniko otvoreno lovite br. 27., ustanovljeno je, takoer, Odlukom Skuptine Osjekobaranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj povrini od 3.182 ha koje se najveim dijelom nalaze na podruju opine Vladislavci. Preostali dio nalazi se na podruju Grada Osijeka. Lovite zauzima istoni dio Opine i pripada panonskom tipu lovita. Dravno vlasnitvo je na 2.382 ha (75%) a privatno vlasnitvo na 640 ha (20%). ume i umsko zemljite su na 309 ha, poljoprivredno zemljite na 2.713 ha a vode na 160 ha (movare i bare). U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (40 grla), zec obini (100 kom.), fazan (300 kljunova, trka (100 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (48 grla), zec obini (140 kom.), fazan (650 kljunova), trka (150 kljunova). Zajedniko otvoreno lovite br. 29 ustanovljeno je, kao i prethodna dva lovita ove Opine, Odlukom Skuptine Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj povrini od 3.222 ha koje se samo svojim malim jugozapadnim dijelom nalazi na podruju opine Vladislavci. Lovite zauzima juni dio Opine i pripada panonskom tipu lovita. Od ukupne povrine (3.222 ha) 2.622 ha je dravno vlasnitvo a 600 ha privatno vlasnitvo.
___________________________________________________________
19
Broj: 42/2002.
ume i umsko zemljite su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljite je na 3.184 ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku movara i bara. U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (32 grla), zec obini (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trka (156 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (40 grla), zec obini (88 kom.), fazan (378 kljunova) i trka (234 kljunova).
d) Mineralne sirovine
Mineralne sirovine kao prirodni potencijal prostora Opine se uglavnom svodi na opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu sline naslage.
1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura
Gospodarski potencijal Opine ine poljoprivredni proizvodni prostor kao prirodni potencijal (vie od tri etvrtine prostora Opine), mala povrina gospodarskih uma, izgraeni kapaciteti i stanovnitvo. Opina Vladislavci pripada treoj skupini podruja posebne dravne skrbi zbog izrazitih problema nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja. U gospodarskoj strukturi su po broju subjekata (zajedno s obrtnicima) najvie zastupljeni trgovina i ugostiteljstvo. Tablica br. 18. GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA
Djelatnost (prema NKD-u) Poljoprivreda Preraivaka industrija Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila H. Ugostiteljstvo I. Prijevoz, skladitenje, veze O. Ostale usluge UKUPNO: Izvor podataka: Opina Vladislavci NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti A. D. G. Poslovni subjekti struktura broj % 2 12,5 3 18,7 6 37,5 3 1 1 16 18,7 6,3 6,3 100,0 Zaposlenost struktura broj % 2 1,8 92 82,9 11 9,9 3 2 1 111 2,7 1,8 0,9 100,0
Najvei udio zaposlenih je u preraivakoj industriji (82,9%).
___________________________________________________________
20
Broj: 42/2002.
b) Proizvodne djelatnosti
Proizvodne djelatnosti su zastupljene kroz izgraene kapacitete preraivake industrije: - ''OPEKA'' d.d. Osijek, Pogon Vladislavci-proizvodnja opeke - ''SOLUS'' d.o.o. Vladislavci-proizvodnja metalnih proizvoda - ''MOBILIA'' d.d. u steaju-proizvodnja stolica Proizvodne djelatnosti su vane za Opinu, budui osiguravaju zaposlenost bar dijela stanovnitva.
c) Turizam
Podruje opine Vladislavci, otkako je samostalna opina (prije u okviru bive opine Osijek), nije u dosadanjem razvoju zabiljeila razvoj turistiko-ugostiteljskih kapaciteta i sadraja, tako da se moe konstatirati da na podruju Opine nema ugostiteljskih kapaciteta, kako za potrebe domaeg stanovnitva, tako niti za potrebe potencijalnih turista. Meutim, na podruju Opine postoje prirodni potencijali koje je mogue turistiki valorizirati, za potrebe turistiko-rekreacijskih sadraja, kako za potrebe stanovnitva Opine, ali i za budue potrebe turista. Takvo podruje je prostor na sjeveru Opine, sjeverozapadno od Vladislavaca i eljeznike pruge, gdje se nalazi podruje naputenih eksploatacijskih polja, odnosno bivi bajeri Opeke, koji su ureeni kao vodne povrine i namijenjene sportskom ribolovu i ribolovcima. U tu svrhu bajeri su poribljeni od strane Sportskog ribolovnog drutva epin, te su na tako ureenim ribnjacima ureena i ribika mjesta i staze, a ureen je i okoli, te je prostor pogodan za izlete i rekreaciju u prirodi. Ovako ureeni prostori vodnih povrina, ribnjaka prostiru se na oko 20 ha, te omoguuju istovremeni boravak i vie od tisuu ribia istovremeno.
___________________________________________________________
21
Broj: 42/2002.
Na novootvorenom ribnjaku (k..br. 548), nedavno je odrano i ribiko natjecanje na razini dravnog (Carp Cup dragovoljaca Domovinskog rata). Prostor je pogodan i za vikend izletnike, a to omoguuje pristupni put od Vladislavaca do bajera, te ureen okoli sa zaklonima od kie, prostorima za pripremu hrane (rotilji), te ureenim igralitem za djecu. Na podruju opine Vladislavci egzistira i lovite od 3.297 ha, koje je tek manjim dijelom pod umom (oko 400 ha), a ostalo je oranino podruje, gdje obitava razliita divlja karakteristina za ovo podruje (srna, zec, fazan iako se javlja i divlja svinja). O ureenju lovita, te fondu divljai (hranilita), skrbi lovako drutvo, a samo podruje lovita je i potencijalno podruje za razvitak lovnog turizma.
d) Eksploatacija mineralnih sirovina
Prirodni potencijal ovoga prostora se i aktivirao u gospodarstvu glede dugogodinje eksploatacije opekarske gline na eksploatacijskom polju ''Vladislavci'' osjeke tvrtke ''Opeka''. Iz katastra eksploatacijskih polja razvidno je veliina odobrenog polja od cca 27,5 ha koje je pri kraju svog eksploatacijskog vijeka, te je pokrenut postupak proirenja tog polja u smjeru sjeverozapada na k..br. 550 i 522 k.o. Vladislavci, veliine cca 12 ha. Proizvodnja opekarskih proizvoda u naselju Vladislavci u sadanjem kapacitetu e se nastaviti i u narednom planskom razdoblju.
1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava
Opina Vladislavci formirana je temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 10/97.) i sastavni je dio Osjeko-baranjske upanije sa sjeditem Opine u naselju Vladislavci, a ranije je prostor Opine pripadao bivoj opini Osijek. Opinska uprava smjetena je u zgradi izgraenoj poetkom 20. stoljea, bivih vlastelina Mller i Speiser.
b) Odgoj i obrazovanje Djeji vrtii
U naseljima opine Vladislavci ne djeluje niti jedan djeji vrti, a svake godine se pri osnovnoj koli odrava predkolski minimum koji pohaa priblino 30 djece.
Osnovno obrazovanje
Na podruju opine Vladislavci djeluje jedna osnovna kola u naselju Vladislavci. Ukupno osnovnim obrazovanjem u Opini obuhvaeno je 234 uenika.
___________________________________________________________
22
Broj: 42/2002.
Tablica br. 19. PODACI O OSNOVNOJ KOLI

NETO UNUTRANJA NETO POVRINA POVRINA POVRINA PARCELE GRAEVINE SPORTSKE (bez sportske DVORANE (ha) dvorane) (m2) (m2) VRSTE, BROJ I POVRINE VANJSKIH SPORTSKIH TERENA rukometno, koerkako i odbojkako igralite ukupne povrine 4200m2
NAZIV
ADRESA
BROJ BROJ BROJ BROJ RAZREDNIH UIONICA UENIKA DJELATNIKA ODJELA
Kralja O Mate Lovraka Tomislava 75, Vladislavci
20682
2013
310
13
11
234
34
Izvor podataka: Opina Vladislavci (srpanj 2004.)
Prema povrini kolske zgrade kao i prema povrini parcele, a s obzirom na postojei broj djece kola zadovoljava potrebne kriterije.
c) Zdravstvo
Zdravstvena zatita u opini Vladislavci provodi se u jednoj ordinaciji ope medicine i jednoj stomatolokoj ambulanti (k. Tomislava) koje su namijenjene podruju sva tri naselja u Opini, za kapacitet 2000 pacijenata. Objekt se nalazi na k.br. 180 ukupne povrine parcele 7112m, a povrina samog objekta je priblino 300m.
Izvor podataka: Navedena ustanova (lipanj 2005.) d) Kultura
U Dopsinu se nalazi dom kulture na k..br. 152 k.o. Dopsin. U Hrastinu se nalazi dom kulture na k.br. 93 k.o. Hrastin, pri ovom domu se nalazi i DVD Hrastin odnosno njihovo vatrogasno spremite. U Vladislavcima se nalazi dom kulture na k.br. 388 k.o. Vladislavci. Pri domu kulture djeluje i DVD Vladislavci s tim da se njihovo vatrogasno spremite nalazi na susjednoj parceli k.br. 389.
e) Vjerski objekti
Tablica br. 20. VJERSKI OBJEKTI

NASELJE DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI OBJEKT PRAVOSLAVNA CRKVENA OPTINA REFORMIRANA CRKVENA OPINA RKT UPA "ROENJA SV. IVANA KRSTITELJA" PARCELA k.br.150 k.br.136 i 362 k.br.463
___________________________________________________________
23
Broj: 42/2002.
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Od sportskih objekata na podruju Opine nalazi se po jedno nogometno igralite u svakom od naselja, te sportska dvorana pri osnovnoj koli u Vladislavcima kao i po jedan teren za rukomet, koarku i odbojku. Nogometno igralite u Dopsinu nalazi se na k.br. 183/1 i 183/2 k.o. Dopsin ukupne povrine 2,30ha. Nogometno igralite u Hrastinu nalazi se na k.br. 274 k.o. Hrastin ukupne povrine 3,47ha. Nogometno igralite u Vladislavcima nalazi se na k.br. 819 k.o. Vladislavci ukupne povrine 4,32ha.
Izvor podataka: Opina Vladislavci (srpanj 2004.) 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
Tablica br. 21. GROBLJA

NASELJE DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI BROJ KATASTARSKE ESTICE 78 86 695 POVRINA (m2) 3265 13656 5743 IZGRAENOST (%) 60 30 95
Groblja u opini Vladislavci svojom povrinom zadovoljavaju potrebe postojeeg broja stanovnika, ali je groblje u Vladislavcima na gornjoj granici potrebne povrine i gotovo u cijelosti izgraeno.
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
Postojee stanje prometnica ne odgovara buduim potrebama i poveanju prometa na promatranom pravcu.
a) Cestovni promet
Dravna cesta D7 prolazi kroz dio graevinskih podruja, a prilazi na nju izvan graevinskih podruja nisu usklaeni sa standardima za tu kategoriju ceste. I samo stanje kolnike konstrukcije ne zadovoljava uvjete tekog prometa pri znaajnom intenzitetu prometnog toka. Trasa dravne ceste D7 tangira samu zapadnu granicu Opine, a prometnu prohodnost Opine i pristup do svih naselja Opine osigurava mrea upanijskih i lokalnih cesta. Na podruju Opine nalaze se trase sljedeih razvrstanih cesta:
___________________________________________________________
24
Broj: 42/2002.
Red. broj 1.
Oznaka ceste D7
Opis dionice DRAVNE CESTE GP Duboevica-B. Manastir-Osijek-akovo-GP Sl. amac UPANIJSKE CESTE D7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin DvorErnestinovo (D518) Dopsin-Vladislavci (4109) LOKALNE CESTE D7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin ( 4110) 4109-Hrastin-Koprivna-odolovci ( 4130)
irina kolnika (m) 7,0
Duljina (km) 1,2
Asfalt (km) 1,20
Nasuti kameni materijal (km) -
1. 2. 1. 2.
4109 4110 L 44107 L 44109
5,0 4,5 3,25 5,0
7,8 2,8 3,6 3,3
7,8 2,8 1,0 3,3
2,6 -
Izvor podataka: ZPO-Osijek
irina kolnika na trasama upanijskih cesta kree se od 4,5-5,0 m, dok je na lokalnim cestama irina i ua, uz to to je dio kolnika lokalnih cesta i nemoderniziran. Osim toga samo voenje trase (pogotovo lokalnih cesta) je dosta usiljeno, te e biti potrebno korigirati trasu na kritinim mjestima, a u skladu s minimalnim elementima pojedine kategorije cesta.
b) eljezniki promet
Prostorom Opine prolazi i trasa postojee magistralne pomone eljeznike pruge MP13 (Osijek-Vrpolje). Tehnika brzina na promatranoj dionici je 100 km/h, a nosivost 225 KN/osovini. Na podruju Opine nalaze se dva slubena mjesta: Vladislavci i Vuka-Dopsin. Kako je i navedena pruga u okviru Vc prometnog koridora, potrebno ju je rekonstruirati u skladu s njenom kategorijom u mrei i oekivanim prometom. Tehnoloko zaostajanje je najvie prisutno na podruju signalno-sigurnosnih ureaja.
c) Potanski promet
HP-Hrvatska pota d.d. (u daljnjem tekstu : Drutvo) osnovano je radi funkcioniranja potanskog prometa i obavljanja djelatnosti pruanja potanskih i drugih usluga utvrenih Statutom Drutva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o poti. Organizacijski dijelovi Drutva su: Uprava Drutva Podruna uprava Drutva Potanska sredita Drutva
Podruna uprava Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Podruna uprava Slavonija kao jedna od etiri podrune uprave Drutva.
___________________________________________________________
25
Broj: 42/2002.
Zadatak podrune uprave Drutva je obavljanje utvrenih programa, procesa i radnih procesa za potanska sredita na svom podruju i to: Organizacija i realizacija potanske tehnologije Organizacija i realizacija kadrovskih poslova Organizacija i realizacija investicija i odravanja Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Potansko sredite Zadatak potanskog sredita je pruanje potanskih i drugih usluga u ime Drutva. Podruja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Potanska sredita: PS Osijek PS Vukovar PS Poega PS Slavonski Brod
Izvrna jedinica Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rjeenja i odravanja na podruju Potanskog sredita mogu se osnovati jedna ili vie izvrnih jedinica, koje obuhvaaju odreeni broj potanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na podruju opine Vladislavci nema izvrne jedinice. Potanski ured Potanski uredi obavljaju sve potanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novanog prometa (poslove tednje i isplata po tekuim raunima Hrvatske potanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjake poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u potama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju odreenog asortimana trgovake robe (potanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju sreaka Hrvatske lutrije. Na podruju obuhvata prostornog plana opine Vladislavci postoje sljedei PU s dostavnim podrujem: 31404 Vladislavci
U sljedeoj tablici prikazani su pokazatelji o potanskoj mrei na podruju Opine:
___________________________________________________________
26
Broj: 42/2002.
Tablica br. 22. POTANSKA MREA OPINE

PRIPADAJUE NASELJE BR. STANOV. OBUHVAENIH DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 3. 4. 5. 1.239 545 340 2.124 SVEGA 6. Napomena 7.
POTANSKI URED 1. 31404 VLADISLAVCI
2. Vladislavci Dopsin Hrastin UKUPNO OPINA VLADISLAVCI:
2.124
IZVOR PODATAKA: - HP-Podruna uprava Slavonija - ZPO-OSIJEK Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovnitva iz 2001. godine. d) Telekomunikacije i RTV sustav veza Nepokretna mrea
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mrei i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mrei. Dugorone kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapreuje javna telekomunikacijska djelatnost sadrane su u planovima razvoja HT. Nepokretna mrea u Osjeko-baranjskoj upaniji organizirana je unutar podruja upanije kao etiri pristupna podruja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP akovo i PP Osijek. Opina Vladislavci pripada u PP Osijek. Pristupno podruje obuhvaa pristupnu centralu s njenom pristupnom mreom i pripadne udaljene pretplatnike stupnjeve s njihovim pristupnim mreama. U svakom pristupnom podruju smjetena je pripadajua pristupna centrala na koju su korisnici prikljueni izravno, posredovanjem komutacijskih vorova UPS-a ili UPM-a, a na podruju opine Vladislavci preko komutacijskih vorova (UPS). Na komutacijske vorove pretplatnici se prikljuuju korisnikim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najblii komutacijski vor koji omoguuje pruanje traenih telekomunikacijskih usluga. Pristupna mrea na podruju opine Vladislavci obuhvaa podruje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisnikih ureaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili vie pristupnih centrala. U pristupnoj mrei mogu postojati slijedei vodovi: korisniki izmeu pristupnih centrala i telefonskih aparata i ureaja, spojni izmeu UPS i matinih LC ( PC ). tranzitne, odnosno u
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na decentraliziranoj pristupnoj mrei na tandem-tranzitne centrale.
___________________________________________________________
27
Broj: 42/2002.
Podruje Osjeko-baranjske upanije telekomunikacijski je dobro razvijeno to se odnosi i na podruje opine Vladislavci, te se razvoj pribliio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u podruju mjesnih pristupnih mrea. Komutacija
Stanje komutacija na podruju opine Vladislavci prikazano je u priloenoj tablici br. 23. U veini sluajeva naziv mjesne mree odgovara i nazivu samog naselja. Veina komutacija pokriva jednu mjesnu mreu, meutim ponegdje, a naroito u ruralnim podrujima, jedna komutacija pokriva dvije i vie mjesnih mrea. Naziv prve mjesne mree odgovara uvijek nazivu komutacije. Stanje izgraenosti telekomunikacijske mree prikazano je u sljedeoj tablici: Tablica br. 23. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUJU OPINE Red. broj 1. 2. 3. NAZIV MJESTA VLADISLAVCI DOPSIN HRASTIN RANG UPS UPS UPS PODRUJE PREKRIVANJA (MJESNE MREE) Vladislavci Dopsin Hrastin
Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO
Prijenos
Spojni putovi su veze izmeu komunikacijskih vorova. U mrei javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u naelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisnikog pristupnog podruja gdje e u duem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se toka digitalizacije to vie priblii onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan. U javnoj telekomunikacijskoj mrei opine Vladislavci upotrebljavaju se sljedei prijenosni mediji: svjetlovodni kabeli, bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Osijek nastavio je izgradnju mree svjetlovodnih spojnih putova povezujui pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatnike stupnjeve i multipleksere. Pristup
Pristupna mrea omoguava povezivanje korisnikih terminala ureaja na najblie vorove javne telekomunikacijske mree. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mree temeljio se
___________________________________________________________
28
Broj: 42/2002.
do sada na koritenju simetrine bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zrano-papirne izolacije ila parice izolacijom od polietilena i PVC-a. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mrea u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati gotovo u svim mjestima izgraena je ili je pred zavretkom kabelska mjesna mrea. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva drutva da svako domainstvo u Hrvatskoj moe imati pristup na javnu telekomunikacijsku mreu.
Pokretna mrea
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mrei su: Analogne pokretne mree, Digitalne pokretne mree, Sustav za povezivanje osoba ( paging )
Mobilne mree koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mree-GSM za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom podruju. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadreenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mrea u sustavu globalne pokretne mree-GSM i to analogna mrea MOBITEL (099) te digitalne mree CRONET (098) i VIP (091). Na podruju Opine nema izgraenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora signalom postie se preko izgraenih osnovnih postaja u susjednim opinama. Implementacija javnih pokretnih mrea zapoela je s razvojem analogne telefonske mree MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je jo vie pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mree CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobile Hrvatska''d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.
Radio i TV sustav veza
Na podruju opine Vladislavci nema izgraenih objekata (odailjaa) Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustav veza. Izgraeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice Opine te pokrivaju cijelo podruje Opine s programima HRT i ostalih TV i radio postaja.
1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na podruju opine Vladislavci nema nalazita ugljikovodika, te nema izgraenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviaju naftovodi, ali se planira plinovod ireg drutvenog znaaja, te mjerno-redukcijska stanica u Vladislavcima. Na podruju Opine nema izgraene distribucijske plinoopskrbne mree, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predvia plinoopskrba svih naselja Opine.
___________________________________________________________
29
Broj: 42/2002.
b) Elektroenergetika
Potronja elektrine energije Opskrba elektrinom energijom potroaa na podruju opine Vladislavci ostvaruje se iskljuivo iz elektroenergetske mree Republike Hrvatske, poto na podruju Opine ne postoje postrojenja za proizvodnju elektrine energije. U sljedeoj tablici prikazana je procijenjena potronja elektrine energije u 2003. godini po vrsti potroaa: Tablica br. 24. POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE Red. broj 1. 2. 3. Ukupno: POTROA Kuanstva Gospodarstvo i javni sadraji Javna rasvjeta POTRONJA (kWh) 2,412.396 1,361.884 41.573 3,815.853
Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO
Prijenos elektrine energije Prijenosna mrea na podruju Opine sadri nadzemne dalekovode na naponskim razinama 400 kV i 110 kV, koji samo prolaze podrujem Opine i nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potroaa opine Vladislavci, a to je: DV 400 kV Ernestinovo-erjavinec.
Distribucija elektrine energije Postojea distribucijska mrea na podruju opine Vladislavci sadri graevine na distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 10(20) kV naponskoj razini izgraeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima i gospodarskih graevina izvan naselja. Postojee trafostanice su uglavnom tipa STS, jedna PTTS i BKTS, a posljednja izgraena je SBTS. Pokazatelji o izgraenoj elektroenergetskoj mrei prikazani su u sljedeoj tablici:
___________________________________________________________
30
Broj: 42/2002.
Tablica br. 25. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NA PODRUJU OPINE

NAPONSKA RAZINA (kV) VRSTA OBJEKTA JEDINICA MJERE IZNOS 8 10,891 0,915 1,52 8
TS kom DV km 10 KB km Energetski MVA trafo 10(20)/0,4 kV kom Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO
Niskonaponska 0,4 kV mrea je najveim dijelom izgraena po krovovima na krovnim stalcima. Javna rasvjeta izgraena je tek u jednoj ulici naselja Vladislavci. U ostalim ulicama naselja Opine javna rasvjeta praktiki ne postoji.
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru opine Vladislavci nije rijeena iz Javnog vodoopskrbnog sustava Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorita (buenih ili kopanih bunara sa hidroforskim ureajem ili bez ureaja) to uz nerijeeno odvoenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaa esto je oneiena budui se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste znaajne koliine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata to se kiom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih graevina. Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju.
b) Odvodnja otpadnih voda
Naselja s podruja opine Vladislavci nemaju javni sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode koje se pojavljuju u domainstvima, ustanovama i industriji/obrtu rjeavaju se lokalno. Rije je o izvedenim sabirnim jamama koje su uglavnom propusnog tipa tj. sva otpadna voda bez prerade zavri u podzemlju. Vodonepropusne sabirne jame periodiki se prazne te vjerojatno opet zavravaju u prirodi (melioracijski kanali) bez ikakvog proiavanja. Poveana potronja pitke vode uzrokuje i viestruko poveanje tetnih tvari u podzemlju putem veih koliina oneiene (otpadne) vode. Postojee stanje glede odvodnje otpadnih voda je takvo da se rjeavanje problema odvodnje, uz rjeavanje vodoopskrbe, postavlja meu prioritetne poslove Opini. Oborinske vode odvode se mreom kanala uz prometnice prema sustavu melioracijske odvodnje.
___________________________________________________________
31
Broj: 42/2002.
c) Ureenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava
Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrivanju slivnih podruja opina Vladislavci pripada Slivnom podruju "Vuka. Slivno podruje "Vuka" ukupne je povrine 1.793,28 km. Sama rijeka Vuka, ukupne povrine sliva u iznosu od 1.123,52 km, izvire u blizini naselja Pauje (opina Levanjska Varo) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u sreditu Vukovara u km 1333+055. Podrujem opine Vladislavci prolazi u duini od 8,3 km od kojih je 3,7 km posve na podruju Opine a preostali dio od4,6 km kao granini vodotok sa susjednom opinom. Vuka tee od zapada prema istoku prolazei od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu s izrazitim uzdunim padovima, a nizvodno od desnog pritoka GorjanPunitovci (podruje opina Punitovci i Gorjani) pa do ua u Dunav, dakle i du opine Vladislavci, postaje izrazito ravniarski vodotok s brojnim meandrima od kojih su neki presjeeni prokopima. Dionica rijeke Vuke koja prolazi podrujem opine Vladislavciu potpunosti je regulirana. Provedenim regulacijskim radovima od ua u rijeku Dunav pa sve do ceste akovo-Osijek, stvoreni su uvjeti odvodnje suvinih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Najznaajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ue Bobotskog kanala u rijeku Vuku je u km 3+626 kod naselja Luac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je dugaak 38 km, a poetak mu je na prostoru opine Vladislavci. U cilju zatite naselja i obradivih povrina od poplava tranzitnih voda uz Bobotski kanal su izgraeni obostrani nasipi u duini od 28 km, od ega se samo mali dio nalazi na podruju Opine. U cilju zatite naselja i obradivih povrina od poplava tranzitnih voda, uz Vuku su takoer izgraeni obostrani nasipi. U razdoblju do 1978.-1981, nizvodno na podruju susjedne Opine, izveden je prokop Dvor duine 1.800 m i izgraena istoimena crpna postaja kapaciteta 20 m/s, smjetena uz cestu izmeu naselja Paulin Dvor i Ernestinovo. Osnovna funkcija joj je zatita od tetnog djelovanja voda kao i reguliranje razine podzemnih voda. Putanjem u rad crpne postaje Dvor odvodnja na podruju bive bare Palae (Prostor bare Palaa obuhvaa i najvei dio opine Vladislavci) bila je veim dijelom dobro rijeena. U meuvremenu je izvedena rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijeli trase sukladno novim uvjetima. Tijekom Domovinskog rata crpna postaja je potpuno unitena, a do njene potpune obnove putene su u pogon lokalne crpne postaje. Gospodarstvo ovog podruja trpjelo je velike tete zbog nemogunosti kvalitetne obrane od poplava. Crpna postaja Dvor u cijelosti je obnovljena i stavljena u funkciju. Na podruju opine Vladislavci nisu utvreni inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim leitima voda.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Melioracijska odvodnja Odvodnja suvinih voda je znaajna i rairena tehnika mjera u nizinskom dijelu podruja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omoguuje bre i pogodnije otjecanje povrinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete koritenja zemljita te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.
___________________________________________________________
32
Broj: 42/2002.
Podrujem opine prolazi rijeka Vuka koja je osnovni odvodnik sliva i koja prikupljene vode odvodi u rijeku Dunav. Sjevernim dijelom opine poloen je vodotok Korpa iji je nastavak Bobotski kanal. Najznaajniji melioracijski vodotok (melioracijski kanal I reda), pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju, a koji djelomino prolazi opinom Vladislavci je Bobotski kanal. Realizacijom ovog kanala prostor bive bare Palaa je isuen te su na ovom podruju nastala plodna obradiva tla. Obzirom na ograniene mogunosti sputanja nivelete dna Bobotskog kanala radi gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, izgraene su crpne postaje Sele (Q=0,5 m/s) i Rudine (Q=1,0 m/s) u lijevom zaobalju, te Vrbik (Q=0,5 m/s) i Ernestinovo (Q=0,5 m/s) u desnom zaobalju, a recipijent Bobotski kanal izveden je s obostranim popratnim nasipima. Na podruju opine Vladislavci nema crpnih postaja. Melioracijsko navodnjavanje Nedostatak vode u kritinom agro vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraeniji, a naroito su ugroene visoko akumulacijske kulture (sjemenske). Kako bi se tete svele na minimalnu moguu mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom podruju "Vuka", koji obuhvaaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgraeni (osim ustave Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 koja slui za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mrei).
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
Sva tri naselja iz sastava opine Vladislavci ukljuena su u sustav organiziranog prikupljanja i uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlae u kante ili vree te vozilima za odvoz otpada jednom tjedno odvozi izvan podruja Opine. Konano mjesto odlaganja otpada je odlagalite komunalnog otpada grada Osijeka ''Lonanica''. U smislu prikupljanja glomaznog otpada u sva tri naselja se dovoze kontejneri jednom tjedno. Organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina nema. Neureena (divlja) odlagalita kartirana u PP Osjeko-baranjske kod naselja Vladislavci i Dopsinu su u meuvremenu sanirana, preostalo je samo odlagalite ''Panjak'' jugoistono od naselja Hrastin, veliine cca 3 ha.
1.1.2.10. Stanje okolia a) Oneienje voda
Dravnim planom za zatitu voda (NN, 8/99.), u cilju provedbe zatite voda od oneiavanja odreena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i podrujem opine Vladislavci, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajueg proiavanja mogu koristiti za pie i druge namjene u industriji. Analizom vode odreuju se vrijednosti sljedeih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, elektrina vodljivost), B-reim kisika (otopljeni kisik, zasienje kisikom, KPK (KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni duik, ukupni fosfor), Dmikrobioloki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), Ebioloki (indeks saprobnosti, biotiki indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj,
___________________________________________________________
33
Broj: 42/2002.
protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo iva) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan, DDT). Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nutar-Bradin (podruje opine Nutar). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2003.g., kakvoa voda rijeke Vuke prema skupinama pokazatelja B, C, D odgovara III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. vodljivosti. , Povrinske vode u kanalima izloene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u poljoprivredi a injenica da su stanovnici bez izgraenog sustava za odvodnju i proiavanje otpadnih voda ipak neto govori o kvaliteti najpliih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez proiavanja zavravaju u kanalskoj mrei (prepumpavanjem) ili podzemlju (procjeivanjem).
b) Oneienje zraka
Na podruju opine Vladislavci nisu vrena mjerenja kakvoe zraka. Postojei proizvodni kapaciteti ne utjeu negativno na kakvou zraka. Meutim, u naseljima, posebice u opinskom sreditu ima lokacija na kojima se dri vei broj stoke te neugodni mirisi neugodno utjeu na susjedno stanovanje.
c) Oneienje tla
Stanovnitvo (kuanstva) i gospodarski kapaciteti indirektno oneiuju tlo, isputanjem otpadnih voda u kanalsku mreu, budui nije izgraen sustav odvodnje otpadnih voda.
d) Optereenje bukom
Mjerenja buke nisu vrena i ocjenjuje se da na podruju Opine jedino magistralna eljeznika pruga MP13 (Osijek-Vrpolje) predstavlja izvor buke. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije a) Stanovnitvo
U Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine. Procjena je raena ukupno za upaniju, ukupno za gradova i opine, te pojedinano za gradska naselja, a prije posljednjeg popisa stanovnitva 2001. godine. Zbog velikog udjela prostora upanije koji je ve desetljeima demografski ugroen, procijenjeno je da e se ukupno stanovnitvo opina smanjiti. Sukladno demografskim ciljevima Drave, utvreni su ciljevi demografskog razvoja upanije. Za podruje opine Vladislavci vrijede sljedei ciljevi:
___________________________________________________________
34
Broj: 42/2002.
Demografska obnova Podruja posebne dravne skrbi. opina Vladislavci spada u 3. skupinu Podruja posebne dravne skrbi. Republika Hrvatska e u tim podrujima poticati povratak i ostanak stanovnitva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje dravljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti gospodarskom i drutvenom razvoju. Demografska konsolidacija u ruralnim podrujima Ruralna podruja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu oznaiti poticanjem razvoja obiteljskih gospodarstava koja bi osim proizvodnje i prerade bili nositelji razvoja seoskog turizma. Cilj je zadrati mlae radno-aktivno stanovnitvo stvaranjem boljih ekonomskih, drutvenih i urbanih uvjeta ivota.
b) Naselja Planski pokazatelji:
U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske PPOB na podruju Osjeko-baranjske upanije utvrdio je mreu sredinjih naselja upanije. Mreom sredinjih naselja PPOB uspostavlja policentrini sustav. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogunosti za smjetaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture sredinjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa sredinjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogunost jaanja dnevnih migracija. Jaanjem mree lokalnih sredita te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, porta i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih podruja. Na podruju upanije trenutano se nalazi 264 naselja razmjetenih na podruju 7 gradova (Beli Manastir, Belie, Donji Miholjac, akovo, Naice, Osijek i Valpovo) i 35 opina. PPOB stupnjevao je razvojna sredita od razine veeg regionalnog sredita do razine lokalnog sredita na sljedei nain: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Makroregionalno (veliko razvojno) sredite, Regionalno (srednje razvojno) sredite, Manje regionalno (manje razvojno) sredite jae razvijenosti, Manje regionalno (manje razvojno) sredite slabije razvijenosti, Podruno (malo razvojno) sredite, Podruno (manje razvojno) sredite umanjenog (drugaijeg) znaaja, Lokalno (inicijalno razvojno) sredite.
PPOB razina Lokalno (inicijalno razvojno) sredite detaljnije je razraena i podijeljena na podrazine u koje su osim opinskih sredita svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedei nain: 1. Vee lokalno (inicijalno razvojno) sredite - sva ostala opinska sredita koja nisu ula u vie kategorije, 2. Lokalno (inicijalno razvojno) sredite - 24 naselja s vie od 1.000 stanovnika koja nisu ula u vie kategorije, 3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) sredite - 10 naselja veliine od 500 do 1.000 stanovnika.
___________________________________________________________
35
Broj: 42/2002.
Prema ovoj podjeli u opini Vladislavci naselje Vladislavci je karakterizirano kao vee lokalno (inicijalno razvojno) sredite. PPOB doputa opinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog sredita ukljui i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim. PPOB nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja. PPBP je u odredbama za provoenje propisao da su osnovna namjena, koritenje i zatita prostora prikazani u grafikom dijelu PPBP, a da se detaljnije razgranienje pojedinih namjena i kategorija , reima koritenja i ureenja odreuje u prostornim planovima ureenja opina i gradova.
c) Graevinska podruja
Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije propisuje nain odreivanja graevinskih podruja i koritenja izgraena i neizgraena dijela graevinskih podruja. Planirana graevinska podruja utvruju se PPUO. Postojea graevinska podruja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOB. Graevinska podruja naselja uz dravne i upanijske ceste ne mogu se planirati na meusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m. Ako se novo graevinsko podruje (ne naselja) nalazi uz dravnu i upanijsku cestu i izmeu 2 graevinska podruja stalnih naselja, mora se izmeu tog graevinskog podruja i jednog od graevinskih podruja stalnih naselja osigurati koridor irine minimum 500,0 m. Graevinsko podruje naselja ine izgraene povrine i povrine planirane za daljnji razvoj naselja. Izgraene povrine utvruju se na temelju zateenog stanja u prostoru, a ine ih svi izgraeni i ureeni dijelovi naselja, vodne i negradive povrine. Neizgraenim povrinama smatraju se neizgraene gradive povrine vee od 5.000 m2 . Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgraeni dio graevinskog podruja se utvruje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno, izgraenom parcelom smatraju se i parcele vee dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veliine i oblika bloka, nije mogue formiranje novih graevinskih parcela. U svim graevinskim podrujima potrebno je odrediti: zabranu prenamjene umskog zemljita, osim za gradnju infrastrukturnih, portskorekreacijskih i sl. graevina, zabranu gradnje na poplavnim podrujima osim za gradnju portsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turistikih i infrastrukturnih graevina, zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih graevina, zabranu gradnje na klizitima.
Potrebe za razvoj naselja utvruju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja drutvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa
___________________________________________________________
36
Broj: 42/2002.
i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruenja. Pri utvrivanju prostornih potreba za planirano poveanje stanovnitva, odnos planirane povrine i planiranog poveanja stanovnitva (m2/st.) ne moe biti vei od odnosa izgraene povrine i postojeeg broja stanovnika. Ukupna povrina graevinskog podruja pojedinanog naselja moe biti vea za najvie 25% od zbroja povrine izgraenog podruja i povrine odreene za planirano poveanje stanovnitva. Ako je povrina postojeeg graevinskog podruja naselja vea od max. dozvoljene u PPUO e se takve cjelovite povrine izuzeti iz graevinskog podruja i mogu se odrediti kao rezervne povrine za budui razvoj naselja. U PPUO obvezno je dokazati da je graevinsko podruje utvreno sukladno utvrenim smjernicama i kriterijima iz PPOB. Graevinska podruja se moraju racionalno koristiti. Gustou stanovnitva u ruralnim naseljima potrebno je poveavati i teiti da ona bude vea od 15 st/ha. Neizgraene dijelove graevinskog podruja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti ureene dijelove graevinskog podruja. Na neizgraenom graevinskom zemljitu se ne moe graditi ako do graevne estice nije rijeen javni pristup u koridorima odgovarajueg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Izgradnja na neizgraenom dijelu graevinskog podruja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a. Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i ureenje graevinskih podruja i na drugi nain potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mree drutvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te portske aktivnosti i rekreaciju stanovnitva. Posebnu pozornost treba posvetiti ureenju javnih povrina, osobito pjeakih, biciklistikih, zelenih, rekreacijskih povrina, te sprjeavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zatititi, ouvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omoguiti stvaranje novih vrijednosti. Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgraena ili planirana prostorna cjelina koja se preteito koristi za gradnju kua za odmor. Graevinska podruja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgraenog dijela u kojem je mogua samo interpolacija novih graevina. Iznimno, u sluaju nelegalno izgraene cjeline povremenog stanovanja mogunost pravne sanacije i granica graevinskog podruja utvrdit e se PPUO, a graevine izvan tako utvrenog graevinskog podruja moraju se ukloniti.
___________________________________________________________
37
Broj: 42/2002.
Uz turistiko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao viestambeni nain gradnje. U postupku utvrivanja graevinskih podruja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istraiti i uvaiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje. Izvan graevinskih podruja naselja mogue je utvrivati graevinska podruja za: turistiko-rekreacijske graevine i zone, portsko-rekreacijske graevine i zone, gospodarske zone, pojedinane gospodarske komplekse, groblja, sajmita i deponije otpada i sline komunalne graevine i komplekse, zdravstvene graevine i komplekse, vojne graevine i komplekse.
Graevinska podruja iz prethodnog stavka utvruju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOB. Gospodarskom zonom smatra se podruje vee od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje vie graevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinanim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgraeni ili se planira izgradnja meusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadraja. Graevinsko podruje za turistiko-rekreacijske i portsko-rekreacijske zone izvan naselja moe se utvrditi samo na podrujima za koja je u PPUO utvreno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu. U cilju vrednovanja turistikog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za podruje opine. Graevinska podruja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrivati uz podruna sredita (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Vinjevac) i lokalna sredita u pravilu na zemljitu niih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljita, te ako u naselju nema mogunosti za utvrivanje takve zone. Iznimno, formiranje graevinskih podruja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja mogue je samo na temelju programa razvoja opine. Graevinsko podruje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog podruja, koje se utvruje u PPUO, a utvrena povrina gospodarske zone umanjuje se za povrine postojeih gospodarskih zona u gravitacijskom podruju. Iznimno, mogue je planirati i vee povrine na temelju programa razvoja Opine to je potrebno posebno obrazloit i argumentirati. Graevinsko podruje za pojedinane gospodarske komplekse izvan naselja mogue je utvrivati u sljedeim sluajevima:
___________________________________________________________
38
Broj: 42/2002.
ako je kompleks izgraen prije stupanja na snagu PPOB, ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, mogue je utvrditi graevinsko podruje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Graevinska podruja za nova groblja i deponije utvruju se na temelju provedenih prethodnih istraivanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu povrina s moguim alternativnim lokacijama. Graevinska podruja za graevine i komplekse zdravstva izvan naselja mogue je utvrditi na podrujima za koja je PPUO utvreno da postoje specifini prirodni uvjeti (termalne vode, specifini klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
d) Gospodarstvo
Budui gospodarski razvoj upanije prvenstveno e poivati na koritenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvanija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali e se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, trite i odgovarajui kadrovski potencijal. Prostornim planom utvreni su uvjeti i mjere za smjetaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih graevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojeih ratarskih pogona i farmi u graevinska podruja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinanih gospodarskih kompleksa, a omoguava se i izgradnja izvan granica graevinskog podruja. Pri tome se ograniava kapacitet graevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja graevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni poloaj graevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinanim gospodarskim kompleksima i izvan graevinskog podruja utvruje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih graevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan graevinskog podruja utvruju se smjernice vezane za kulturu i veliinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omoguiti koritenje poljoprivrednog zemljita za intenzivnu proizvodnju, a s druge sprijeiti neopravdanu izgradnju izvan granica graevinskog podruja, te zatititi vrijedno poljoprivredno zemljite i krajobrazne osobitosti podruja upanije. Izgradnja graevina industrije, malog gospodarstva i poduzetnitva usmjerava se prioritetno u graevinska podruja naselja u cilju vee iskoritenosti postojeih gospodarskih zona i postojee komunalne infrastrukture. Prostornim planom omoguava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od graevinskog podruja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Takoer se omoguava izgradnja pojedinanih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali iskljuivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u sluaju postojeih graevina za koje se u PPUO ocijeni mogunost legalizacije. Izgradnja turistikih, sportskih i rekreacijskih sadraja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom odreeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrivanje graevinskih podruja.
___________________________________________________________
39
Broj: 42/2002.
Izvan graevinskih podruja omoguava se izgradnja graevina seoskog turizma. Njihova veliina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan graevinskog podruja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadraja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadraja tranzitnog turizma, trgovakih, servisnih i drugih uslunih sadraja.
e) Drutvene djelatnosti Planski pokazatelji:
Razvitak drutvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmjetaj korisnika u cilju podizanja kvalitete ivota. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPOB utvrdio je minimalnu zastupljenost pojedinih sredinjih funkcija po kategorijama sredinjih naselja (tablica) i da svako naselje u ovisnosti od potreba i mogunosti moe razvijati i dodatne sadraje iz skupine sredinjih funkcija.
PPOB utvrdio je slijedee obveze:
Sustav i mrea drutvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava sredinjih naselja planiranim u PPOB i prikazanim u tablici broj 111. - Sredinje funkcije naselja. (prikazan je dio tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih sredita jer su ona zastupljena na podruju opine Vladislavci) Tablica br. 26.
KATEGORIJE SREDINJIH NASELJA DRUTVENE DJELATNOSTI Vee lokalno (inicijalno razvojno) sredite - 31 ostalo opinsko sredite (Vladislavci)
- opinska izvrna tijela - osnovna kola - dom kulture - zdravstvena stanica Zdravstvo - ljekarna - veterinarska ambulanta Socijalna skrb - djeji vrti - trgovaki centar Trgovina - sajmite - financijsko posredovanje Ostalo - pota Izvor podataka: PPOB (ZPO 2002.)
Uprava, sudstvo kolstvo Kultura
Prostore za razvitak sustava drutvenih djelatnosti koje su smjetene ili se njihov smjetaj planira unutar graevinskog podruja potrebno je u PPUO/G i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogunostima odgovarajue dimenzionirati. Mree ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO/G, te GUP i UPU, sukladno mrei ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadleno tijelo. Rekreacijske povrine i sadraje namijenjene stanovnitvu treba odrediti prvenstveno na razini GUP-a i DPU-a.
___________________________________________________________
40
Broj: 42/2002.
Zdravstveni i rekreacijski sadraji koji nisu obuhvaeni u PPOB, mogu se planirati i izvan graevinskog podruja naselja sukladno odredbama u PPOB i odredbama PPUO/G.
f) Promet
Cestovni i eljezniki promet
Dio koji se odnosi na dravne ceste, a koji u okviru Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije predvia izgradnju autoceste u koridoru Vc (prometni pravac dravne ceste D7), ne odnosi se na podruje opine Vladislavci jer trasa budue autoceste prolazi zapadno od podruja Opine. Osim toga na trasama ostalih razvrstanih cesta planira se postizanje punog standarda odravanja uz potrebu rekonstrukcije kritinih dionica (korekcija irine kolnika, ispravljanje horizontalnih i vertikalnih elemenata, pojaanje kolnike konstrukcije i sl.). Sve ceste koje slue za pristup izgraenim zonama moraju se modernizirati. Na podruju eljeznikog prometa planira se poboljanje tehniko-tehnolokih uvjeta na trasi magistralne pomone eljeznike pruge MP13. Poboljanje nivoa prometne usluge na eljeznici omoguit e njeno efikasnije ukljuivanje u prometni sustav.
Potanski promet
Razvojnim planovima u potanskoj djelatnosti na podruju Osjeko-baranjske upanije ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na podruju opine Vladislavci. Prostornim planom upanije definirana je budua Potanska mrea, ali je u meuvremenu dolo do organizacijskog preustroja potanske djelatnosti. Telekomunikacije Program razvoja telekomunikacijske mree temelji se na unapreenju ve postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit e dostignua razvijenih drava Zapada. Treba osigurati kontinuitet dosadanjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije telekomunikacija uz slijedee smjernice: - izgraditi preostalu mreu baznih postaja kako bi se pokrivenost to vie pribliila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio to manji (minimalno zahtjevan). - kod izvoenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima te koristiti postojee koridore, a stare mree zamjenjivati minikanalizacijom. Prioriteti se odnose na prikljuenje jo neprikljuenih mjesta odnosno poveanje i modernizaciju postojeih kapaciteta. U Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mree.
___________________________________________________________
41
Broj: 42/2002.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, takoer je potrebno zahvate izvoditi po najviim tehnolokim, ekonomskim i ekolokim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja.
g) Energetika
Cijevni transport plina Obveze koje proizlaze iz PP za opinu Vladislavci je osiguranje koridora za magistralni plinovod i lokaciju MRS, te unoenje lokalnog plinoopskrbnog sustava u PPUO kao osnove za izgradnju distribucijskog plinoopskrbnog sustava Opine. Elektroenergetika Plan razvoja elektroenergetske mree temelji se na unapreenju ve postignutog razvoja elektroenergetske mree na podruju Opine. Obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja, a to je Strategija i Program prostornog ureenja RH, te PP Osjeko-baranjske upanije, nalau dogradnju prijenosne i distribucijske mree. Kod dogradnje distribucijske mree potrebno je postupno prelaziti s nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV dalekovode prvenstveno unutar graevinskih podruja. Prostornim planom upanije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mree cijele upanije. Obveze za podruje opine Vladislavci su osiguranje koridora i lokacije za graevine prijenosa, te dogradnja distribucijske mree u skladu s potrebama.
h) Vodnogospodarstvo Vodoopskrba
Prema prikazanom u Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije naselja Opine nemaju javni vodoopskrbni sustav, Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, to je ve prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorita vode stvorit e se jedinstveni sustav vodoopskrbe. Prostornim planom upanije definiran je orijentacijski poloaj vodova te naini spajanja naselja na sustav. Planom je utvrena i obveza formiranja zatitnih sanitarnih zona oko izvorita vode za pie.
Odvodnja
Na ovom podruju nema izgraenog sustava odvodnje. upanijskim planom definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zatite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja ureaja za ienje zagaenih voda. Planom su utvreni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajednikim ureajima za ienje.
Ureenje vodotoka, te melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Prema Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije nema planskih obveza spram sustava za ureenje vodotoka i voda na podruju opine Vladislavci.
___________________________________________________________
42
Broj: 42/2002.
upanijskim planom je predvieno odravanje kanalske mree u funkcionalnom stanju kroz redovno tehniko ienje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala. Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nije predviena, tek je ukazano na potrebu daljnje razrade mogueg navodnjavanja svih poljoprivrednih povrina s podruja Opine.
i) Poljoprivredno i umsko zemljite
Poljoprivredno zemljite
Prostornim planom Osjeko-baranjske upanije utvreno je poljoprivredno zemljite iskljuivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljitem, a to ukljuuje i njegovu zatitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene. U cilju sustavne zatite vrijednog poljoprivrednog zemljita istie se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oteenja i oneienja.
umsko zemljite
upanijskim planom utvrene su ume i umsko zemljite te potreba njihove zatite od prenamjene. upanijskim prostornim planom umske povrine izdvojene su kao znaajni prirodni resurs, ije dosadanje koritenje je bilo izloeno odreenim ogranienjima (prirodno-fizike osobine prostora, drutveno-gospodarski i prostorni potencijal). Cilj gospodarenja umama i umskim zemljitem je ouvanje ekosustava, izraeno kroz opekorisne funkcije uma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj to kvalitetnijih sastojina koje e dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.
___________________________________________________________
43
Broj: 42/2002.
___________________________________________________________
44
Broj: 42/2002.
1.1.3.2. Prostorni plan (bive) opine Osijek
Prema ranijem teritorijalnom ustrojstvu (prije donoenja Zakona o podrujima upanija, gradova i opina 1997. god.) prostor opine Vladislavci bio je integralni dio bive opine Osijek. Shodno tomu jo uvijek je na snazi Prostorni plan (bive) opine Osijek u dijelovima u kojima nije suprotan Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije. Prostorni plan (bive) opine Osijek donesen je 1979. godine ("Slubeni glasnik" opine Osijek, br. 12/79.) i do danas se on kontinuirano preispitivao te mijenjao i dopunjavao u skladu s problemima i potrebama koje su zahtijevale usklaenje prostornih rjeenja. On se do danas mijenjao 6 puta: 1978., 1989., 1992., 1998., 2001. i 2003. godine. Prostorni plan (bive) opine Osijek gledajui u cjelini sa svim dosadanjim izmjenama i dopunama nije u skladu s vaeom zakonskom regulativom u oblasti prostornog ureenja te ostalim zakonima koji posredno i neposredno utjeu na ureivanje i koritenje prostora. Isto tako razvoj se bazirao na razvojnim programima i planovima velikih drutvenih i gospodarskih sustava iz vremena prije osamostaljenja Republike Hrvatske. Njegova neaktualnost potvrena je kroz obvezu izrade prostornih planova jedinica lokalne samouprave i upanije. 1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Demografski potencijal
Stanovnitvo Opine je konstantno smanjuje i veoma je staro. Odseljavanju mlaeg stanovnitvo doprinijeli su slaba gospodarska razvijenost Opine, ali i blizina Osijeka. Ukoliko se ovi procesi nastave stanovnitvo bi moglo biti ograniavajui initelj daljnjeg razvitka Opine.
1.1.4.2. Naselja
Naselja u opini Vladislavci su longitudinalna, smjetena uz upanijsku cestu juno od magistralne pomone pruge MP13 Osijek-akovo. Nema znaajnih prostornih prepreka razvoju naselja izuzev eventualno pruge koja na sjeveru tangira graevinska podruja naselja Vladislavci i Dopsin te podruje neposredno uz prugu nije povoljno za razvoj stambenog dijela naselja no to podruje je zato upravo pogodno za razvoj gospodarskih djelatnosti.
1.1.4.3. Graevinska podruja
Izgraeni dijelovi graevinskih podruja naselja stalnog stanovanja kreu se od 46,48% u Dopsinu do 43,40% u Vladislavcima to ukazuje na vrlo mali postotak izgraenosti u svim naseljima u Opini. Gustoe stanovanja su takoer vrlo male i kreu se od 3,78st/ha u Hrastinu do 5,25st/ha u Vladislavcima. S obzirom na navedene podatke o izgraenosti graevinskog podruja naselja stalnog stanovanja i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika ne moe oekivat poveanje broja stanovnika u naseljima u Opini (osim minimalno u Vladislavcima)
___________________________________________________________
45
Broj: 42/2002.
moe se zakljuiti da graevinska podruja naselja stalnog stanovanja treba smanjiti i time poveati gustou stanovanja i racionalnije koristiti prostor unutar granica graevinskog podruja. Budui se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojei gospodarski objekti koji prijanjim planovima nisu bili obuhvaeni graevinskim podrujem potrebno je za njih planirati graevinsko podruje gospodarske zone.
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
Gospodarski potencijal Opini ini visok udio poljoprivrednog zemljita u ukupnoj povrini Opine, eksploatacijsko polje opekarske gline te izgraeni proizvodni kapaciteti. U koritenju ovih potencijala prisutni su problemi industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja (jedan proizvodni kapacitet u steaju i raspolaganje dravnim poljoprivrednim zemljitem). Rjeenje je u ulaganju kapitala, okrupnjavanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i stvaranju prostornih uvjeta za lociranje novih poduzetnikih kapaciteta.
1.1.4.5. Promet a) Cestovni i eljezniki promet
Blizina prometnog vora Osijek u okviru kojeg se kriaju znaajni prometni koridori Europe i Hrvatske, predstavljaju pozitivan prostorno-prometni elementi budueg razvoja prometnog sustava Opine. Mogunost prilaza na prometne koridore paneuropskog znaaja (''Vc'') prua mogunosti breg razvoja gospodarstva na tom podruju. Postojea prostorna ogranienja nee se poveavati, jer se svi planirani zahvati odnose na postojee trase. Prostor u njihovom okruenju se ve oblikovao i prilagodio njima. Kako je u planu da se podigne razina ureenja krianja i prijelaza sa znaajnim prometnim koridorima, moe se oekivati samo poboljanje prometne prohodnosti prostora.
b) Pota, telekomunikacije i RTV sustav veza
Potanski promet Kvaliteta ukupnih potanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama potanskih poiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa poiljaka, te kvalitete dostave i isporuke poiljaka. Kvalitetna organizacija prijama potanskih poiljaka treba omoguiti korisnicima to veu pristupanost u koritenju potom, smanjiti vrijeme ekanja korisnika pred alterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama poiljaka. Prema podacima o prosjenom broju km2 koji otpada na jedan potanski ured i prosjenom broju stanovnika koji dolazi na jedan potanski ured podruje Potanskog sredita Osijek po gustoi potanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, to se odnosi i na opinu Vladislavci. S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na alterima, kvaliteta prijama potanskih poiljaka je znatno poboljana u odnosu na ranije godine to omoguuje ugraena suvremena oprema i prikljuenje na informatiki sustav.
___________________________________________________________
46
Broj: 42/2002.
Prijevoz potanskih poiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim sluajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. Telekomunikacije i RTV sustav veza Ocjena stanja telekomunikacija na podruju Opine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih vorova s nadreenim TKC, kapaciteti izgraenih komutacija i njihova mogunost dogradnje daju velike mogunosti za razvoj. Izgraena kabelska mjesna telekomunikacijska mrea takoer omoguava dogradnju i prikljuenje novih korisnika to se odnosi na neprikljuena dva manja naselja. Analiza mogunosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogunosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Izgraene bazne postaje pokretnih telekomunikacija nisu dovoljne za kvalitetnu i potpunu pokrivenost podruje Opine, te je potrebna izgradnja dodatnih baznih postaja. Izgraeni objekti Odailjaa i veza d.o.o. "Kapavac" i "Osijek" pokrivaju cijelo podruje Opine (i ire) svim programima HRT-a i drugih postaja. Mogunost montae satelitskih antena na svaku zgradu omoguava znatno vei izbor TV programa.
1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba
Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na podruju Opine nema nalazite ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda ireg drutvenog znaaja. Takoer jo nije izgraena distribucijska plinovodna mrea na podruja opine Vladislavci za plinoopskrbu naselja, tj. potroaa u naseljima Opine. Preduvjet za plinofikaciju naselja je izgraenost glavne toke napajanja u dovoljnoj blizini naselja ili neka izgraena mjesna mrea na koju se moe prikljuiti. Oba ova uvjeta za sada nisu ispunjena. Za naselja opine Vladislavci (i ire) glavna opskrbna toka e biti mjernoredukcijska stanica (u daljnjem tekstu : MRS) u Vladislavcima. Poto za naselja Opine nisu ispunjeni osnovni uvjeti, a to su izgraenost magistralnog plinovoda i MRS-Vladislavci, plinofikacija mora priekati dok se ne stvore neophodni preduvjeti za iru plinofikaciju svih naselja stalnog stanovanja.
Procjenjuje se da stanje postojee elektroenergetske mree na podruju Opine ne zadovoljava postojee i planirane potrebe za elektrinom energijom. Potrebe za dogradnjom elektroenergetske mree nisu jednako izraene u prijenosu i distribuciji, niti na svim naponskim razinama.
___________________________________________________________
47
Broj: 42/2002.
Na razini prijenosa elektrine energije dogradnja je neophodna po dvije osnove. Prva osnova je osiguranje potrebnih koliina kvalitetne elektrine energije cijeloj Istonoj Hrvatskoj dogradnjom prijenosnog sustava na 400 kV naponskoj razini. Druga osnova je povezivanje na 400 kV elektroenergetsku mreu ireg okruenja ime se postie sigurnost u elektroopskrbi. Stanje distribucijske mree razliito je za pojedine naponske razine. Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadanje potrebe. Razvoj je mogu na nekoliko razina: zamjenom postojeih transformatora novim, vee instalirane snage, izgradnjom novih veza (dalekovoda) izmeu postojeih trafostanica s ciljem osiguravanja pouzdanijeg napajanja (dvostranog), kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajuim prikljunim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 35/10(20) kV epin i TS 35/10(20) kV Laslovo za elektroopskrbu naselja na podruju i izvan podruja opine Vladislavci zadovoljavaju sadanje potrebe. Meutim nadzemni 10(20) kV vodovi unutar graevinskih podruja naselja i kontaktnih zona trebaju se postupno kablirati. Stanje niskonaponske 0,4 kV mree koja je izgraena na krovnim stalcima s golim (neizoliranim) vodiima je prosjeno stara. Javna rasvjeta u veini ulica naselja opine Vladislavci ili nije izgraena ili ne zadovoljava suvremeni standard rasvjete.
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba
Naselja Opine nemaju izgraenu vodoopskrbnu mreu koja je dio javnog vodoopskrbnog sustava. Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorita (buenih ili kopanih bunara sa hidroforskim ureajem ili bez ureaja) to uz nerijeeno odvoenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaa esto je oneiena budui se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste znaajne koliine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata to se kiom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih graevina. Razvojem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema naseljima ove Opine biti e mogue rijeiti ovaj vitalan infrastrukturni sustav.
Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loe i zahtijeva promptno rjeavanje.

c) Ureenje vodotoka
Sustav ureenja vodotoka i zatite od poplava na podruju Opine obnovljen je iza rata i funkcionira na zadovoljavajui nain.
Izgraeni sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajui nain, osim na dijelu koji se tie detaljne kanalske mree (kanali III i IV reda). Redovnim odravanjem detaljnih melioracijskih objekata mogue je zadovoljavajue funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje.
___________________________________________________________
48
Broj: 42/2002.
Na podruju Opine nema poljoprivrednih povrina ukljuenih u sustav navodnjavanja. Postoji velika perspektiva jer je u blizini rijeka Vuka, te Bobotski kanal, kao okosnice buduih sustava za navodnjavanje ireg podruja. U izradi je Studija o mogunosti navodnjavanja poljoprivrednih povrina na podruju Osjeko-baranjske upanije kojom e se predloiti osnove melioracijskog sustava za navodnjavanje.
___________________________________________________________
49
Broj: 42/2002.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
Na podruju upanije odvija se proces urbanizacije karakteristian za cijelu Hrvatsku, koji je praen pojaanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela opinskih sredita i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajui u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvruju se: Policentrini razvoj mree naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito opinskih sredita koja trebaju postati nositelji razvoja svojih opina. U tom cilju potrebno je: osnaiti mreu sredinjih naselja, osnaiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, poticati gospodarsko jaanje podrunih i lokalnih sredita.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na podrujima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zatiena i posebno vrijedna podruja i znaajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turistikog razvoja, poveati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, osnaiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim podrujima s razvojem gospodarstva u sredinjim naseljima.
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija
Cestovni i eljezniki promet Zahvati od vanosti za Dravu i upaniju na podruju Opine jesu: ureenje mree dravnih cesta u cilju poboljanja prometne povezanosti sa irim okruenjem, ureenje mree upanijskih cesta u cilju poboljanja prometne prohodnosti na podruju Opine, rekonstrukcija postojee trase magistralne pomone eljeznike pruge MP13.
Potanski promet Na podruju opine Vladislavci u potanskoj djelatnosti ima graevina od upanijskog znaaja to je PU. Planovima razvoja ne predviaju se nove graevine upanijskog znaaja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOENJE-2. Ciljevi 50
Broj: 42/2002.
Telekomunikacije Razvoj telekomunikacija, kako na podruju cijele upanije, tako i na podruju opine Vladislavci odreen je planovima razvoja telekomunikacija koji e zadovoljavati i za poetak 21. stoljea. U mobilnoj mrei cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog podruja Opine, te sustavima novih generacija. Cijevni transport plina Ciljevi razvoja upanijskog znaaja identini su s ciljevima razvoja od dravnog znaaja, koji je usklaen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske. Za podruje opine Vladislavci to znai izgradnju graevina koje e osigurati jednu glavnu toku napajanja ne samo opine Vladislavci nego i ireg okruenja. Elektroenergetika Elektroenergetski sustav upanije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrenim u Strategiji i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske, ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u upaniji su sljedei: poveati proizvodnju elektrine energije, osigurati potrebne koliine elektrine energije, dograditi prijenosnu mreu, razvijati distribucijsku mreu i omoguiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potroaa, uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u budue treba dopunjavati i koritenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Poto koritenje alternativnih izvora energije moe doprinijeti znaajnim utedama cilj razvoja je: podsticanje na koritenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.
Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba e se razvijati sukladno sljedeim ciljevima: ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika upanije dugorono osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo. javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% kuanstava i podmiriti potrebe gospodarstva, podii standard opskrbljenosti vodom na razinu koja odgovara normama, a koja u okviru upanije zahtijeva prosjeno 200 l/stan/dan.
Strateki je interes upanije zatita rezervi podzemne vode. Radi toga je nuno i potrebno zatititi prostor gdje su utvrene i dokazane koliine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istraiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zatititi resursi vode dovoljnih koliina i podobne kvalitete.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovoenja moguih nedostajuih koliina vode, nuno je spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim opinama i upanijama. Za kvalitetno postavljanje i rjeavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne dokumentacije kojim bi bila obuhvaena sva naselja upanije. Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a nakon toga u opinskim sreditima i ostalim veim naseljima te naseljima s vanim izvorima zagaenja i svim ostalim naseljima. Formiranjem sustava odvodnje nuno se namee i izgradnja odgovarajuih ureaja za ienje vode U ureenju vodotoka i voda na podruju upanije osnovni cilj je: zatititi podruje upanije od poplava provesti radove na regulacijama vodotokova, vodograevne objekte odravati u tehniki ispravnom stanju, zaputene odvodne melioracijske kanale tehniki ienjem i rekonstrukcijom uvesti u funkciju. osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, razvijati sustav navodnjavanja. detaljnu melioracijsku mreu prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne kanalske mree i ureenjem recipijenata, tehnikim odravanjem uspostaviti funkciju melioracijske mree, poveati kapacitet crpnih postaja. 2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora U okviru stratekih ciljeva Drave koji se odnose na zatitu resursa na prostoru Osjekobaranjske upanije mogu se izdvojiti sljedei ciljevi: ouvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljita i uma, sprjeavanje (ograniavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u graevinsko zemljite, osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zatite od oneienja, identifikacija i ouvanje krajobraznih znaajki s regionalnim obiljejima, s posebnom panjom na oblikovanje mjeovitih krajobraznih struktura, zatita i ouvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene povrine. U tom cilju potrebno je:
U melioracijskom ureenju poljoprivrednog zemljita ciljevi su sljedei: -
U tom cilju potrebno je:
U tom smislu potrebno je naglasiti nunost vee zatite uma, poljoprivrednog zemljita te ouvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda. ume imaju viefunkcionalno znaenje. Uz gospodarsku funkciju, ume imaju socijalnu i ekoloku funkciju, te zatitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u turistikim podrujima i u
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
blizini veih gradova. Budui je na podruju opine Vladislavci evidentiran vrlo mali udio uma u ukupnom teritoriju, to je prioritet poveanje umskih povrina na moguem umskom zemljitu, kao i degradiranim povrinama. Gospodarenje umama na naelu potrajnosti, te osiguranje postojanosti ekosustava, te poboljanje opekorisnih funkcija ume, osnovni su ciljevi gospodarenja ovim umama. Takoer treba jaati ekoloku komponentu odrivog gospodarenja umama i poumljavati nove umske povrine. Pri tome je potrebno: svaku unitenu umsku povrinu obnoviti poumljavanjem, te utvrditi podruja za poumljavanje na temelju odnosa: poljoprivreda-umarstvo-izgraeni prostor, radi zatite funkcije uma, kontinuirano pratiti stanje uma, umama gospodariti na naelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati kao istu industriju, poticati razvoj urbanog umarstva radi ozelenjavanja rubnih gradskih i seoskih naselja, te radi uljepavanja krajolika i rekreacije. 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia Glavni ciljevi zatite okolia u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske su: uinkovito ouvanje prostora i postizanje vie i ujednaenije razine kakvoe ivota, razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali uinci njegovog koritenja, usuglaavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekolokim kriterijima uz saniranje postojeeg stanja tamo gdje je potrebno), sveobuhvatno i trajno ukljuivanje trokova zatite okolia u trokove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nuno je postupno i kontrolirano ublaavati sukobe razliitih interesa, vodei rauna o vrijednosnim prioritetima. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno ukljuivanje svih slobodnih povrina u postupku planiranja, to znai da je status planiranja krajolika izjednaen s planiranjem izgraenih povrina (npr. obveza izrade prostornih planova podruja posebnih obiljeja). Procjenjuje se da e daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve vie jaati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruenja, te se moe iz te razine oekivati postavljanje stroih kriterija, a time i obveza zatite vrijednosti prostora u cilju njegovog ouvanja za budunost. Prema Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednaeni status s planiranjem izgraenih podruja. Prirodne krajolike treba ouvati u to veoj mjeri, a tamo gdje su naruene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajuim mjerama osmiljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih upanija (paljivi i vrijednostima krajolika ogranieni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajednike koridore, sprjeavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija povrinskih rudokopa biolokom
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
rekultivacijom usporedno s iskoritavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sauvati, osigurati prirodnu raznolikost i zatititi bioloki potencijal, naroito onaj koji je osobenost podruja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti reime krajolika, a tamo gdje je oteena treba izvriti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ogranienom resursu. Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, ruristikog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku batinu i u najveoj moguoj mjeri potivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u koritenju, organizaciji i oblikovanju prostora. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAAJA 2.2.1. Demografski razvoj Na osnovi dosadanjih demografskih kretanja, strukturnih karakteristika, te oekivanja konsolidacije i pozitivnog gospodarskog razvoja, procjenjuje se da bi se ukupno stanovnitvo do 2015. godine moglo poveati na 2.300. Oekuje se da e se stanovnitvo poveati u opinskom sreditu, a u ostalim naseljima da e negativni procesi smanjiti intenzitet. Tablica br. 27. PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GOD. Red. broj 1. 2. 3. Naselje Dopsin Hrastin Vladislavci UKUPNO:
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK
Broj stanovnika 2015. god. 500 300 1.500 2.300
Indeks 2015/2001. 92 88 121 108
Ukupno stanovnitvo Opine bi se do 2015. godine povealo za 8%. Pod pretpostavkom da se prosjene veliine kuanstava nee smanjiti, stanovnitvo Opine e 2015. godine ivjeti u 782 kuanstava prosjene veliine 2,9 lanova. Tablica br. 28. PROCJENA BROJA KUANSTAVA 2015. GOD. Red. broj 1. 2. 3. Naselje Dopsin Hrastin Vladislavci UKUPNO:
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK
Prosjena veliina kuanstava (lanova) 3,0 2,6 3,0 2,9
Broj kuanstava 2015. god. 167 115 500 782
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Za potrebe planiranja odreenih kapaciteta drutvenih djelatnosti izraunati su, na bazi procijenjenog broja stanovnika 2015. godine, specifini kontingenti stanovnitva. I ODGOJ I OBRAZOVANJE djeji vrti osnovno obrazovanje I-IV razred V-VIII razred 109 uenika 116 uenika 80 djece
MREA SPORTSKIH OBJEKATA 7-10 god. 11-14 god. 15-18 god. 19-24 god. 25-34 god. 35-44 god. 45-59 god. 60 i vie god. 110 korisnika 116 korisnika 114 korisnika 168 korisnika 317 korisnika 311 korisnika 425 korisnika 543 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Prostorna struktura Opine odreuje se namjenom i nainom koritenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava. Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste: racionalno koritenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na nain odrivog razvoja, odnosno razvoja usklaenog s mogunostima, ogranienjima i obvezama zatite prostora.
U planiranju razvoja prostorne strukture Opine polazi se od sljedeih opredjeljenja: ouvanje vrijednog poljoprivrednog zemljita ograniavanjem irenja graevinskih podruja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, zadravanje i poveanje umskih povrina poumljavanjem neobraslog umskog zemljita, dimenzioniranje graevinskih podruja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno koritenje graevinskog zemljita.
Razvoj gospodarstva primarno e biti vezan uz resursne osnove Opine, geoprometni poloaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovnitva. Opi cilj prostorno-gospodarskog razvoja Opine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima odrivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima. Cilj je nadogradnja sadanje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane. S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti preraivake industrije koja nedostaje u strukturi gospodarstva. Takoer treba teiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.
Razvijati malo i srednje poduzetnitvo Za razvoj poduzetnitva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti) prostor rezerviran za gospodarsku zonu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslunih kapaciteta Prostor Opine treba ukljuiti u turistiku ponudu putem razvoja ruralnog turizma i sportske rekreacije na postojeem jezeru u Vladislavcima. 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Naselja
Osnovni ciljevi razvoja ruralnih naselja na podruju Republike Hrvatske, pa tako i opine Vladislavci su: 1. 2. 3. Ouvanje i razvoj regionalnih identiteta i regionalnih znaajaka Ekonomski, prostorno uravnoteen i odrivi razvoj naselja sa zatitom okolia kao jednom od osnovnih postavaka Kvalitetni ivotni uvjeti za cjelokupno seosko stanovnitvo.
Odrivi razvoj ruralnih podruja valja usmjeriti na podizanje ivotnoga standarda uz uvaavanje posebnosti prostorno razvojnih tenji s zatitom okolia odnosno: Zadovoljiti kvalitetne estetske, kulturne i ekoloke funkcije naselja, koje se temelje na zatiti prirodnih i kulturnih potencijala podruja s ouvanjem tipolokih znaajki identiteta naselja i integralnom zatitom stambenog naslijea, i to kroz ouvanje raznolikosti okolia, preoblikovanje i kvalitetan razvoj naselja, poboljavanje kakvoe ivotnoga standarda naselja, obnovu i iskoritavanje postojeega stambenog fonda kroz ouvanje stare izgradnje te ugraivanje elemenata stare izgradnje u novogradnju, obnavljanje i sanaciju manje kvalitetnih i degradiranih dijelova ruralnoga podruja, zatitu objekata i podruja glede ouvanja kulturnog naslijea, prilagodbu novogradnje postojeem identitetu sela, usmjeravanje izgradnje na podruja gdje je komunalna infrastruktura ve rijeena ili najbolje rijeena. Omoguiti regionalne interese i tenje tako da ruralni prostor ostane naseljen. Osigurati veu funkcionalnost naselja te njihov vei utjecaj na okolna podruja kako bi se stvorili uvjeti za optimalan razmjetaj naselja u prostoru i za njihovu bolju proetost. Prostorno optimalizirati infrastrukturni sustav kako bi se sve vrste djelatnosti na dravnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uinile dostupnim. Poveati prometnu (i energetsku) djelotvornost smanjivanjem potreba za dnevnom migracijom.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.2.3.2. Drutvena infrastruktura
Imajui u vidu navedeno stanje u prostoru i ve navedene ciljeve demografskog razvoja kao i razvoja naselja utvreni su slijedei ciljevi razvoja drutvene infrastrukture opinskog znaaja: razvoj drutvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmjetajem stanovnitva, podizanje i poboljavanje standarda i kvalitete usluga koje drutvena infrastruktura prua stanovnitvu, osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zatite s obzirom na planirani broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovnitva, a kako je to propisalo Ministarstvo zdravstava u Mrei zdravstvenih djelatnosti (Narodne novine br. 85/2002.) na temelju lanka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zatiti, osiguravanje predkolske ustanove u naselju Vladislavci, u oblasti osnovnog obrazovanja poboljavanje uvjeta rada postojeeg objekta u smislu opremanja objekta adekvatnim nastavnim pomagalima, te obnove samog objekta i njegove okoline, u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u svim naseljima s ciljem ouvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.
2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet
Na razini Opine planira se urediti lokalnu mreu cestovnih prometnica kako bi se podigao nivo komunalnog standarda u pogledu pristupa do svih izgraenih zona na podruju Opine. U tom cilju planira se: rekonstrukcija i modernizacija svih cesta u funkciji pristupa izgraenim zonama graevinskog podruja naselja, ureenje ulinih profila (izgradnja pjeakih staza, parkiralita, ureenje zelenih povrina), izgradnja i opremanje autobusnih stajalita.
b) Pota i telekomunikacije
Potanski promet Ciljevi prostornog ureenja od opinskog znaaja u potanskoj djelatnosti obuhvaaju sljedee: uvrtavanje u plan razvoja HP investicijsko odravanje poslovnih prostora PU u skladu s buduim potrebama.
Telekomunikacije Srednjoroni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utjee na ciljeve od opinskog znaaja u nepokretnoj mrei i mobilnim komunikacijama. Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mrea kako bi se svim stanovnicima pruale sve raspoloive telekomunikacijske usluge ukljuujui i kabelsku televiziju.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja opinskog znaaja sadre ciljeve razvoja upanijskog znaaja uz naglasak na razvoj plinoopskrbnog sustava na podruju Opine. Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava na podruju opine Vladislavci obuhvaaju osiguranje prostora za izgradnju MRS i magistralnog, meumjesnih i glavnih distribucijskih plinovoda, te prikljuenje svih naselja stalnog stanovanja.
Ciljevi razvoja elektroenergetske mree opinskog znaaja identini su ciljevima upanijskog znaaja, osobito u dijelu koji se odnosi na osiguranje koridora za prijenosnu mreu, te na razvoj distribucijske mree i zadovoljavanje potreba potroaa. Sukladno utvrenim ciljevima potrebno je dograditi postojei distribucijski elektroenergetski sustav. Ciljevi razvoja distribucijske mree prvenstveno obuhvaaju dogradnju i rekonstrukciju na dijelovima 10(20) kV naponske razine. Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV mree nadzemne dalekovode postupno zamjenjivati podzemnim kabelskim 10(20) kV dalekovodima i to unutar graevinskog podruja i kontaktnih zona s graevinskim podrujima, a gdje je potrebno i izvan graevinskog podruja.
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svih stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim koliinama kvalitetne vode. Na razini Opine cilj je izgradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgraenosti, funkcionalne zaokruenosti i ukupnog opsega koritenja. Prvenstveno se to odnosi na rjeavanje izvorita vode te izgradnju vodovodne mree i prikljuaka u naseljima. Nuno je osigurati mjesto u poprenom profilu planiranih ulica za smjetaj cijevi vodoopskrbnog sustava.
Cilj izgradnje odvodnog sustava na podruju Opine je zatita podzemnih i povrinskih voda otpadnim komunalnim vodama. Cilj je izgradnja javnog sustava za odvodnju na koji bi se prikljuila sva domainstva i industrija, te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu na ureaj za proiavanje otpadnih voda grada Osijeka prije uputanja u konani recipijent.
c) Ureenje vodotoka i voda
Cilj aktivnosti iz ove oblasti je ureenje svih voda i odravanje funkcionalnosti postojeeg sustava kako bi se omoguio kontrolirani i nekodljiv protok voda i njihovo namjensko koritenje.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Ciljevi u ovoj oblasti su ureivanje mree detaljne odvodnje do stupnja koji e omoguiti pravodobnu odvodnju suvinih voda s melioracijskih povrina, te zatim odravanje postignutog stupnja ureenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka. Budui da je stabilna proizvodnja jedino mogua ukoliko se kulturama osigura dovoljna koliina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje uz ukljuivanje to veeg broja poljoprivrednih povrina u budua navodnjavana podruja. Obzirom na to da su nepoznati osnovni parametri ireg sustava (upanijskog ili regionalnog) opinski cilj je sudjelovati u definiranju tih parametara nastojei ukljuiti poljoprivredne povrine sa svog podruja u budua navodnjavana podruja. 2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara
a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti
Iako do sada na podruju Opine Vlaldislavci nije zatiena niti jedna prirodna vrijednost temeljem Zakona o zatiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekoloki vrijedna podruja koja treba sauvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te mjerama za ouvanje staninih tipova (NN, br. 7/06.).
b) Kulturna dobra
Cilj u oblasti zatite kulturnih dobara je: istraiti i utvrditi tone granice dvaju evidentiranih arheolokih lokaliteta na podruju Opine, predloiti za zatitu kao graditeljsku batinu vlastelinsku kuu Mller i Speiser na k..br. 174 u Vladislavcima koja je sagraena poetkom 20. stoljea. 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU OPINE 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora Racionalno koritenje i zatita prostora vezano je uz uinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veliinu prostora koji je obuhvaen granicama graevinskih podruja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojeih naselja, utvruju se sljedei ciljevi: Optimalno koritenje graevinskog podruja U tom cilju potrebno je: postizanje veeg stupnja iskoritenosti graevinskog zemljita unutar postojeih graevinskih podruja i sprjeavanje svakog daljnjeg neopravdanog irenja, svoenje dimenzija graevinskih podruja na veliinu primjerenu potrebama i u skladu s kriterijima iz PPOB, usmjeravanje izgradnje unutar postojeih graevinskih podruja u dijelove koji su ve opremljeni komunalnom infrastrukturom.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Ouvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja ouvanje i revitalizacija pojedinih graevina (etnolokih, sakralnih, graditeljske batine), zatita postojeih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okolia U tom cilju potrebno je: utvrditi stanje okolia u naseljima, poduzeti mjere sanacije u ugroenim dijelovima naselja, planirati i provoditi mjere zatite u procesu izgradnje i ureenja naselja. 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja
Na osnovi preporuka za oblikovanje graevinskih podruja i ciljeva za racionalno koritenje i zatitu prostora u naseljima iz PPOB, te analize i ocjene postojeih graevinskih podruja, utvreni su slijedei ciljevi za utvrivanje graevinskih podruja u Opini: postizanje veeg stupnja iskoritenosti graevinskog zemljita unutar postojeih graevinskih podruja i sprjeavanje svakog daljnjeg neopravdanog irenja, smanjivanje predimenzioniranih graevinskih podruja naselja na dimenzije primjerene potrebama, poveanje gustoe stanovanja, usmjeravanje izgradnje unutar postojeih graevinskih podruja na dijelove koji su ve opremljeni komunalnom infrastrukturom. 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapreenja uvjeta ivota kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledita razmjetaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvruju se osnovni ciljevi: Razviti i urbanizirati opinsko sredite da bi postalo nositelj razvoja podruja Opine Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj Poboljati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: planirati razvoj prvenstveno na neizgraenim dijelovima graevinskih podruja, odgovarajuim prostornim razmjetajem i mjerama zatite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadraja prema stanovanju (promet, gospodarski sadraji), razvijati mreu sadraja drutvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajednike potrebe.
60
___________________________________________________________
I. OBRAZLOENJE-2. Ciljevi
Broj: 42/2002.
Podii razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: rekonstruirati i modernizirati postojee kolnike koji su u funkciji ve izgraenih zona, izgraditi i organizirati povrine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima, izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima, izgraditi plinoopskrbni sustav Opine s ciljem pokrivanja to veeg broja stanovnitva, dograditi telekomunikacijsku mreu unutar graevinskih podruja naselja u skladu s porastom potreba, to obuhvaa i graevine pokretne mree (baze postaje), u elektroopskrbi naselja i kuanstava ciljevi su: rekonstrukcije i dogradnje distribucijske elektroenergetske mree na 10(20) kV, meutim na 0,4 kV naponskoj razini radi zadovoljavanja propisanih standarda o isporuci elektrine energije i osiguranju potrebnih koliina elektrine energije za razvoj potrebna je dijelom izgradnja nove NN mree, a dijelom neophodne rekonstrukcije, kod javne rasvjete ulica cilj je izgradnja kvalitetne i suvremene javne rasvjete u onim ulicama naselja gdje javna rasvjeta jo nije izgraena i u ulicama gdje postojea javna rasvjeta ne zadovoljava suvremene standarde rasvjete.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
3. PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE
Prostorni razvoj upanije temelji se na prirodnim obiljejima prostora, mrei naselja i infrastrukturnih sustava, utvrenim prostornim mogunostima, ogranienjima i ciljevima budueg razvoja, te oekivanom demografskom razvoju i utvrenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja. Dominantnu ulogu u organizaciji prostora upanije ini osovina Beli Manastir-Osijek koja izgradnjom meunarodne autoceste Budimpeta-Osijek-Ploe (Vc) dobiva jo vee znaenje i predstavljat e temeljnu okosnicu razvitka upanije. Opina Vladislavci se prostire jugoistono od navedene osovine razvoja i na nju e se vezati putem postojee dravne ceste D-7. Podruje opine Vladislavci pripada 3. skupini Podruja posebne dravne skrbi. U skladu s tim u opini Vladislavci treba poticati gospodarski razvoj te unapreivati drutveni standard i infrastrukturnu opremljenost s ciljem revitalizacije naselja i gospodarstva. Gospodarska struktura upanije je odreena koritenjem prirodnih resursa, koritenjem postojeih kapaciteta te izgradnjom odgovarajuih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i trinim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu znaajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz opinska sredita ili vea naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja. Prostor opine Vladislavci je dio prostora upanije dominantno namijenjen poljoprivrednim djelatnostima. 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA Organizacija prostora Opine uvaava razvojna opredjeljenja upanije, to znai da preuzima obveze iz Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije. To se prvenstveno odnosi na infrastrukturne graevine od vanosti za upaniju, obveze zatite kulturnih dobara, te ostale planske mjere zatite. Organizaciju prostora opine Vladislavci prvenstveno odreuju prirodna obiljeja i mrea naselja. U prostoru Opine dominira poljoprivredno zemljite i zbog osobite vrijednosti ono se planira za poljoprivrednu proizvodnu namjenu. U Planu su definirane povrine osnovne namjene (poljoprivredne i umsko zemljite, te vodna povrina) koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i nain koritenja. Koritenje i namjena povrina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Koritenje i namjena povrina''. Graevinska podruja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.000, a sadre izgraene i povrine za izgradnju. Graevinska podruja su prikazana u okviru utvrenih granica, one su vienamjenska i mogu se razraivati planovima uih podruja.
___________________________________________________________
I. OBRAZLOENJE-3. Plan 62
Broj: 42/2002.
Infrastrukturni sustavu su prikazani na grafikim prikazima br. 2.A. i 2.B., u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoj prikazan je linijski, a graevine simbolima. 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina Tablica br. 29. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA
Red. broj 1. 1.1. NAMJENA POVRINA (*) GRAEVINSKA PODRUJA Izgraeni dio GP Graevinska podruja naselja stalnog stanovanja 1.2. Graevinska podruja gospodarskih zona van naselja Graevinska podruja groblja izvan naselja IZGRAENE STRUKTURE VAN GRAEVINSKOG PODRUJA Povrine za iskoritavanje energetskih sirovina Povrine za iskoritavanje geotermalne vode Ostale povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina Rekreacijsko podruje POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUIVO OSNOVNE NAMJENEOBRADIVO Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Ostala obradiva tla UME ISKLJUIVO OSNOVNE NAMJENE Gospodarske ume Zatitne ume ume posebne namjene OSTALO UMSKO ZEMLJITE ISKLJUIVO OSNOVNE NAMJENE OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, UME I UMSKO ZEMLJITE VODNE POVRINE Vodotoci Jezera _____ Ukupno 1 2 3 Ukupno Ukupno Ukupno Z P _____ 7,80 322,97 37,64 9,38 0,01 0,004 Ukupno Izgraeni dio GP Ukupno Izgraeni dio GP 1.3. Ukupno Izgraeni dio GP Ukupno E1 E2 E3 R Ukupno P1 P2 P3 1.771,77 725,86 322,97 0,14 GP3 GP2 GP1 223,34 277,798 206,50 15,94 15,94 2,45 0,9 26,16 21,91 4,25 2.497,63 1,08 Ukupno OZNAKA UKUPNO (ha) 296,18 stan/ha 7,76 ha/stan
2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 5. 6. 7. 7.1. 7.2.
87,92
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
7.3. 7.4. 7.5. 8. 8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 9.
Akumulacije Retencije Ribnjaci OSTALE POVRINE Posebna namjena Promet Deponija komunalnog otpada Sajmite Ukupno
A ______ R ____ N ____ OK S OPINA UKUPNO 1,58 -
26,44
0,01
23,99 2,45 3.213,95 1,40
Napomena: Povrine navedene u tablici br. 29., utvrene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. ''Koritenje i namjena povrini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrene na temelju orijentacijskih irina koridora. U povrine vodotoka ukljueni su samo vei vodotoci koji su na karti ''Koritenje i namjena povrina'' oznaeni povrinom. 3.2.1.1. Struktura povrina
Na temelju prostornih pokazatelja za namjenu povrina, navedenih u tablici br. 30. struktura povrina Opine je sljedea: Tablica br. 30. PLANIRANA STRUKTURA POVRINA Namjena Poljoprivredno tlo ume i umsko zemljite Graevinska podruja Vodne povrine Eksploatacijsko polje Ostale povrine Ukupno Opina: Povrina ha 2.497,63 360,61 296,18 9,38 21,91 30,69 3.213,95 Struktura % 77,9 11,2 9,2 0,0 0,7 0,9 100,0
U strukturi povrina dominantno uee ima poljoprivredno zemljite (77,9%). Ostale kategorije su znaajno manje zastupljene. Ukupna graevinska podruja (sva naselja i gospodarska zona) imaju povrinu 296,18 ha i uee u ukupnoj povrini) Opine 9,2%.
3.2.1.2. Graevinska podruja
Graevinska podruja naselja stalnog stanovanja Za postojea graevinska podruja naselja stalnog stanovanja izraena je analiza izgraenosti istih koja je posluila kao podloga za formiranje planiranih granica graevinskih podruja.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Uzimajui u obzir ciljeve i obveze koje je postavio PPOB i objektivno sagledavajui razvoj demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga obiljeja i posebnosti svakog naselja pojedinano dolo se do zakljuka da su vaea graevinska podruja naselja znatno vea od potreba. Ukupna povrina tako planiranih graevinskih podruja naselja stalnog stanovanja na podruju cijele Opine iznosi 277,79ha. Dopsin Graevinsko podruja naselja stalnog stanovanja Dopsin planirano je na povrini 67,32ha, to je smanjenje za 50,04ha u odnosu na postojeu granicu graevinskog podruja. Planirana gustoa naseljenosti za tako formirano graevinsko podruje je 7,43st/ha. Hrastin Graevinsko podruja naselja stalnog stanovanja Hrastin planirano je na povrini 48,79ha, to je smanjenje za 41,10ha u odnosu na postojeu granicu graevinskog podruja. Planirana gustoa naseljenosti za tako formirano graevinsko podruje je 6,15st/ha. Vladislavci Graevinsko podruja naselja stalnog stanovanja Vladislavci planirano je na povrini 161,68ha, to je smanjenje za 74,11ha u odnosu na postojeu granicu graevinskog podruja. Planirana gustoa naseljenosti za tako formirano graevinsko podruje je 8,91st/ha. Graevinsko podruje gospodarske zone Budui se u neposrednoj blizini naselja Vladislavci nalaze postojei gospodarski objekti koji prijanjim planovima nisu bili obuhvaeni graevinskim podrujem za njih je planirano graevinsko podruje gospodarske zone. Planirano graevinsko podruje obuhvaa povrinu 15,94ha.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Tablica br. 31. PRIKAZ USKLAENOSTI GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA S ODREDBAMA PPOB
P O VR IN A PL . G R A .P O D R U J A / M A X. D O P U TE N A PO VR IN A G R A .P O D R . 0,98 0,98 0,98 0,98 P LA N IR A N I B R O J ST A N . PO R A S T B R O J A ST A N . U K U P N O - P O VR IN A IZG R A . P O D R U JA + PO VR IN A ZA P L AN IR A N O P O V E AN JE B R O JA S TA N . (ha ) P O V R IN A P LA N IR A N O G G R A . P O D R U JA (ha ) 67,32 48,79 161,68 277,79 PO V R IN A Z A PL A N IR A N O P O V E A N J E B R O JA S TA N O V N IK A (h a) PO V R IN A IZG R A . P O D R U J A (ha ) PO V R IN A IZG R A . P O D R U JA / B R O J ST A N O V N IK A 2 00 1 .(ha /s t) B R O J S TA N . 2 0 01 . M A K SIM A LN A D O P U TE N A PO V . G RA . PODR . 68,46 49,59 164,16 282,21
DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI UKUPNO
545 340 1239 2124
54,77 39,67 108,48 202,92
0,10 0,12 0,09 0,10
500 300 1500 2300
-45 -40 261 176
0,00 0,00 22,85 22,85
54,77 39,67 131,33 225,77
68,46 49,59 164,16 282,21
Izvor podataka: ZPO-OSIJEK 3.2.1.3. Poljoprivredne povrine
Poljoprivredne povrine na podruju opine Vladislavci zauzimaju najvei dio njezina prostora (77,9%), te je stoga i opravdana potreba racionalnog i ekonominog koritenja ovog vrijednog prirodnog resursa. Meutim, u okviru ukupnog poljoprivrednog zemljita nije svo zemljite jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je potrebno na temelju pedolokih osobina tala, te drugih kriterija (stjenovitost, nagib, dreniranost, skeletnost i dr.), izvriti valorizaciju, odnosno vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljita za odreenu namjenu, to je i uinjeno u okviru Namjenske pedoloke karte RH 1:300.000.2 Na temelju navedenog naina utvrivanja pogodnosti tala, te na temelju Pravilnika o sadraju prostornih planova3, izvrena je procjena pogodnosti tala za potrebe Prostornog plana ureenja Opine, te se moe konstatirati da su na podruju opine Vladislavci zastupljena tla pogodna za poljoprivredno koritenje sljedeih kategorija: vrijedno obradivo tlo, ostala obradiva tla.
Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljita, prikazane su na grafikom prikazu ''Koritenje i namjena povrina''. Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izmjerom ucrtanih povrina uz pomo raunara, utvreno je da se na podruju opine Vladislavci vrijedno obradivo tlo prostire na povrini od cca 1.771,77 ha, a ostala obradiva tla na 725,86 ha (55,1% vrijedno obradivo tlo, 22,6% ostala obradiva tla). Vrijedno obradivo tlo kao najrasprostranjenija kategorija poljoprivrednog zemljita zastupljeno je na cijelom podruju Opine, osim na podruju koje je u kategoriji ostalog obradivo tla.
2
Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedoloka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. 3 Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata Prostornih planova (NN 106/98.)
___________________________________________________________
U K U PN O + 25 %
N A S E LJ E
Broj: 42/2002.
Povrine ostalog obradivog tla su zastupljene na zapadu Opine, istono od naselja Dopsin, istono i sjeveroistono od Vladislavaca, te istono i jugoistono od naselja Hrastin. U cilju zatite poljoprivrednog zemljita, najoptimalnija mjera zatite tla je njegovo koritenje u skladu sa izvrenom valorizacijom, odnosno u skladu sa utvrenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu. Budui da je opina Vladislavci podruje gdje prevladava vrijedno poljoprivredno zemljite, tim vie je opravdana potreba racionalnog koritenja ovog vrijednog prirodnog resursa za osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga treba na najmanju moguu mjeru smanjiti koritenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe (irenje naselja, gospodarstvo, izgradnja infrastrukture), kroz usklaivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno ouvati cjelovite povrine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljita za trajnu namjenu, za poljoprivredu. Na taj nain e biti lake privesti zemljite kompletnom vodnogospodarskom ureenju, kao mjeri u cilju ouvanja i zatite zemljita za njegovu osnovnu namjenu. U cilju zatite tla potrebno je djelovanje u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura kroz racionalizaciju koritenja kemijskih sredstava za poveanjem poljoprivrednih prinosa. U tom smislu potrebno je djelovati na razvijanju ekoloke poljoprivrede, kroz proizvodnju zdrave hrane, za to opina Vladislavci ima najvaniji uvjet-vrijedno poljoprivredno zemljite relativno dobre ouvanosti.
3.2.1.4. umske povrine
ume kao specifino prirodno bogatstvo zahtijevaju posebne uvjete gospodarenja, to znai racionalno koritenje proizvodnih mogunosti ume, ali istovremeno i njenu obnovu. Meutim, ume zahtijevaju i posebne uvjete ouvanja i zatite, kako bi se ouvala njihova ekoloka i socijalna vrijednost, to obvezuje drutvo u cjelini na gospodarenje umama i umskim zemljitem, kao djelatnostima od posebnog interesa. U strukturi uma, pod upravom Hrvatskih uma, gospodarske ume imaju udjel od 100%, a ume posebne namjene nisu prisutne. Na podruju opine Vladislavci umama gospodari umarija Osijek koja je organizacijski podijeljena u gospodarske jedinice. Na podruju ove Opine nalazi se gospodarska jedinica Osjeke nizinske ume. Za gospodarsku jedinicu je izraena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon ega se izrauje nova. Osnovom gospodarenja odreuje se koliina drvne zalihe (etat) koja se treba posjei u toku trajanja umskogospodarske osnove, zatim se propisuju umsko uzgojni radovi jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma. Stoga se ume i umsko zemljite opine Vladislavci moraju koristiti prema (izraenim) umskim osnovama te osobito Zakonom o umama. Gospodarenje umama temelji se, a to je i plansko opredjeljenje, na naelu potrajnosti, kako umskih povrina, tako i potrajnosti drvne zalihe i ekolokih funkcija Svim radovima moraju se osigurati i omoguiti: postojanost ekosustava, odravanje i poboljanje opekorisnih funkcija uma te napredno i potrajno gospodarenje te koritenje uma i umskog zemljita na nain i u takovoj mjeri da se odrava njihova bioloka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Opredjeljenje je za prirodnu umu, odnosno umu koja je ouvala prirodne osobine, to je ujedno i najstabilnija uma, koja ima najvee i gospodarske i ekoloke vrijednosti. umama, na podruju opine Vladislavci, se gospodari po principu jednodobnih uma gdje se do doba pune zrelosti (ophodnje) jedan puta u deset godina vri prorjeivanje, a po postizanju pune zrelosti vri oplodna sjea kako bi se osiguralo prirodno pomlaivanje. Samo u iznimnim sluajevima kada nema uvjeta za oplodnu sjeu moe se izvriti i ista sjea uz pomlaivanje sadnicama Takoer je bitno da se ispune gospodarske, ekoloke i socijalne funkcije, kako sada, tako i u budue, na lokalnoj, ali i na globalnoj razini, te da se ne teti drugim ekosustavima. Kako na prostoru opine Vladislavci ima vrlo malo uma, to se osim racionalnog gospodarenja, ovim umama mora posvetiti i odreena zatita, kako se njihov udio u budue ne bi smanjivao. Zatita uma podrazumijeva zatitu od poara i drugih elementarnih nepogoda, te biljnih bolesti i tetoina. U tom smislu potrebno je vriti praenje navedenih pojava, ali je takoer potrebno pratiti nivo podzemnih voda, ije sniavanje dovodi do negativnih posljedica na umu (suenje ume). Stoga kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozrani reim obvezno treba umama i umskom zemljitu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete Takoer je potrebno usuglasiti interese vodoprivrede, umarstva i poljoprivrede u cilju ouvanja i zatite ume. U svim studijama i elaboratima o utjecaju graevina na okoli posebnu pozornost treba posvetiti moguem negativnom utjecaju na ume i umsko zemljite te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. umsko zemljite koje nije pod umom, potrebno je poumiti, kao i zemljita nepogodna za poljoprivredu. 3.3. NASELJA U planiranoj mrei naselja se zadravaju sva tri naselja stalnog stanovanja. Preuzima se sustav sredinjih naselja za opinu Vladislavci iz Prostornog plana Osjekobaranjske upanije, prema kojem su: VLADISLAVCI vee lokalno (inicijalno razvojno) sredite
Naselje Dopsin i Hrastin prema planiranom broju stanovnika i iskljuivim ruralnim obiljejima nisu kategorizirana kao razvojna sredita, ali i u njima treba podsticati razvoj gospodarstva i komunalno ih opremiti.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti

3.4.1.1. Proizvodne i uslune djelatnosti
Gospodarstvo Opine e se razvijati u sljedeim pravcima: primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stoarstvo i drugi trino opravdani oblici), obiteljska poljoprivredna gospodarstva s preradom i seoskim turizmom, eksploatacija opekarske gline s proizvodnjom finalnih proizvoda, metalska i drvnopreraivaka industrija, nove proizvodne i uslune djelatnosti kroz oblik malog i srednjeg poduzetnitva.
Prostorni uvjeti za smjetaj novih kapaciteta i djelatnosti su stvoreni ovim Planom u gospodarskoj zoni u naselju Vladislavci. Razvoju gospodarstva pogodovat e dobra prometna povezanost (cestom i eljeznicom) sa tritima prodaje i nabave. Ovim Planom se omoguuje pod odreenim uvjetima lociranje gospodarskih djelatnosti u podruja stanovanja u naseljima.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Izvan graevinskih podruja se omoguuje lociranje farmi kapaciteta preko 50 uvjetnih grla i kompleksa ratarske proizvodnje s prateim sadrajima, stanovanjem za vlastite potrebe i seoskim turizmom.
3.4.1.2. Turizam
Prostor opine Vladislavci, kao dio kontinentalnog turistikog prostora Osjeko-baranjske upanije i RH, posjeduje odreene preduvjete koji bi omoguili da u okviru ukupnog gospodarskog razvoja, Opina ostvari i odreeni turistiki razvoj. Tome u prilog ide i injenica da se kroz strateke dokumente razvoja turizma4 i prostornog ureenja5 na razini Drave, zalae se ravnomjerniji turistiki razvitak svih turistikih potencijala, kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turistikom prostoru, na razini Drave i upanije. Bogatstvo i raznolikost resursa, kao i njihova dobra ouvanost, uz njegovanje autohtonih osobitosti svakog turistikog prostora, te jae povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na podruju upanije6, a time i opine Vladislavci. Ukupan prostor upanije je vrlo vrijedan turistiki resurs, koji do sada nije bio adekvatno valoriziran. Stoga su njegovi potencijali mnogo vei, raznovrsniji, ali i dobro ouvani.6 Na prethodno navedenim osnovama mogue je planirati budui turistiki razvoj koji e se prvenstveno oslanjati na valorizaciju prirodnih potencijala Opine (preteno nizinski i agrarni prostor, prirodne i ouvane vegetacije, manje umske povrine, vodne povrine, prostor lovita i fonda divljai, itd.). U tom smislu se istie da je prostor opine Vladislavci, kao dio kontinentalnog turistikog prostora upanije, a da se kroz Prostorni plan upanije6 ukazuje na odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak specifinih oblika turistike ponude. Naglaena je i potreba pravilnog koritenja atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne batine, te naglaavanje ekolokih vrijednosti prostora, te mogunosti razvoja turizma u ruralnim podrujima, kao i gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture. U okviru Prostornog plana Osjeko-baranjske upanije, izdvojene su zone i prostori za turistiku namjenu, s aspekta koritenja i namjene prostora, koji su od vanosti za upaniju. Meutim, na podruju opine Vladislavci nema tako definiranih turistikih podruja upanijskog znaaja, a to ne znai da na podruju Opine nema znaajnijih turistikih podruja lokalnog, opinskog znaaja, a koji bi u budunosti mogli i prerasti lokalne okvire. Takve mogunosti za budui razvoj imaju vodne povrine, odnosno ribnjaci portskoribolovnog drutva epin, koji su nastali naputanjem eksploatacije opekarske gline na ijim bajerima su ribolovci uredili portsko-rekreacijski i izletniki centar, a koji je ve danas vrlo posjeeno podruje, prvenstveno od strane portskih ribolovaca, ali i ostalih izletnika s okolnog podruja, a u budue i potencijalnih turista, s mogunostima organiziranja natjecanja portskih ribolovaca, na razini vioj od opinske i upanijske, a to omoguavaju kapaciteti ribikih staza (vie od tisuu ribolovaca istovremeno).
4 5
Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93.) Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Strategija prostornog ureenja RH, 1997. 6 Zavod za prostorno ureenje Osjeko-baranjske upanije-Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije, Osijek, 2002.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
U smislu formiranja turistiko-rekreacijskog centra potrebno je stvarno prenamijeniti postojee podruje iz namjene eksploatacijskog polja u prostor za rekreaciju, te zadrati postojee vodne povrine (bajere) u svrhu portskog ribolova i portsko-rekreacijskog turizma, odravajui riblji fond u ribnjacima, te ureenjem staza i prostora oko ribnjaka i sadraja namijenjenih izletima i rekreaciji u prirodi. Budui da je prostor ovog lokaliteta u ruralnom okruenju, to se u budue moe oekivati da se potakne i razvoj ruralnog turizma, u okviru seoskih obiteljskih gospodarstava, koja bi se postupno ukljuivala i u turizam, kroz ponudu svojih poljoprivrednih proizvoda, ali i kroz poticanje ekoloki proizvedene zdrave hrane, odnosno razvitka ekoloke poljoprivrede. Prostor opine Vladislavci bi u budunosti mogao razvijati i lovni turizam, s obzirom na prostorne kapacitete lovita i divljai, ali uz ouvanje i zatitu prostora lovita, ali i fonda divljai, kroz razne druge oblike lovnog turizma (obilazak lovita, foto-safari, itd.).
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
Prostornim planom opine Vladislavci predvieno je irenje posotjeeg eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci''. Planirano proirenje obuhvaa etiri katastarske estice, k.br. 550/1 i 550/2, te 552/1 i 552/2 u k.o. Vladislavci i u naravi predstavljaju proirenje postojeeg polja u smjeru sjeverozapada, a uz prometnicu epin-Vladislavci. Na dijelu ovih estica (uz prometnicu epin-Vladislavci) planirano je formiranje graevinskog podruja pa je i planirano proirenje eksploatacijskog polja manje od 12 ha koliko iznosi priblina povrina ovih estica. I na drugim dijelovima Opine mogue je formiranje istranih i eksploatacijskih polja u skladu s odredbama iz PP Osjeko-baranjske. Na lokaciji eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' je u sklopu sanacije postojeeg iskopa (bajera) izvreno poribnjavanje i privoenje funkciji rekreacije. Za prostor bazena za potapanje kudelje u krugu tvornice Mobilia nuno je odrediti i provesti postupke sanacije prema obvezama iz PP Osjeko-baranjske. 3.4.2. Drutvene djelatnosti Mrea objekata i funkcija drutvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog stanja u Opini i time definiranih ciljeva za razvoj drutvene infrastrukture te ujedno uvaavajui stvarne mogunosti razvoja Opine u tom segmentu. Mrea sadraja drutvenih djelatnosti usklauje se s mreom sredinjih naselja ime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete ivota stanovnitva na podruju upanije. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja ovim Planom kao i PPOB utvrena je minimalna zastupljenost pojedinih sredinjih funkcija po kategorijama sredinjih naselja
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Tablica br. 32. PLANIRANA MREA DRUTVENIH DJELATNOSTI

NASELJE VLADISLAVCI opinsko izvrno tijelo osnovna kola zdravstvena stanica ljekarna veterinarska ambulanta djeji vrti dom kulture NASELJA DOPSIN I HRASTIN mjesni odbor dom kulture
3.5. PORT I REKREACIJA Planirana mrea portskih objekata i objekata fizike kulture proizala je na osnovu izraunatih potreba za portskim objektima, na temelju demografske procjene stanovnitva, odnosno odreenih dobnih skupina stanovnitva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
prostornim standardima, normativima, te urbanistiko-tehnikim uvjetima za planiranje mree portskih objekata (NN br. 38/91.). Na osnovu prethodno opisane metodologije, za podruje opine Vladislavci izraunate su potrebe za portskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Ukupan broj potrebnih portskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za postojee portske sadraje, te njihova razlika ini stvarne potrebe za objektima fizike kulture do 2015. godine. Proraunate potrebe portsko-rekreacijskih sadraja prikazane su u sljedeoj tablici.
___________________________________________________________
TABLICA BR. 33
POTREBAN BROJ JEDINICA OBJEKATA B R O J S T A N O V N IK A 2 0 1 5 . G O D I N E
OPINA : VLADISLAVCI
D O B N A S K U P IN A O D - D O
DVORANE
ZATVORENI BAZENI
OTVORENI BAZENI
ZRANE STRELJANE
STRELJANE OSTALE
KUGLANE
KLIZALITA
OSTALI ZATVORENI
ATLETIKA
NOGOMET
MALI SPORTOVI
TENIS
BOANJE
OSTALI OTVORENI
SKIJANJE
J E D IN IC A N A 1 0 0 0 S T A N O V N IK A
J E D IN IC A N A 1 0 0 0 S T A N O V N IK A 0,09 0,145 0,155 0,13 0,06 0,04 0,015 0,003
B R O J J E D IN IC A
7 - 10 11 - 14 15 - 18 19 - 24 25 - 34 35 - 44 45 - 59 60 i vie UKUPNO
110 116 114 168 317 311 425 543 2104
1,30 1,65 1,80 0,85 0,48 0,30 0,15 0,03
0,143 0,191 0,205 0,143 0,152
0,080 0,065 0,075 0,045 0,020
0,009 0,008 0,009 0,008 0,006
0,165 0,180 0,195 0,045 0,027 0,017
0,018 0,021 0,022 0,008 0,009 0,005
0 0,90 0,95 0,75 0,75 0,65 0,45 0,08
0 0,104 0,108 0,126 0,238 0,202 0,191 0,043 1,0
0 0,165 0,45 0,45 0,35 0,165 0,12 0,008
0 0,019 0,051 0,076 0,111 0,051 0,051 0,004 0,4
0 0,125 0,145 1,00 1,00 1,00 0,80 0,10
0 0,015 0,017 0,168 0,317 0,311
0,020 0,030 0,040 0,015 0,005 0,003
0,002 0,003 0,005 0,003 0,002 0,001
0 0,125 0,140 0,20 0,14 0,13 0,05 0,025
0 0,003 0,005 0,003 0,002 0,001 0,001 0,001 0,0
0 0,085 0,095 0,035 0,006 0,003 0 0
0 0,010 0,011 0,006 0,002 0,001 0 0 0,0
0 0,43 0,48 0,72 0,43 0,12 0,03 0
0 0,050 0,055 0,121 0,136 0,037 0,013 0 0,4
5,10 8,60 8,90 2,00 1,40 0,90 0,30 0
0,561 0,998 1,015 0,336 0,444 0,280 0,128 0 3,8
0 0,40 0,50 0,75 0,75 0,85 0,75 0,22
0 0,046 0,057 0,126 0,238 0,264 0,319 0,119 1,2
0 0 0 0,30 0,35 0,55 0,60 0,22
0 0 0 0,050 0,111 0,171 0,255 0,119 0,7
0,13 1,15 1,25 0,55 0,27 0,14 0,07 0,045
0,014 0,133 0,143 0,092 0,086 0,044 0,030 0,024 0,6
0,010 0,017 0,018 0,022 0,019 0,012 0,006 0,002 0,1
0,093 0,0135 0,004 0,064 0,016 1,0 0,010 0,005
0,004 0,0125 0,005 0,003 0,0 0,008 0,004 0,1
0,340 0,0015 0,001 0,054 1,2 0,001 0,001 0,0
POSTOJEE
1,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
3,0
3,6
0,0
0,0
0,0
0,0
PLANIRANO
___________________________________________________________
B R O J J E D IN IC A 0
Broj: 42/2002.
1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veliine 15x27 m koja raspolae s odgovarajuim prostorom za uskladitenjem opreme, dvije svlaionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlaionice. Tjedni prosjeni kapacitet dvoranske jedinice je 1.500 sati-korisnika, raunajui na dvoransku jedinicu izgraenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja. 2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veliine 16 2/3 x25 m koji raspolae s odgovarajuim prateim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupaa. Tjedni prosjeni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sat-korisnika, a kod otvorenih bazena 9.800 sati-korisnika. 3. IGRALINOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slino, mali nogomet, rukomet, koarka, odbojka) smatra se igralite normalne veliine koje raspolae s najmanje dvije svlaionice s WC-om i praonicom. Igralita za mali nogomet, rukomet, koarku i odbojku imaju sljedee kapacitete jedinica: mali nogomet rukomet koarka odbojka 2,0 jedinice 1,4 jedinice 1,0 jedinica 1,2 jedinice
Tjedni prosjeni kapacitet igralita za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igraline jedinice malog nogometa, rukometa, koarke i odbojke 450 sati-korisnika. 4. IGRALINOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralite koje raspolae svlaionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri emu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlaionice. Kod 4-8 igralita kapacitet svlaionica moe biti do 20% manji, a kod 9 i vie igralita do 25% manji. 5. BOALINOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boanje koja raspolae sa svlaionicom za barem 10 korisnika. Prosjeni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika. 6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglaka staza koja raspolae svlaionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri emu uvijek moraju postojati dvije svlaionice. Kod 6 i vie staznih kuglana kapacitet moe biti manji za 25%. Prosjeni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika. 7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucako mjesto koje osim toga raspolae s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlaionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i vie mjesta kapacitet svlaionica moe biti manji za 25%. Prosjeni tjedni kapacitet pucakog mjesta je kod zrane streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika. 8. JEDINICOM KLIZALITA smatra se klizite normalne veliine koje raspolae s najmanje dvije svlaionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje. Prosjeni tjedni kapacitet zatvorenog klizita iznosi 1.800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 satikorisnika. 9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRAJA smatra se sadraj normalnih veliina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlaionice i odgovarajue sanitarije za najmanje 20 korisnika.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Prosjeni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadraja objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika. 10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadri krunu atletsku stazu duine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalite za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakalita za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalite za skok uvis i skok s motkom.
Osim toga jedinica za atletiku treba sadravati dvije svlaionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika. Prosjeni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika. Vidljivo je da su na podruju opine Vladislavci zastupljeni gotovo svi sportovi prema potrebama s obzirom na planirani broj stanovnika, nedostaju jedino po jedna jedinica za zranu streljanu, kuglanu i tenis. Osim navedenih planiranih sadraja za stanovnitvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u svim naseljima igralita za djecu mlau od 7 godina minimalne povrine 40m s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju. 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI Na temelju lanka 19. stavka 1. Zakona o grobljima doneen je Pravilnik o grobljima kojim su poblie ureeni normativi o prostornim i tehnikim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i prateih graevina. Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u opini Vladislavci svrstavaju se u mala groblja (do 5 ha). lanak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne povrine kako grobnog mjesta tako i groblja u cjelini. Groblja u Dopsinu i Hrastinu zadovoljavaju svojom povrinom potrebe za planirani broj stanovnika. Groblje u Vladislavcima je potrebno proiriti jer je povrina sadanjeg groblja pre mala za planirani broj stanovnika, a i sadanje groblje je gotovo u potpunosti izgraeno. Iz navedenih razloga planira se proirenje groblja u Vladislavcima na susjedne parcele k.br. 696 i 697. 3.7. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA Koritenje, ureenje i zatita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provoenje. Osnovu za utvrivanje uvjeta koritenja ine planirana namjena prostora, vaea zakonska regulativa kojom se utvruju mogunosti i ogranienja za koritenje prostora, smjernice i mjere utvrene u Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije, te ciljevi prostornog ureenja utvreni Prostornim planom. 3.7.1. Uvjeti razgranienja prostora i osiguranje prostora za smjetaj djelatnosti U Prostornom planu je detaljno razgranien prostor prema planiranim preteitim, odnosno osnovnim namjenama (graevinsko podruje, poljoprivredna namjena, ume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadlenih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
U skladu s ''Uredbom o odreivanju graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku'', utvrene su graevine na podruju Opine koje su od vanosti za Dravu, a takoer su utvrene graevine od vanosti za upaniju. Za infrastrukturne graevine od vanosti za Dravu i upaniju utvruju se uvjeti ureivanja prostora na sljedei nain: za postojee graevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri emu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proirenje, za planirane graevine osiguranom irinom koridora, te uvjetima koritenja utvrenih koridora.
Prostornim planom su utvreni uvjeti i mjere za smjetaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih graevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u graevinska podruja naselja i izvan granica graevinskog podruja. Pri tome se ograniava kapacitet graevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni poloaj graevina za uzgoj stoke izvan graevinskog podruja utvren je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih graevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan graevinskog podruja utvreni su kriteriji vezani za kulturu i veliinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omoguiti koritenje poljoprivrednog zemljita za intenzivnu obradu, a s druge strane sprijeiti neopravdanu izgradnju izvan granica graevinskog podruja, te zatititi vrijedno poljoprivredno zemljite i krajobrazne osobitosti podruja Opine. Izgradnja proizvodnih i uslunih graevina usmjerava se u graevinska podruja naselja i planirane izdvojene gospodarske zone mjeovite namjene. Izgradnja sportskih i rekreacijskih sadraja usmjerava se u naselja i u zoni (bajer) pored Vladislavaca. Izvan graevinskih podruja omoguava se izgradnja graevina seoskog turizma. Njihova veliina kao i izgradnja stambenih graevina izvan graevinskog podruja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadraja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadraja tranzitnog turizma, trgovakih, servisnih i drugih uslunih sadraja. Izgradnja sadraja u funkciji drutvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova uih podruja. 3.7.2. Uvjeti za utvrivanje i koritenje graevinskog podruja U cilju racionalnog koritenja graevinskih podruja i zatite poljoprivrednog tla od prenamjene, izgraivanje se usmjerava u neizgraene i prvenstveno komunalno opremljene dijelove naselja. S obzirom da u svim naseljima postoje neizgraene, komunalno neopremljena podruja do kojih esto nije rijeen odgovarajui pristup, gradnja u takvim podrujima se uvjetuje:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
rjeenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajuih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Planirana graevinska podruja su utvrena sukladno razvojnim potrebama i kriterijima iz PPOB. 3.7.3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite poljoprivrednog zemljita Ovim Planom istie se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljitem to ukljuuje i njegovu zatitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene. Zauzimanje novih povrina za irenje graevinskih povrina mogue je u sluajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga. Graevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljitu izvan graevinskih podruja, moraju se locirati i koristiti na nain da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju. Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta graevina su utvreni u Odredbama za provoenje. 3.7.4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite uma Gospodarenje umama i umskim zemljitem u dravnom vlasnitvu provodi se u skladu sa umskogospodarskom osnovom na naelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Naelo potrajnosti gospodarenja umama podrazumijeva upravljanje i uporabu uma i umskog zemljita tako da se u umi odrava bioloka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. Temeljni zadatak u gospodarenju umama je uzgajanje na nain koji e omoguiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaa i iskoritavanje uma i umskog zemljita, te izgradnju i odravanje umskih prometnica. Uvjeti izgradnje graevina u umama odreeni su posebnim propisima, a odnose se na graevine u funkciji gospodarenja umama (lovaki domovi, lugarnice, umske prometnice). ume i umska zemljita mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o umama. U pogledu zatite Zakon o umama odreuje da su pravne osobe, koje gospodare umom dune poduzimati mjere radi zatite od poara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i tetoina. Sustavna zatita uma i umskog zemljita pretpostavlja kontinuirano praenje i kartiranje stanja uma. Kod regulacijskih zahvata vodnog reima treba voditi rauna do promjene razine podzemne vode negativno utjeu na zdravstveno stanje uma. U svrhu ouvanja i unapreenja umskog fonda u privatnim umama poeljno je koritenje postojeih osnova gospodarenja dravnim umama za okolne privatne ume.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
3.7.5. Zatiena i vrijedna podruja

3.7.5.1. Uvjeti zatite prirode
Sukladno lanku 124. Zakona o zatiti prirode Ministarstva kulture, Uprava za zatitu prirode propisuje uvjete zatite prirode koji se moraju ugraditi u prostorni plan kako slijedi: U to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti panju ouvanju cjelokupnog prirodnog pejzaa i okruenja, Prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba ouvati ume, prirodne vodotoke i podruja uz njih, U cilju ouvanja bioloke raznolikosti treba ouvati krajobraznu raznolikost, izmjenjivanje uma, vlanih livada, vodotoka, ivica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne povrine zasijane jednom kulturom, Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne vrijednosti. Iako do sada na podruju Opine Vlaldislavci nije zatiena niti jedna prirodna vrijednost temeljem Zakona o zatiti prirode (NN, br. 70/05.) postoje ekoloki vrijedna podruja koja treba sauvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zatiti prirode i Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima, te mjerama za ouvanje staninih tipova (NN, br. 7/06.).
3.7.5.2. Zatiena i vrijedna kulturna dobra
U sljedeoj tablici su navedena zatiena i vrijedna kulturna dobra. Tablica br. 34. ZATIENA I VRIJEDNA PODRUJA
Red. broj 0. 1. OPINA VLADISLAVCI OZNAKA UKUPNO (ha) % OD POVRINE OPINE
ZATIENA GRADITELJSKA BATINA ARHEOLOKA PODRUJA - Vladislavci AP - Hrastin ''Gradac'' AP PREDLOENO ZA ZATITU 1.2. - Vladislavci, vlastelinska kua Mller-Speiser Izvor podataka: Ministarstvo kulture-Konzervatorski odjel u Osijek ZPO-OSIJEK
Vlastelinska kua Mller-Speiser sagraena je u sreditu Vladislavaca na k.br. 174, i datira s poetka 20. stoljea. Predlae se da Opina pokrene postupak valorizacije i zakonske zatite kod Ministarstva kulture-Konzervatorskog odjela u Osijeku. Danas je u toj graevini smjetena opinska uprava.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA NA PROSTORU OPINE VLADISLAVCI SMJERNICE ZATITE Na pojedinano zatienim graevinama i pripadajuim parcelama kao i njihovoj neposrednoj blizini, ne mogu se poduzimati nikakvi radovi bez prethodnog odobrenja Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture. Za promjenu namjene pojedinano zatienih graevina mora se ishoditi prethodna dozvola nadlene Uprave. Spomen biste, spomen obiljeja i drugi elementi javnih obiljeja ne mogu se uklanjati, premjetati ili na njima bilo to raditi bez prethodnog odobrenja nadlene Uprave. ARHEOLOKI LOKALITETI NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCI SMJERNICE ZATITE Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je izmeu ostalog i zatita arheolokih nalazita i nalaza te se stoga na ove lokalitete te na preostalo podruje opine Vladislavci primjenjuju propisane odredbe iz ovoga Zakona. Evidentiranim arheolokim lokalitetima se zbog neistraenosti ne mogu utvrditi tone granice te su stoga locirani poloajima. Povrine na tim lokalitetima mogu koristiti na dosad uobiajeni nain, a eventualni posebni uvjeti koritenja propisat e se ukoliko to bude potrebno. Takoer, ukoliko bi se na preostalom podruju Opine, prilikom izvoenja graevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheoloko nalazite ili nalazi, osoba koja izvodi radove
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
duna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadlean Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajue mjere osiguranja te zatite nalazita i nalaza.
Izvor podataka: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Osijeku
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.8.1.1. Cestovni promet
Prostorom Opine ne prolazi niti jedan planirani prometni koridor, tako da se planirano rjeenje odnosi na poboljanje i rekonstrukciju postojeeg prometnog sustava. U irem okruenju Opine prolaze dva planirana cestovna prometna koridora i to: na zapadu je to planirani koridor budue autoceste u koridoru ''Vc'', a najblie planirano vorite za pristup na navedenu autocestu je u zoni naselja epin, sjeverno i istono prolazi koridor planirane brze ceste (nova trasa Podravske magistrale) na koju e prostor Opine moi prei preko vorita u zoni naselja Antunovac na istoku i naselja epin na sjeverozapadu.
Dravna cesta D7 koja rubno tangira prostor Opine planira se rekonstruirati i urediti u skladu s njenom kategorijom dravne ceste. Ureenje se prvenstveno odnosi na proirenje i pojaanje kolnika, te ureenje postojeih krianja. Nakon izgradnje planirane autoceste u koridoru Vc promatrani pravac dravne ceste postat e paralelni pravac budue autoceste. Mrea upanijskih cesta koja osigurava pristup naseljima na podruju Opine planira se rekonstruirati i to prvenstveno u pogledu irine kolnika (min. 5,5 m). Lokalne ceste koje su u najloijem stanju potrebno je prvenstveno modernizirati i rekonstruirati u skladu s oekivanim intenzitetom i strukturom prometa na njoj. U okviru graevinskih podruja naselja planirano je ureenje ulinih profila izgradnjom pjeakih povrina parkiralinih i autobusnih stajalita, te hortikulturno ureenje zelenog pojasa. U okviru ulinog profila vano je i ureenje efikasnog sustava oborinske odvodnje.
3.8.1.2. eljezniki promet
U novim geopolitikim uvjetima nakon osamostaljenja Republike Hrvatske trasa eljeznike pruge Osijek-akovo dobila je novu kategoriju i to magistralne pomone pruge MP13. Na planiranoj trasi predviena je rekonstrukcija i obnova trase u skladu s njenom kategorijom. Pri tom se planira ureenje gornjeg sloja, signalno-sigurnosnog sustava, te ureenje prateih postrojenja. Trasa eljeznike pruge se zadrava na postojeoj trasi, uz nune korekcije kritinih elemenata prvenstveno horizontalnog voenja trase. U daljnjoj budunosti predviena je i mogunost izgradnje drugog kolosjeka, i to samo u sluaju da doe do odgovarajueg porasta prometa. Na podruju Opine na trasi eljeznike pruge nalaze se i dva slubena mjesta: eljezniki kolodvor Vladislavci i stajalite Vuka-Dopsin.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
3.8.1.3. Potanski promet
Planovi razvoja potanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih podruja te na temelju financijskih mogunosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb. U narednom planskom razdoblju ne planira se novi PU. U postojeem PU Vladislavci zbog ugradnje suvremene opreme planirani razvoj potanske djelatnosti svesti e se na proirenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko odravanje poslovnog prostora. Planirani razvoj moe eventualno obuhvatiti i ureenje eksterijera ispred postojee PU radi boljeg i lakeg pristupa, dakle ureenje plonika i odreenog broja parkiralinih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.
3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza
Nepokretna mrea Plan razvoja telekomunikacijske mree na podruju opine Vladislavci obuhvaa nastavak ve zapoetog razvoja, koji obuhvaa sljedee: dogradnja ve izgraenih mjesnih mrea u naseljima Opine u skladu s poveanjem broja korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama, dogradnja kapaciteta UPS-ova.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na podruju Opine bit e usklaen sa zahtjevima trita. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mrei te prua IQ usluge-usluge inteligentne mree koja je nadogradnja osnovne telefonske mree. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omoguuje bre uspostavljanje veze, veu pouzdanost te vee brzine prijenosa. Novi operateri graditi e mree i pruati usluge u skladu s interesom korisnika. Pokretna mrea ''T-Mobile Hrvatska'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o. izgrauju i upravljaju telekomunikacijskom mreom u sustavu globalne pokretne mree-GSM, te u UMTS. U razvoju postojeih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea prema planiranom poveanju broja korisnika i uvoenje novih usluga. Novi koncesionari graditi e mree i pruati asortiman usluga u skladu s interesom korisnika. Kako bi se omoguilo kvalitetno pokrivanje signalom podruja obuhvata Plana ureenja, uz osiguranje dovoljnog kapaciteta i raspoloivosti usluga koje e se temeljiti na postojeim i novim mreama i sustavima pokretnih komunikacija, potrebno je u budunosti omoguiti izgradnju i postavljanje baznih (osnovnih) postaja. U ovom planskom razdoblju se planira izgradnja bazne (osnovne) postaje-GSM u naselju Hrastin, ali se u sluaju potrebe omoguava izgradnja i drugih kako novih tako i postojeih operatera. Planira se uvoenje novih mrea i sustava pokretnih komunikacija sljedee generacije.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Pri izgradnji novih baznih (osnovnih) postaja koje nisu prikazane na kartografskom prikazu vlasnici pojedinih mrea moraju uskladiti izgradnju radi zajednikog koritenja samostojeih antenskih stupova baznih (osnovnih) postaja zbog racionalnog koritenja prostora, ili graditi bez samostojeih antenskih stupova, te voditi rauna o zatiti okolia prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovnitva. RTV sustav veza Zbog ranije izgraenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Opine, koji pokrivaju cijeli prostor opine Vladislavci u sljedeem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi. 3.8.2. Energetski sustav Plin Premda se u sljedeem planskom razdoblju na podruju opine Vladislavci ne planiraju istraivanja i proizvodnja ugljikovodika planira se izgradnja sustava za transport i isporuku prirodnog plina, i to: mjerna-redukcijska stanica MRS-Vladislavci, magistralni plinovod od postojee MRS-Osijek do planirane MRS-Vladislavci.
3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba
Ovaj plinovod prolazi samo dijelom podruja Opine i to do lokacije budue MRS-Vladislavci. Tek izgradnjom MRS-Vladislavci, koja e biti glavna opskrbna toka i ireg okruenja, omoguiti e se svim naseljima Opine prikljuenje te sigurnu i konstantnu opskrbu prirodnim plinom. Plinoopskrba Plan razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava na podruju opine Vladislavci obuhvaa izgradnju visokotlanih meumjesnih plinovoda i srednjetlane distribucijske mree. Osnova razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava za potrebe ireg okruenja je izgradnja graevina za glavnu ili dodatnu napojnu toku naselja okolnih opina, a to su: meumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Ernestinovo, meumjesni plinovod do redukcijske stanice (RS) Beketinci.
Meumjesni plinovodi s tlakom plina do 1,2 MPa (12,0 bara) izgraditi e se od MRSVladislavci do RS-Ernestinovo i RS-Beketinci, koje e biti locirane izvan granica opine Vladislavci. Glavna osnova razvoja distribucijske plinovodne mree za potrebe potroaa na podruju opine Vladislavci biti e glavni distribucijski plinovodi kojima se plin doprema iz MRSVladislavci do pojedinih naselja i na glavnim opskrbnim pravcima u naseljima, a grade se u koridoru prometnice (ili uz koridor). Tlak plina u glavnom distribucijskom plinovodu iznosi 0,10,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Na glavne distribucijske plinovode prikljuuje se sekundarna mrea, to su ostali plinovodi mjesnih mrea. Mjesne plinovodne mree svih naselja Opine planiraju se izgraivati unutar graevinskih podruja naselja u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano to ovisi o izgraenosti ulica, irine ulica i interesa potroaa. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mrei takoer je 0,10,3 MPa (1,0-3,0 bara), te e svaki potroa (kuanstvo, javni sadraji ili gospodarstvo) morati postaviti kunu mjernu redukcijsku stanicu radi sniavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja potronje. Kune mjerno redukcijske stanice se ne dozvoljava graditi u ulini profil. Treba ih graditi u vanjsku fasadu zgrada ako je zgrada na regulacijskom pravcu ili uz regulacijski pravac s unutarnje strane tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde graevinske estice.
3.8.2.2. Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mrea na podruju opine Vladislavci obuhvaat e graevine prijenosa i distribucije elektrine energije, dok proizvodnja na podruju Opine nije predviena Strategijom i Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osjeko-baranjske upanije. Prijenos elektrine energije Planom razvoja elektroenergetske mree na podruju Opine predvia se dogradnja prijenosne mree na podruju Opine, a planira se izgradnja sljedeih graevina za koje je potrebno osigurati prostor: DV 2x400 kV Ernestinovo-Meuri.
Distribucija elektrine energije Plan razvoja distribucijske mree obuhvaa izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, te e pratiti proces urbanizacije i potrebe gospodarstva. Uz razvoj distribucijske mree razvijati e se i mrea javne rasvjete u svim ulicama naselja opine Vladislavci u kojima jo nije izgraena ili ne zadovoljava standarde suvremene javne rasvjete. Planom se odreuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar graevinskog podruja i u kontaktnim zonama s graevinskim podrujem, izgrauju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica gdje god je mogue. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omoguava se racionalnije i efikasnije koritenje graevinskog zemljita, to je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske. Osim toga, time e se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe elektrinom energijom i smanjiti trokovi odravanja. Plan razvoja distribucijske mree na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaa izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije, to obuhvaa sljedee:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i meusobnog povezivanja postojeih i planiranih trafostanica unutar graevinskih podruja, demontiranje postojeih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar graevinskih podruja i kontaktnih zona s graevinskim podrujima, zamjena pojedinih transformatora s transformatorima vee instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te e o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mrea planira se unutar graevinskih podruja, a novu mreu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima poloenim u zeleni pojas ulica. Novu mreu u sredinjem dijelu naselja Vladislavci, poto je opinsko sredite, graditi sustavom ulaz-izlaz ili do samostojeih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde graevinske estice iznimno na javnoj (zelenoj) povrini, a od njih kabelske kune prikljuke do okolnih potroaa. U nastavku i u sporednim ulicama niskonaponsku mreu se moe graditi sa SKS voenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima se niskonaponska mrea planira graditi sa SKS voenih po krovovima na krovnim stalcima. U ostalim naseljima Opine takoer je mogua izgradnja niskonaponske mree (ili dijelova NN mree) podzemnim kabelskim vodovima. Do izgradnje planirane elektroenergetske mree moe se koristiti postojea uz manje rekonstrukcije to ukljuuje i zamjenu golih vodia SKS-om, te prikljuenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za vee rekonstrukcije pridravati se planom predviene izgradnje. Javnu rasvjetu u naseljima Opine planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i elinim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U naseljima ili ulicama u kojima e se niskonaponska mrea graditi na stupovima treba na iste stupove postaviti i rasvjetna tijela. 3.8.3. Vodnogospodarski sustav U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva, pored ostalog rjeava: zatitu od tetnog djelovanja voda (ureenje vodotoka i drugih voda uz zatitu od tetnog djelovanja voda to podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zatitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju) koritenje voda (vodoopskrba, koritenje voda za melioracijsko navodnjavanje, koritenje voda za plovidbu, koritenje voda za uzgoj riba, koritenje voda za plovidbu, koritenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge sline namjene) zatitu voda od oneienja
3.8.3.1. Vodoopskrba
Voda ve sada ima, a u budunosti e imati jo vie, primaran znaaj za opstanak ovjeanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim koliinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Vodoopskrba opine (razvoj i izgradnja sustava) Vladislavci odvijat e se u nekoliko faza i etapa. U prvoj fazi razvijat e se lokalni i grupni sustavi to se u stvari ve i dogaa no u susjednim opinama. Razvojem i irenjem grupnog vodoopskrbnog sustava grada Osijeka prema naseljima opine Vladislavci ovo vitalno pitanje biti e rijeeno na nain da mrea toga sustava sa zapadne strane doe do naselja Hrastin te produi do Vladislavaca i Dopsina. Vodopskrbni prsten bi se zatvorio spajanjem na magistralni vod od pravca epina. Krajnji je cilj razvoja vodoopskrbe formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini upanija, regija. Ovo bi se postiglo ukljuivanjem novih izvorita vee izdanosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih graevina i opreme. Nuno je nastaviti s iznalaenjem i utvrivanjem vodnih resursa Opine. Takoer je nuno oko svih, koliinom primjerenih, izvorita (buduih) formirati zone sanitarne zatite kako bi se vode zatitile od sluajnih ili namjernih zagaivaa.
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Zatita voda od zagaivanja zahtijeva optimalan nain eliminacije ili smanjivanja izvora zagaenja na dozvoljene koliine. Kako su uobiajeno naselja te industrija vezana uz njih znaajan izvor zagaivanja to je opi interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvoenje, te prerada otpadnih voda prije uputanja u recipijent. Odvodni sustav osim funkcije zatite voda u velikoj mjeri poboljava uvjete ivljenja stanovnitva i ostalih korisnika vode. Budui da niti jedno naselje opine Vladislavci do sada nema izgraen sustav za odvoenje otpadnih voda potrebno je uloiti vee napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgraen ili u izradi, kako bi se ovo vano pitanje rijeilo. Prema postavkama upanijskog Prostornog plana i Plana razvitka odvodnje i proiavanja otpadnih voda na podruju Osjeko-baranjske upanije, u (svim) naseljima Opine Vladislavci trebala bi se razvijati individualna ili grupna rjeenja sa septikim jamama ili slinim jednostavnim ureajima. Takoer prema postavkama upanijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja ureaja za ienje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su ureaji veeg kapaciteta na koje je prikljueno vie naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinanih to se predlae razmatranje mogunosti, u drugoj fazi razvoja odvodnih sustava ili kao alternativno rjeenje za prvu fazu, formiranja zajednikog sustava odvodnje na koji bi se spojila naselja (Vladislavci, Dopsin, Hrastin) opine Vladislavci a kojim bi se vode odvele prema zajednikom ureaju za proiavanje lociranom uz rijeku Vuku (jugoistono od naselja Hrastin). Drugo alternativno rjeenje je spajanje odvodnih sustava naselja Opine na sustav odvodnje Osijeka preko susjedne opine Ernestinovo a koja bi u toj varijanti takoer imala rjeenje zbrinjavanja otpadnih voda. Za Opinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom e se detaljnije definirati nain odvoenja te program etapnog rjeavanja odvodnje uvaavajui pored ostalih i ekonomske parametre te moguu dinamiku realizacije.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Industrija te ostali manji zagaivai s otpadnim vodama kvalitete industrijskih duna je prema Zakonu proistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajedniki odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav. ienje predtretmanom mogue je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili e u skoroj budunosti dobiti centralni ureaj za ienje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogunosti ienja na zajednikom ureaju trebaju izgraditi ureaje za potpuno ienje. Sustavi odvodnje u naseljima trebaju biti izgraeni u razdjelnom tipu odvodnje osim za opinsko sredite gdje odvodnja treba biti rijeena u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mjeovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se rjeavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice. U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava mogue je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
3.8.3.3. Ureenje vodotoka i voda
Stanje ureenosti vodotoka i voda na podruju opine Vladislavci i ire je takvo da sustav, s veim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su regulirani no problemi se javljaju kod njihovog odravanja. Planom se dakle ne predvia nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, ve samo zahvati na njihovom optimalnom odravanju. Postojei sustav zatite od tetnog djelovanja voda obnovom u ratu razorene crpne postaje Dvor (na podruju opine Ernestinovo), ustrojen je na zadovoljavajui nain. Planirane aktivnosti se svode na sanaciju preostalih ratnih teta na sustavu obrane od poplava podruja Opine, te provoenje redovnih mjera obrane od poplava. Vodotoci na podruju opine Vladislavci nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju elektrine energije pa se niti ne planiraju graevine za njezino pridobivanje. Plovidba vodotocima Opine nije mogua. Zakonom o vodama (NN, 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim leitima voda u svrhu tehnikog i gospodarskog odravanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provoenja obrane od poplava i drugih oblika zatite od tetnog djelovanja voda. Razlikuje se ureeni i neureeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina. U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se moe pogorati vodni reim i poveati stupanj ugroenosti od tetnog djelovanja voda. Sve zemljine estice u utvrenom ureenom i neureenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zatitu i koristi se na nain i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Na podruju Opine tek predstoji odreivanje inundacijskog pojasa uz vodotoke, kanale i druga leita voda. Planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz rijeku Vuku, Bobotski kanal, Korpa i Veliku Osatinu.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje Melioracijska odvodnja
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav veih vodnogospodarskih sustava. Pri rjeavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj poveanje produktivnosti tla. Dakle, tei se sveobuhvatnom rjeavanju pri emu je osnovno ureenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog odravanja nije dovoljno dobro, potrebno je kroz odreeno razdoblje pojaanog odravanja dovesti sustav u normalno stanje nakon ega je potrebno redovno odravanje. Takoer treba nastaviti s rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani Jo uvijek su u tijeku aktivnosti na sanaciji ratnih teta na melioracijskom sustavu, a koje obuhvaaju i razminiranje podruja oko kanala.
Navodnjavanje
Iako su poljodjelske povrine jo uvijek povremeno ugroene od suvinih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rjeavanje problema vika vode nije dostatno ve je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izraen u sunim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unato ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosjenih veliina su velika tako da sunom mjesecu prethode i ostali suni. Veliki dio godinjih oborina otee, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Kako bi se utvrdili naini natapanja, izvori vode i povrine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljanja uvjeta rasta kultura nuno je izraditi odgovarajuu dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja). 3.9. POSTUPANJE S OTPADOM Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladitenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje graevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneienih povrina te nadzor. Otpad je razvrstan i katalogiziran. U skladu s pojedinom vrstom otpada propisani su i naini gospodarenja pojedinanim vrstama otpada. Drava je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada. upanije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnom. Gradovi i opine su odgovorne za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalni otpad jest otpad iz kuanstava, te otpad iz proizvodnje i/ili uslune djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstava. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasan otpad. Opina osigurava i provedbu mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Postupanje sa ivotinjskim leinama mora biti u skladu s ''Pravilnikom o nainu postupanja sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog podrijetla, te o njihovom unitavanju'' (NN 119/03.), tj. sav otpad tog tipa mora biti ustupljen registriranom skupljau ivotinjskog otpada. Opina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji otpad odlae na odlagalite koje nije na podruju Opine (nalazi se na podruju grada Osijeka). Prostornim planom Osjeko-baranjske upanije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze: 1. faza 2. faza 3. faza Na teritoriji svake opine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagalita, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju, Napustiti i sanirati sva opinska odlagalita, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 velikih odlagalita (Osijek, akovo, Naice, Belie, Donji Miholjac i Beli Manastir), Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalnog odlagalita za cijelu upaniju (ili vie upanija).
Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na opinskoj razini slijedom navedenog obuhvaa odreivanje lokacije opinskog odlagalita komunalnog otpada, uspostavu reciklanih dvorita unutar graevinskih podruja sva tri naselja, kao i kontinuirano uklanjanje (sanacija) povremenih ''divljih'' odlagalita, te sanacija postojeeg neureenog odlagalita ''Panjak'' jugoistono od naselja Hrastin. Prostornim planom Opine predlae se za lokaciju opinskog odlagalita komunalnog otpada lokacija prikazana na kartografskom prikazu ''Namjena povrina''. Radi se o lokaciji ''Panjak'' istono od naselja Vladislavci. Veliina odabrane lokacije iznosi cca 1,5 ha. Odabrano zemljite moe zadrati postojei izgled i nain gospodarenja (poljoprivreda i sl.) ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemoguili njegovo aktiviranje kao odlagalita otpada. U naravi, otpad bi se i nadalje odvozio na odlagalite ''Lonarica'' (grad Osijek) koji ima status legalnog odlagalita. Unutar graevinskih podruja naselja planira se formiranje po jednog reciklanog dvorita veliine 350-500 m. Reciklano dvorite omoguava prihvat sekundarnih sirovina (metali, papir, plastika, staklo, krupni otpad i sl.). Biorazgradivi otpad treba, to je vie mogue, izdvojiti iz komunalnog i rjeavati ga lokalno, po domainstvima. 3.10. SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 3.10.1. Mjere zatite voda Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraninih povrina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehnike mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najee, bez prethodne obrade uputaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda znaajnijih pojedinanih zagaivaa koji nemaju ureaje za prethodno ienje svojih zagaenih voda.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Generalno zatita voda treba se provoditi uz uvaavanje principa: treba sauvati vode koje su jo iste; upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim povrinama treba racionalizirati na nain da se uz najmanju upotrebu postignu traeni uinci, zapoeti s izgradnjom sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u Vladislavcima, Dopsinu i Hrastinu, treba uklanjati izvore zagaivanja voda, sprjeavati i smanjivati zagaivanje na mjestu njegova nastajanja, hitno (to je mogue prije) treba rijeiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagaivaa, njihovo uklanjanje ili provoenje zatitnih mjera s naglaskom na dugorono rjeavanje problema izgradnjom ureaja za ienje otpadnih voda i/ili uvoenjem "iste" tehnologije u proizvodne procese); gospodarski subjekti prikljueni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnolokim procesima proizvodnje, kvalitet otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za uputanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradi ureaja za prethodno ienje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traenoj kvaliteti, kvalitetu povrinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagaenja, treba kontinuirano raditi na spreavanju nastajanja nekontroliranih (divljih) odlagalita otpada. 3.10.2. Mjere zatite tla Pojave oteenja i oneienje tala su sve ee i uestalije, od strane brojnih initelja u prostoru. Najee su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vriti kontinuirano praenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju tala, kako bi se u sluaju potrebe moglo djelovati i zatititi od razliitih vrsta oneienja. Zatitu tla od oneienja potrebno je provoditi u funkciji zatite poljoprivrednog zemljita i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, ivotinjskog i biljnog svijeta. Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno koritenje poljoprivrednog zemljita, utjecati na zatitu tla kroz smanjenje koritenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljita u nepoljoprivredne svrhe, posebno u graevinsko zemljite. Zaputene poljoprivredne povrine potrebno je, uz odreene intervencije, privesti poljoprivrednoj namjeni, kao i razminirati minirane povrine. umsko zemljite, koje nije obraslo, potrebno je poumiti. 3.10.3. Mjere zatite zraka Donoenjem Zakona o zatiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rjeavanju problema zatite zraka. Opina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja podrunu mreu za praenje kakvoe zraka na svom podruju. Predstavniko tijelo Opine odreuje lokacije postaja u podrunoj mrei i donosi program mjerenja kakvoe zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoe zraka iz podrune mree su javni i objavljuju se jednom godinje u slubenom glasniku.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Utvruju se sljedee prioritetne mjere za sprjeavanje oneienja zraka: mogue izvore oneiavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajui osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih podruja, oko postojeih i planiranih izvora oneiavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zatitnog zelenila. 3.10.4. Mjere zatite od buke Podruje opine Vladislavci je djelomice ugroeno bukom od eljeznikog prometa, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje moe naruiti. Sukladno Zakonu o zatiti od buke, Opine osigurava izradu karte buke-grafikog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog podruja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vrena mjerenja buke na prostoru Opine. 3.11. MJERE ZATITE STANOVNITVA OD RATNIH OPASNOSTI Pravilnik o kriterijima za odreivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi sklonita i drugi objekti za zatitu (NN, br. 2/91.) razvrstava naselja prema stupnju ugroenosti u 4 stupnja ugroenosti, ovisno o broju stanovnika naselja, odreenim funkcijama, te geopolitikom poloaju. Prema navedenom Pravilniku u opini Vladislavci niti jedno od naselja ne pripada niti u jednu od kategorija ugroenosti (jer ne prelaze minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba sklonita za sklanjanje stanovnitva.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
II ODREDBE ZA PROVOENJE
1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE

1.1. NAMJENA POVRINA
(1.) U Prostornom planu ureenja opine Vladislavci (u daljnjem tekstu : PPUO) povrine za razvoj i ureenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina" i odreuju se za sljedee namjene: 1. Povrine za razvoj i ureenje naselja stalnog stanovanja: 2. graevinska podruja naselja stalnog stanovanja Dopsin, Hrastin i Vladislavci
Povrine za razvoj i ureenje van naselja stalnog stanovanja a) Graevinska podruja graevinska podruja groblja izvan naselja Vladislavci i Dopsin graevinsko podruje gospodarske namjene
b) Povrine za iskoritavanje mineralnih sirovina c) eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci'' planirano proirenje postojeeg eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci''
Poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene vrijedno obradivo tlo, ostala obradiva tla.
d) uma iskljuivo osnovne namjene gospodarska uma,
e) Ostalo umsko zemljite iskljuivo osnovne namjene f) Vodne povrine vodotok, ribnjak, bajer.
g) Prometne povrine h) Planirano odlagalite komunalnog otpada ''Panjak'' Vladislavci. (2.) Povrine odreene u kartografskom prikazu 1. "Koritenje i namjena povrina" detaljnije se razgraniavaju na sljedei nain: sva graevinska podruja (izgraeni i neizgraeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.C, na katastarskim kartama u mjerilu 1:2.000. Detaljna namjena graevinskih podruja utvruje se prostornim planovima uih podruja ili na temelju Odredbi za provoenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe), podruje za iskoritavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvruju se na temelju odobrenja nadlenog tijela dravne uprave,
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOENJE 92
Broj: 42/2002.
vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo detaljnije se odreuje na temelju podataka (tijela Dravne uprave nadlenog za katastarske poslove) o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljita (pri emu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom) ili specijaliziranom studijom ili elaboratom kojim se detaljnije definira bonitetna vrijednost tala, ume gospodarske namjene i ostalo umsko zemljite iskljuivo osnovne namjene utvruju se na temelju podataka o umskom zemljitu tijela Dravne uprave nadlenog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih uma, prirodni vodni tokovi i ribnjaci odreeni su obalnom crtom koju utvruje ustanova s javnim ovlastima nadlena za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvruje nadlena ustanova prema posebnom propisu, prometne povrine odreuju se sukladno toki (3.) i (4.) ovih Odredbi, groblja se utvruju granicom postojee katastarske estice, osim za groblje uz naselje Vladislavci za koje se planira proirenje na k..br. 696 i 697 k.o. Vladislavci, potencijalno odlagalite komunalnog otpada se nalazi na lokaciji ''Panjak''.
(3.)
Prometne, energetske i vodnogospodarske graevine odreene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.B. Prostor za prometne i infrastrukturne graevine utvruje se na sljedei nain: za postojee graevine prostor je utvren stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojee graevine, bilo da se zadravaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri emu su mogue izmjene trase u cilju poboljanja funkcioniranja graevine, trase novih infrastrukturnih graevina su orijentacijske i mogue ih je mijenjati unutar koridora ija ukupna irina iznosi: za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa elektrine energije DV 2x400 kV ErnestinovoMeuri poto je izraena SUO i ima lokacijsku dozvolu, a vodi paralelno s june strane s postojeim DV 400 kV Ernestinovo-erjavinec za magistralni plinovod za glavni distribucijski plinovod za magistralni vodoopskrbni cjevovod za glavni kolektor odvodnog sustava
70,0 m, 1.000,0 m, 100,0 m, 300,0 m, 300,0 m.
irina koridora iz stavka 2. ove toke utvruje se simetrino u odnosu na os infrastrukturne graevine, prikazane u kartografskom prikazu. (4.) Lokacija novih graevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvruju na temelju projekta.
1.2. PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU

(5.) U PPUO utvruju se sljedea podruja posebnih ogranienja u koritenju: zatiena kulturna dobra, podruje intenziteta potresa VII stupnja MCS ljestvice, povremeno poplavno podruje-poplavno podruje utvreno u PP koje je u meuvremenu zatieno od poplava, poplavno podruje
93
___________________________________________________________
II. ODREDBE ZA PROVOENJE
Broj: 42/2002.
inundacijski pojas, koridori za planirane infrastrukturne graevine, umsko zemljite u graevinskom podruju.
Podruja posebnih ogranienja iz alineje 1-4 i 6., ove toke prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.A ''Uvjeti koritenja''. (6.) Podruja posebnih ogranienja u koritenju detaljnije se utvruju na sljedei nain: granicu poplavnog podruja i inundacijskog pojasa utvruje ustanova s javnim ovlastima nadlena za Vodnogospodarstvo i/ili upanijska skuptina na prijedlog Hrvatskih voda, ume i umsko zemljite u graevinskom podruju na temelju podataka o kulturi utvruje tijelo Dravne uprave nadleno za katastarske poslove i podataka Hrvatskih uma.
1.3. UVJETI KORITENJA NA PODRUJIMA S POSEBNIM OGRANIENJIMA U KORITENJU PROSTORA

(7.) (8.) (9.) (10.) Uvjeti koritenja zatienih kulturnih dobara, poplavnog podruja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvruju se na temelju posebnih propisa. Za predloenu graditeljsku batinu koja se predlae za zatitu primjenjuju se uvjeti prema vaeem Zakonu o zatiti kulturnih dobara. U poplavnom podruju dozvoljena je gradnja samo prema uvjetima Hrvatskih voda. U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, ije irine su utvrene u toki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrivanja tone trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske graevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van graevinskih podruja. Na prostoru odreenom za koridore infrastrukturnih graevina, a koji preostane nakon izgradnje graevine, prestaje ogranienje iz stavka 1. ove toke. (11.) Zabranjuje se promjena namjene uma i umskog zemljita u graevinskim podrujima osim za gradnju portsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turistikih i infrastrukturnih graevina.
2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

(12.)
2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU

Na podruju opine Vladislavci izgraene su ili se planira gradnja sljedeih graevina od vanosti za Dravu: a) Prometne graevine Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima dravna cesta D7
eljeznike graevine s pripadajuim objektima, postrojenjima i ureajima, osim industrijskih kolosjeka magistralna pomona pruga MP13 (dravna granica-B.Manastir-OsijekVikovci-Strizivojna-Vrpolje)
b)
Energetske graevine Elektroenergetske graevine Postojee graevine prijenosa: DV 400 kV Ernestinovo-erjavinec
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Planirane: DV 2x400 kV Ernestinovo-Meuri
Graevine za transport plina s pripadajuim objektima, postrojenjima i ureajima Planirano: MRS-Vladislavci magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS-Vladislavci
(13.)
Na podruju Opine izgraene su ili se planira gradnja sljedeih graevina od vanosti za upaniju: a) Prometne graevine Cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima mrea upanijskih cesta
Potanske graevine Postojee: potanski ured u Vladislavcima
Telekomunikacijske graevine Postojee: UPS Vladislavci, Dopsin i Hrastin bazna postaja (GSM) Hrastin.
b)
Vodne graevine Regulacijske i zatitne vodne graevine graevine za obranu od poplava
Graevine za melioracijsku odvodnju melioracijski kanali koji prolaze podrujem opine Vladislavci i bilo koje susjedne opine
Graevine za koritenje voda ribnjak povrine 200-500 ha.
(14.)
Prostor za graevine od vanosti za Dravu i upaniju osigurava se na sljedei nain: za prometne i infrastrukturne graevine sukladno toki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
(15.)
Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.B., sve graevine iz toke (12.) i (13.) ovih Odredbi oznaene su kao postojee graevine i graevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju graevina od vanosti za Dravu i upaniju osigurava se prema toki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 1.A., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 2.2.1. Namjena graevina u graevinskom podruju naselja
(16.) U graevinskom podruju naselja ne smiju se graditi graevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugroavale ivot, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okolia, niti se smije zemljite ureivati ili koristiti na nain koji bi izazvao takve posljedice. U graevinskom podruju naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene graevine, graevine javnih i drutvenih djelatnosti, graevine gospodarskih djelatnosti, portskorekreacijske graevine, graevine za komunalne djelatnosti, graevine za posebne namjene, pomone i prometne graevine i graevine infrastrukture, graevine mjeovite namjene te ostale graevine u funkciji razvoja i ureenja naselja, a prema uvjetima utvrenim u ovom PPUO. Graevine za posebne namjene su graevine za potrebe obrane. Graevine mjeovite namjene su graevine sa vie funkcija odnosno za vie djelatnosti. (19.)
(17.)
(18.)
2.2.2. Opi uvjeti gradnje i ureenja prostora
Opi uvjeti gradnje primjenjuju se na sve graevne estice i graevine u graevinskim podrujima i van njih. 2.2.2.1. Graevne estice Graevna estica je zemljite koje omoguuje gradnju i koritenje estice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne povrine. Graevna estica ima direktan pristup ako je irina regulacijske linije min. 6.0m ili na nain utvren planom ueg podruja. Javnom povrinom iz stavka 1. ove toke smatra se ulini koridor irine utvrene u tokama (173. do 176.) ovih Odredbi, koji je kao javna povrina spojen na sustav ulinih koridora u naselju i za koji su rijeeni imovinsko pravni odnosi. Iznimno, estica na kojoj su postojee legalno izgraene graevine moe imati osiguran pristup na drugi nain (slunost prolaza preko druge estice i sl.).
(20.)
(21.)
Za graevine koje se postavljaju na javne povrine (kiosci, nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slino) ne formiraju se graevne estice nego se postavljaju na graevnu esticu javne povrine. Za linearne infrastrukturne graevine (osim cesta) ne formiraju se graevne estice nego se iste vode po postojeim esticama osim za pojedinane graevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja graevine potrebno formirati graevnu esticu. Cesta i druga javno-prometna povrina moe se graditi na vie graevnih estica. Graevna estica infrastrukturne graevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), moe imati minimalnu povrinu jednaku tlocrtnoj veliini graevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta graevina postavlja na javnu povrinu ili graevnu esticu neke druge graevine ne mora se formirati posebna graevna estica. Zajednika mea graevne estice i javne povrine je regulacijska linija, a dvorine mee su mee graevne estice sa susjednim katastarskim esticama. Koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) je odnos povrine zemljita pod svim graevinama na graevnoj estici i ukupne povrine graevne estice.
(22.)
(23.) (24.)
(25.) (26.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Zemljite pod graevinom utvruje se sukladno posebnom propisu. (27.) Koeficijent iskoritenosti graevne estice (kis) je odnos graevinske (bruto) povrine svih graevina na graevnoj estici i povrine graevne estice. 2.2.2.2. Nain i uvjeti gradnje graevina Nain gradnje graevine odreen je poloajem graevine u odnosu na dvorine mee graevne estice. S obzirom na nain gradnje sve graevine mogu biti: samostojee, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorine mee graevne estice. (29.) Samostojee graevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0m od svih dvorinih mea. Iznimno od stavka 1., samostojee graevine mogu se jednom svojom stranom pribliiti dvorinoj mei i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0m. Poluprislonjene graevine se jednim proeljem nalaze na dvorinoj mei, a udaljenost drugih proelja graevine od ostalih dvorinih mea je min. 3,0m. Prislonjene graevine se s dva proelja nalaze na dvorinoj mei, a udaljenost drugih proelja od dvorine mee je min.3,0m. Smatra se da se proelje nalazi na mei ako se vie od 50% povrine proelja nalazi na mei. Dio tog proelja koji se ne nalazi na mei mora od nje biti udaljen min.1,0m. (30.) Otvor na proelju graevine koji se pribliava dvorinoj mei pod kutom 45 ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0m od dvorine mee. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veliine do 60x60cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15cm, odnosno 15x20cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0m od mee . (31.) Udaljenost graevine od mee je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova graevine na graevnu esticu, u toki koja je najblia taj mei, pri emu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrenice, terase u prizemlju, strehe, krovita i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na meu i to od vanjske zavrno obraene plohe koja zatvara graevinu. (32.) Udaljenost leeih krovnih otvora od mee mjeri se od najblie toke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojeih krovnih otvora od najblie toke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45. (33.) Graevine mogu imati istake do 30,0cm izvan graevne estice na javnu povrinu i to: a) u nadzemnim etaama: profilacije u buci i druge ukrasne elemente na proelju te jednu stubu na ulazu u graevinu, uz uvjet da ostane min.1,5m slobodna irina pjeake staze; u podzemnim etaama: temelje i zatitu hidroizolacije.
(28.)
b) (34.)
Streha graevine moe biti konzolno istaknuta do 1,0m od regulacijske linije na javnu povrinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5m od kolnika, a njena visina na najniem dijelu mora biti min. 3,0m od javne povrine. Graevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan graevne estice na javnu pjeaku, kolno-pjeaku ili zelenu povrinu i to:
(35.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinane zatvorene dijelove graevine pod uvjetom da svijetla visina izmeu ureene javne povrine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0m, da istak ne bude vie od 1,5m u javnu povrinu. Maksimalna bruto izgraena povrina istaknutih dijelova pojedine etae ne smije biti vea od 5% bruto izgraene povrine etae. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5m od ruba kolnika; konzolno izvedene nadstrenice i sl., i to u dijelu proelja izmeu gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etae iznad prizemlja graevine pod uvjetom da svijetla visina izmeu ureene javne povrine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5m od ruba kolnika; pristupne stube do ulaza u prizemlje graevine, rampe i ureaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu rijeiti na vlastitoj graevnoj estici, da preostala slobodna irina pjeake komunikacije bude minimalno 2,25m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0m; svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom reetkom u ravnini pjeake komunikacije; prikljuke na komunalnu infrastrukturu.
b)
c)
d)
e) (36.) (37.)
Ako je postojea graevina izgraena na vie katastarskih estica ista se moe rekonstruirati u postojeim vanjskim gabaritima zgrade. Elementi kojima se odreuje veliina graevine u ovome PPUO su: graevinska (bruto) povrina (m), visina graevine (m) i etana visina graevine (oznaka i broj etaa). Graevinskom bruto povrinom smatra se zbroj povrina svih etaa (ukljuujui i podrumske, suterenske i tavanske prostore), a izraunava se kao zbroj povrina ije se duine i irine mjere od vanjskih povrina obuhvatnih zidova dijela zgrade. Pri tome se kao vanjska povrina obuhvatnih zidova uzima odreena povrina (bukana, obloena itd.), a ukoliko se prikazuju graevinske povrine dijelova zgrade pod zemljom, tada je vaea vanjska povrina obuhvatnih zidova (do zemlje). Visina graevine je ukupna visina graevine od najnie kote konano zaravnatog terena na proelju s uline strane do najvie toke graevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slini istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uraunavaju se u visinu graevine. Etana visina graevine je visina graevine izraena u broju etaa. Etae graevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etaom ako je njihova povrina vea od 1/3 povrine etae.
(38.)
Podrumom se smatra etaa ija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije via od 1,0m od najnie kote konano zaravnatog terena, na proelju s uline strane, i koja je sa vie od jedne polovice volumena ukopana u teren. Suterenom se smatra etaa ija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije via od 1,6m od najnie kote konano zaravnatog terena, na proelju s uline strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mjeovitom ili gospodarskom namjenom i svaki tavanski prostor s visinom nadozida veom od 50,0 cm. Potkrovlje mora zadovoljiti sve sljedee uvjete: nadozid iznad stropne konstrukcije donje etae moe biti max. 1,5m, mjereno na presjeku proelja i donje linije krovne plohe. U sluaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima moe biti i vei, ali pod uvjetom da se zadri ista ravnina krovne plohe, a vea visina nadozida je na max. 30% irine proelja,
98
(39.)
(40.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojei krovni prozori. Vanjski rub bonog zida (ili pregrade) stojeeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00m od dvorinih mea, a ukupna irina svih fasadnih ploha stojeih krovnih prozora na pojedinom proelju moe biti max. 50% irine proelja. Stojei krovni prozor ne moe se izvoditi na ulinom proelju.
Potkrovlje moe biti samo jednoetano, a mogua ga je izvesti s galerijom iz toke (37.) ovih Odredbi. (41.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etae max. 0,5m. U sluaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima moe biti i vei, ali pod uvjetom da se zadri ista ravnina krovne plohe, a vea visina nadozida je na max. 30% irine proelja, Tavan moe imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Povrina pojedinanih otvora ne smije biti vea od 1m, s tim da povrina svih otvora ne smije biti vea od 3m/100m povrine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i loe. Pristup do tavana moe biti ljestvama, penjalicama, stubitem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etaom. (42.) (43.) Balkoni koji su duom stranom paralelni s dvorinom meom ili koji su poloeni pod kutom manjim od 45 u odnosu na dvorinu meu moraju od nje biti udaljeni min. 3,0m. Bona strana balkona, loe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0m od dvorine mee mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80m od gornje plohe poda. Ukoliko na zidu postojee graevine izgraene uz dvorinu meu ili na udaljenosti manjoj od 1,0m, postoje legalno izgraeni otvori, isti se moraju u sluaju izgradnje na susjednoj graevnoj estici zatititi na nain da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti iri od otvora za 0,10m sa svake strane, ali ne ui od 1,0m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zatititi samo ako se nalaze na samoj mei i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Mogua se i drugaija rjeenja, uz suglasnost susjeda. (45.) (46.) (47.) (48.) Graevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog podruja i krajolika u kojem se graevina nalazi. Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu graevnu esticu ili graevinu. Maksimalne visine i etane visine graevina kao i koeficijenti izgraenosti (kig) utvrene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima uih podruja. Sve graevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprjeavanju arhitektonsko-urbanistikih barijera. 2.2.2.3. Uvjeti ureenja graevnih estica Na meama graevne estice za gradnju graevina mogu se podizati ograde, ako planovima uih podruja nije drugaije odreeno. Uz regulacijsku liniju se izvode uline ograde, a uz dvorine mee dvorine ograde.
(44.)
(49.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Ulina ograda moe biti visine max. 1,80m, a dvorine max. 2,0m, ako planovima uih podruja nije drugaije odreeno. (50.) Oborinska voda s graevne estice ne smije se odvoditi na susjednu graevnu esticu ili graevinu. 2.2.2.4. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice odnosno graevine na javnu prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu Ako se gradi kolni pristup od ceste do graevne estice, on mora biti irine min. 3,0m, ako planovima uih podruja nije drugaije rijeeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne povrine ne smiju se ugroavati postojee graevine na javnoj povrini ili onemoguavati njihovo koritenje. (52.) Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine i gaenja poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz odreen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne povrine, preko vlastite graevne estice ili preko susjedne graevne estice, ako je uknjieno pravo prolaza. (53.) (54.) Ako na dijelu graevinskog podruja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mrea, graevine se obvezno moraju prikljuiti na mreu. Na neizgraenom dijelu graevinskog podruja, koje je prikazano na kartografskim prikazima graevinskog podruja, ne moe se graditi ako zemljite nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u graevinskim podrujima naselja stalnog stanovanja je sljedea: a. kolnik izveden u kamenom materijalu ( makadam) min. irine 4,0m, ili potvrda da je Opina preuzela obvezu izgradnje kolnika, b. mogunost prikljuka na elektroenergetsku mreu, c. mogunost prikljuka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
(51.)
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za graevine koje za svoju funkciju ne trebaju elektroenergetski i vodovodni prikljuak. 2.2.3.1. Obiteljske stambene graevine Obiteljska stambena graevina je graevina stalnog stanovanja s najvie 3 stana. Obiteljskom stambenom graevinom iz prethodnog stavka smatra se i graevina mjeovite namjene s najvie 3 stana, ija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena graevine utvruje se sukladno toki (119.) ovih Odredbi. (56.) Na jednoj graevnoj estici obiteljskog stanovanja moe se graditi samo jedna obiteljska stambena graevina, graevine gospodarskih, javnih i drutvenih djelatnosti te pomone graevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na graevnoj estici ima vie postojeih obiteljskih stambenih graevina, mogua je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne poveava postojei koeficijent izgraenosti (kig), ako je vei od dozvoljenog, a zamjenske graevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etana visina dvorinih zamjenskih graevina moe se poveavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaa nakon nadogradnje moe biti najvie podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske graevine koje se mogu graditi na graevnoj estici obiteljskog stanovanja utvrene su u toki (84.) ovih Odredbi.
2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih graevina
(55.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Veliina i nain koritenja graevne estice (57.) U graevinskom podruju naselja utvruju se sljedee najmanje veliine i najvei koeficijenti izgraenosti graevnih estica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIINA I NAJVEI KOEFICIJENT IZGRAENOSTI GRAEVNIH ESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAEVINE
NAIN GRADNJE a) Samostojei b) Poluprislonjeni c) Prislonjeni NAJMANJA VELIINA GRAEVNE ESTICE (m) 300 250 200 NAJVEI KOEFICIJENT IZGRAENOSTI (kig) 0,3 0,4 0,5
(58.)
Iznimno od toke (57.) ovih Odredbi, veliina graevne estici i koeficijent izgraenosti mogu se utvrditi i drugaije u sljedeim sluajevima: kod zamjene postojee obiteljske graevine novom, (u sluaju da nisu ispunjeni uvjeti za veliinu graevne estice iz toke (57.) ovih Odredbi), nova se graevina moe graditi na postojeoj graevnoj estici manje veliine, a koeficijent izgraenosti moe biti vei, ali ne vei od postojeeg, ili za uglovne graevne estice ija povrina je manja od 260,0m, na kojima se gradi graevina na prislonjeni nain gradnje, koeficijent izgraenosti (kig) moe biti i vei, ali ne vei od 0,75.
(59.)
Obiteljske stambene graevine mogu se graditi do najvie 30,0m dubine graevne estice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, graevine se mogu graditi i na veoj dubini, ako je tako rijeeno planovima uih podruja.
Uvjeti gradnje graevina (60.) Etana visina obiteljske stambene graevine ne moe biti vea od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima uih podruja mogu se utvrditi i vee etane visine, ali ne vee od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (61.) Na dubini veoj od 20,0m od regulacijske linije visina graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee. 2.2.3.2. Viestambene graevine Viestambena graevina je graevina s najmanje 4 stana. Viestambenom graevinom smatra se i graevina mjeovite namjene s min. 4 stana, ija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena graevine utvruje se sukladno toki (118.) ovih Odredbi. Veliina i nain koritenja graevne estice (63.) (64.) Na jednoj graevnoj estici moe se graditi samo jedna viestambena graevina i pomone graevine u funkciji viestambene graevine. Minimalna povrina graevne estice za viestambenu gradnju je sljedea: 180,0m za graevne estice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgraenosti 1,0, 450,0m u ostalim sluajevima.
(62.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(65.)
Koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) za viestambenu izgradnju iznosi najvie: 1,0 ako su pomoni sadraji u sklopu graevine i ako su najmanje dvije granice graevne estice istovremeno i regulacijske linije, 0,40 u ostalim sluajevima.
Uvjeti gradnje graevina (66.) (67.) Najvea etana visina viestambene graevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaa, izuzev u sluaju iz toke (67.) ovih Odredbi. Na dijelu graevne estice za viestambenu graevinu, u pojasu irine min. 15,0m uz dvorine mee koje granie s izgraenom graevnom esticom obiteljske stambene graevine ,utvruju se sljedei uvjeti gradnje: max. etana visina je podrum i 3 nadzemne etae (ukljuujui i potkrovlje), izgradnja viestambene graevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0m od regulacijske linije, na dubini veoj od 20,0m od regulacijske linije graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee.
2.2.4. Uvjeti gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti

(68.) (69.) Graevine javnih i drutvenih djelatnosti su graevine upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. graevine. Graevine javnih i drutvenih djelatnosti mogu se graditi u graevinskim podrujima naselja stalnog stanovanja, na zasebnim graevnim esticama i kao zasebne graevine na graevnim esticama druge namjene, osim graevnih etica prometa i infrastrukture. U sklopu graevnih estica za gradnju proizvodnih graevina mogu se graditi graevine javnih i drutvenih djelatnosti iskljuivo za potrebe radnika koji rade na toj graevnoj estici.
(70.)
Veliina i nain koritenja graevne estice (71.) Veliina graevne estice graevina javnih i drutvenih djelatnosti utvruje se sukladno detaljnoj namjeni graevine, na nain da se omogui njezino normalno koritenje i sukladno posebnim propisima. Veliina graevne estice za kolu iznosi min. 30-40,0m/ueniku. Iznimno, u izgraenim podrujima kada postoje prostorna ogranienja ili kada postoji mogunost koritenja slobodnih povrina u blizini i sl., veliina graevne estice moe biti i manja, ali ne manja od 20,0m/ueniku. Ako se kola nalazi na graevnoj estici druge namjene (kao zasebna graevina ili u sklopu graevine mjeovite namjene), povrina graevne estice mora biti min. 20,0m/ueniku. (73.) Veliina graevne estice za djeji vrti iznosi min. 25,0m/djetetu. Iznimno, u izgraenim podrujima kada postoje prostorna ogranienja veliina graevne estice moe biti i manja, ali neizgraena povrina graevne estice mora biti min. 10,0m/djetetu. Ako se vrti nalazi na graevnoj estici druge namjene ( kao zasebna graevina ili u sklopu graevine mjeovite namjene), neizgraena povrina parcele mora biti min. 10,0m/djetetu. (74.) Najvei koeficijent izgraenosti za zasebne graevne estice javne i drutvene namjene utvruje se sukladno toki (65.) ovih Odredbi.
(72.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Iznimno, od stavka 1., ove toke koeficijent izgraenosti graevne estice javne i drutvene namjene moe biti i vei ako se tako odredi prostornim planom uih podruja. (75.) Ako se djeji vrti, jaslice ili osnovna kola grade sjeverno od postojee graevine, njihova udaljenost od postojee graevine mora iznositi najmanje dvije visine postojee graevine, ija visina se utvruje sukladno toki (37.) ovih Odredbi. Isto vrijedi i za graevine koje e se naknadno graditi.
Uvjeti gradnje graevina (76.) (77.) Maksimalna etana visina graevine javnih i drutvenih djelatnosti utvruje se sukladno toki (65), (66.) i (67.) ovih Odredbi. Na graevnim esticama javne i drutvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni graevine, potrebno je osigurati portske i rekreacijske povrine i igralita za korisnike prema potrebama i posebnim propisima.
2.2.5. Uvjeti gradnje graevina gospodarskih djelatnosti

(78.) Graevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turistike i poljoprivredne graevine. Graevine za proizvodne djelatnost su graevine za industrijske, zanatske i sline djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne graevine su graevine za uslune, trgovake i komunalno servisne djelatnosti. Komunalno servisnim djelatnostima smatraju se: skupljanje i odvoz smea, skupljanje i proiavanje otpadnih voda, priprema i distribucija pitke vode, sanitarne i sl. djelatnosti, pogrebne usluge, ostale komunalno servisne djelatnosti.
Ugostiteljsko-turistike graevine su graevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne graevine su graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i ivotinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvruje se sukladno vaeoj Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.2.5.1. Uvjeti gradnje graevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturistikih djelatnosti (u daljnjem tekstu : graevine PPUT djelatnosti) U graevinskim podrujima mogu se graditi sljedee graevine PPUT djelatnosti:
(79.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
DETALJNA NAMJENA GRAEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAEVINSKOM PODRUJU

KAO PRATEA GRAEVINA NA GRAEVNOJ ESTICI GRAEVINE DRUGE NAMJENE NA ZASEBNOJ GRAEVNOJ ESTICI NAMJENA OSNOVNE GRAEVINE NA GRAEVNOJ ESTICI OBITELJSKO STANOVANJE - tihe i iste djelatnosti, - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila , NASELJA STALNOG STANOVANJA - sve PPUT djelatnosti -sve vrste radionica za obradu metala i drveta, - praonice vozila, -sve ugostiteljsko-turistike djelatnosti GOSPODARSKA ZONA - sve PPUT djelatnosti - ugostiteljsko-turistike, - poslovne PORT I REKREACIJA - ugostiteljsko-turistike, - poslovne
GRAEVINSKO PODRUJE
Na graevnim esticama za gradnju viestambene graevine, graevine javnih i drutvenih djelatnosti i graevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne graevine PPUT djelatnosti. (80.) S obzirom na mogui utjecaj na okoli, PPUT djelatnosti su: (81.) (82.) tihe i iste djelatnosti; djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli.
Tihe i iste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turistike djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli. PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli su: sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, sve vrste radionica za obradu drveta i metala, praonice vozila, ugostiteljski objekti tipa noni bar, noni klub, disko bar i disko klub, ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veu od 55 dBA, trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi slian nain, djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroenosti od poara, djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina vei od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazloiti u dokumentaciji koja se prilae uz zahtjev za ishoenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, klaonice, mlinovi, pilane, komunalno servisne djelatnosti, izuzev administracije u radu s korisnicima, skladita preko 50m bruto povrine, koja se grade kao samostalne graevine ili u sklopu graevine druge namjene, graevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli.
(83.)
Za gradnju graevina PPUT djelatnosti utvruju se sljedei uvjeti:

104
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
LOKACIJA NA GRAEVNOJ ESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAEVINE -
DOZVOLJENA DJELATNOST tihe i iste djelatnosti, sljedee djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli: sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila sve vrste radionica za obradu metala i drveta praonice vozila ugostiteljski objekti tipa noni bar, noni klub, disko bar i disko klub -
NA DIJELU ZASEBNE GRAEVNE ESTICE U POJASU IRINE MIN. 20,0 m OD DVORINE MEE KOJA GRANII S IZGRAENOM GRAEVNOM ESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUTVENE GRAEVINE KOJA JE IZGRAENA ILI JE IZGRADNJA ZAPOETA (MINIMALNO ZIDOVA PRIZEMLJA) NA TEMELJU GRAEVNE DOZVOLE
tihe i iste djelatnosti, sljedee djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli: sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, sve vrste radionica za obradu metala i drveta, praonice vozila, ugostiteljski objekti tipa noni bar, noni klub, disko bar i disko klub.
UVJETI KORITENJA GRAEVNE ESTICE I UVJETI GRADNJE GRAEVINA max. bruto izgraena povrina zasebne graevine PPUT djelatnosti je 100,0m, bruto izgraena povrina za sve PPUT djelatnosti na graevnoj estici obiteljskog stanovanja ne moe biti vea od bruto izgraene povrine za stanovanje. max. etana visina graevine je podrum, prizemlje i potkrovlje, max. visina graevine je 7,0m, na dubini veoj od 20,0m od regulacijske linije visina graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee. graevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli moraju biti udaljene min. 50,0m od regulacijske linije, i min. 5,0m od svih dvorinih mea. najvei koeficijent izgraenosti graevne estice je 0,4, max. visina graevine je 10,0m, na dubini veoj od 20,0m od regulacijske linije visina graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee. graevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoli moraju biti udaljene min. 50,0m od regulacijske linije i min. 5,0m od svih dvorinih mea, sve graevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0m od dvorinih mea. Iznimno, graevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorinoj mei, ako je ona istovremeno i granica graevinskog podruja. najvei koeficijent izgraenosti 0,6, max. etana visina: podrum i 3 nadzemne etae, max. visina graevine je 13,5m.
U OSTALIM SLUAJEVIMA
graevine djelatnosti
za
sve
PPUT
(84.) (85.)
Za gradnju graevina PPUT djelatnosti mogu se planom ureenja uih podruja utvrditi i drugaiji uvjeti od uvjeta utvrenih u toki (83.) ovih Odredbi. Na graevnoj estici graevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedee graevine: proizvodne, poslovne i turistiko-ugostiteljske graevine,
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
prometne i infrastrukturne graevine, portske i rekreacijske graevine za potrebe radnika, jedna obiteljska stambena graevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogunosti, osim graevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i graevine javnih i drutvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgraena povrina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgraene povrine svih graevina na graevnoj estici. (86.) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih graevina U graevinskim podrujima naselja stalnog stanovanja, poljoprivredne graevine mogu se graditi u sljedeim podrujima naselja: (87.) na graevnoj estici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne graevine, na zasebnoj graevnoj estici - graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.
Na neizgraenoj graevnoj estici ne mogu se graditi poljoprivredne graevine za uzgoj ivotinja ako se istovremeno ne gradi stambena graevina.
Uvjeti i nain koritenja graevne estice (88.) Povrina zasebne graevne estice za gradnju poljoprivredne graevine ne moe biti vea od 0,5ha, ako planom ueg podruja nije drugaije odreeno. Iznimno, postojee graevine estice na kojima su postojee poljoprivredne graevine mogu biti i vee od utvrenih u prethodnom stavku. (89.) Koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice za gradnju graevina za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6. Koeficijent izgraenosti (kig) graevne estice za gradnju graevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (90.) Najmanja udaljenost poljoprivredne graevine za smjetaj ivotinja od regulacijske linije na graevnoj estici obiteljskog stanovanja jednaka je: za svinje: za ostale ivotinje i perad: etverostrukom broju uvjetnih grla (izraeno u m) + 30,0m, broju uvjetnih grla (izraeno u m) + 30m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti veoj od 80,0m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih graevina od regulacijske linije je: 20,0m za graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, 45,0m za gnojita, kompostita, graevine za silau, gnojine jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih graevina, 40,0m za pelinjake .
Kod uglovnih graevnih estica udaljenost od regulacijske linije graevina iz stavka 1. i 2. ove toke odnosi se na krae regulacijske linije, a od due regulacijske linije graevine moraju biti udaljene min. 5,0m. (91.) (92.) Najmanja udaljenost graevina za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj graevnoj estici je min. 20,0m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost poljoprivrednih graevina od dvorine mee je:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(93.)
5,0m za gnojita, kompostita i graevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgraene od drveta, 5,0m za pelinjake, ako su letita okrenuta prema mei, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, 1,0m za ostale poljoprivredne graevine.
Najmanja udaljenost pelinjaka od postojeih graevina za uzgoj stoke je 10,0m. Najmanja udaljenost gnojita, gnojinih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojeih graevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0m.
Uvjeti gradnje graevina (94.) U graevinskom podruju naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet graevina za uzgoj ivotinja moe biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvruju sukladno toki (142.) ovih Odredbi. Ako Opina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat e se Odluka. (95.) (96.) Maksimalna tlorisna povrina graevine za uzgoj ivotinja ne moe biti vea od potrebne za iskazani kapacitet, to je potrebno obrazloiti u projektu. Maksimalna etana visina poljoprivredne graevine moe biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladitenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za ivotinje. Maksimalna visina poljoprivredne graevine iznosi 7,0m. (97.) Visina poljoprivredne graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee. Graevine za smjetaj ivotinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorinoj mei na udaljenosti manjoj od 3,0m od mee.
(98.)
2.2.6. Uvjeti gradnje portsko-rekreacijskih graevina

(99.) (100.) portsko-rekreacijske graevine su razliite vrste graevina namijenjenih portu i rekreaciji kao to su portske dvorane, tereni, kupalita i sl. U ovome PPUO utvruje se mrea portskih graevina na podruju Opine, sukladno posebnom propisu. Mreu portskih graevina ine sljedee postojee i planirane portske graevine: MREA PORTSKIH GRAEVINA
GRAEVINE DVORANE ZRANE STRELJANE KUGLANE NOGOMET MALI NOGOMET, RUKOMET, ODBOJKA, KOARKA TENIS BROJ POSTOJEIH JEDINICA BROJ PLANIRANIH JEDINICA UKUPNI BROJ JEDINICA
1 0 0 3 4 0
0 1 1 0 0 1
0 1 1 3 4 1
Broj i vrsta graevina i otvorenih igralita koje ine jedinicu utvreni su posebnim propisom.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Postojee portske graevine potrebno je dopuniti sadrajima koji ine jedinicu portskih graevina, sukladno posebnom propisu (101.) (102.) Planiranu mreu portskih graevina mogue je proirivati bez ogranienja. portske graevine se grade u graevinskim podrujima naselja, a za razmjetaj graevina daju se sljedee smjernice: RAZMJETAJ PORTSKIH GRAEVINA
MALI NOGOMET, RUKOMET, ODBOJKA, KOARKA 4 0 0 4 ZRANE STRELJANE
NOGOMET
DVORANE
KUGLANE
NASELJE
VLADISLAVCI DOPSIN HRASTIN UKUPNO:
1 0 0 1
1 0 0 1
1 0 0 1
1 1 1 3
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojeih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konani razmjetaj utvrdit e se sukladno prostornim mogunostima i specifinim potrebama stanovnitva u pojedinom naselju. (103.) (104.) (105.) Za gradnju portsko-rekreacijskih graevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i drutvenih graevina i posebni propisi. Otvorene portske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to mogue. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0m. U svim naseljima je potrebno graditi djeja igralita, sukladno potrebama stanovnitva. Razmjetaj djejih igralita je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuu dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralite gradi.
2.2.7. Uvjeti gradnje pomonih graevina

(106.) Pomonim graevinama smatraju se garae, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. graevine koje su u funkciji stambene graevine na ijoj se estici nalaze.
Veliina i nain koritenja graevne estice (107.) Pomona graevina moe se graditi samo u dvorinom dijelu graevne estice, iza osnovne graevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko graevna estica ima regulacijske linije s vie strana, pomona graevina se mora graditi uz dvorinu meu, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaa. Uvjeti gradnje graevina (108.) (109.) Zbrojena bruto izgraena povrina prizemlja svih pomonih graevina moe biti max. 50% ukupne bruto izgraene povrine prizemlja osnovne graevine na ijoj se estici nalazi. Najvea etana visina pomone graevine moe biti podrum i prizemlje.
108
___________________________________________________________
TENIS 1 0 0 1
Broj: 42/2002.
(110.)
Visina pomone graevine na dvorinoj mei moe iznositi na toj mei max. 4,5m od kote terena, neposredno uz meu. Visina graevine odnosno dijela graevine moe se poveavati udaljavanjem od mee s tim da max. visina graevine odnosno dijela graevine moe iznositi 4,5m + 1/2 udaljenosti od dvorine mee.
2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih graevina

(111.) (112.) (113.) Komunalne graevine su groblja, trnice na malo i reciklana dvorita. U ovome PPUO se postojea groblja naselja Dopsin i Hrtastin zadravaju na postojeim katastarskim esticama. Groblje kod Vladislavaca se proiruje na k.br. 696 i 697. Trnice na malo grade se na zasebnim graevnim esticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkiralita za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz toke (180.) ovih Odredbi. Trnice na malo mogu imati max. etanu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgraenosti moe biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje trnica na malo utvruju se sukladno posebnom propisu. (114.) U graevinskom podruju svakog naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklano dvorite. Reciklano dvorite se gradi na zasebnoj graevnoj estici, veliine 350-500,0m. Reciklano dvorite se mora ograditi te koristiti na nain da se njegovim koritenjem ne ugroava ili onemoguava koritenje susjednih graevnih estica.
2.2.9. Uvjeti gradnje graevina koje se grade na javnim povrinama

(115.) Graevine koje se grade na javnim povrinama su kiosci, nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su graevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajui otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Povrina na koju se postavlja kiosk i pristup do pjeake povrine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (116.) Graevine koje se grade na javnim povrinama ne smiju ometati ili ugroavati odvijanje prometa, odravanje infrastrukture, povrinsku odvodnju i dr. Ako se graevine postavljaju uz ili na pjeaku povrinu, mora se osigurati kontinuirani pjeaki prolaz irine min. 2,25m.
2.2.10. Uvjeti gradnje graevina mjeovite namjene

(117.) Graevine mjeovite namjene su graevine s vie funkcija odnosno za vie djelatnosti, pri emu niti jedna ne smije ograniavati ili onemoguavati koritenje graevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. Graevine mjeovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu graevine. Osnovna namjena graevine mjeovite namjene odreuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najvei udio u bruto izgraenoj povrini graevine. Ako je udio razliitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i drutvene djelatnosti . (119.) U viestambenim graevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (120.) Gospodarske djelatnosti u graevini mjeovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i drutvena namjena, moe biti samo za tihe i iste djelatnosti.
109
(118.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih graevina

(121.) Zasebna graevna estica na kojoj se gradi garaa mora imati minimalnu povrinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0m dugu regulacijsku liniju, a najvei koeficijent izgraenosti graevne estice je 1,0.
2.2.12. Uvjeti ureenja naselja

(122.) U javnom prostoru naselja moraju se zadrati sve graevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojee lokacije. (123.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to mogue treba podizati tradicijske bjelogorine drvorede. (a postojee crnogorine postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogorinim). Postojee povrine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja iskljuivo graevina prometa i infrastrukture te spomen obiljeja, fontana i druge urbane opreme.
2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA

(124.) Van naselja stalnog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedeim podrujima: graevinska podruja van naselja, podruje Opine van graevinskog podruja.
Gospodarska zona (125.)
2.3.1. Uvjeti gradnje u graevinskim podrujima van naselja stalnog stanovanja

U gospodarskoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih graevina), te infrastrukturnih graevina. U gospodarskoj zoni takoer je dozvoljena gradnja graevina mjeovite namjene, sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(126.)
Za gradnju graevina u gospodarskoj zoni primjenjuju se Opi uvjeti gradnje i ureenja prostora iz poglavlja 2.2.2. ovih Odredbi. Najvei koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) za gradnju gospodarskih graevina u gospodarskoj zoni je 0,7, a za gradnju na graevnim esticama ostale namjene 0,4. Najvea etana visina graevina je Po+P+1+Pk.
Groblje (127.) U PPUO utvrena su graevna podruja za groblja Vladislavci i Dopsin koja se nalaze van graevinskog podruja naselja. Namjena graevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i ureenja groblja utvruju se sukladno posebnom propisu.
2.3.2. Uvjeti gradnje van graevinskih podruja

(128.) Van graevinskih podruja mogu se graditi sljedee graevine: a) Na poljoprivrednom zemljitu I. i II. bonitetne klase graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), graevine za istraivanje energetskih mineralnih sirovina,
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
b)
stambene i gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
Na poljoprivrednom zemljitu ostalih bonitetnih klasa graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), rekreacijske graevine, graevine za istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina, stambene i gospodarske graevine i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c)
U umama i na ostalom umskom zemljitu iskljuivo osnovne namjene graevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br.2.B. graevine za gospodarenje umom,
d)
Na vodama i unutar vodnog dobra vodne graevine, graevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), rekreacijske graevine iz toke (150.) ovih Odredbi.
(129.)
Katastarska estica na kojoj se grade graevine van graevinskog podruja mora imati pristup s javne povrine. Pod javnom povrinom iz stavka 1. ove toke podrazumijevaju se postojee ceste i poljski putovi irine min 3,0m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj duini do prikljuka na javnu cestu .
(130.)
Oko gospodarskih i stambenih graevina koje se grade van graevinskog podruja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograivanje graevne estice je dozvoljeno iskljuivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0cm ili ivicom. Max. visina ograde je 1,8m. Ograditi se moe i poljoprivredno zemljite sukladno uvjetima iz prethodnog stavka. 2.3.2.1. Stambene graevine van graevinskog podruja Van graevinskog podruja mogu se graditi samo stambene graevine obiteljskog naina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veliine utvrene u toki (137.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske graevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom graevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene graevine. Stambena graevina ne moe se graditi van graevinskog podruja ako prije toga nisu izgraene graevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(131.)
(132.) (133.)
Udaljenost stambene graevine od graevinskog podruja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0m i od razvrstane ceste min. 50,0m. Bruto izgraena povrina stambene graevine koja se gradi van graevinskog podruja moe biti max. 20% od povrine izgraenih zatvorenih gospodarskih graevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0ha bruto izgraena povrina stambene graevine ne moe biti vea od 200m. Etana visina stambene graevine koja se gradi van graevinskog podruja moe bit max. podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(134.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(135.)
2.3.2.2. Gospodarske graevine van graevinskog podruja Gospodarske graevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: poljoprivredne graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i ivotinja (stoke, peradi i krznaa), ribnjaci, pratei sadraji za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj ivotinja i poljoprivrednu proizvodnju, ugostiteljsko-turistike graevine za smjetaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(136.)
Poljoprivredne graevine van graevinskog podruja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu iskljuivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3), sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvreni ovim Odredbama u pogledu minimalne veliine posjeda, udaljenosti od graevinskog podruja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van graevinskog podruja. Minimalna veliina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne graevine van graevinskog podruja je sljedea: 15,0 ha za graevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili 5,0 ha za graevine u funkciji uzgoja voa, ili 3,0 ha za graevine u funkciji uzgoja povra, ili 1,0 ha za graevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili 0,5 ha za graevine u funkciji uzgoja cvijea i sadnica.
(137.)
Posjedom iz stavka 1. ove toke smatra se zemljite koje je u povrini od min. 60% u vlasnitvu investitora, a preostali dio moe biti dravno zemljite u zakupu. Ako posjed ini vie katastarskih estica, na min. 80% povrine posjeda katastarske estice moraju biti fiziki povezane. estice se smatraju fiziki povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na podruju opine Vladislavci. (138.) Poljoprivredne graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i pratei sadraji su: skladita, hladnjae, spremita strojeva i alata, nadstrenice, staklenici, plastenici, kompostita, suionice, pakirnice svjeih i suenih proizvoda, parkiralita, manipulacijske povrine i sl. Udaljenost poljoprivrednih graevina za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne moe biti manja od 500,0 m od graevinskog podruja, to se ne odnosi ne poljoprivredne graevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici). Udaljenost graevina iz stavka 1. ove toke je min. 3,0 m od svih granica estice na kojoj se graevine grade i min. 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta. Etana visina poljoprivredne graevine za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i prateih sadraja moe biti max. P+1, a iznimno i vea, kada to zahtijeva tehnoloki proces. (139.) (140.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van graevinskog podruja mora biti vei od 50. Minimalna udaljenost graevine za smjetaj ivotinja od ruba zemljinog posjeda razvrstane ceste:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
MINIMALNA UDALJENOST GRAEVINE ZA SMJETAJ IVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE Broj uvjetnih grla 50-100 > 100 do 400 > 400 Minimalna udaljenost od ruba zemljinog posjeda razvrstane ceste (u m) Dravne ceste upanijske i lokalne ceste 100 100 150 100 200 150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na pratee sadraje. Udaljenost prateih sadraja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljinog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m. (141.) Graevine za smjetaj ivotinja van graevinskog podruja ne mogu se graditi u vodozatitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih graevina utvrena posebnim propisom i odlukama o zatiti sanitarnih zona crpilita, donesenim na temelju tog propisa. Graevine za smjetaj ivotinja moraju se udaljiti od graevinskih podruja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu graevine. Kapacitet graevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izraunava se na nain da se broj ivotinja u jednom turnusu pomnoi s koeficijentom k iz sljedee tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAUN UVJETNIH GRLA VRSTA STOKE krave, steone junice bikovi volovi junad 1-2 godine junad 6-12 mjeseci telad krmae+prasad tovne svinje preko 6 mjeseci mlade svinje 2 do 6 mjeseci prasad do 2 mjeseca teki konji srednje teki konji laki konji drebad ovce, ovnovi, koze i jarci janjad i jarad konzumna perad rasplodne nesilice nojevi kunii k 1,00 1,50 1,20 0,7 0,5 0,25 0,30 0,25 0,13 0,02 1,20 1,00 0,80 0,75 0,10 0,05 0,002 0,0033 0,25 0,007
(142.)
Za sve ostale ivotinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvruje se na nain da se broj grla u jednom turnusu pomnoi s prosjenom teinom ivotinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (143.) Minimalna udaljenost graevina za smjetaj ivotinja od granica graevinskog podruja iznosi:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
MINIMALNA UDALJENOST GRAEVINA ZA SMJETAJ IVOTINJA OD GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA Kapacitet graevine izraen u uvjetnim grlima (Ug) > 50-100 > 100-300 > 300-400 > 400-500 > 500 Udaljenost od granice graevinskog podruja naselja (m) Ug x 2 0,5 (Ug 100)+200 0,5 (Ug 100)+250 0,5 (Ug 100)+300 min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojita i lagune, a ne odnosi se na pratee sadraje. (144.) Na graevnoj estici graevine za smjetaj ivotinja mogu se graditi pratei sadraji (klaonica, hladnjaa, skladita i mjeaonica stone hrane, kompostite, spremita strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garae, parkiralita, manipulativne povrine, nadstrenice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena graevina. Pratei sadraji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja ivotinja. Prostori za boravak djelatnika mogu biti samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto graevinske povrine dijela graevine za smjetaj ivotinja. Pratei sadraji iz stavka 1. ove toke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih graevina. Graevine za smjetaj ivotinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih mea graevne estice i najmanje 10,0 m od osi pristupne ceste ili puta, a od graevinskog podruja naselja stalnog stanovanja sukladno toki (143.) ovih Odredbi. Najvea etana visina graevine iz stavka 1. ove toke moe biti P+1, a iznimno i vea kada to zahtijeva tehnoloki proces. (145.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne povrine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan graevinskog podruja mogua je samo na zemljitu katastarskih kultura: movara, trstik i neplodno tlo, u naputenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se moe graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz l. (131.) ovih Odredbi. Minimalna povrina ribnjaka za uzgoj mlai, koji se gradi izvan graevinskog podruja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva moe biti manje povrine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih estica mora biti min 5 m. Izgradnja ribnjaka ne smije tetno utjecati na vodni reim susjednog obradivog zemljita. Uz ribnjake je mogue graditi graevine za potrebe uzgoja ribe, bruto povrine max. 12m na 1 ha vodne povrine ribnjaka i max. etane visine P. Graevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremita hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garae i sl. Ove graevine moraju biti udaljene min 3 m od svih mea katastarske estice i 5 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnju ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(146.)
Pratei sadraji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjaa, mjeaonice stone hrane i sl.) mogu biti iskljuivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet graevine za uzgoj ivotinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet pratee graevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su koliine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
(147.)
Gospodarske graevine u funkciji seoskog turizma su graevine za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu, utvrene posebnim propisom, a mogu se graditi iskljuivo ako je izgraena ili se istovremeno gradi stambena graevina. Ove graevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu I i II bonitetne klase. Etana visina gospodarske graevine u funkciji seoskog turizma moe biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgraena povrina moe iznositi max. 20% bruto izgraene povrine zatvorenih gospodarskih graevina. 2.3.2.3. Rekreacijske graevine van graevinskog podruja Rekreacijske graevine koje se grade van graevinskog podruja su: trim staza, konjika staza, kupalite, i sl., graevine u funkciji rekreacije. Van graevinskog podruja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske graevine. Rekreacijske graevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu I i II bonitetne klase.
(148.)
(149.)
(150.)
Rekreacijske graevine u funkciji sportskog ribolova i izletnikog turizma mogu se graditi na podruju bajera uz naselje Vladislavci. (ribika mjesta sa zaklonom od kie, mjesta za rotiljanje, nadstrenice, klupe, odmorita, djeja igralita, etnice i slino). 2.3.2.4. Graevine za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina Na podruju Opine utvreno je sljedee eksploatacijsko polje mineralnih sirovina: postojee eksploatacijsko polje opekarske gline ''Vladislavci'', planirano proirenje postojeeg eksploatacijskog polja ''Vladislavci'' u smjeru sjeverozapada.
(151.)
Proireno eksploatacijsko polje nije mogue formirati dok se ne ispune uvjeti iz toke (128.) glede bonitetne klase zemljita, a do tada se dozvoljava koritenje u funkciji poljoprivrede. Nova istrana polja, koja nisu navedena u stavku 1. ove toke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim umama (1), ostalom umskom zemljitu iskljuivo osnovne namjene (Z), a za energetske mineralne sirovine i na tlu I i II bonitetne klase. (152.) U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja graevina u funkciji eksploatacije. U sklopu istranog polja dozvoljena je gradnja graevina u funkciji istraivanja mineralnih sirovina. (153.) Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno postupku sanacije utvrenom u Studiji o utjecaju na okoli ili na temelju rudarsko-geoloke osnove. Konana namjena eksploatacijskih polja na lokacijama istranih polja, utvrdit e se Studijom utjecaja na okoli ili geoloko-rudarskom osnovom, uz suglasnost Opine. (154.) 2.3.2.5. Pomone graevine van graevinskog podruja Pomone graevine van graevinskog podruja mogu se graditi na graevnoj estici na kojoj je izgraena stambena graevina koja se prema ovim Odredbama moe graditi van graevinskog podruja. Najvea etana visina pomone graevine iz prethodnog stavka moe biti podrum i prizemlje.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
2.3.2.6. Komunalne graevine van graevinskog podruja Odlagalite komunalnog otpada (155.) Lokacija odlagalita komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina". Za predloenu lokaciju potrebno je provesti istraivanja u cilju utvrivanja podobnosti za planiranu namjenu. Odlagalite se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujui mjere zatite voda, tla i zraka od oneienja, te mjere zatite od poara. Nakon sanacije prostor odlagalita koristit e se za poumljavanje. (156.) 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne graevine Prometne i ostale infrastrukturne graevine van graevinskog podruja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose iskljuivo na gradnju u graevinskom podruju. Van granica graevinskog podruja mogu se graditi stajalita, benzinske postaje i druge graevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojee javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgraenosti graevne estice benzinske postaje moe biti 0,5. Na graevnoj estici benzinske postaje mogu se graditi pratei sadraji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkiralita, manipulativne povrine i sl.). Kod postojeih cesta dodatni sadraji koji se mogu graditi na graevnoj estici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovaki i servisni, a koeficijent izgraenosti graevne estice tim sadrajima ne moe biti vei od 0,25. Ugostiteljski sadraj za smjetaj iz prethodnog stavka moe biti iskljuivo tipa motel. (158.) (159.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadraji predvieni projektom ceste. 2.3.2.8. Ostale graevine van granica graevinskog podruja Van granica graevinskog podruja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske graevine kao krievi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obiljeja, najvee bruto povrine do 30,0 m. Gospodarske djelatnosti su sljedee: poljoprivreda, umarstvo, lovstvo i ribarstvo, eksploatacija mineralnih sirovina, industrija, graditeljstvo, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, promet, telekomunikacije i skladitenje,
(157.)
3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

(160.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(161.)
opskrba strujom, plinom i vodom, ostale usluge.
U naseljima stalnog stanovanja graevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na graevnoj estici graevina drugih namjena i na zasebnoj graevnoj estici. Graevine gospodarskih djelatnosti unutar graevinskog podruja grade se sukladno uvjetima gradnje u graevinskim podrujima, utvrenim ovim Odredbama.
(162.)
Povrine van granica graevinskog podruja naselja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, umarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. U ovome PPUO drutvenim djelatnostima se smatraju sljedee djelatnosti: uprava, socijalna zatita, zdravstvo, predkolski odgoj, obrazovanje, kultura, vjerske aktivnosti, vatrogasni dom, udruge i sl.
4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

(163.)
(164.)
Planirana mrea javnih i drutvenih djelatnosti sadri osnovne sadraje koji moraju biti zastupljeni u sredinjim naseljima, a mogue ju je proirivati bez ogranienja. U naseljima na podruju Opine moraju se za potrebe javnih i drutvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedee sadraje: - Vladislavci - Opinska uprava - osnovna kola - djeji vrti - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta - dom kulture - vatrogasni dom - dom kulture
- Dopsin i Hrastin
Za vjerske graevine, udruge i sl. prostor e se osigurati sukladno potrebama. (165.) Za potrebe drutvenih djelatnosti koristit e se postojee graevine ili graditi nove u graevinskim podrujima naselja, sukladno uvjetima utvrenim u ovim Odredbama.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(166.) Trase infrastrukturnih graevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.C., te u kartografskim prikazima graevinskih podruja, a osnovni uvjeti utvrivanja koridora i povrina definirani su u toki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova niih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUO, potrebno je teiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. Vodovi infrastrukture u pravilu se polau u javne povrine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim povrinama uz osigurani pristup. Ostale povrine iz prethodnog stavka su: a) u graevinskim podrujima neizgraene povrine izmeu regulacijske linije i graevnog pravca, b) van graevinskog podruja neizgraene povrine. (169.) Postojee prometne i infrastrukturne graevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se odravati i rekonstruirati na postojeoj trasi do izgradnje nove mree. Mrea postojeih razvrstanih javnih cesta utvrena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrena je na temelju Odluke nadlenog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na podruju Opine moe se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove toke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvreni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. (171.) Ulini koridor u naselju je prostor izmeu regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkiralita, kolno-pjeakih prilaza graevinskoj parceli, prometnih povrina pjeakog, biciklistikog i javnog prometa, te voenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, ukljuujui i odvodni sustav oborinske odvodnje, ureenju zelenih povrina, postavljanju urbane opreme i sl. Svi ulini koridori u graevinskom podruju na koje postoji neposredan pristup s graevnih estica, ili su uvjet za formiranje graevnih estica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. Za nove uline koridore u graevinskim podrujima naselja potrebno je osigurati irinu: (174.) 25,0 m za ulini koridor kojim prolazi dravna cesta, 20,0 m za ulini koridor kojim prolazi upanijska cesta, 18,0 m za ulini koridor kojim prolazi lokalna cesta, 18,0 m za uline koridore kojima prolaze ostale ceste ija je duine preko 150,0 m.
(167.)
(168.)
5.1. PROMETNI SUSTAV

(170.)
(172.)
(173.)
U sluaju da se zbog postojeih graevina, prirodnih ili drugih specifinih prostornih ogranienja ne moe osigurati preporuena irina ulinog koridora, za nove uline koridore ija je duina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje irine, ali ne manje od sljedeih:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
MINIMALNA IRINA ULINIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUINE PREKO 150,0 m KATEGORIJA CESTE U ULINOM KORIDORU Dravna upanijska Lokalna cesta Ostale ceste (175.) Minimalna irina ulinog koridora (m) Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje 20,0 18,0 18,0 14,0 18,0 14,0 16,0 12,0
Za nove uline koridore ija duina je manja od 150,0 m, irina ulinog koridora ne moe biti manja od: MINIMALNA IRINA ULINIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUINE MANJE OD 150,0 m SMJER KOLNOG PROMETA Dvosmjerni promet Jednosmjerni promet Minimalna irina ulinog koridora (m) Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje 12,0 10,0 10,0 8,0
Ulice duine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (176.) irine koridora iz toke (173.), (174.) i (175.) ovih Odredbi ne odnose se na postojee uline koridore, koji se nalaze u izgraenom podruju. Izgraeno podruje iz prethodnog stavka je izgraeno graevinsko podruje oznaeno na kartografskim prikazima graevinskih podruja. (177.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na podruju Opine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne povrine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprjeavanju stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva. Nije dozvoljena gradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozaa i time ugroavaju promet. Odreivanje polja preglednosti utvruje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (178.) U svim naseljima Opine mora se uz sve stambene graevine, graevine javne i drutvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkiralinih mjesta prema sljedeim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALINIH MJESTA Namjena graevina Obiteljske stambene graevine Viestambene graevine Trgovaki (maloprodaja) Robne kue, trgovaki centri Trnice na malo Poslovne zgrade, uredi, agencije Industrija i skladita Servisi i obrt Ugostiteljstvo Osnovne kole i vrtii
Jedinica 1 stan 1 stan 25 m bruto izgraene povrine 60 m bruto izgraene povrine 25 m povrine graevne estice 100 m bruto izgraene povrine < 50 m bruto izgraene povrine 100 m bruto izgraene povrine 100 m bruto izgraene povrine 15 m bruto izgraene povrine 1 uionica/grupa
Broj parkiralinih mjesta 1,00 1,20 1,00 1,00 1,00 2,00 1,00 1,00 2,00 1,00 2,00
119
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Zdravstvene graevine Vjerske graevine Graevine mjeovite namjene
40 m bruto izgraene povrine 40 m bruto izgraene povrine -
2,00 1,00 parkiralinih mjesta za sve namjene u sklopu graevine
Bruto izgraenom povrinom smatra se graevinska bruto povrina utvrena u toki (37.) u koju se ne uraunava povrina tavanskog prostora, a odnosi se samo na osnovne graevine. Broj parkiralita za portsko-rekreacijske graevine utvruje se prema posebnom propisu. (179.) (180.) Na javnim parkiralitima i u javnim garaama potrebno je osigurati parkiralina mjesta za invalide prema posebnom propisu. Sukladno namjeni graevine izgradnja parkiralita se mora rijeiti na sljedei nain: obiteljske stambene graevine poslovne graevine (trgovake i ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, agencije, servisi i obrt) robne kue i trgovaki centri proizvodne graevine i skladita javne i drutvene , portskorekreacijske i vjerske graevine na vlastitoj graevnoj estici, u ulinom koridoru, u irini regulacijske linije graevne estice, na vlastitoj graevnoj estici, u ulinom koridoru, u irini regulacijske linije graevne estice, na parkiralitu udaljenom max. 100,0 m od graevine, na vlastitoj graevnoj estici, u ulinom koridoru u irini regulacijske linije graevne estice, na parkiralitu udaljenom do max. 100,0 m od graevine, na vlastitoj graevnoj estici, na vlastitoj graevnoj estici, u ulinom koridoru u irini regulacijske linije graevne estice, na vlastitoj graevnoj estici, u ulinom koridoru u irini regulacijske linije graevne estice, na parkiralitu udaljenom max. 200,0 m od graevine, sukladno nainu rjeavanja parkiralita za osnovnu namjenu. izgradnje
viestambene graevine
graevine mjeovite namjene
Pod parkiralitem podrazumijeva se i prostor u garai. (181.) Pod pojmom "vlastita graevna estica" iz toke (180.) ovih Odredbi podrazumijeva se graevna estica na kojoj je izgraena osnovna graevina. Pod pojmom "ulini koridor u irini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgraeni prostor izmeu regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi graevna estica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pjeaki prolaz irine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Pod pojmom "parkiralite" podrazumijeva se javno parkiralite ili garaa koji su planirani ili su izgraeni za potrebe nove graevine ili prenamjenu postojee. Potvrdu da se javno parkiralite ili garaa moe koristiti za potrebe graevine izdaje Opina. (182.) Nain rjeavanja izgradnje parkiralita utvren u toki (180.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u sluaju prenamjene postojeih graevina, za dio graevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio graevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban vei broj parkiralinih mjesta od broja potrebnog za postojeu namjenu. irina pjeakih prometnica utvruje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obiljejima, ali ne moe biti manja od 1,20 m. Pjeake prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogunosti od kolnika odvojene zelenim zatitnim pojasom. (184.) (185.) U ovome PPUO planira se rekonstrukcija i modernizacija magistralne pomone eljeznike pruge MP13. Na krianju eljeznike pruge i ceste ili puta obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom propisu, a do tada mogua su i prelazna rjeenja. Razvoj nepokretne telekomunikacijske mree u ovome PPUO planira proirenjem kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mrea. Pristupni/spojni vodovi, komutacijski vorovi u nepokretnoj mrei, te bazna postaja u pokretnoj mrei oznaeni su na kartografskom prikazu br. 1.A. "Pota i telekomunikacije". Mjesne mree razvijat e se sukladno dinamici gospodarskog, drutvenog i prostornog razvitka Opine. (187.) Novi vodovi mjesne telekomunikacijske mree u graevinskim podrujima u pravilu se grade u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s uim profilom polae se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrenim kabelima ili mrenim kabelima izravno polaganim u rov. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulica. Za nastavak razvoja pokretne telekomunikacijske mree dozvoljena je izgradnja novih baznih postaja, ali ne mogu imati samostojei antenski stup. Bazne (osnovne) postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zatiti od neionizirajuih zraenja. Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja: na kolama i djejim vrtiima, na graevinama i podrujima koja su zatiena na temelju propisa o zatiti kulturnih dobara, - sa samostojeim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne graevine (crkve). Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (189.) Prilikom planiranja mree baznih postaja obvezno je usklaivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajednikog koritenja prostora i dijela graevina.
(183.)
5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREA

(186.)
(188.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(190.)
5.3. ELEKTROENERGETSKA MREA
Razvoj elektroenergetskog sustava na podruju Opine planira se gradnjom sljedeih graevina: a) Prijenos - graevine od vanosti za Dravu iz toke (12.) ovih Odredbi. b) Distribucija - izgradnja kabelskih dalekovoda 10(20) kV za napajanje i meusobnog povezivanja postojeih i planiranih trafostanica unutar graevinskih podruja, - demontiranje postojeih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar graevinskih podruja i kontaktnih zona s graevinskim podrujima, - zamjena pojedinih transformatora s transformatorima vee instalirane snage u skladu sa stvarnim potrebama, - izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te e o njima ovisiti lokacije TS i trase novih dalekovoda, - rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mree. Trase elektroenergetskih graevina dravnog znaaja oznaene su na kartografskom prikazu br. 2.A. Energetski sustav. Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat e se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na podruju Opine.
(191.)
Prilikom odreivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznaeni u kartografskom prikazu moraju se potivati sljedei uvjeti: potrebno je voditi rauna o bonitetu poljoprivrednog zemljita te po mogunosti koristiti podruja slabijih bonitetnih klasa, prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljita trasu treba voditi na nain da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude to manji, poloaj stupova ne smije ograniavati funkcioniranje postojeih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljita, izbjegavati prolaz dalekovoda kroz ume i preko umskog zemljita, trasu dalekovoda poloiti na nain da se u najveoj moguoj mjeri smanji mortalitet ptica.
(192.)
Postojei nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u graevinskom podruju naselja moraju se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na nain da u najmanjoj moguoj mjeri ograniava koritenje zemljita i gradnju u naselju.
(193.) (194.)
Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz elektroenergetske mree.
ume za gradnju 10(20)
kV
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda moe se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina". Koritenje zemljita i gradnja u koridorima elektroenergetskih graevina vri se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadlene za elektroenergetiku.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(195.)
Distribucijski dalekovodi u graevinskom podruju moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. U ovome PPUO se predvia sukcesivna zamjena postojeih nadzemnih distribucijskih dalekovoda kabelskim vodovima.
(196.)
U graevinskim podrujima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mree. Novu niskonaponsku mreu u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima poloenim u zeleni pojas ulica. U naselju Vladislavci, poto je opinsko sredite, novu mreu u sredinjem dijelu graditi sustavom ulaz-izlaz ili do samostojeih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio prednje ograde graevinske estice iznimno na javnoj (zelenoj) povrini, a od njih kabelske kune prikljuke do okolnih potroaa. U nastavku i u sporednim ulicama niskonaponsku mreu se moe graditi sa SKS voenim po krovovima s krovnim stalcima ili na stupovima. U ostalim naseljima se niskonaponska mrea planira graditi sa SKS voenih po krovovima na krovnim stalcima. U ostalim naseljima Opine takoer je mogua izgradnja niskonaponske mree (ili dijelova NN mree) podzemnim kabelskim vodovima. Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mree moe se koristiti postojea uz manje rekonstrukcije to ukljuuje i zamjenu golih vodia SKS-om, te prikljuenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za vee rekonstrukcije pridravati se planom predviene izgradnje.
(197.)
Na podrujima naselja u kojima je usvojena izgradnja podzemne niskonaponske mree, gdje postoji ili se planira graditi mrea na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i elinim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice. Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mrea gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.
(198.)
Kabeli niskonaponske elektroenergetske mree i javne rasvjete grade se u pravilu u ulinim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrenoj posebnim propisom. Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne povrine. Ne dozvoljava se gradnja trafostanica u ulinom profilu. Planirani plinovodi na podruju Opine su: graevine od vanosti za Dravu iz toke (12.) ovih Odredbi. meumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Ernestinovo, meumjesni plinovod od MRS-Vladislavci prema RS-Beketinci, glavni distribucijski plinovodi, mjesne plinovodne mree svih naselja Opine,
(199.)
5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA

(200.)
U ovom PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na podruju Opine. (201.) (202.) Trase planiranih plinovoda i lokacija MRS-Vladislavci prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A. Energetski sustav. Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
Lokalne (distribucijski) visokotlane plinovode i srednjetlane glavne distribucijske plinovode koji se grade izvan graevinskih podruja naselja treba u pravilu graditi u ili uz koridor prometnica. (203.) Za MRS-Vladislavci mora se formirati graevinska estica koja mora imati pristup s javne povrine. MRS-Vladislavci i kune redukcijske stanice u graevinskim podrujima ne smiju se graditi u ulinom profilu. (204.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mree u graevinskim podrujima potrebno je usklaivati s razvojem podruja na nain da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika. Planirani meumjesni plinovod imati e radni tlak plina do 1,2 MPa (12,0 bara), a ostali distribucijski plinovod e biti srednjetlani s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). (205.) Distribucijski plinovodi se u graevinskim podrujima polau u pravilu u javnim povrinama, po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo vaniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti e proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.
5.5. VODOOPSKRBA
(206.) (207.) (208.) Rjeenje vodoopskrbe opine Vladislavci planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz izvorita vodoopskrbnog sustava grupnog vodovoda grada Osijeka. Izvorita vode moraju se zatititi od moguih zagaivanja, sukladno mjerama sanitarne zatite utvrenim na temelju posebnog propisa. Vodoopskrbni vodovi se polau u javnim povrinama. U graevinskim podrujima naselja vodovi vodoopskrbne mree u pravilu se polau u zeleni pojas, na dubinu veu od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije mogue koristiti za polaganje vodoopskrbnog voda, vodovi vodoopskrbe se polau ispod pjeake ili biciklistike staze. Ako se vodoopskrbni sustav rjeava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rjeenja. U svakoj toki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupoarni zahtjevi u pogledu koliine vode i raspoloivog tlaka, sukladno posebnom propisu. U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda rijeena je na sljedei nain: za sva naselja Opine izgradnjom autonomnih sustava odvodnje u I fazi (za svako naselje posebni sustav). Za naselja Opine se preporuuje razmatranje mogunosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim ureajem, za naselja Vladislavci, Dopsin, Hrastin izgradnjom zajednikog sustava odvodnje u II fazi izgradnje ili kao alternativa u I fazi izgradnje.
(209.) (210.)
5.6. ODVODNJA
(211.)
(212.)
Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa podruja Opine su: rijeka Vuka, melioracijski kanali doprijemnika iz alineje 1. ove toke.
(213.)
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnoloke otpadne vode odvodit e se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
mogunost kombinacije razdjelnog i mjeovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukae potreba. (214.) (215.) (216.) (217.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklaene s krajnjim rjeenjem. Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za uputanje u odvodni sustav, moraju se prije uputanja proistiti ureajem za prethodno ienje otpadnih voda. Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za uputanje u prijemnike ili tlo moraju se prije isputanja proistiti ureajem za proiavanje otpadnih voda. Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda moe se vriti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pranjenje jama i konano zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim ureajem za proiavanje, sukladno uvjetima nadlene ustanove. Iznimno, za graevine s koliinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. Vodovi odvodnog sustava se polau u javnim povrinama. U graevinskim podrujima naselja vodovi odvodnog sustava u pravilu se polau u zeleni pojas, na dubinu veu od dubine smrzavanja. Ukoliko zelenog pojasa nema ili ga iz bilo kojeg razloga nije mogue koristiti za polaganje voda odvodnog sustava vodovi odvodnog sustava se polau u cestovnu povrinu na nain da revizijska okna ne budu na tragu tokova. (218.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojee graevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedeeg zahvata na graevini prikljuiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti ureaj za proiavanje otpadnih voda. Za rjeenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s podruja Opine, vodei rauna o irem podruju. Postojei vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i odravati u funkcionalnom stanju pri emu Opina mora posebnu panju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadlenosti. Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapreenja i poboljanja vodnogospodarskog sustava. (221.) Radi ouvanja i odravanja zatitnih hidro-melioracijskih i drugih graevina i odravanja vodnog reima, podruja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Nasipi su oznaeni na kartografskom prikazu br. 2.B., a inundacijska podruja su podruja uz vodotok Vuka, Bobotski kanal koja se detaljno utvruju sukladno posebnom propisu. (222.) Znaajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih povrina na podruju Opine bit e mogu nakon to se utvrde izvorita vode za navodnjavanje. U ovome PPUO povrinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne povrine. Navodnjavanje poljoprivrednih povrina mogue je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajua kvaliteta vode za navodnjavanje.
(219.)
5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA

(220.)
6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA

6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(223.) U to veoj mjeri treba zadrati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti panju ouvanju cjelokupnog prirodnog pejzaa i okruenja.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(224.) (225.)
Prirodne krajobraze treba tititi od irenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba ouvati ume, prirodne vodotoke i podruja uz njih. U cilju ouvanja bioloke raznolikosti treba ouvati krajobraznu raznolikost: izmjenjivanje uma, vlanih livada, vodotoka, ivica, a treba izbjegavati velike poljoprivredne povrine zasijane jednom kulturom. Za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekoloki znaajno podruje ili zatienu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zatiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve ouvanja tog ekoloki znaajnog podruja ili zatiene prirodne vrijednosti. Prostor Opine Vladislavci treba istraiti i vrednovati te utvrditi da li postoje prirodne vrijednosti koje bi trebalo zatititi temeljem Zakona o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/95.) ili kroz Prostorni plan te na osnovu vrednovanja pokrenuti postupak zatite. Na podruju opine Vladislavci su, sukladno posebnom zakonu, zatiena sljedea kulturna dobra: a) Registrirana b) Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla u Dopsinu
(226.)
(227.)
6.2. KULTURNA DOBRA

(228.)
Preventivno zatiena Reformirana kranska crkva u Hrastinu
Zatiena kulturna dobra su naznaena na kartografskom prikazu br. 3.A. Zatienim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja e se, nakon donoenja PPUOV, zatititi sukladno posebnom zakonu. (229.) (230.) Namjena i nain uporabe kulturnog dobra, te svi zahvati na kulturnom dobru, utvruju se i provode sukladno posebnom propisu. U ovome PPUO utvruje se sljedea osobito vrijedna graditeljska batina koja se predlae zatititi kao kulturno dobro, sukladno posebnom zakonu: kua na k.br. 174 k.o. Vladislavci u naselju Vladislavci
Graevina iz prethodnog stavka ne smije se uklanjati, mora se zadrati u postojeim gabaritima, uz zadravanje postojeih otvora na ulinom proelju, postojee kosine krova i vrste pokrova, a krovni prozori se mogu izvesti samo u ravnini krova. (231.) Na podruju opine Vladislavci se predlae za zatitu, sukladno posebnom zakonu, sljedea evidentirana arheoloka nalazita: a) Antiko nalazite oko 200,0m jugoistono od eljeznike stanice u Vladislavcima, b) ''Gradac'', prapovijesno nalazite u Hrastinu. Evidentiranim arheolokim nalazitima, zbog neistraenosti se ne mogu utvrditi tone granice, te su stoga locirani poloajno koji su prikazani na kartografskom prikazu br. 3.A. (232.) Ukoliko se na podrujima evidentiranih arheolokih nalazita kao i na preostalom podruju Opine prilikom izvoenja zemljanih radova utvrdi arheoloko nalazite ili nalaz, osoba koja izvodi radove duna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadlenu konzervatorsku slubu. Na cijelom podruju Opine planira se organizirano prikupljanje i odvoenje komunalnog otpada.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(233.)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(234.)
Za odlaganje komunalnog otpada na podruju opine Vladislavci ovim PPUO utvrena je kao potencijalna lokacija ''Panjak'' kod Vladislavaca. Neureeno odlagalite ''Panjak'' kod Hrastina mora se sanirati.
(235.)
Lokacija odlagalita komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena prostora" smatra se orijentacijskom, a definitivno e se utvrditi nakon provedenih istraivanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. Nakon utvrivanja konane lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalite moe se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na koritenje prostora i gradnju van graevinskih podruja.
(236.)
Koliine otpada moraju se smanjiti na nain reciklae otpada (za to je potrebno osigurati odgovarajue prostore u naseljima), te koritenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domainstava s okunicom. Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. Odlagalite komunalnog otpada gradit e se i odravati sukladno posebnom propisu. Na podruju Opine utvrene su sljedea oteena ili ugroena podruja: divlje odlagalite otpada ''Panjak'' kod Hrastina, bazeni za namakanje kudelje u krugu tvornice ''Mobilia''.
(237.) (238.) (239.)
8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI
Prostornim planom Osjeko-baranjske upanije prikazana lokacija eksploatacijskog polja opekarske gline ''Vladislavci'', kao lokacija za sanaciju, u meuvremenu je sanirana i ureena za rekreaciju (RD epin). (240.) Za sanaciju oteenih ili ugroenih podruja potrebno je provesti sljedee mjere: (241.) divlje odlagalite otpada ''Panjak'' kod Hrastina mora se sanirati, za bazene za namakanje kudelje izraditi elaborat o sanaciji i prenamjeni.
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoe zraka i uspostaviti podrunu mreu za praenje kakvoe zraka, sukladno posebnom propisu. Mreom postaja obvezno je obuhvatiti proizvodnu zonu Vladislavci.
(242.)
Za podruje Opine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U sluaju da se kartom buke utvrde podruja buke veeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zatite od buke, sukladno uvjetima i obiljejima podruja (zelenilom, ogradama i sl.).
(243.)
Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoli po posebnom propisu i Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije (PPOB-u). Graevine i podruja za koja je obvezna izrada Studije o utjecaju na okoli prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.A., prema raspoloivim podacima. Izuzeci za koje je takoer obavezna izrada Studije koji nisu prikazani na kartografskom prikazu 3.A. su: vie istovrsnih zahvata izvan graevinskog podruja s izvorima zagaenja koji se nalaze na meusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m, za koje je takoer obavezna izrada Studije o utjecaju na okoli. Prema raspoloivim podacima, popis graevina i podruja za koja je obavezna izrada Studije o utjecaju na okoli je sljedei:
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
a) po posebnom propisu: DV 2x400 kV Ernestinovo-Meuri, magistralni plinovod od MRS Osijek do MRS Vladislavci, odlagalite komunalnog otpada, proirenje eksploatacijskog polja opekarske gline, ukoliko novo stanje na polju potpada pod odredbe lanka 3. Pravilnika o procjeni utjecaja na okoli (NN, br. 59/00.), te lanka 10. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o procjeni utjecaja na okoli (NN, br. 136/04.).
Popis zahvata je sastavljen prema raspoloivim podacima i informativnog je karaktera, a u svakom pojedinom sluaju primjenjuje se poseban propis. b) Po Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije: vie istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i ije su veliine odnosno kapaciteti, iako pojedinano manji, ukupno vei od propisanih posebnim propisom.
Izvan graevinskog podruja obavezna je izrada Studije u sluaju kada su veliine i/ili kapaciteti zahvata koji su na meusobnoj udaljenosti manjoj od 250,0 m pojedinano manji, ali ukupno vei od onih propisanih posebnim propisom. Pod udaljenosti se smatra meusobna udaljenost graevina u kojima se obavlja djelatnost zbog koje je propisana obveza izrade Studije. (244.) Ostale mjere zatite okolia provodit e se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrenim u ovome PPUO i to: a) b) Zatita tla provoenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjene povrina", odnosno gradnjom unutar utvrenih graevinskih podruja, gradnjom van graevinskih podruja i nainom voenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, zbrinjavanjem otpada na nain utvren u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. Zatita voda uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrenim ovim Odredbama, smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zatite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvreno Odlukom o zatiti izvorita. Zatita zraka i zatita od buke uvjetima gradnje u graevinskom podruju naselja, uvjetima utvrenim za gradnju graevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih graevina za uzgoj ivotinja, sukladno ovim Odredbama, Zatita uma provoenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Koritenje i namjena povrina", gradnjom elektroenergetskih graevina sukladno ovim Odredbama.
c)
d)
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
e) -
Zatita ivotinja planiranjem i provoenjem mjera zatite ivotinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za ivotinje) i dalekovoda (zatita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoli.
9. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA

9.1. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI
(245.) (246.) Prema kriterijima utvrenim u posebnom propisu, niti u jednom naselju na podruju Opine ne moraju se graditi sklonita i drugi objekti za zatitu stanovnitva. Eventualna potreba gradnje sklonita i/ili drugih objekata za zatitu stanovnitva utvrdit e se ovisno o procjeni ugroenosti i stupnju ugroenosti. Procjenu ugroenosti i stupanj ugroenosti utvruje Opina. (247.) Zone u kojima se grade sklonita utvrdit e Opina. U ostalim dijelovima naselja grade se zakloni. (248.) Potreba gradnje sklonita i zaklona u ostalim graevinskim podrujima kao i van graevinskih podruja utvrdit e se zavisno o procjeni ugroenosti i stupnju ugroenosti. Procjenu ugroenosti i stupanj ugroenosti utvruje Opina. (249.) (250.) Sklonita se grade sukladno uvjetima utvrenim posebnim propisom. Pri odreivanju lokacije, dimenzioniranju i projektiranju sklonita potrebno je pridravati se sljedeih preporuka: (251.) sklonita osnovne i dopunske zatite treba planirati i projektirati kao dvonamjenske graevine s mirnodopskom namjenom, sukladno interesima investitora, lokaciju sklonita predvidjeti tako da je pristup do sklonita mogu i u uvjetima ruenja zgrade.
Zaklonom iz toke (244.) ovih Odredbi smatra se djelomino zatvoren prostor koji je izgraen ili prilagoen tako da svojim funkcionalnim rjeenjem, konstrukcijom i oblikom daje ogranienu zatitu od ratnih djelovanja. Zaklon se moe graditi kao samostalni zaklon izvan graevina (rovovi i jame) i u graevinama, u prikladnim prostorijama. Zakloni izvan graevina moraju se izgraditi izvan dometa ruevina susjednih graevina. Poloaj zaklona izvan graevina treba odrediti na slobodnim povrinama, izvan trasa podzemnih instalacija.
9.2. MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

(252.) Na podruju opine Vladislavci utvren je VII MCS. Zatita graevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom graevina, sukladno posebnim propisima. (253.) Na podruju Opine utvreno je povremeno poplavno podruje. Na povremeno poplavnom podruju u okviru graevinskog podruja dozvoljava se interpolacija i gradnja graevina pod uvjetima koje e utvrditi ustanova s javnim ovlastima nadlena za vodnogospodarstvo. (254.) Poloaj, projektiranje i gradnja svih graevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zatiti od poara i eksplozije.
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
(255.)
Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevina, kao i gaenja poara na graevinama, graevine moraju imati vatrogasni prilaz odreen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne povrine ili preko vlastite graevne estice. Iznimno, vatrogasni pristup se moe osigurati i preko susjednih parcela uz uknjibu prava slunosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mree mora se predvidjeti hidrantska mrea.
10. MJERE PROVEDBE PLANA

(256.)
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLNOVA

Sukladno Zakonu i potrebama prostornog ureenja opine Vladislavci, ovim PPUO utvruje se obveza izrade: Urbanistikog plana ureenja proizvodno-poslovne zone Vladislavci.
(257.) (258.)
Podruje za koje se utvruje obveza izrade UPU-a oznaeno je na kartografskim prikazima 3.A i 4.C. Do donoenja plana iz prethodne toke ovih Odredbi, na podruju obuhvata Plana se dozvoljava samo izgradnja infrastrukture sukladno ovim Odredbama. Opina Vladislavci je Opina od posebne dravne skrbi pripada 3. skupini. Sukladno tomu u ovom podruju treba poticati zapoljavanje razvojem gospodarstva.
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

(259.)
(260.)
U cilju poticanja razvoja Opine u planiranju ureenja prostora potrebno je prioritetno: rijeiti vodoopskrbu svih naselja i gospodarske zone (izdvojene), u suradnji sa upanijom poticati rjeenja plinifikacije i osigurati izradu projekata plinofikacije Opine, u suradnji s nadlenom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljita.
(261.)
U cilju zatite prostora potrebno je prioritetno: rijeiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rjeenju u uvjetima iz PPUO.
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

(262.) (263.) Postojee legalno izgraene graevine, koje su izgraene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljanja uvjeta ivota i rada. Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljanja uvjeta ivota i rada podrazumijevaju se: sanacija i zamjena oteenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graevine, u postojeim gabaritima, dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeu stambenu graevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgraene povrine 10,0 m, dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeu graevinu druge namjene (koja slui za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije ), do max.10,0 m bruto izgraene povrine za graevine do 100,m i do 5% ukupne bruto izgraene povrine za vee graevine , preinake unutranjeg prostora, bez poveanja gabarita graevine,
___________________________________________________________
Broj: 42/2002.
izmjene ravnih krovova u kose bez mogunosti nadogradnje nadozida, iskljuivo radi sanacije ravnog krova, uz mogunost koritenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni graevine odnosno namjeni utvrenoj ovim PPUO, adaptacija postojeeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojeim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni graevine odnosno namjeni utvrenoj ovim PPUO, ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, gradnja ili rekonstrukcija komunalnih prikljuaka, ureenje graevne estice postojee graevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih povrina).
Planom ueg podruja mogu se ove smjernice propisati i drugaije. (264.) Graevinama ili dijelu graevina iz toke (257.) ovih Odredbi moe se mijenjati namjena, sukladno namjeni povrina utvrenoj ovim PPUO.
10.4. POSTUPANJE S GRAEVINAMA IZGRAENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRENIM U PPUO

(265.) Postojee legalno izgraene graevine, koje su izgraene protivno uvjetima gradnje utvrenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno toki (258.) ovih Odredbi, te dograivati i nadograivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na graevini iz prethodnog stavka moraju biti usklaeni s uvjetima gradnje utvrenim u ovom PPUO, ako je to mogue s obzirom na poloaj graevine. Ako je postojei koeficijent izgraenosti graevne estice (kig) vei od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih graevina na toj estici moe zadrati. (266.) Graevinama iz toke (260.) ovih Odredbi moe se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.
___________________________________________________________

PPUO Vladislavci-Usvojen Plan

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PPUO Vladislavci-Usvojen Plan

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za prostorno planiranje d.d.

Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLENOG ZA DONOENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCI

Osijek, oujak 2007.

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Nositelj izrade plana: Plan izradio:

OSJEKO BARANJSKA UPANIJA

OPINA VLADISLAVCI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.

Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCI

Krunoslav Lipi, dipl.ing.arh.

Marta Paunovi dipl. ecc.

Datum izrade: Popis knjiga:

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Stranica 2-26 1 2 3 4-12 13-15 16 17-18 19-26

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

1.1.3.1. Prostorni plan Osjeko-baranjska upanije

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti b) Kulturna dobra

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

3.8.2. Energetski sustav

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

II ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

100 100 100 101 102 103

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih graevina

103 106 107 108 109

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

118 118 121 122 123 124 124 125

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost Povrina

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Migracijski saldo - 203

Tip kretanja E4 izumiranje

Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku