Finansijski Vodič

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA
Decembar 2009. godine
Zahvala
Ovaj vodi za direktore srednjih i osnovnih kola, rezultat je zajednikog rada i napora direktora osnovnih i srednjih kola i predstavnika ministarstava obrazovanja irom Bosne i Hercegovine, koji su inili radnu grupu za izradu Finansijskog vodia za direktore osnovnih i srednjih kola:
Zineta Boguni, Munir Helvida, Jasminka Kurevi,
direktorica Osnovne kole engi Vila I, Sarajevo savjetnik za finansije u Ministarstvu obrazovanja, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona pomonica ministra za ekonomsko-finansijske poslove, plan, analizu i statistiku u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona direktor Srednje kole Silvije Strahimir Kranjevi, Livno direktor Srednje kole Ivo Andri, Viegrad pomonica ministra za srednje i visoko obrazovanje, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Zapadnohercegovakog kantona direktor Osnovne kole Mokro, Pale direktor Srednje mjeovite Teanj, Teanj vii struni suradnik za finansije u osnovnom obrazovanju, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske direktor Centra srednjih kola Trebinje, Trebinje direktor Osnovne kole Milo Duji, elinac direktorica Prve osnovne kole, Brko distrikt Bosne i Hercegovine
Ivanko Magani, ore Mrevi, Marija Naletili,
Ljubomir Radovi, Muharem Saraevi, Nenad Sladojevi, Vasiljko krivan, Sreten Vuji, Mirjana ili,
ISBN 978-92-9235-346-9
Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izriito naznaeno da potjee iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH. Misija OSCE-a u BiH je podrala tampanje ovog materijala.
Sadraj
1. 2. 3. 4. 5. 6. Sadraj ....................................................................................................................................3 Uvod ....................................................................................................................................5 Registar pojmova ....................................................................................................................6 Pravni okvir .............................................................................................................................8 Strateko planiranje ...............................................................................................................9 4.1. ta je strateko planiranje ...............................................................................................9 4.2. Zapoinjanje procesa stratekog planiranja ....................................................................9 4.3. Uloga direktora u stratekom planiranju ..........................................................................9 4.4. Procjena trenutne situacije ............................................................................................10 4.5. Prepoznavanje kritinih pitanja ......................................................................................10 4.6. Definiranje misije ...........................................................................................................10 4.7. Osobitosti misije ............................................................................................................10 4.8. Utvrivanje ciljeva..........................................................................................................11 4.9. Karakteristike ciljeva ......................................................................................................11 Budet kao dokument ..........................................................................................................12 5.1. ta je budet..................................................................................................................12 5.2. Vrste budeta.................................................................................................................12 5.3. Budetski principi...........................................................................................................12 Planiranje budeta ope smjernice ..................................................................................14 6.1. Priprema za planiranje budeta .....................................................................................14 6.2. Budetski ciklus .............................................................................................................14 6.3. Budetski kalendar ........................................................................................................15
7. Direktor kole i finansije ......................................................................................................17 7.1. Nadlenosti direktora u oblasti finansija ........................................................................17 7.2. ta treba uiniti prije pripreme budeta kole................................................................17 8. 9. Prihodi i rashodi kole .........................................................................................................19 8.1. Zahtjevi budetskih korisnika.........................................................................................19 8.2. Izvori prihoda kola........................................................................................................19 8.3. Budet entiteta/kantona i opina kao izvor prihoda .......................................................19 8.3.1. Rashodi za bruto plae i naknade zaposlenih u koli ..........................................19 8.3.2. Rashodi za materijal, usluge i kapitalna ulaganja................................................20 8.3.3. Rashodi za prijevoz uenika ................................................................................21 8.4. Prihodi od drugih nivoa vlasti i nevladinih organizacija .................................................21 8.5. Prihodi od pruanja javnih usluga..................................................................................21 8.6. Vlastiti prihodi ................................................................................................................21 8.6.1. Javne usluge koje predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika ...............21 8.6.2. Javne usluge koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog kokorisnika ......22 8.6.3. Planirani prihodi od donacija i grantova...............................................................23 8.6.4. Neplanirani grantovi i donacije ............................................................................23 8.7. Donacije i grantovi .........................................................................................................24 8.8. Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja .....................................25 Izvjetavanje o izvrenju budeta za kole ........................................................................31 9.1. Izvrenje budeta kole .................................................................................................31 9.2. Knjigovodstvene isprave................................................................................................32 9.3. Blagajniko poslovanje ..................................................................................................32 9.4. kole kao obveznici poreza na dodanu vrijednost ........................................................33
10.Javne nabavke ......................................................................................................................34 10.1. Vrijednosni razredi .........................................................................................................34 10.2. Vrste postupaka za dodjelu ugovora .............................................................................34 10.3. Tenderska dokumentacija ..............................................................................................35 10.4. Period vaenja ponude ..................................................................................................35 10.5. Osiguranje ponude i osiguranje izvrenja ugovora........................................................35 10.6. Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda .......................................................35 10.7. Otvaranje ponuda ..........................................................................................................36 10.8. Kriterij za dodjelu ugovora .............................................................................................36 10.9. Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima .....................................................36 10.10. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda ..................36 10.11. Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda ................................................................36 10.12. Direktni sporazum ........................................................................................................37 11.Popis imovine .......................................................................................................................38 11.1. ta je popis imovine ......................................................................................................38 11.2. Vrste popisa imovine .....................................................................................................38 11.3. Pripreme za vrenje popisa imovine..............................................................................38 11.4. ta je predmet popisa imovine i kako se vri ................................................................39 11.5. Izvjetavanje o izvrenom popisu imovine ....................................................................39 12.Unutarnja kontrola................................................................................................................41 12.1. Obaveze kole kod unutarnje kontrole ..........................................................................41 12.2. Elementi sistema unutarnje kontrole .............................................................................41 12.2.1. Kontrolno okruenje...........................................................................................42 12.2.2. Administrativni interni kontrolni postupci............................................................42 12.2.3. Raunovodstveni interni kontrolni postupci .......................................................42 12.2.4. Postupci informiranja .........................................................................................43 12.2.5. Postupci komunikacije .......................................................................................43 12.2.6. Postupci nadgledanja ........................................................................................43 13.Javno zagovaranje ...............................................................................................................44 13.1. ta je javno zagovaranje ...............................................................................................44 13.2. Lobiranje ........................................................................................................................44 13.3. Planiranje i priprema aktivnosti lobiranja .......................................................................44 Dodatak 1 Pravni osnov.............................................................................................................47 Dodatak 2 Prednosti i nedostaci grantova i donacija .............................................................52 Dodatak 3 Ideje za iznalaenje sredstava ................................................................................54 Dodatak 4 Osnovni elementi prijedloga projekta ....................................................................55
1. Uvod
Ovaj prirunik je praktini vodi, koji je nastao kao odgovor na izraenu potrebu direktora u osnovnim i srednjim kolama da steknu znanja i vjetine iz oblasti finansija, koje su im potrebne da bi uspjeno vodili kole prema postavljenom cilju kvalitetno obrazovanje za svu djecu. Vodi je uraen u suradnji s predstavnicima ministarstava obrazovanja i direktorima osnovnih i srednjih kola. Svrha mu je da postane efikasno sredstvo direktorima kola, posebno onima koji su na poetku svog rada, u boljem razumijevanju vanih dijelova svakodnevnog upravljanja kolom, koji se tiu finansija. Upravljanje finansijama moe zvuati pomalo zastraujue onima, koji za to uope nisu obueni. Cilj ovog prirunika je smanjiti strahove, ali i predrasude koje direktori mogu imati prema upravljanju finansijama. Ovaj prirunik JE namijenjen, prije svega, direktorima kola, jer ukazuje na one aspekte finansijskog poslovanja koji su u njihovim nadlenostima i odgovornostima. Ovaj prirunik NIJE namijenjen finansijskom osoblju, kao to su: blagajnici, finansijski administratori, raunovodstvo i slino, iako bi bilo korisno da se i oni upoznaju sa dijelovima teksta, jer im to moe pomoi da bolje razumiju ta je direktorima potrebno od informacija u oblasti finansijskog poslovanja kole, kako bi mogli donositi relevantne odluke. Vodi se bavi temeljnim komponentama, koje su potrebne da bi direktori bolje razumjeli finansijsko poslovanje kole. Neke od komponenti obuhvataju strateko planiranje, osnovne budetske pojmove, budetske principe, obaveze tokom planiranja budeta, unutarnju kontrolu i druge aktivnosti finansijskog poslovanja. U tekstu smo se rukovodili meunarodnim finansijskim i raunovodstvenim standardima. Svi savjeti i prijedlozi u potpunosti su u skladu s vaeim zakonodavstvom u oblasti finansija. Nadamo se da e ovaj prirunik, kad ga proitate, postati sredstvo koje e direktori osnovnih i srednjih kola koristiti na mnogo naina. Ne treba zaboraviti da je, pored svih tabela, raunanja i brojeva, upravljanje finansijama sredstvo koje e omoguiti da se novac koristi na pravi nain, pokazujui osnivaima da se pridravate zakona, ali i zajednici u kojoj se kola nalazi, da se rukovodite ciljevima kojima elite postii kavalitetno obrazovanje za svakog uenika. Prirunik bi trebao pomoi da se donose prave odluke i da se planira kako e kola izgledati u budunosti. Dobro upravljanje finansijama utjee na cijelu kolu; ono dotie sve zaposlene, ukljuene u odgojno-obrazovni proces, i utjee, najbitnije od svega, na uenike, i kvalitet obrazovanja koji se njima nudi. Direktori ne smiju zaboraviti da su oni odgovorni za to je mogue efikasniji rad kole, a veliki dio te odgovornosti ini i upravljanje finansijama.
2. Registar pojmova
Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: Temeljne pojmove koji se koriste u finansijskom poslovanju kole
Budet brojano izraen plan, napravljen za odreeni vremenski period, koji ukljuuje planirane prihode (finansijska sredstva) i planirane trokove, koji e nastati u tom periodu. To je akt kojim se utvruje plan finansijskih aktivnosti budetskih korisnika i obuhvata projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka za period od jedne fiskalne godine. Budet se sastoji iz opeg i posebnog dijela i plana razvojnih programa. Budetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave, i ostali koji su u budetu uvrteni kao budetski korisnici (naprimjer, osnovne i srednje kole, univerziteti, ustanove kulture, i sl.). Budetski rashodi propisani su zakonom i planirani u budetu svakog budetskog korisnika po vrstama (ekonomskim kodovima) i izvorima sredstava (budetska, vlastita, grantovi i donacije, interne transakcije). Budetski zahtjev zahtjev koji podnosi svaki budetski korisnik resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu finansija, za odobravanje potrebnih finansijskih sredstava (bruto plae i naknade zaposlenih, izdaci za materijal i usluge i kapitalna ulaganja) za sljedeu budetsku godinu, a koji je sainjen po uputstvu i instrukcijama koje donosi Ministarstvo finansija. Depozitni raun u komercijalnoj banci jedan bankovni raun otvoren u poslovnoj banci, na koji se polau svi javni prihodi, a koji se dri u ime Ministarstva finansija. Porezni obveznici vre uplate na ovaj raun. Saldo na depozitnom raunu, na kraju radnog dana, mora biti nula.
Fiskalna godina budet se donosi i vai za fiskalnu godinu, koja poinje 1. januara, a zavrava 31. decembra. Finansijsko izvjetavanje skup informacija o svim novanim tokovima budeta za jednog budetskog korisnika. Glavna knjiga trezora je sistemska evidencija transakcija i poslovnih aktivnosti, prihoda, primitaka, izdataka i drugih plaanja, te stanja imovine, obaveza i izvora vlasnitva to su u vezi sa budetom nastali tokom fiskalne godine, odnosno do odreenog datuma, koji prua informacije o transakcijama i poslovnim dogaajima u skladu sa propisanim raunskim planom i klasifikacijama. Glavna knjiga trezora, sa Jedinstvenim raunom trezora, predstavlja osnovni sistem upravljanja javnim izdacima. Interna kontrola organizacija, politike i procedure koje se koriste kako bi programima bili postignuti namjeravani rezultati; kako bi sredstva koja se koriste u provedbi ovih programa bila u skladu sa navedenim ciljevima navedenih organizacija; kako bi programi bili zatieni od gubitaka, prijevare i loeg upravljanja; i kako bi pouzdane informacije bile dobivene, odravane, kako bi se o njima izvjetavalo i kako bi bile koritne u svrhe donoenja odluka na vrijeme. Interna revizija odnosi se na onu reviziju koju obavlja odjel ili jedinica unutar trezora ili Ministarstva finansija, ijoj jedinici za reviziju je povjereno obavljanje procjene sistema i procedura ministarstva ili organizacije, s ciljem minimiziranja vjerovatnoe nastanka greaka, prijevare i neefikase prakse. Sve jedinice za internu reviziju moraju
biti funkcionalno neovisne unutar Ministarstva finansija i biti odgovorne direktno ministru finansija. Javna sredstva su sredstva koja ukljuuju budetske i izvanbudetske fondove, kao i utroke poreznih i neporeznih prihoda, taksi, naknada i drugih prihoda nastalih po osnovu pruanja javnih usluga i aktivnosti, kredita i grantova (nepovratnih sredstava). Sva javna sredstva obavezno se polau i povlae sa Jedinstvenog rauna trezora. Jedinstveni raun trezora (JRT) sastoji se od depozitnog rauna otvorenog u komercijalnoj banci, rauna za investiranje i zatitu sredstava, jednog ili vie transakcijskih rauna, i po potrebi, transakcijskih rauna za gotovinu. Svi ovi rauni moraju se drati u ime ministarstava finansija. Svrha JRT-a je da se centralizira kontrola nad svim javnim prihodima u ministarstvima finansija. Mjeseni operativni plan potreban mjeseni iznos sredstava za pokrie izdataka koji, na prijedlog budetskog korisnika, odobrava Ministarstvo finansija, i koji mora biti u skladu s ukupno odobrenim sredstvima u budetu za tog korisnika i za tu fiskalnu godinu.
Vlastiti prihodi su prihodi koje budetski korisnici ostvare na tritu pruanjem usluga treim osobama. Prihodi koje budetski korisnici ostvare u meusobnim aktivnostima, na istom nivou vlasti, smatraju se prihodima od internih transakcija, i moraju biti planirani u budetu na poziciji budetskog korisnika. Trezor je osnovna organizacijska jedinica unutar Ministarstva finansija, u kojoj se, u skladu s ovim zakonima i drugim propisima, obavljaju poslovi, koji se odnose na planiranje izvrenja i izvrenje budeta; voenje raunovodstva i raunovodstvenih politika; upravljanja novcem i voenje Jedinstvenog rauna trezora; otplate duga, izdavanja garancija, nova zaduivanja, upravljanje neangairanim sredstvima i imovinom. Transakcijski rauni su bankovni rauni otvoreni u poslovnim bankama od strane trezora, a koji se dre u ime Ministarstva finansija i preko kojih se vre svakodnevne transakcije, vezane za trokove budetskih korisnika
3. Pravni okvir
Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: Temeljne nadlenosti trezora ta je svrha zakon o budetu ta reguliraju zakoni o izvrenju budeta Sam pojam trezor ve je objanjen u registru pojmova, i navedeno je da je trezor jedinica koja se nalazi u sklopu svakog ministarstva finansija. Ipak, zakonima o trezoru detaljnije se utvruju nadlenosti trezora. Nadlenosti trezora obuhvataju sljedee: Otvaranje i voenje svakog rauna koji ulazi u sistem Jedinstvenog rauna trezora; Rasporeivanje javnih prihoda s rauna javnih prihoda na transakcijske raune; Objedinjavanje sredstava u sistemu Jedinstvenog rauna trezora; Izvrenje obaveza, isplata ili prijenosa sredstava u ime i za raun budetskih korisnika, ili direktan prijenos budetskim korisnicima na osnovu odluka o budetima ili na osnovu finansijskih planova; Uspostava sistema raunovodstva i izvjetavanje, te raunovodstvene evidencije u skladu s meunarodnim raunovodstvenim standardima za javni sektor; Uspostava internih i eksternih kontrolnih postupaka u upravljanju sredstvima i u raunovodstvu; Uspostava informatikih i funkcionalnih postupaka za upravljanje finansijskim informacijama. Zakonom o budetima ureuje se priprema, planiranje, izrada, donoenje i izvravanje budeta entiteta, kantona, gradova i opina i finansijskih planova izvanbudetskih fondova, zaduivanje, garancije i upravljanje dugom, raunovodstvo, izvjetavanje, nadzor i revizija budeta i drugih budetskih korisnika. Na nivou kantona donose se zakoni o izvrenju kantonalnih budeta. Ovim zakonima ureuje se struktura prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka budeta i njegovo izvravanje, prioriteti plaanja, opseg zaduivanja i jamstva, upravljanje javnim dugom, te finansijskom i nefinansijskom imovinom, prava i obaveze korisnika budetskih sredstava, ovlasti vlade, ministarstva finansija i ministra finansija u izvravanju budeta za tekuu godinu, kazne za neispunjenje obaveza, te druga pitanja u izvravanju budeta.
4. Strateko planiranje
Nakon itanja ovog poglavlja trebali biste razumjeti: Poetak procesa stratekog planiranja Ulogu direktora kole u stratekom planiranju Definiranje misije, vizija i ciljeva
Strateko planiranje je organizirani nain pomjeranja organizacije, iz trenutne situacije, u onu u kojoj eli biti u budunosti. To je proces postavljanja ciljeva, razrade i provedbe planova, kako bi se ti ciljevi postigli. Strateki plan omoguit e razradu radnih planova i tako e osigurati slubenicima smjernice i jasne ciljeve s kojima se njihov rad moe usporediti i tako i ocijeniti.
4.1. ta je strateko planiranje
Jaa osjeaj aktivnostima
uea
javnim
Proces stratekog planiranja osmiljen je tako da prui odgovore o nainima donoenja kljunih odluka o tome:
ta se treba raditi; Zato se to treba raditi; Kako to raditi.

Budet je jedan od kljunih instrumenata ostvarenja stratekog plana osiguravanjem resursa nunih za obavljanje aktivnosti postizanja ciljeva zacrtanih u stratekom planu.
4.2. Zapoinjanje procesa stratekog planiranja
Strateko planiranje je sredstvo upravljanja, koje osigurava da svi zaposleni rade za iste ciljeve. Ovo bi trebao biti stalan proces, radi pomaganja u procjeni i prilagoavanju ciljeva okruenju koje se stalno mijenja. Strateki plan s jasnim ciljevima pomoi e da se utvrde prioriteti pri donoenju vanih odluka o tome ta je kljuno, a ta nije. To je vano sredstvo pri odluivanju raspodjele resursa. Strateki planovi mogu se razraditi za razliite ciljeve. Najefikasniji oblik stratekog planiranja je uestvovanje. Strateko planiranje: Osigurava usmjerenost na budue ciljeve; Usklauje lokalne oprene interese; Utvruje razmimoilaenje izmeu trenutnih i eljenih aktivnosti; Daje osnovu s koje procjenjivati napredak; se moe
Vano je da prije poetka bilo kojeg procesa, poput ovog, postoji razumijevanje i posveenost onih na koje e plan imati utjecaj. Ko god da pokrene inicijativu stratekog planiranja, mora objasniti njegov cilj, ulogu uesnika, oekivanu posveenost, te cijenu i koristi od rada na jednom takvom projektu.
4.3. Uloga direktora u stratekom planiranju
Ravnatelj kole mora osigurati svu potrebnu tehniku potporu i pomoi u pripremi, izradi i realizaciji stratekog plana kole, te treba osigurati odgovarajue okruenje za razvoj stratekog plana, poticanjem transparentnog procesa koji ukljuuje itavu kolsku zajednicu.
Poveava uinak ulaganja oskudnih javnih resursa; Prepoznaje i definira odgovornosti;
4.4. Procjena trenutne situacije
4.7. Osobitosti misije
U procesu stratekog planiranja nuna je analiza. Bez ispitivanja trenutne situacije u kolskoj zajednici, skoro je nemogue promijeniti ili poboljati situaciju. To podrazumijeva prikupljanje podataka i injenica od razliitih izvora i provjeru tanosti informacija, prepoznavanje i provjeru pretpostavki. Zatim, prikupljene informacije treba organizirati i pomno istraiti uz pomo SWOT analize. To je analiza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji, koja se radi zbog prepoznavanja poredbenih prednosti zajednice u kojoj se kola nalazi.
4.5. Prepoznavanje kritinih pitanja
Uspjena misija mora biti jedinstvena, tj. dovoljno specifina da se razlikuje od misija drugih. Jedinstvenost se postie na temelju djelatnosti kojom se bavite, ali i jasnim definiranjem kome je usmjerena. Neke od najzastupljenijih rijei koje se koriste u definiranju misije su: klijenti, kvalitet, vrijednost, zaposlenici, dioniari, razvoj, okruenje, uspjeh i najbolji. Zastupljene su i rijei kao to su: predanost, zajednica, karakteristike, potivanje, izvrsnost, timski rad, i druge. Misija je sveobuhvatni cilj prema kojem je upravljena organizacija u cjelini, i u skladu s kojom se rukovodi menadment, kada donosi odluke. Definiranje misije odreuje dugoronu viziju izjavom: ta se eli biti i kome se eli sluiti? I daje odgovor na pitanja: Ko smo mi? ta mi inimo? Zato, zbog ega smo tu? Kakva smo mi organizacija danas, kakva elimo biti u budunosti? Sve ovo navedeno precizira se u posebnoj slubenoj izjavi kole. Misija kole je svojevrsna poruka, kojom se ukazuje na karakteristike, s obzirom na elje kole i njezine specifine potrebe, sredstva i tehnologiju, kojima se mogu zadovoljiti potrebe svih. Iskaz o misiji kole je kratak saetak osnovnog cilja kole, tj. ta tano ona eli postii svojim radom, te na koji nain eli komunicirati s vanjskim svijetom.
Kritina pitanja kole trebaju proizai iz SWOT analize i ona mogu biti i pozitivna i negativna. Tim koji radi na analizi mora dati odgovore na ova pitanja, a ukoliko to ne uini, ova pitanja e postati prepreka koli u ispunjavanju njenih zadataka.
4.6. Definiranje misije
Definiranjem misije precizira se svrha postojanja kole, te njezinio dominantno usmjerenje u odgojno-obrazovnim aktivnostima i vrijednosti koje uvaava i iri. Definiranjem misije utvruje se dugoroni pogled na to ta se eli postati i osigurava se praenje napretka kole, naglaava se jedinstvenost kole, i elementi na osnovu kojih se jedna kola razlikuje od druge.. Osim toga, definiranjem misije osigurava se usredsrijeenost na potrebe kolske zajednice, a ne na vlastite unutarnje potrebe. Time kole postaju eksterno, a ne interno usmjerene u svom radu. Misija je ideja vodilja za slubenike i ini poveznicu slubenika u pogledu ostvarenja zajednikih ciljeva. Nema modela kako napisati dobru misiju, ali je korisno ukazati na to da je najbolje rjeenje pogledati kako su to uinili drugi, i iz njihovih iskustava izvui najbolje. Pri tome vodite rauna o tome da kvalitetna misija mora biti jedinstvena, zasnovana na kompetentnosti i realna.
Misija jedne osnovne kole: Mi smo osnovna kola kojoj je u centru svih aktivnosti uenik. Ljubazni i pristupani nastavnici pruaju znanje potrebno za ivot, posebno za upis u srednju kolu, s vrlo strogim kriterijima ocjenjivanja. U naoj koli uenici e stei visoke drutvene, a posebno interkulturalne vjetine u sigurnom okruenju. Vizija jedne osnovne kole: Mi elimo biti kola u kojoj e jedinstvo razliitosti biti prednost, a znanje i dobrota najvanije vrline.
10
4.8. Utvrivanje ciljeva
Rezultati SWOT analize pomau u odreivanju ciljeva. Nastoje se iskoristiti prednosti s kojima raspolae organizacija i mogunosti koje ona ima. Planirani ciljevi moraju biti jasno napisani, kratko formulirani i razumljivi zaposlenima i iroj zajednici. Naime, jedino ciljevi koji su nedvosmisleni, precizni i napisani stilom koji je prihvatljiv za veinu, mogu biti ciljevi koji su i motivirajui. Sve ovo je izuzetno znaajno za ukljuivanje svih slubenika u njihovu realizaciju i ostvarivanje uspjeha, u konanici. Svaki postavljeni cilj treba dati odgovor na sljedea pitanja:
realizacije ciljeva. Naime, kontrola je uspjenija ako se odstupanja mogu kvantitativno izraziti. Ciljevi moraju biti postojani i nadovezivati se jedan na drugi. Osim toga, realnost je za ciljeve nuna, jer nije opravdano u ciljeve ugraditi nerealne elje, ve samo postaviti one ciljeve, koji mogu proizai iz same kole i mogunosti koje prua okruenje. Svaka kola ima svoje specifinosti, ogranienja i mogunosti, o emu treba voditi rauna pri postavljanju ciljeva.
Ciljevi jedne osnovne kole: Svi nai uenici e biti upisani u eljenu srednju kolu; Na takmienjima na kantonalnom nivou iz svih oblasti, biti meu prvih deset takmiara, a iz oblasti kulture meu prva tri; Na takmienjima iz oblasti matematike i fizike osvojiti prva tri mjesta na nivou Federacije BiH; Ostvariti suradnju sa vie kola u svojoj sredini, regiji i svijetu; Imati educirane i visoko motivirane nastavnike, utjecajno vijee roditelja, i vijee uenika, koji dobro surauju; Nastaviti trend opremanja kole sofisticiranom tehnologijom; Adaptirati u potpunosti kolsku zgradu; Ostvariti rast vlastite zarade.
ta se eli postii? Koliko se eli ostvariti? U kojem periodu?

4.9. Karakteristike ciljeva
Ciljevi imaju etiri kljune karakteristike. Osim to su hijerarhijski postavljeni, ciljevi moraju biti mjerljivi, postojani i realni. Hijerarhija uvaava ciljeve razliite vanosti, a svaki cilj mora biti tako oblikovan da, svi zajedno, doprinose ostvarenju glavnog cilja.. Jasno odreeni ciljevi kvantitativno su definirani, a tamo gdje to nije mogue, cilj je nuno potkrijepiti s vie kvalitativnih termina, koji takoer podlijeu procjeni. Ova posebnost ciljeva dolazi posebno do izraaja kod uvoenja sistema kontrole
11
5. Budet kao dokument

Nakon itanja ovog poglavlja trebali biste razumjeti: ta je budet Koje su vrste budeta Kojih principa se treba pridravati kod planiranja budeta FBiH (Slubene novine FBiH, broj: 19/06), a u Republici Srpskoj Zakonom o budetskom sistemu RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 96/03, 14/04, 67/05 i 34/06). Budet obino vrijedi za jednu fiskalnu godinu.1 U posljednje vrijeme, donose se budeti za dui vremenski period, obino za tri do pet godina, ali koji nisu toliko detaljni kao jednogodinji budet.
5.1. ta je budet
Proraun (od latinske rijei bulga, to znai konata torba, a korijen rijei je vjerovatno galski), u starofrancuskom bougette, prenesen u obliku budget u Englesku, gdje je, u parlamentarnoj terminologiji, oznaavao onu konu torbu, u kojoj je ministar finansija imao zakonski prijedlog o dravnim finansijama. U tom se smislu spominje prvi put 1760. godine, pa je, krajem 18. stoljea, u tom obliku i znaenju rije budet prela opet u Francusku i rairila se po Evropi. Danas, rije budet znai dokument u kojem su sadrani podaci o dravnim prihodima i rashodima, zajedno s ovlastima za vladu, da smije rasporeivati prihode i rashode, u okviru finansijskih zakona, odnosno zakona o izvrenju budeta. Tako, budet predstavlja plan prihoda i rashoda u odreenom vremenskom periodu. U koli, budet predstavlja finansijski iskazanu organizaciju ivota i rada te kole.
5.2. Vrste budeta
Budet poduzea ili institucije

takoer se izrauje na godinjoj osnovi. Planiranje budeta gotovo uvijek zahtijeva posebno zalaganje, i to je, u sutini, finansijski plan za novu poslovnu godinu. Ukoliko izvrenje plana tokom poslovne godine bude, u globalu, odgovoralo iznosima prikazanim u budetu, smatra se da je poduzee ili institucija uspjeno ispunila svoje finansijske planove i postigla zadane ciljeve (i obratno).
Budet moe biti: lini, dravni i budet poduzea ili institucije.
5.3. Budetski principi
Lini (ili porodini) budet prikaz

je svih izvora primanja, kao i prikaz svih izdataka, planiranih kako bi primanja bila jednaka izdacima.
Postoji niz principa kojih bi se trebalo pridravati u sastavljanju budeta. Najvaniji od njih obuhvataju sljedee:
Princip
Dravni budet je sumirani plan
potencijalnih prihoda i rashoda vlade. U Bosni i Hercegovini, svi nivoi vlasti imaju svoje budete, koje donosi zakonodavna vlast. U Federaciji BiH budet je reguliran u skladu sa Zakonom o budetima
uravnoteenosti: Budetski prihodi i rashodi moraju biti uravnoteeni. Ovo znai da je zbir prihoda jednak zbiru rashoda. i rashodi trebaju biti prikazani u budetu. U sluaju da su prihodi poveani, ne smiju se izmiljati nepostojei rashodi.
Princip potpunosti: Svi prihodi
U veini evropskih drava, kao i u Bosni i Hercegovini, fiskalna godina se podudara sa kalendarskom godinom (od 1. januara do 31. decembra), meutim, u SAD-u budet se donosi za period od 1. oktobra tekue godine, do 30. septembra sljedee godine.
12
Princip
razumljivosti: Budet mora biti razumljivo formuliran, te predstavljati pregledan prikaz svih budetskih prihoda i rashoda, i na taj nain omoguiti sticanje jasnog uvida u finansijsku djelatnost. Takoer, treba olakati i osigurati kontrolu nad zakonitou troenja javnih prihoda. i rashodi, koji ulaze u budet, trebaju biti prikazani u jedinstvenom dokumentu, koji daje cjelovitu sliku finansijske situacije i omoguava laku i bru kontrolu nad stanjem prihoda i rashoda.
predvienim vrijednostima. Kako bi se iskljuile manipulacije, prikupljaju se informacije iz okruenja: od poreznih ispostava, zavoda za statistiku, i dr.
Princip
Princip jedinstvenosti: Svi prihodi
prethodnosti: Budet mora biti donesen prije nastupanja perioda za koji se donosi. Ukoliko se to ne desi, mora postojati rezervni plan (privremeno finansiranje), koji e vrijediti dok budet ne bude usvojen. (Po zakonu, u BiH svi budeti moraju biti doneseni najkasnije do 31. marta tekue godine.) i diskusije u pogledu donoenja budeta moraju biti javne.
Princip otvorenosti: Sve debate
Princip
tanosti: Prihodi i rashodi moraju tano odgovarati
13
6. Planiranje budeta ope smjernice

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta se radi prije priprema za planiranje budeta Kako se odvija budetski ciklus Kako izgleda budetski kalendar ta se dogaa ako budet ne bude usvojen na vrijeme
6.1. Priprema za planiranje budeta
Koliko e te aktivnosti kotati (faza
Od budetskih korisnika se oekuje da planiraju svoje aktivnosti za sljedeu/e godinu/e i da utvrde trokove koji su vezani za provedbu njihovih aktivnosti. Javni prihodi se procjenjuju u Ministarstvu finansija na osnovu prikupljanja prihoda iz prethodne godine i predvianja poveanja budeta na osnovu poreznih i neporeznih prihoda, dok kole vre procjenu vlastitih prihoda. Planiranje prihoda i rashoda mora biti interaktivno, mora potivati:
implementacije politika djelovanja i programa); (praenje izvoenja i procjena).
Kako e se pratiti postignua ciljeva

Direktor sa suradnicima u koli (budetski korisnik) priprema zahtjev za finansiranje rashoda i izdataka, i prijedlog plana razvojnih programa (kapitalna ulaganja), u skladu s uputstvom o nainu pripreme zahtjeva, koje donosi ministar finansija. kolski odbor, u skladu sa Zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju, donosi finansijski plan. Ministarstvo obrazovanja, na osnovu zahtjeva kola i ostalih budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, izrauje zajedniki prijedlog plana rashoda i izdataka i prijedlog plana razvojnih programa i, najee u ime budetskih korisnika iz svoje nadlenosti, pregovara sa ministarstvom finansija oko visine sredstava u planu za svakog budetskog korisnika. Budetski ciklus u BiH zasnovan je na pristupu planiranja budeta u 10 koraka, kao konceptu srednjoronog pristupa planiranju budeta, i usklaen je sa budetskim procesima na svim ostalim nivoima vlasti u BiH. Svaki korak ovisi o svim akterima koji, u svakoj od kljunih faza procesa u toku budetskog ciklusa, pruaju adekvatne informacije, te daju preporuke i odluke. Zbog toga, efikasno srednjorono planiranje budeta zahtijeva zalaganje i disciplinu svih aktera ukljuenih u budetski proces, ukljuujui
Prolost; Sadanjost; Budunost;

Interaktivno planiranje mora, pri uspostavi novih naina rada i planova, potivati uspjehe postignute u prolosti i sadanjosti, te poticati na ostvarenje eljene budunosti.
6.2. Budetski ciklus
Budetski ciklus je ciklini proces upravljanja, u kojem se trae odgovori na pet znaajnih pitanja:
to treba uraditi u budunosti
(odreivanje razvojnih ciljeva); postoje razliite mogunosti kako doi do cilja (odreivanje aktivnosti, programa i mjera za dostizanje cilja); (prostor, kadar, oprema, znanje...);
Na koji nain e to biti uraeno, jer
ta koristiti za dostizanje cilja
14
vlade entiteta, kantona i opina, Vijee ministara BiH, Parlamentarnu skuptinu BiH, ministarstva, i sve ostale budetske korisnike.
Grafikon 1: Srednjorono planiranje i priprema budeta u BiH u 10 koraka
Uraen od strane Projekta jaanja upravljanja javnim finansijama u BiH, kojeg implementira britanska konsultantska kua PKF, a finansira DFID.
6.3. Budetski kalendar u Federaciji BiH i RS
Kalendar izrade budeta reguliran je entitetskim zakonima o budetu. Budetski kalendar u Federaciji BiH poinje 1. februara.
Do 1. oktobra tekue godine,

Ministarstvo finansija objedinjuje budetske zahtjeve, sainjava nacrt budeta za sljedeu budetsku godinu i prosljeuje ga vladi kantona. sljedeu godinu, premijer podnosi prijedlog budeta i dokument okvirnong budeta, kao polazni element za izradu budeta, Parlamentu. usvajaju predloeni budet.
Ministarstvo finansija duno je, do
1. jula, dostaviti upute budetskim korisnicima u pogledu pripreme zahtjeva za dodjelu sredstava iz budeta, rokove za podnoenje zahtjeva za dodjelu sredstava i ogranienje potronje za sljedeu godinu. 1. augusta tekue godine, svoje zahtjeve dostaviti Ministarstvu finansija.
Do 1. novembra tekue godine, za
Budetski korisnici su obavezni, do
Do 31. decembra Parlament
15
Budetski kalendar u Republici Srpskoj poinje od juna, kad Ministarstvo finansija priprema preliminarni Memorandum.
Do 1. jula, Ministarstvo izdaje
budetskim korisnicima uputstvo o nainu i elementima izrade nacrta budeta za sljedeu fiskalnu godinu.
Do 1. septembra, budetski korisnici dostavljaju Ministarstvu budetske zahtjeve za sljedeu fiskalnu godinu. 1. oktobar Vlada usvaja konaan Memorandum, koji je auriran sa makroekonomskim okvirom. 15. oktobar Ministarstvo dostavlja Vladi nacrt budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu. 5. novembar Vlada usvaja nacrt budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu i dostavlja ga Skuptini na usvajanje. 15. novembar Skuptina usvaja nacrt budeta Republike za sljedeu godinu. 1. decembar Vlada usvaja prijedlog budeta Republike za sljedeu fiskalnu godinu i dostavlja ga zajedno sa konanim Memorandumom Skuptini. 15. decembar Skuptina donosi budet Republike za sljedeu fiskalnu godinu.
Meutim, ako prijedlog budeta ne bude usvojen do zakonski predvienog roka - 31. decembra tekue godine za sljedeu godinu, moe se donijeti odluka o privremenom finansiranju, a najdue do 31. marta tekue godine. Odluku donosi Parlament FBiH ili Skuptina RS. Privremeno finansiranje obavlja se srazmjerno sredstvima utroenim u istom periodu prethodne godine, odnosno, najvie do tromjesenog prosjeka za prethodnu fiskalnu godinu. Budetski korisnici ne mogu zapoeti nove ili proirene programe i aktivnosti, dok ne bude usvojen budet. Ukoliko budet ne bude usvojen do 31. marta, nakon toga se nee realizirati rashodi u bilo koju svrhu, osim otplate zajmova, sve dok budet ne bude usvojen. Ako se u toku budetske godine, zbog nastanka novih obaveza ili promjena privrednih kretanja, poveaju rashodi i/ ili izdaci, odnosno smanje ili poveaju prihodi i/ili primici, Vlada predlae Parlamentu FBiH ili Skuptini RS izmjene i dopune budeta (rebalans). Postupak koji se provodi, jednak je onome kod usvajanja budeta.
16
7. Direktor kole i finansije
Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: Koje su nadlenosti i odgovornosti direktora kole u oblasti finansija ta direktor treba uiniti prije pripreme budeta kole
7.1. Nadlenosti direktora kole u oblasti finansija
Direktor kole organizira rad i rukovodi kolom, zastupa i predstavlja kolu prema treim osobama, pedagoki je rukovodilac i odgovoran je za zakonitost rada kole. Direktor je odgovoran za izvravanje finansijskog plana, a odgovoran je kolskom odboru za rezultate odgojnoobrazovnog rada i finansijsko poslovanje kole. U sklopu svoje 40-satne radne sedmice, direktor kole, osim drugih, zakonskim i podzakonskim aktima propisanim aktivnostima, obavlja sljedee zadatke, koji se tiu normativno-finansijskih poslova:
Surauje s resornim ministarstvom

i Ministarstvom finansija;
Surauje sa nevladinim i vladinim
sektorom oko osiguravanja dodatnih sredstava za kapitalna ulaganja; izvjetaje resornom ministarstvu i kolskom odboru.
Podnosi
Prati
i propise;
primjenjuje
zakonske
Pokree
inicijative, prati izradu i uestvuje u izradi normativnih akata; elemente za finansijskog plana kole; izradu
Prijedlog budeta kole pravi direktor kole sa svojim suradnicima, uzimajui u obzir izdatke za bruto plae i naknade zaposlenih, izdatke za materijal i usluge i kapitalna ulaganja u prethodnoj budetskoj godini, broj odjeljenja, godinji plan rada kole, 40-satno radno vijeme, jubilarne nagrade, odlazak u penziju, naknade za bolovanje, putne trokove, topli obrok i drugo, u skladu sa zakonom, pravilnicima i uputstvima ministarstava finansija za izradu budetskog zahtjeva za sljedeu godinu.
7.2. ta treba uiniti prije pripreme budeta kole
Utvruje
Pregleda i ovjerava raunovodstvenu

dokumentaciju i izradu godinjeg obrauna;
Prati
pravovremenu naplatu potraivanja po osnovu vlastitih prihoda, i njihovu realizaciju u skladu sa zakonskim propisima; kole, u skladu s operativnim planom budetskih i vlastitih prihoda;
Osnovna djelatnost kole je odgoj i obrazovanje i, u svrhu kvalitetnog obavljanja funkcije kole i ostvarivanja postavljenih ciljeva, jedan od osnovih zadataka direktora kole je kvalitetno planiranje prihoda i rashoda kolskog budeta. Kako bi bilo izvreno pravovremeno i kvalitetno planiranje prihoda i rashoda kole, neophodno je izvriti vie pripremnih radnji, od kojih naglaavamo samo neke:
Prati stvaranje obaveza (rashoda)
Organizira unutarnju kontrolu;
17
Izvriti obnovu znanja o propisima

koji reguliraju ovu oblast;
Pregledati kretanje broja uenika u

prethodnim godinama;
Prekontrolirati
najnovije izmjene i dopune zakonskih odredbi i podzakonskih akata (pravilnici, uputstva) i pregledati finansijske propise koji se koriste u koli i vidjeti da li su usklaena sa vaeim zakonskim propisima; etiri godine, posebno u dijelu izvrenja prihoda i rashoda kole;
Analizirati
dosadanju realizaciju globalnog etvorogodinjeg plana rada.
Izvriti analizu poslovanja u zadnje
Izvriti realnu procjenu prioritetnih kapitalnih ulaganja i mogue izvore njihovog finansiranja u objekte, opremu, uila, namjetaj, potrebne rekonstrukcije i investicijsko odravanje objekata, potreba za edukacijom radnika, poboljanje uvjeta za rad sa djecom sa posebnim potrebama, javne nastupe kola, takmienje uenika.
18
8. Prihodi i rashodi kola

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta zahtjevi budetskih korisnika trebaju sadravati Koji su izvori prihoda kola Na koje vrste rashoda se prihodi mogu rasporeivati ta uiniti kada kole imaju neplanirane prihode Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja
8.1. Zahtjevi budetskih korisnika 8.2. Izvori prihoda kola
Budetski zahtjevi kola (budetskih korisnika) su nain na koji kole predstavljaju svoje procjene prihoda i rashoda. U skladu sa lanom 17 Zakona o budetima FBiH i lanom 20 Zakona o budetskom sistemu RS, zahtjevi budetskih korisnika trebaju sadravati sljedee:
Prihode
(ukljuujui i one koji se smatraju vlastitim prihodima budetskih korisnika) i rashode pokrivene svim izvorima prihoda; planirane rashode za budetsku godinu po kategorijama kako je propisano u budetu;
Proces pripreme budeta poinje od procjene prihoda, to znai da planirana potronja mora biti prilagoena raspoloivim sredstvima. kole, uglavnom, mogu planirati prihode iz sljedeih izvora: Budet entiteta, odnosno kantona Budet opine Prihodi od pruanja javnih usluga i interne transakcije Grantovi i donacije Neki drugi izvori
8.3. Budet entiteta/kantona i opina kao izvor prihoda
Kratak pregled strukture osoblja; Objanjenje procijenjenih potreba,

tako da resorno ministarstvo moe pregledati i analizirati sve prijedloge kola;
Prijedlog zahtjeva koji su u vezi s
Prihodi iz budeta entiteta/kantona i opina resporeuju se prema stavkama navedenim u donjem dijelu teksta. Detaljan prikaz stavki nalazi se u tabeli na kraju ovog poglavlja.
8.3.1. Rashodi za bruto plae i naknade zaposlenih u koli (konta 6111,6112 i 6121)
buduim obavezama i dugoronim rashodima, ukljuujui investicijske projekte, kao i potrebe za sredstvima, koje treba podnijeti odvojeno od procjena rashoda za svaku sljedeu godinu;
projekti s procjenom iznosa, kojim e biti optereen budet nekoliko godina po okonanju projekta. Ministarstvo finansija analizira zahtjev svakog budetskog korisnika i predlae Vladi nacrt i prijedlog budeta.
Kapitalni
Projekcija ovih rashoda uveliko ovisi o kvalitetno uraenom godinjem programu rada kole, a posebnu panju neophodno je posvetiti sljedeim elementima: Optimalnom broju odjeljenja i uenika u njima; Racionalnoj raspodjeli predmeta na nastavnike; Racionalnoj raspodjeli vannastavnih aktivnosti (sekcije, odjeljenja, odjeljenska starjeinstva); Poto je broj zaposlenih u koli reguliran pravilnicima, neophodno
19
je stalno pratiti promjene i primati radnike na mjesta koja su njima predviena, i na taj nain izbjegavati zasnivanje radnog odnosa po osnovu ugovora o djelu;
Raspodjeli poslova za vannastavno
osoblje kole (pomonik direktora, pedagog, psiholog, defektolog, sekretar, finansijski radnik, radnici na odravanju istoe, domari, loai, noni uvari) u skladu sa pedagokim standardima i pravilnicima o finansiranju kola; za izradu budetskog zatjeva kole; obrazovanja;
Instrukcijama ministarstva finansija Kolektivnim ugovorima iz oblasti Cijenama

karata za javnom saobraaju. prijevoz u
8.3.2. Rashodi za materijal i ulsuge i kapitalna ulaganja ( 6130 i 8210)
Ovu stavku prihoda, kole uglavnom dobijaju na osnovu izvrenja u prethodnoj godini, ili odreenog procenta na bruto plae i naknade, pa je utjecaj direktora na njihov iznos ogranien. Ono to direktor kole moe poboljati kod realizacije ovih rashoda i izdataka, je sljedee: Stalno imati u pripravnosti bar tri projekta za rekonstrukciju i investicijsko odravanje objekata kole; grantove za unapreenje odgojnoobrazovnog procesa: opremanje uilima, opremom, namjetajem, edukacija nastavnika, itd. Osnova za planiranja izdataka za energiju (6132), komunalne usluge (6133) i unajmljivanje imovine i opreme (6136) za sljedeu godinu su ugovori i fakture za koritenje navedenih usluga. U Republici Srpskoj treba koristiti Pravilnik o finansiranju osnovnih kola (Slubeni glasnik Republike Srpske 116/08). Radi praenja i kontrole utroka navedenih sredstava rashoda, kola bi trebala uvesti normative utroka energije, vode, i sl. (po m2 po m3, po zaposlenom, i sl.), te ogranienja trokova fiksne i mobilne telefonije na nivou ministarstva ili kole.
20
Ostale izdatke za materijal i usluge (6131, 6134, 6135, 6137, 6138 i 6139) treba planirati na osnovu uredbe o naknadama trokova za slubena putovanja, pravilnika o koritenju slubenih i privatnih vozila u slubene svrhe, broja zaposlenih i vozila u vezi sa trokovima osiguranja, isplatom trokova za materijal, odravanjem i ugovorenim uslugama u prethodnom periodu, potpisanim i planiranim brojem ugovora o djelu i instrukcijama ministarstva finansija za izradu budetskog zatjeva kole. Nabavku roba, obavljanje usluga i radova iz budetskih i vlastitih prihoda kole, obavezno treba vriti u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama BiH, te organizirati odgovarajue knjige materijalnih trokova i evidencije, u skladu sa propisima o raunovodstvu, radi praenja i kretanja materijalnih sredstava. Pomone knjige propisane Pravilnikom o knjigovodstvu su: Knjiga ulaznih faktura (KUF)
Knjiga izlaznih faktura (KIF) Knjiga skladita Knjiga (popis) sitnog inventara Knjiga (popis) kapitalne imovine Knjiga blagajne Registar plaa
Pravovremeno pripremiti zahtjeve za
Sadraj i nain voenja ovih pomonih knjiga propisan je Pravilnikom o knjigovodstvu. Osim navedenih pomonih knjiga, koje su obavezne, budetski korisnici mogu voditi i druge pomone knjige, iji oblik i sadraj odreuju sami budetski korisnici. Za zahtjeve za kapitalne izdatke treba detaljno navesti iznos kapitalnog ulaganja, sa tanom namjenom potronje, te navesti taan ekonomski kod iz analitikog kontnog plana, sa detaljnim obrazloenjem o vrsti i obimu planiranih ulaganja, kao i o svim prekinutim viegodinjim investicijskim programima. Direktor kole ne smije ekati da ga neko inicira za bilo kakvo materijalno ulaganje, ve on stalno mora biti inicijator.
8.3.3. Rashodi za prijevoz uenika i nabavku udbenika
8.5. Prihodi od pruanja javnih usluga
U skladu sa mogunostima entitetskih i kantonalnih budeta, a na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju, mogu se planirati sredstva za prijevoz uenika i nabavku udbenika za uenike osnovne kole. Kako bi ova stavka bila kvalitetno planirana, neophodno je: Analizirati broj uenika korisnika prijevoza u prethodnoj godini; Prikupiti pismene izjave roditelja, date pod materijalnom odgovornou, da dijete putuje do kole preko zakonima propisane udaljenosti; Pribaviti ponude od najmanje tri prijevoznika, s utvrenim cijenama na svim relacijama prijevoza; Za nabavku udbenika neophodno je pravovremeno izvriti upis prvog razreda, te utvrditi brojnost ostalih uenika, za koje je odobrena nabavka udbenika; i Pribaviti ponude ovlatenih kua za izdavanje udbenika.
8.4. Prihodi sa drugih nivoa vlasti i od nevladinih organizacija
Prihodi od pruanja javnih usluga ukljuuju vlastite prihode, prihode od pruanja usluga graanima, prihode od pruanja usluga pravnim osobama. U sklopu ovog podnaslova, kratko e biti objanjene tekue podrke.
8.6. Vlastiti prihodi
Kako bi ova vrsta prihoda bila kvalitetno planirana i realizirana, neophodno je: Zajednikim nastupom s drugim direktorima osigurati plansko ulaganje u obrazovanje svake godine kroz budete ovih institucija,
Pod vlastitim prihodima podrazumijevaju se prihodi koje korisnici budeta ostvare obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih poslova korisnika na tritu. Ove prihode budetski korisnici troe u skladu s Uredbom o vrsti vlastitih prihoda i naina i rokova raspodjele (Slubene novine Federacije BiH, broj: 11/07 i 73/07) i kantonalnih uredbi. U Republici Srpskoj, planiranje se vri na osnovu Zakona o izvrenju budeta RS, koji se objavljuje u Slubenom glasniku RS svake godine za tekuu godinu i uputstva o koritenju vlastitih prihoda institucija osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, koje donosi Ministarstvo finansija. Budetski korisnici obavezni su, na osnovu planiranih vlastitih prihoda, planirati rashode i izdatke koje e pokriti iz tih prihoda.
8.6.1. Javne usluge koje predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika
Pripremiti projekte koje e prihvatiti

srodna ministarstva.
Prilikom uplate prihoda od pruanja javnih usluga, koji predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:
U Federaciji Bosne i Hercegovine:

Redni broj 1. 2. Ekonomski kod glavna grupa 722600 722631 Analitiki konto OPIS PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA Vlastiti prihodi budetskih korisnika
U Republici Srpskoj:
Redni broj 1. 2. Ekonomski kod glavna grupa 722500 722511 Analitiki konto OPIS PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA Prihodi od organa RS i drugih organizacija
21
Naprimjer, u neke vrste vlastitih prihoda u oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, mogu se uvrstiti:
Prihodi
novina;
od
izdavanja
kolskih
Prihodi od zakupnina od izdavanja
Prihodi od naknada ostvarenih

sufinansiranjem prijema pripravnika.
sala za tjelesni odgoj i sportskih terena; postupku izdavanja uvjerenja i drugih isprava iz slubene evidencije budetskih korisnika; osoba; od obrazovanja treih
Prihodi od naknada za obrasce u
Prihodi
Prihodi od vanrednih kandidata; Prihodi ostvareni od proizvodnje
Navedene vlastite prihode korisnici budeta koriste za pokrie rashoda nastalih obavljanjem tih poslova, a ostatak za materijalne trokove korisnika, kapitalne izdatke korisnika, isplatu plaa u skladu sa vaeim propisima o nainu obrauna i isplate plaa kod budetskog korisnika.
8.6.2. Javne usluge koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika
proizvoda u kolskim radionicama, kolskim ekonomijama i vrenjem usluga u okviru praktine nastave; od uplata roditelja staratelja, te pravnih osoba na ime smjetaja uenika u internate i starateljske porodice;
Prihodi
Prihodi od upisnine (srednje kole);
Javne usluge, koje ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, prihodi su od usluga graanima i pravnim osobama. Prilikom uplate prihoda od pruanja javnih usluga, koji ne predstavljaju vlastite prihode budetskog korisnika, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:

Redni broj 1. 2. 3. Ekonomski kod glavna grupa 722600 722611 722612 Analitiki konto OPIS PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA Prihodi od pruanja usluga graanima Prihodi od pruanja usluga pravnim osobama
Redni broj 1. 2. 3. Ekonomski kod glavna grupa 722500 722521 722591 Analitiki konto OPIS PRIHODI OD PRUANJA JAVNIH USLUGA Prihodi od opinskih organa uprave Ostali prihodi od pruanja javnih usluga
22
8.6.3. Planirani prihodi od donacija i grantova
8.6.4. Neplanirani grantovi i donacije
Prilikom uplate vlastitih prihoda budetskih korisnika, prihoda od pruanja javnih usluga, grantova i donacija, obavezno se popunjava polje platnog naloga pod nazivom: budetska organizacija, naprimjer: 2303067 ili 08140010 u Republici Srpskoj. Prilikom uplate planiranih grantova i donacija, u polje platnog naloga pod nazivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto prihoda kako slijedi:
Pod neplaniranim donacijama i grantovima, podrazumijevaju se donacije i grantovi uplaeni na depozitni raun, koji nisu planirani u budetu za fiskalnu godinu. Pod uplatama neplaniranih donacija i grantova podrazumijevaju se uplate izvrene na depozitni raun trezora, ifru prihoda: 722751 i broj budetske organizacije kole (naprimjer: 2403067). Koritenje neplaniranih donacija i grantova obino je definirano uputstvom o nainu uplate i koritenja neplaniranih

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Ekonomski kod glavna grupa 730000 731111 732111 732112 732113 732114 732115 732116 731117 732121 732122 Analitiki konto OPIS TEKUE PODRKE Tekue podrke iz inozemstva Primljeni grantovi od drave Primljeni grantovi od Federacije BiH Primljeni grantovi od Republike Srpske Primljeni grantovi od kantona Primljeni grantovi od gradova Primljeni grantovi od opina Primljeni grantovi od mjesnih zajednica Donacije od fizikih osoba Donacije od pravnih osoba
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Ekonomski kod glavna grupa 730000 731111 731221 731222 731223 731224 731225 731226 731227 731228 Analitiki konto OPIS TEKUE PODRKE Tekue podrke iz inozemstva Prihodi pomoi od drave Prihodi pomoi od Federacije BiH Prihodi pomoi od opina Prihodi pomoi od gradova Prihodi pomoi od mjesnih zajednica Prihodi pomoi od pravnih osoba i ostalih institucija Prihodi pomoi od Republike Srpske Prihodi pomoi od fizikih osoba
23
donacija i grantova za budetske korisnike ili zakonom o izvrenju budeta. Nakon izvrene uplate neplanirane donacije i granta na depozitni raun trezora, kola podnosi zahtjev za koritenje neplanirane donacije ili granta sa potrebnim podacima resornom ministarstvu. Odluku o usmjeravanju neplanirane donacije i
Redni broj 1. 2. Ekonomski kod glavna grupa 722700 722751
granta u budet kole za fiskalnu godinu donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva finansija. Prilikom uplate neplaniranih grantova i donacija, u polje platnog naloga pod na-zivom: vrsta prihoda, upisuje se analitiki konto kako slijedi:
Analitiki konto
OPIS NEPLANIRANE UPLATE PRIHODI Primljene namjenske donacije, neplanirane u budetu
Prilikom uplate vlastitih prihoda proraunskih korisnika, prihoda od pruanja javnih usluga, grantova i donacija obvezno se popunjava polje platnog naloga pod nazivom: proraunska organizacija, primjerice: 2303067.
8.7. Donacije i grantovi
Openito gledajui, prikupljanje sredstava pada u dvije ope kategorije: grantovi i donacije, koje dolaze na druge naine. Grantovi su odreene sume novca koje se daju od strane donatora. Donator moe biti Vladina institucija (naprimjer, Ministarstvo kulture), meunarodna organizacija (UN-ov program za razvoj), organizacija koja se bavi filantropijom (Soro fondacija, ili Fondacija Bill i Melinda Gates), dio korporacije koja se bavi filantropijom (Pepsi programi za podrku aktivnosti mladih), ili druge sline organizacije. Grantovi se mogu dati za podrku specifinim aktivnostima ili skupu
aktivnosti, ili za podrku osnovnih operativnih trokova. Iznos granta poznat je i uspostavljen kada se daje grant, tako da primalac zna koliko e dobiti.2 Grantovi se mogu dati organizacijama u cjelokupnoj sumi, u nekoliko unaprijed dogovorenih rata, ili po primitku rauna na kojima su detaljno opisani trokovi do kojih je dolo provedbom aktivnosti. Donacije dolaze od svih ostalih izvora prihoda. Ovo se moe odnositi na novac steen kroz sponzorstvo, novac steen kroz aktivnosti ili prodaju, i kroz individualne ili grupne donatorske doprinose. Negrantovske donacije su one donacije koje se tipino stiu kroz aktivnosti za prikupljanja sredstava.
Meutim, uvijek postoji mogunost da se grant/donacija prekine prije nego to je potpuni ili posljednji iznos isplaen, ili zbog finansijskih problema sa donatorima, ili loe izvedbe od strane onog ko novac prima.
24
8.8. Detaljan prikaz stavki prihoda i rashoda za kapitalna ulaganja U Federaciji Bosne i Hercegovine:
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 613400 613411 613412 613413 613416 613419 613483 613484 613300 613321 613322 613323 613325 613200 613211 613212 613213 613214 613215 613100 613114 613115 613124 613125 612100 611100 611200 611211 611221 611224 611225 611226 611227 Ekonomski kod glavna grupa Analitiki konto OPIS PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH Bruto plae i naknade Naknade trokova zaposlenih Naknade za prijevoz sa posla i na posao Naknade za topli obrok tokom rada Naknade za regres za godinji odmor Otpremnine zbog odlaska u penziju Jubilarne nagrade za kontinuirani rad u istoj organiz. Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti Doprinosi poslodavca IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE Putni trokovi Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi Trokovi dnevnica u dravi Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu Trokovi dnevnica u inozemstvu Izdaci za energiju Izdaci za elektrinu energiju Izdaci za centralno grijanje Izdaci za lo-ulje Izdaci za ugalj Izdaci za drvo Izdaci za komunalne usluge Izdaci za utroak vode i kanalizaciju Izdaci za telefonske i potanske usluge Izdaci za usluge odvoza smea Izdaci za usluge osiguranja Nabavka materijala i sitnog inventara Izdaci za obrasce i papir Izdaci za kompjuterski materijal Izdaci za obrazovanje kadrova Izdaci za sitni inventar Izdaci za ostali administrativni materijal Izdaci za namirnice za pripremanje hrane Izdaci za sredstva za ienje
36.
613491
Izdaci za otpis sitnog inventara
25
37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72.
613500 613511 613512 613523 613524 613600 613611 613621 613700 613711 613712 613713 613721 613722 613723 613800 613811 613813 613814 613900 613911 613912 613914 613922 613924 613971 613974 613983 613986 613987 613988
Izdaci za usluge prijevoza i goriva Izdaci za benzin Izdaci za dizel-gorivo Izdaci za registraciju motornih vozila Izdaci za prijevoz ljudi Unajmljivanje imovine i opreme Unajmljivanje prostora ili zgrade Unajmljivanje opreme Izdaci za tekue odravanje Materijal za opravku i odravanje zgrade Materijal za opravku i odravanje zgrade Materijal za opravku i odravanje vozila Usluge opravki i odravanja zgrade Usluge opravki i odravanja opreme Usluge opravki i odravanja vozila Izdaci za osiguranja Osiguranje imovine Osiguranje vozila Osiguranje zaposlenih kolektivno ivotno osigur. Ugovorene i druge posebne usluge Usluge medija Usluge tampanja Usluge reprezentacije Usluge strunog obrazovanja Usluge za strune ispite Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu Izdaci za rad komisija Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes. Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel. Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti Porez na dohodak od samostalne djelatnosti Tekui grantovi
614100 614200 614300 614800
Grantovi drugim nivoima vlade Grantovi pojedincima Grantovi neprofitnim organizacijama Ostali grantovi povrat i drugo
26
KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 821600 821614 Ekonomski kod glavna grupa 821100 821200 821300 821311 821312 821319 821321 821331 821332 821361 821391 Analitiki konto OPIS Kupovina zemljita, uma i viegodinjih zasada Kupovina graevina Nabavka opreme Namjetaj Kompjuterska oprema Ostale uredske maine Motorna vozila kolske knjige i knjige za biblioteke Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka Maine, ureaju, alati i instalacije Ugostiteljska oprema Rekonstrukcija i investicijsko odravanje Rekonstrukcija zgrada
27
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 613400 613411 613412 613413 613416 613417 613419 613483 613484 613491 613300 613311 613312 613313 613315 613200 613211 613212 613213 613214 613215 613100 613114 613115 613124 613125 612100 611100 611200 611211 611221 611224 611225 611226 611227 Ekonomski kod glavna grupa Analitiki konto OPIS PLAE I NAKNADE TROKOVA ZAPOSLENIH Bruto plae i naknade Naknade trokova zaposlenih Naknade za prijevoz sa posla i na posao Naknade za topli obrok tokom rada Naknade za regres za godinji odmor Otpremnine zbog odlaska u penziju Jubilarne nagrade za kontinuirani rad u istoj organiz. Pomo u sluaju smrti ili tee invalidnosti Doprinosi poslodavca IZDACI ZA MATERIJAL, SIT. INV. I USLUGE Putni trokovi Trokovi smjetaja za slubena putovanja u dravi Trokovi dnevnica u dravi Trokovi smjetaja za slubena put. u inozemstvu Trokovi dnevnica u inozemstvu Izdaci za energiju Izdaci za elektrinu energiju Izdaci za centralno grijanje Izdaci za naftu i naftne derivate Izdaci za ugalj i gas Izdaci za drvo Izdaci za komunalne usluge Izdaci za utroak vode i kanalizaciju Izdaci za telefonske i potanske usluge Izdaci za usluge odvoza smea Izdaci za usluge osiguranja Nabavka materijala i sitnog inventara Izdaci za obrasce i papir Izdaci za kompjuterski materijal Izdaci za obrazovanje kadrova Administrativni materijal (markice) Administrativni materijal (takse) Izdaci za ostali administrativni materijal Izdaci za namirnice za pripremanje hrane Izdaci za sredstva za ienje Izdaci za otpis sitnog inventara
28
38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71.
613500 613511 613512 613514 613600 613611 613621 613700 613711 613712 613713 613721 613722 613723 613800 613811 613813 613900 613911 613912 613914 613922 613924 613971 613974 613983 613986 613987 613988
Izdaci za usluge prijevoza i goriva Izdaci za benzin Izdaci za naftu i naftne derivate Registracija motornih vozila Unajmljivanje imovine i opreme Unajmljivanje prostora ili zgrade Unajmljivanje opreme Izdaci za tekue odravanje Materijal za opravku i odravanje zgrade Materijal za opravku i odravanje opreme Materijal za opravku i odravanje vozila Usluge opravki i odravanja zgrade Usluge opravki i odravanja opreme Usluge opravki i odravanja vozila Izdaci osiguranja Osiguranje imovine Osiguranje vozila Ugovorene i druge posebne usluge Usluge medija Usluge tampanja Usluge reprezentacije Usluge strunog obrazovanja Usluge za strune ispite Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu Izdaci za rad komisija Posebna naknada na doh. za zat. od prir. i dr. nes. Dopr. za zdravstveno osig. iz prim. od samost. djel. Doprinos za PIO na prim. od samost. djelatnosti Porez na dohodak od samostalne djelatnosti Tekui grantovi
614100 614200 614300 614800
Grantovi drugim nivoima vlade Grantovi pojedincima Grantovi neprofitnim organizacijama Ostali grantovi povrat i drugo
29
KAPITALNI IZDACI prema planu razvojnih programa

Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 821600 821614 Ekonomski kod glavna grupa 821100 821200 821300 821311 821312 821319 821321 821331 821332 821361 821391 Analitiki konto OPIS Kupovina zemljita, uma i viegodinjih zasada Kupovina graevina Nabavka opreme Namjetaj Kompjuterska oprema Ostale uredske maine Motorna vozila kolske knjige i knjige za biblioteke Opremanje i namjetanje uionica i biblioteka Maine, ureaji, alati i instalacije Ugostiteljska oprema Rekonstrukcija i investicijsko odravanje Rekonstrukcija zgrada
30
9. Izvjetavanje o izvrenju budeta za kole

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta se dogaa tokom izvrenja budeta kole Kako i gdje knjiiti nastale poslovne promjene Kada kole postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV)
9.1. Izvrenje budeta kole
Budetska sredstva osiguravaju se budetskim korisnicima, koji su u posebnom dijelu budeta odreeni za nosioce sredstava po pojedinim pozicijama. kola moe stvarati obaveze i koristiti sredstva samo za namjene predviene budetom, i to samo do iznosa koji su planirani. kole (budetski korisnici) su odgovorne za potpuno i pravovremeno prikupljanje i uplaivanje vlastitih prihoda i naknada na Jedinstveni raun trezora, za zakonitost, efikasnost i za ekonomino raspolaganje budetskim sredstvima. Nakon donoenja budeta, ministarstvo finansija, preko nadlenog ministarstva, duno je obavijestiti kolu o odobrenim budetskim sredstvima i alokacijama budetskih sredstava po vremenskim periodima (operativni planovi). Korisnik izvrava budetska sredstva u skladu sa svojim godinjim finansijskim planom, i dinamikom utvrenom tromjesenim i mjesenim planovima koje odobrava ministar finansija, na osnovu novanih tokova, putem kojeg se predviaju sve uplate i isplate sa Jedinstvenog rauna trezora. Korisnici su obavezni Ministarstvu finansija podnijeti prijedloge operativnih planova, na osnovu instrukcije Ministarstva finansija. Budetskim korisnicima nije dozvoljeno stvaranje obaveza, odnosno rashoda, ako ti rashodi nisu odobreni u okviru iznosa alociranog za tog budetskog korisnika. Rok za neiskoritene aproprijacije i optereenja, to jest neutroena budetska sredstva kole, istie 31. januara sljedee fiskalne godine, i ta se sredstva ne mogu prenosti u sljedeu budetsku godinu.
Ministarstvo finansija moe, na prijedlog kole, donijeti odluku o unutarnjoj preraspodjeli planiranih rashoda u okviru ukupnog iznosa odobrenih sredstava, u obimu i vrsti kako je predvieno zakonima o izvrenju budeta. Hitni i nepredvieni izdaci, koji se pojave tokom budetske godine, podmiruju se iz sredstava tekue rezerve utvrene budetom, u skladu sa kriterijima koji su predvieni zakonima o izvrenju budeta. Troenje budetskih sredstava mora biti u skladu sa zakonskim propisima, a sve nabavke u skladu za Zakonom o javnim nabavkama BiH. Ministarstvo finansija priprema i podnosi Vladi tromjesene izvjetaje o izvrenju budeta. Izvjetaj sadri:
Prikaz fiskalnog stanja; Komparativni pregled odobrenih i

stvarnih prihoda i rashoda; situacije po potrebi.
Prijedlog mjera za poboljanja

kole su obavezne izraditi godinji obraun svog finansijskog plana za prethodnu godinu i dostaviti ga ministarstvu finansija i nadlenim institucijama, u skladu sa zakonom, najkasnije do kraja februra tekue godine.
31
9.2. Knjigovodstvene isprave
9.3. Blagajniko poslovanje
Knjienje poslovnih promjena u glavnoj knjizi i pomonim knjigama kole vri se na osnovu knjigovodstvene isprave, koja mora biti uredna i vjerodostojna. Urednost podrazumijeva da knjigovodstvene isprave moraju biti napisane uredno, itko i jasno, te da sadre sve potrebne podatke za knjienje odreene transakcije. Vjerodostojnost knjigovodstvene isprave podrazumijeva da je ovjerena od strane rukovodioca kole ili osobe koju on pismeno ovlasti, ime se ne umanjuje odgovornost rukovodioca za stvaranje obaveza, kao ni za pravilno i zakonito evidentiranje poslovnih promjena. Ukoliko se knjigovodstvena isprava izrauje elektronskim putem, ona umjesto potpisa moe sadravati faksimil potpisa ili elektronski potpis. Prije potpisivanja, ispravu treba likvidirati, to znai izvriti njenu sutinsku i raunsku kontrolu. Kontrola treba obuhvatiti zakonski osnov za prijem ili izdavanje knjigovodstvene isprave, zatim njenu vjerodostojnost koja se sastoji u utvrivanju injenica da li je budetska transakcija stvarno nastala, kao i da li isprava sadri sve elemente za knjigovodstveno evidentiranje i eventualno raunske radnje koje su neophodne. Knjigovodstvene isprave nakon potpisivanja ne mogu se ispravljati. Ispravke na knjigovodstvenim ispravama dozvoljavaju se samo u sluajevima kad su greke oigledne, s tim da se ispravka vri tako to se pogrean podatak precrta tankom linijom da se vidi vrsta greke, i iznad nje upie ispravan podatak. Ispravku moe vriti samo osoba koja je ovlatena za potpisivanje isprave. Ta osoba, pored ispravke stavlja svoj potpis. Prazna mjesta u knjigovodstvenim ispravama moraju biti precrtana, kako bi se sprijeilo naknadno upisivanje i eventualna zloupotreba. kole i trezor moraju osigurati najkrai put od izdavanja ili ovjere primljene isprave do njenog knjigovodstvenog evidentiranja.
32
Na poetku budetske godine, kolski odbor ili nadleno ministarstvo donosi prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za tu budetsku godinu, u skladu s usvojenim budetom i tromjesenim planovima. Konanu odluku ili suglasnost na prijedlog odluke o visini blagajnikog maksimuma za svaku kolu (budetskog korisnika) utvruje ili daje ministarstvo finansija. Ovom odlukom obavezno se odreuje i osoba odgovorna za podizanje gotovine. Na osnovu odluke o visini blagajnikog maksimuma, svaki budetski korisnik na kraju dana u svojoj blagajni moe imati maksimalno onoliko sredstava koliko je to odlukom regulirano. Dopuna blagajne do visine blagajnikog maksimuma u blagajni kole vri se po potrebi, uz prethodno pravdanje utroenih sredstava. Ukoliko se ukae potreba za podizanje gotovine vee od utvrenog blagajnikog maksimuma, uz popunjen obrazac: unos grupe faktura, prilae se odluka odgovarajueg organa o namjeni troenja podignutih sredstava (naprimjer, dnevnice za slubena putovanja). Za ovu vanrednu isplatu, mora postojati prethodna suglasnost ministra finansija, kao planom odobrena sredstva u budetu i raspoloiva sredstva na Jedinstvenom raunu trezora. Putem blagajne transakcije: vre se sljedee
Isplata akontacija, Obraun i isplata
po putnom nalogu, Povrat akontacije, Sitna plaanja do iznosa 100,00 KM maksimalno.
9.4. kole kao obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV)
Od 1. januara 2006. godine, na snazi je Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj: 9/05). Prema ovom Zakonu, obveznici plaanja PDV-a su i one kole koje, osim svoje osnovne djelatnosti obrazovanja, obavljaju neke dopunske djelatnosti, kojima ostvaruju dobit preko 50.000 KM, naprimjer, ugostiteljska djelatnost, tehniki pregledi vozila, djelatnost autokole, iznajmljivanje prostora na teritoriju BiH, uz naknadu.
Dakle, kola moe vriti promet robama i uslugama koje podlijeu oporezivanju, te ukoliko takav promet na godinjem nivou prelazi propisani prag od 50.000 KM, kola je duna registrirati se kao obveznik PDV-a (suglasno lanu 57 Zakona o PDV-u) kod Uprave za indirektno oporezivanje. Porezno oslobaanje iz lana 24 stav 1 taka 4 Zakona, odnosi se na usluge obrazovanja (predkolskog, osnovnog, srednjeg, vieg i visokog) i profesionalne prekvalifikacije, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, koje pruaju osobe registrirane za obavljanje tih djelatnosti, i pod uvjetom da se vre u skladu sa propisima koji ureuju tu oblast.
33
10. Javne nabavke

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: Postupak i procedure kod javnih nabavki Ko provodi postupak javnih nabavki ta se dogaa kad je vrijednost ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda Postupak nabavke investicijskih dobara i usluga mora se voditi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.3 Javna nabavka odnosi se na nabavku roba, vrenje usluga i radova, a provode je ugovorni organi, koji mogu biti organi uprave na svim nivoima vlasti u BiH, svaki javni subjekt ili privredno drutvo osnovano u svrhu zadovoljavanja potreba opeg interesa, koji ima svojstvo pravne osobe i koji veinskim dijelom finansiraju organi na dravnom ili lokalnom nivou uprave i svako javno drutvo/poduzee koje obavlja djelatnosti osiguranja ili rada fiksnih mrea radi pruanja javnih usluga.
10.1. Vrijednosni razredi
nabavke kad je vrijednost ugovora nia od 50.000,00 KM, odnosno 80.000,00 KM, ugovorni organ moe imenovati komisiju za nabavke. Meunarodni vrijednosni razredi:
Kada je vrijednost ugovora u sluaju

roba i usluga jednaka ili vea od 500.000,00 KM za dravne organe, ili 700.000,00 KM za lokalne organe ili javne subjekte, ili u sluaju kada je vrijednost radova jednaka ili vea od 2.000.000,00 KM, postupak e biti otvoren za meunarodnu konkurenciju.
Vrijednost ugovora o javnoj nabavci procjenjuje ugovorni organ u ovom sluaju kola, na poetku postupka nabavke. Ta vrijednost odreuje koje e se odredbe zakona primjenjivati na postupak dodjele ugovora: Domai vrijednosni razredi:
Vrijednost ugovora o javnoj nabavci jeste procijenjena ukupna vrijednost, bez ukljuenog iznosa pripadajuih indirektnih poreza, koju plaa ugovorni organ za predmet ugovora.
10.2. Vrste postupaka za dodjelu ugovora
Kada je vrijednost ugovora jednaka

ili vea od 50.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 80.000,00 KM u sluaju radova. od 50.000,00 KM u sluaju roba i usluga, ili 80.000,00 KM u sluaju radova.
Ugovori o javnoj nabavci roba, usluga ili izvrenju radova, dodjeljuju se putem jednog od sljedeih postupaka:
Otvoreni postupak; Ogranieni postupak s

pretkvalifikacijom;
Kada je vrijednost ugovora nia
Pregovaraki postupak s
objavljivanjem obavjetenja o nabavci;
Za provedbu postupka javne nabavke, vrijednost ugovora vea od 50.000,00 KM i 80.000,00 KM, ugovorni organ je obavezan imenovati komisiju za nabavke, dok za provedbu postupka javne
3
Pregovaraki postupak bez
objavljivanja obavjetenja o nabavci;
Konkurs za izradu idejnog rjeenja.
Zakon o javnim nabavkama BiH 49/04.
34
10.3. Tenderska dokumentacija
10.4. Period vaenja ponude
Ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji daje potpune informacije o uvjetima ugovora i postupcima dodjele ugovora. Tenderska dokumentacija sadri sljedee informacije:
Period vaenja ponude odreuje ugovorni organ, i ne moe biti krai od navedenog u tenderskoj dokumentaciji, i ni u kom sluaju nee biti krai od 30 dana.
10.5. Osiguranje ponude i osiguranje izvrenja ugovora
Ugovorni organ; Odabrani postupak dodjele; Opis datih proizvoda, usluga ili
radova; iznos, obim ili koliina; specifikacije, specifikacije, opis posla; ili isporuke;
Koliinske
tehnike
Mjesto izvrenja, obavljanja radova Navoenje Rokovi

mogunosti za podnoenje ponuda po lotovima; za izvrenje, isporuku predmeta ili trajanje ugovora; mogunosti za podnoenje alternativnih ponuda; izbora koji utvruju minimalne uvjete za kvalifikaciju kandidata ili ponuaa i informacije za vrenje takve procjene; kao ekonomski najpovoljnija ponuda ili iskljuivo najnia cijena;
Ugovorni organ moe zahtijevati da se efektivnost ponuda garantira putem odgovarajuih garancija za ponudu (za ozbiljnost ponude). Garancija za ponudu nee iznositi vie od 1% do 2% od ponuenih cijena. Takoer, ugovorni organ moe zahtijevati da se izvrenje ugovora garantira putem odgovarajuih garancija za izvrenje. Garancije za izvrenje nee iznositi vie od 10% od vrijednosti ugovora.
10.6. Minimalni rokovi za podnoenje zahtjeva i ponuda
Navoenje Kriteriji
Kriteriji za dodjelu ugovora utvreni
Uvjeti predloenog ugovora; Period vaenja ponuda; Garancija za ponudu, garancija za
dobro izvrenje posla i svako drugo traeno osiguranje za privremena plaanja; zahtjeva za uee; ponuda; ponuda;
Ugovorni organ utvruje mjesto, datum i sat za podnoenje zahtjeva za uee u ogranienom ili pregovarakom postupku i za podnoenje ponuda. U sluaju prijema zahtjeva ili ponude nakon odreenog datuma i sata, oni se dobavljau vraaju neotvoreni. Minimalni rokovi za prijem zahtjeva ili ponuda raunaju se od dana objavljivanja obavjetenja o javnoj nabavci u Slubenom glasniku BiH i ne mogu biti krai od rokova odreenih zakonom:
Mjesto, datum i vrijeme za prijem Mjesto, datum i vrijeme za prijem Mjesto, datum i vrijeme otvaranja Valuta u kojoj se izraavaju cijene; Informacija o kalkulaciji cijene; Zahtjev u pogledu upotrebe jezika.
sluaju otvorenog postupka, minimalni rok ne moe biti krai od 28 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH; pregovarakog postupka, krajnji rok odreen za prijem zahtjeva za uee ne moe biti krai od 18 dana od datuma objave obavjetenja o nabavci u Slubenom glasniku BiH; rok odreen za prijem ponuda u sluaju ogranienog postupka, ne moe biti krai od 28 dana od datuma otpreme poziva za
U sluaju ogranienog ubrzanog ili
Krajnji
35
dostavljanje ponuda kandidatima u pretkvalifikaciji.

10.7. Otvaranje ponuda
ili obustavljanja postupka. U obavjetenju ponuaima ija je ponuda odbijena, obavezno se navode razlozi odbijanja.
10.10. Vrste postupaka za dodjelu ugovora ispod domaih vrijednosnih razreda
Ponude se otvaraju na javnom otvaranju ponuda, neposredno nakon isteka roka za podnoenje ponuda, kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji. Otvaraju se na sastanku komisije za nabavke, na dan i sat koji su navedeni u tenderskoj dokumentaciji. Svi dobavljai, koji su na vrijeme dostavili ponude ili njihovi predstavnici, imaju pravo prisustvovati postupku otvaranja ponuda. Koverte otvara predsjedavajui komisije za nabavke. Rezultati postupka javnog otvaranja ponuda unose se u zapisnik prema obrascu koji utvruje Agencija za javne nabavke. Zapisnik o otvaranju ponuda dostavlja se svim ponuaima odmah, ili najkasnije u roku od tri dana, raunajui od vremena otvaranja ponuda.
10.8. Kriteriji za dodjelu ugovora
Ugovor o nabavci roba, usluga ili radova, iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je nii od domaeg vrijednosnog razreda, moe se dodijeliti u jednom od sljedeih postupaka:
Otvoreni postupak; Ogranieni postupak s

pretkvalifikacijom;
Pregovaraki
postupak s objavljivanjem obavjetenja o nabavci ili bez njega;
Konkurs za izradu idejnog rjeenja; Kroz postupak konkurentnog

zahtjeva. Ugovor za nabavku roba, usluga ili radova, iju je vrijednost ugovorni organ procijenio na iznos koji je jednak ili manji od 6.000,00 KM, moe se dodijeliti putem direktnog sporazuma. Ugovorni organ duan je osigurati da ukupna godinja vrijednost takvih kupovina ne prelazi 10% njegovog ukupnog godinjeg budeta za nabavke.
10.11. Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda
Ugovorni organ dodjelu ugovora zasniva na jednom od sljedeih kriterija:
Ili
ekonomski najpovoljnije ponude za ugovorni organ, a po osnovu navedenih kriterija u skladu sa prirodom i svrhom predmeta konkretnog javnog ugovora (kvalitet, cijena, tehnika sposobnost, funkcionalne i ekoloke karakteristike, operativni trokovi, ekonominost, datum isporuke i period isporuke, ili period izvrenja); ponude.
Ili najbolje tehniki zadovoljavajue

10.9. Obavjetavanje kandidata i ponuaa o rezultatima
Ugovorni organ e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od donoenja odluke, pismeno obavijestiti kandidate, odnosno ponuae, koji su pravovremeno podnijeli zahtjeve ili ponude o odlukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije, ocjene ponuda
Konkurentni zahtjev za dostavljanje ponuda je postupak u kojem ugovorni organ, radi dodjeljivanja konkretnog ugovora, upuuje zahtjev za dostavljanje ponuda za snabdijevanje robama, uslugama (vrijednost nia od 30.000 KM) ili radovima (vrijednost nia od 60.000 KM) odreenom broju dobavljaa, davalaca usluga ili izvoaa radova, a pri tome taj broj nije manji od tri. Zahtjev za ponude obuhvata adekvatne i dovoljne informacije, na osnovu kojih dobavljai mogu pripremiti svoje ponude, a sadri i precizan rok i mjesto prijema ponuda. Dodjela ugovora zasniva se iskljuivo na najboljoj cijeni tehniki zadovoljavajue ponude.
36
U sluaju da su prikupljene manje od tri odgovarajue ponude, ugovorni organ ponitava postupak i zapoinje sljedei obnovljeni postupak.
10.12. Direktni sporazum
Direktni sporazum podrazumijeva postupak u kojem ugovorni organ prikuplja prijedloge cijena ili ponuda od pojedinanog dobavljaa, davaoca usluga ili izvoaa radova i pregovara ili prihvata tu cijenu kao uvjet za
konani sporazum. Postupak direktnog sporazuma primjenjuje se za nabavku roba, usluga ili radova, ija je vrijednost procijenjena od strane uguvornog organa na iznos jednak ili manji od 6.000 KM. Ukupna godinja vrijednost svih nabavki putem direktnog sporazuma ne smije prijei 10% ukupnog godinjeg budeta za nabavke ugovornog organa. Postupak direktnog sporazuma detaljnije je propisan Pravilnikom o postupku direktnog sporazuma (Slubeni glasnik BiH, broj: 53/06).
37
11. Popis imovine

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta predstavlja popis imovine Koje su vrste popisa imovine Kako se vri popis imovine Kako i koga izvjetavati nakon popisa imovine
11.1. ta je popis imovine
Popis predstavlja provjeru postojanja materijalne i nematerijalne imovine, kao i osnovanosti potraivanja i dugovanja kole u odreenom periodu. Popis se ne moe nadoknaditi niti zamijeniti drugom procedurom. Popis ima sutinsku funkciju da osigura u potpunosti istinito i fer izjanjavanje o imovinskom stanju kole.
11.2. Vrste popisa imovine
POPIS IMOVINE PREMA VREMENU PREMA OBIMU
REDOVNI
VANREDNI
KONTINUIRANI
POTPUNI
NEPOTPUNI
11.3. Pripreme za vrenje popisa imovine
Kako bi popis bio obavljen pravovremeno, kvalitetno, i kako bi bila ostvarena njegova funkcija, neophodno je:
Osigurati popisni materijal (liste,

prijedloge rjeenja, itd.);
Odrediti komisiju za popis; Izraditi plan rada komisije sa

detaljno utvrenim zaduenjima i rokovima, posebno za osobe koje su materijalno odgovorne, kao i za lanove komisije; knjigovodstvene evidencije;
Pripremiti imovinu za popis
(sortirati, provjeriti identifikacijske brojeve, izmjeriti koliine, sravniti dokumentaciju); popisu imovine, sa naglaskom na popisnu komisiju.
Izraditi uputstvo pravilnik o
Izvriti zaduenja pomone i
38
11.4. ta je predmet popisa imovine i kako se vri
Rad komisije za popis imovine obuhvata:
ako do dana zavretka popisa nisu primljene liste od pravne osobe kod koje se ta imovina nalazi. Popis gotovinskih ekvivalenata, gotovine u blagajni, hartija od vrijednosti i stranih sredstava plaanja, vri se brojanjem prema apoenima i upisivanjem utvrenih iznosa u posebne popisne liste. Gotovina i hartije od vrijednosti, koje se nalaze na raunima i depo-raunima, popisuju se na osnovu izvoda o stanju tih sredstava na dan popisa. Popis finansijskih plasmana, potraivanja i obaveza vri se prema stanju u poslovnim knjigama, pod uvjetom da je njihovo usklaivanje sa dunicima i povjeriocima izvreno najmanje jednom godinje i da o tome postoji vjerodostojna isprava. Finansijske plasmane, potraivanja i obaveze za koje ne postoji uredna dokumentacija, popisna komisija iskazuje u posebnim popisnim listama.
11.5. Izvjetavanje o izvrenom popisu imovine
Utvrivanje stvarnih koliina
imovine koja se popisuje mjerenjem, brojanjem, procjenom i slinim postupcima, detaljnije opisivanje popisne imovne, kao i unoenje tih podataka u popisne liste; stanja imovine u popisne liste; stanja utvrenih popisom i knjigovodstvenim stanjem;
Unoenje knjigovodstvenog realnog Utvrivanje realnih razlika izmeu
Unoenje cijena popisane imovine; Vrijednosno obraunavanje

popisane imovine; popisu.
Sastavljanje izvjetaja o izvrenom

Pravna osoba, koja vodi stalnu koliinsku i vrijednosnu evidenciju o ulazu i izlazu zaliha, kao stanje po popisu na dan 31. decembra, moe upisati njihovo knjigovodstveno stanje na taj dan, pod uvjetom da je komisija za popis najmanje jednom u toku godine popisala zalihe i da su vikovi i manjkovi, utvreni tim popisom, proknjieni na osnovu odluke nadlenog organa pravne osobe po okonanju popisa. Neoteena imovina pakovanju popisuje deklaracijskih oznaka i dostavnice, prijemnice, u originalnom se na osnovu isprava (fakture, i sl.)
Povjerenstvo za popis sastavlja izvjee o izvrenom popisu, navodi, kako slijedi:
Stvarno i knjigovodstveno stanje

imovine;
Razlike izmeu stvarnog
stanja utvrenog popisom i knjigovodstvenog stanja; neslaganja izmeu stanja utvrenog popisom i knjigovodstvenog stanja; razlika (prebijanje manjkova i vikova nastalih po osnovu zamjene, nain nadoknaivanja manjkova i prihodovanja vikova, otpisivanja neupotrebljivih sredstava, ispravke sumnjivih i spornih potraivanja, otpisivanja zastarjelih potraivanja i prihodovanje zastarjelih obaveza);
Uzroke
Imovina, ija je vrijednost umanjena zbog oteenja, neispravnosti, zastarjelosti i sl., unosi se u posebne popisne liste, ili u posebne kolone popisnih listi, radi lakeg utvrivanja vikova i manjkova. Imovina, koja na dan popisa nije zateena kod pravne osobe (imovina na putu, imovina data na poslugu, zajam, uvanje i popravku), unosi se u posebne liste na osnovu vjerodostojnosti dokumentacije,
Prijedloge za likvidaciju utvrenih
Nain knjienja;
39
Primjedbe i objanjenja radnika
koji rukuju, odnosno koji su zadueni materijalnim i novanim vrijednostima o utvrenim razlikama, kao i druge primjedbe i prijedloge komisije za popis i u vezi sa popisom.
Komisija za popis dostavlja izvjetaj nadlenom organu direktoru i kolskom odboru i unutarnjoj kontroli pravne osobe, najkasnije 30 dana prije dana sastavljanja godinjeg obrauna, odnosno najkasnije 30 dana po izvrenom popisu u toku godine.
40
12. Unutarnja kontrola

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta je unutarnja kontrola Koje su obaveze kole kod unutarnje kontrole Koji su elementi sistema unutarnje kontrole
Mnogo je definicija interne kontrole, ali ono to im je zajedniko je da definiraju internu kontrolu kao skup postupaka koji oblikuje uprava, rukovodioci i ostali slubenici, radi sticanja vjerodostojnog uvjerenja u pogledu postizanja ciljeva na podruju efikasnosti poslovanja, pouzdanosti finansijskog izvjetavanja i usklaenosti sa primjenjivim zakonima i propisima. 4 Sistem interne kontrole obuhvata irok spektar specificiranih procedura, ukljuujui kontrole u raunovodstvu, nabavkama, razgraniavanju dunosti i u finansijskom izvjetavanju. Interna kontrola je, prema ovome, skup svih aktivnosti usmjerenih na postizanje ciljeva odreenog organa/organizacije javne uprave. Svaka aktivnost budetskog korisnika, pa tako i kole, bazirana je na odlukama, koje proistiu iz procesa planiranja, odnosno utvrivanja ciljeva aktivnosti. U toku aktivnosti, menadment kole, odnosno direktori, svakodnevno donose odluke. Donoenje optimalnih odluka treba biti bazirano na objektivnim informacijama. Uspostava funkcionalnih internih kontrola u koli (organizacijska struktura, autorizacija, fizika kontrola, kontrola upravljanja, i sl.) u funkciji je efikasnog upravljanja aktivnostima i smanjenja rizika.
12.1. Obaveze kole kod unutarnje kontrole
kole su obavezne urediti sistem interne kontrole u skladu sa standardima interne kontrole i organizirati internu kontrolu u skladu sa Zakonom o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o budetskom sistemu RS i drugim propisima. Ministarstva finansija donose instrukcije za uspostavu i odravanje sistema interne kontrole, a budetski korisnici, odnosno kole, obavezni su donijeti set internih akata, koji svi zajedno ine sistem interne kontrole (Pravilnik o internim kontrolama i internim kontrolnim postupcima, Pravilnik o raunovodstvu i principu voenja knjigovodstva, Pravilnik o popisu imovine).
12.2. Elementi sistema internih kontrola
Djelokrug rada interne kontrole pokriva irok spektar aktivnosti institucije. Sistem interne kontrole institucije odrazit e se na kontrolno okruenje koje objedinjuje organizacijsku strukturu i pojedinane osobine svog osoblja, ukljuujui integritet, etike vrijednosti i nadlenost. Osnovni elementi efikasne interne kontrole su:
Kontrolno okruenje; Administrativni kontrolni postupci; Raunovodstveni kontrolni

postupci;
Postupci procjene rizika; Postupci informiranja; Postupci komunikacije; Postupci nadzora.
William F. Messier, Jr. Revizija, prirunik za revizore i studente (Auditing)
41
12.2.1. Kontrolno okruenje
Pod kontrolnim okruenjem podrazumijevaju se aktivnosti, politika djelovanja i postupci direktora kole, sekretara kole i raunovoe. Direktor, sekretar i raunovoa kole duni su osigurati nesmetane uvjete rada, protok informacija neophodnih za pravovremeno i kvalitetno obavljanje poslovnih aktivnosti, vriti pravilnu raspodjelu ovlasti i nadlenosti, voditi ispravnu poslovnu politiku, postupati i omoguiti postupanje podreenih radnika u skladu s etikim poslovnim kodeksom i normama. Direktor, sekretar i raunovoa duni su osigurati da se poslovi dodjele ugovora o javnim nabavkama vre na nain da se omogui efikasnost, transparentnost, nepristranost, jednak odnos prema svim stranama i konkurenciji, u skladu sa zakoniskim i podzakonskim aktima.
12.2.2. Administrativni interni kontrolni postupci
Administrativni kontrolni postupci su organizacijski planovi, politike djelovanja, procedure, evidencije i ostale mjere kojima se osigurava da se poslovi izvravaju u skladu s organizacijom i sistematizacijom poslova kole. Ovi postupci ukljuuju sljedee:
Proceduru nabavke roba, materijala,
vrenja usluga ili investiranja, a provode je direktor kole, sekretar, raunovoa, domar i komisija odreena od strane kolskog odbora, na osnovu odluke kolskog odbora u skladu sa zakonom; Ugovor o nabavci roba, materijala, vrenje usluga ili investicijsko odravanje potpisuje direktor ili osoba koju ovlasti direktor; Kontrolu ispostave rauna utroka elektrine energije, vode i kanalizacije, provjeru vatrogasnih aparata, odvoz ljake i dovoz uglja, vri i sravnjuje s prethodnim evidencijama o utroku na samom raunu domar kole; Ulazna knjigovodstvena dokumentacija se istog dana po prijemu,
ovjerava prijemnim tambiljom od strane sekretara i dostavlja raunovodstvu, a raunovodstvo uvodi u KUF; Ulaznu knjigovodstvenu dokumentaciju ovjeravaju svojim potpisom direktor, a u njegovoj odsutnosti pomonik direktora, kao dokaz da je roba ili materijal zaprimljen, odnosno usluga izvrena u roku od tri dana od dama prijema; Podizanje gotovine i isplatu iz blagajne obavlja blagajnik, uz odobrenje raunovoe i direktora; Putni nalog o obavljenom slubenom putu, mora biti u roku od tri do pet dana od dana obavljenog putovanja, itko popunjen i ovjeren od strane direktora, i onda dostavljen na realizaciju; Obraun linih primanja vri raunovoa i blagajnik, a ovisno o dokumentima oni ih i potpisuju, a sve to ovjerava direktor svojim potpisom ili osoba ovlatena od strane direktora; Godinje i periodine finansijske izvjetaje, raunovodstvo je obavezno raditi na temelju uputa nadlenih ministarstava, a svu potrebnu finansijsko-raunovodstvenu dokumentaciju ovjerava svojim potpisom direktor, raunovoa ili osoba ovlatena od strane direktora.
12.2.3. Raunovodstveni interni kontrolni postupci
Raunovodstvenim internim kontrolnim postupcima u koli utvruju se postupci prijema, kontrole, obrade i unosa u poslovne knjige knjigovodstvenih dokumenata o nastalim poslovnim promjenama, nainima izvrenja obaveza po osnovu rashoda, a na osnovu vaeih zakona o raunovodstvu, zakona o izvrenju budeta, pravilnicima o raunovodstvenoj politici, pravilnika o primjeni meunarodnih raunovodstvenih standarda za javni sektor i uputstava o godinjem obraunu. Interni kontrolni postupci i procedure budetskih korisnika ukljuuju sljedee:
42
Obraun plaa i ostalih linih primanja vri ef raunovodstva ili blagajnik, ili centralizirano u ministarstvu finansija na osnovu evidencije o prisutnosti na radu, potpisane i dostavljene od strane sekretara. Evidencija o prisutnosti na radu dostavlja se najkasnije do 3. ili 5. u mjesecu za prethodni mjesec, ovisno o pravnom okviru na snazi; ef raunovodstva i blagajnik obavezni su evidenciju o zaposlenim radnicima uskladiti s kadrovskom evidencijom svakog mjeseca, prije obrauna plae. Obraun poreza i doprinosa na plae i ostala lina primanja vri ef raunovodstva, blagajnik ili ministarstvo finansija u skladu sa zakonskim propisima; Obraun ugovora o povremenim poslovima vri blagajnik na temelju ugovora o povremenim poslovima, potpisanog od strane direktora i izvrioca posla; Blagajnici popunjavaju obrasce o linim primanjima plaa i linim primanjima; ef raunovodstva i blagajnik sainjavaju popise plaa i ostalih linih primanja, za zapo-slene, po bankama, potpisane od strane efa raunovodstva i direktora, nakon upisa u sistem upravljanja i finansijskim informacijama5 sistematsko odobrenje unosa, dostavlja ih bankama na realizaciju; Blagajniko poslovanje obavlja se po proceduri o blagajnikom poslovanju; Visinu blagajnikog maksimuma, uz suglasnost direktora, za tekuu godinu utvruje ef raunovodstva poetkom fiskalne godine ili po ukazanoj potrebi; Blagajniku dokumentaciju glavne i pomone blagajne kole, uz prethodno provjeravanje i potpisivanje ef raunovodstva, ovjerava direktor ili osoba koju on ovlasti.
12.2.4. Postupci informiranja
Postupci informiranja su interni i odnose se na administrativne i raunovodstvene postupke interne kontrole, navedene u takama 12.2.2. i 12.2.3.
12.2.5. Postupci komunikacije
Komunikacija se obavlja po sljedeem principu:
Komunikaciju moe obavljati i osoba koja mijenja neposredne izvrioce po svim osnovama. Komunikacija se obavlja kada to zahtijevaju konkretni poslovni dogaaji. Konane odluke donosi direktor. U hitnim i nepredvienim okolnostima, linija komunikacije moe se spustiti za jedan nivo nie.
12.2.6. Postupci nadgledanja
Postupke nadgledanja provedbe internih kontrolnih postupaka provodi interna kontrola koja odgovara direktno direktoru kole ili osobi ovlatenoj od strane direktora kole. Direktor kole moe oformiti povremene komisije, radi nadgledanja pojedinih ili grupa internih kontrolnih postupaka. Interna kontrola i povremene komisije dune su napraviti zapisnike o nadgledanju internih kontrolnih postupaka, utvrditi eventualne propuste ili odgovornost osoba i predloiti mjere za otklanjanje utvrenih nedostataka. Zapisnik se dostavlja u dva primjerka direktoru kole.
SUFI Sistem upravljanja finansijskim informacijama, ili, na engleskom jeziku: Finance Information Management System (FIMS).
43
13. Javno zagovaranje

Nakon itanja ovog poglavlja, trebali biste razumjeti: ta je javno zagovaranje Lobiranje kao tehnika javnog zagovaranja Planiranje i priprema za lobiranje
13.1. ta je javno zagovaranje
Jedna od definicija zagovaranja je: javno zagovaranje je skup organiziranih napora i aktivnosti graana i njihovih organizacija koji, uz upotrebu demokratskih instrumenata, osnivaju i implementiraju standarde i zakone koji vode do kreiranja pravinog drutva. Javno zagovaranje je drutveni proces, ija je svrha postizanje drutvenih promjena. Ono poinje od male grupe ljudi, koji dijele zabrinutost oko odreenog problema i spremni su posvetiti vrijeme, svoju strunost i raspoloive resurse kako bi doli do eljene promjene. Javno zagovaranje sastoji se od niza aktivnosti koje se poduzimaju radi mijenjanja politika djelovanja, prakse i stavova. Dakle, neovisno o tome, elite li promijeniti odredbe zakona koji (ne) tretiraju odreene drutvene probleme, uzeti uea u stvaranju urbanistikog i prostornog plana za ureenje vae ivotne okoline ili promijeniti kolski plan i program, javno zagovaranje moe vam pomoi da ostvarite zacrtane ciljeve.
13.2. Lobiranje
Ovo se vri iz dva razloga, i to da rijeimo postojei problem i da unesemo promjene. Lobiranje obino znai kontakt sa zvaninim tijelima, kao to su: dravni organi, lokalne vlasti, kao i predstavnici vlada ili organizacija. Prije nego to krenete sa procesom zagovaranja, potrebno je da imate potrebno znanje o samom problemu. Takoer se morate upoznati i sa procesom donoenja odluka, odnosno, trebate znati ko su kljune osobe koje trebate lobirati.
13.3. Planiranje i priprema aktivnosti lobiranja
Sljedei elementi predstavljaju bitne osnove za kvalitetno djelovanje i ne moraju se koristiti istovremeno ili navedenim redoslijedom, jer e svaka situacija zahtijevati posebnu strategiju:
Formiranje grupe ljudi sa kojima

ete raditi; ciljeva;
Utvrivanje problema i postavljanje Istraivanje pouzdanih podataka; Izrada strategije; Odreivanje donosilaca odluka; Stvaranje koalicija; Rad sa medijima; Prikupljanje studija sluaja o
aktivnostima zagovaranja.
Jedna od tehnika zagovaranja je lobiranje. Lobiranje se moe opisati kao umjetnost ubjeivanja, a predstavlja niz akcija kojima je cilj izvriti utjecaj na donosioce odluka. Lobiranje je pismeno i usmeno komuniciranje i ubjeivanje ljudi na odreenim pozicijama da svoju politiku mo iskoriste za odreeno djelovanje. Ova tehnika moe vam pomoi da odaberete osobe koje su kljune i neophodne za va uspjeh, radije nego da pokuate djelovati na sve donosioce odluka i sve sektore drutva.
44
DODATAK
DODATAK 1
PRAVNI OSNOV 1. MEUNARODNI PROPISI Meunarodni raunovodstveni standardi MRS, Meunarodni standardi finansijskih izvjetaja MSFI, Meunarodni raunovodstveni standardi za javni sektor MRSJS, Meunarodni standardi revizije MSR, Uputstva Odbora za standarde meunarodne federacije raunovoa.
2. PROPISI BiH Zakon o raunovodstvu BiH (Slubeni glasnik BiH 42/04) Zakon o javnim nabavkama BiH (Slubeni glasnik BiH 49/04). Pravilnik o postupku direktnog sporazuma (Slubeni glasnik BiH 53/06) 3. PROPISI U REPUBLICI SRPSKOJ Zakon o budetskom sistemu Republike Srpske (Slubeni glasnik RS 96/03, 14/04,67/05, 34/06, i 128/06), Zakon o platama (Slubeni glasnik RS 118/07), Zakon o raunovodstvu (Slubeni glasnik RS 67/05), Zakon o inspekcijama (Slubeni glasnik RS 1/08), Zakon o najnioj cijeni rada (Slubeni glasnik RS 5/08), Posebni kolektivni ugovor u oblasti obrazovanja (Slubeni glasnik RS 17/08), Zakon o ostvarivanju prava na starosnu penziju (Slubeni glasnik RS 33/08), Zakon o PIO (Slubeni glasnik RS 33/08), Pravilnik o vrsti strune spreme nastavnika i strunih saradnika (Slubeni glasnik RS 49/08), Pravilnik o ostvarivanju plate za vrijeme privremene sprijeenosti za rad (Slubeni glasnik RS 63/08), Zakon o osnovnoj koli (Slubeni glasnik RS 74/08), Pravilnik o finansiranju osnovnih kola (Slubeni glasnik RS 5/09), Pravilnik o normi neposrednog rada sa uenicima (Slubeni glasnik RS 5/09). 4. ZAKONSKI OKVIR U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE: Zakon o budetima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 19/06), Zakon o raunovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 32/05) Uredba o raunovodstvu prorauna-budeta u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 10/07 ), Uredba o utvrivanju vlastitih prihoda i nainu i rokovima raspodjele (Slubene novine Federacije BiH 11/07)
47
Pravilnik o knjigovodstvu budeta u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 15/07) Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH 22/06 ) Pravilnik o nainu uplate javnih prihoda Budeta i vanbudetskih fondova na teritoriji F BiH (Slubene novine Federacije BiH 29/06, 46/06, 8/07, 30/07, 82/07, 97/07 i 9/08) Zakon o Trezoru u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 58/02,19/03 i 79/07), Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora (Slubene novine Federacije BIH 94/07), Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora (Slubene novine Federacije BiH 94/07) 5. ZAKONSKI OKVIR BRKO DISTRIKTA BiH Zakon o upravi prihoda (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 2/01) Zakon o platnim transakcijama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 5/01) Zakon o finansijskom poslovanju (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 5/01, 19/07) Zakon o Budetu Brko Distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 16/01) Zakon o raunovodstvu i reviziji u Brko Distriktu BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 6/06) Zakon o izmjeni zakona o raunovodstvu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 19/07) Zakon o izmjeni Zakona o trezoru (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 19/07) Zakon o izmjeni Zakona o platama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 19/07) Zakon o izmjeni Zakona o Budetu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 19/07) Pravilnik o raunovodstvu Budeta (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 25/07 Pravilnik o nainu isplate plata budetskim korisnicima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 25/07) Pravilnik o finansijskom izvjetaju i godinjem obraunu Zakon o izmjeni Zakona o trezoru (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 2/08) Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 10/08) Zakon o izmjeni zakona o radu (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 25/08) Zakon o Budetu u Brko Distriktu BiH (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH 34/08) 6. ZAKONSKI OKVIR U UNSKO-SANSKOM KANTONU Budet Unsko-sanskog kantona Zakon o izvrenju budeta Unsko-sanskog kantona6 Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona (Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona 5/04)
6
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenom glasniku Unsko-sanskog kantona.
48
7. ZAKONSKI OKVIR U POSAVSKOM KANTONU Budet Posavskog kantona Zakon o izvrenju budeta Posavskog kantona7 Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine upanije Posavske 3/04, 4/04) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine upanije Posavske 3/04, 4/04)
8. ZAKONSKI OKVIR U TUZLANSKOM KANTONU: Budet Tuzlanskog kantona Zakon o izvrenju BudetaTuzlanskog Kantona8 Uputstvo o izvrenju budeta sa Jedinstvenog rauna Trezora Tuzlanskog kantona broj:07/1-14-4262/08 od 09.09.2008. godine Uputstvo o blagajnikom poslovanju (Slubene novine Tuzlanskog kantona 13/04), Uputstvo o procesiranju transakcija po osnovu promjena stalnih sredstava, zaliha, potraivanja i blagajnikog poslovanja broj:08-02-7478-2/03 od 28.08.2003. godine, Uredba o vrsti vlastitih prihoda i naina i rokova raspodjele (Slubene novine Tuzlanskog kantona 15/07, 4/08 i 8/08), Instrukcija o procedurama za uplatu vlastitih prihoda, prihoda od pruanja javnih usluga, grantova i donacija (Slubene novine Tuzlanskog kantona 2/08 i 5/08), Pravilnik o procedurama koritenja prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne djelatnosti (Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08), Pravilnik o procedurama koritenja namjenskih prihoda, donacija i grantova (Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08), Uputstvo o procesiranju transakcija iz internih poslovnih odnosa kantonalnih budetskih korisnika (Slubene novine Tuzlanskog kantona 5/08), Raunovodstvene politike za budetske korisnike i trezor Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona 09/08) Zakon o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06) Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH 49/05), 9. ZAKONSKI OKVIR ZENIKO DOBOJSKI KANTON: Budet Zeniko dobojskog kantona Zakon o izvravanju prorauna Zeniko dobojskog kantona9 Uputstvo o uplatama i koritenju grantova i donacija za budetske korisnike (Slubene novine Zeniko dobojskog kantona 11/07) Odluka o utrvivanju kriterija za finansiranje osnovnih i srednjih kola i domova uenika na podruju Zeniko dobojskog kantona (Slubene novine Zeniko dobojskog kantona 9/07).
7 8 9
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama upanije Posavske. Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Zeniko-dobojskog kantona.
49
10. ZAKONSKI OKVIR U BOSANSKO-PODRINJSKOM KANTONU GORADE Budet Bosansko-podrinjskog kantona Gorade Zakon o izvrenju budeta Bosansko-podrinjskog kantona Gorade10 Pedagoki standardi za osnovno obrazovanje (Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/09 i 6/09) Pedagoki standardi i normativi za srednje obrazovanje (Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 13/04) Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/04, 6/09) Zakon o srednjem obrazovanju (Slubene novine Bosansko-podrinjskog kantona Gorade 5/04) Pravilnik o platama i drugim naknadama koje nemaju karakter plate11 11. ZAKONSKI OKVIR U SREDNJOBOSANSKOM KANTONU Budet Srednjobosanskog kantona Zakon o izvrenju budeta Srednnjobosanskog kantona12 Pedagoki standardi i normativi (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 15/02) Pravilnik o platama i drugim naknadama koje ne ulaze u plate za budetske korisnike (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 9/08) Kolektivni ugovor za osnovno obrazovanje u Srednjobosanskom kantonu (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 1/02) Ugovor o promjenama i dodatcima kolektivnog ugovora za osnovno-srednje obrazovanje (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 3/07) Pravilnik o primanjima koji ne ulaze u platu (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 2/06) Pravilnik o naknadi putnih trokova (Slubene novine Srednjobosanskog kantona 1/05) 12. ZAKONSKI OKVIR HERCEGOVAKO-NERETVANSKOG KANTONA Budet Hercegovako-neretvanskog kantona Zakon o izvrenju budeta Hercegovako-neretvanskog kantona13 Zakon o osnovnom obrazovanju Hercegovako-neretvanskog kantona (Slubene novine Hercegovako-neretvanskog kantona 5/00, 4/04, 5/04) Zakon o srednjem obrazovanju Hercegovako-neretvanskog kantona (Slubene novine Hercegovako-neretvanskog kantona 5/00, 4/04, 5/04) Uputstvo o obraunu plata i drugih naknada u osnovnom obrazovanju Uputstvo o obraunu plata i drugih naknada u srednjem obrazovanju 13. ZAKONSKI OKVIR ZAPADNOHERCEGOVAKOG KANTONA Budet Zapadnohercegovakog kantona Zakon o izvrenju budeta Zapadnohercegovakog kantona14 Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine Zapadnohercegovake upanije 6/04, 8/08, 14/08) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine Zapadnohercegovake upanije 6/04, 8/08)
10 11 12 13 14
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Bosansko-podrinjskog kantona Gorade. Svaka kola u kantonu donosi svoj pravilnik. Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona. Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenim novinama Hercegovako-neretvanskog kantona. Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama Zapadnohercegovake upanije.
50
14. ZAKONSKI OKVIR KANTONA SARAJEVO Budet Kantona Sarajevo Zakon o izvrenju budeta Kantona Sarajevo15 Zakon o osnovnom obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo 10/01, 21/06, 26/08) Zakon o srednjem obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo 10/04, 34/07) 15. ZAKONSKI OKVIR KANTONA 10 Budet Kantona 10 Zakon o izvrenju budeta Kantona 1016 Zakon o osnovnom kolstvu (Narodne novine Hercegbosanske upanije 12/04) Zakon o srednjem kolstvu (Narodne novine Hercegbosanske upanije 12/04) 16. NORMATIVN AKTA KOLA Pravilnik o raunovodstvu i raunovodstvenoj politici, Pravilnik o vrenju popisa i usklaivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim, Pravilnik o internoj kontroli Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka
15 16
Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Slubenom glasniku Sarajevskog kantona. Ovi zakoni se objavljuju svake godine u Narodnim novinama Hercegbosanske upanije.
51
DODATAK 2
GRANTOVI I DONACIJE Prije nego to ponete sa razmiljanjem o ulozi koju ova dva naina finansiranja imaju u vaem budetu, korisno je razmotriti neke dobre i loe strane svake od njih. Grantovski izvori sredstava: PREDNOSTI Grantovi obino mogu biti prilino veliki, dajui znaajnu podrku; Grantovi od regionalnih i meunarodnih donatora obino su imuni na specifine ekonomske potekoe koje mogu oteati prikupljanje sredstava iz lokalnih izvora; Otvoreni poziv za prijedloge projekata moe kreirati pogodan teren inovativnim idejama, koje mogu biti jako konkurentne; Grantovi daju odreeni iznos donacije za poznati, odreeni vremenski period, olakavajui planiranje budeta i programa. Grantovski izvori sredstava: NEDOSTACI Veliki donatori, naroito velike meunarodne organizacije, imaju obiaj da daju finansijsku pomo organizacijama u onim regijama koje se smatraju problematinim; Konkurencija moe biti jaka; Donatori koji nisu u regiji u kojoj djelujete, vjerovatno nee imati razumijevanja za regiju ili lokalnu situaciju, koje je potrebno kako bi se donijele dobre odluke o predloenim aktivnostima na terenu; Grantovi obino imaju brojne specifine uvjete koji diktiraju koritenje. Uputstva za koritenje mogu biti nefleksibilna, i promjene predloenih originalnih programa (ak i ako su prikladni za promjenjivu drutvenu sredinu) obino nisu doputene. Donacije: PREDNOSTI Kroz sponzorstvo specifinih aktivnosti ili generalnog programa i operativnih trokova, negrantovsko prikupljanje sredstava moe dobiti velike donacije za krotkoroni ili dugoroni period; Strateka mjeavina aktivnosti za negrantovsko prikupljanje sredstava moe pomoi raznolikosti izvora prihoda, inei ih jo otpornijim pri opadanju u jednom specifinom ciljanom sektoru; Jedina ogranienja potencijalnim negrantovskim donacijama su energija i resursi koji su vam na raspolaganju.
52
Donacije: NEDOSTACI Tee je tano pretpostaviti sredstva koja se mogu prikupiti kroz razliite metode negrantovskog prikupljanja sredstava, time oteavajui razvijanje budeta. Tehnike negrantovskih prikupljanja sredstava mogu zahtijevati mnogo vremena i resursa, i trae dosta truda pri planiranju i realizaciji. Negrantovske donacije esto dolaze u malim iznosima, inei prikupljanje sredstava kumulativnim procesom. Konkurencija za negrantovske donacije u zajednici moe biti jaka, naroito ukoliko postoji ogranien broj donatora. Tri su kljune ciljne grupe koje mogu osigurati fondove: pojedinci, poduzetnitvo i organizacije. POJEDINCI Moe biti lako previdjeti ili potcijeniti potencijal individualnih donatora kada razvijate strategiju prikupljanja sredstava. Moete se upitati: Zato troiti vrijeme traei podrku od jedne osobe sa jednom plaom? Meutim, nikada ne trebate potcijeniti mo pojedinaca. Osoba koju vidite da ide ulicom, moe imati potencijala dati odreeni doprinos na razne naine. to je jo i vanije, udruivanjem individualnih resursa od 10, 20 i 50 ljudi, moete izgraditi ad hoc bazu za prikupljanje sredstava koja ranije nije postojala. PODUZETNITVO Poduzetnitvo moe biti naroito unosan izvor i direktne i indirektne podrke. Ciljani poduzetnici mogu biti lokalni poduzetnici i davaoci usluga, kao i vee regionalne, nacionalne i meunarodne firme. ORGANIZACIJE, UDRUGE I SKUPINE Moete kontaktirati druge organizacije u potrazi za finansijskom podrkom. U ovom sluaju, rije organizacija koristi se za bilo koje organizirane grupe graana, ukljuujui: profesionalna udruenja, diplomatske misije, filantropske grupe, saveze, udruenja graana, izviaka udruenja, klubove ena, itd. Isprva ovo moe zvuati udno: Kako jedna organizacija moe traiti finansijsku podrku od druge organizacije? Meutim, to je upravo duh suradnje koji je potreban za jako graansko drutvo.
53
DODATAK 3
IDEJE ZA PRIKUPLJANJE SREDSTAVA Nekoliko tehnika za prikupljanje sredstava mogu se grubo podijeliti na sljedee sekcije: sponzorstvo, direktni apeli i aktivnosti za prikupljanje sredstava. Sugestije o aktivnostima i dogaajima za prikupljanje sredstava naroito se odnose na konkretne ideje koje su koritene na drugim mjestima, i koje se mogu u cijelosti, ili prilagoene, koristiti u Bosni i Hercegovini. Koristite ove sugestije, ne samo kao primjere specifinih ideja, ve kao okvir za vae vlastito razmiljanje o moguim aktivnostima za prikupljanje sredstava, koje e odgovarati za primjenu u vaoj zajednici. DESET IDEJA ZA AKTIVNOSTI PRIKUPLJANJA SREDSTAVA Aktivnosti i dogaaji mogu biti dobar nain za prikupljanje sredstava, kojim se moe dosei veliki broj potencijalnih donatora: pojedinaca, poduzetnika i organizacija. Organiziranje dogaaja moe imati nekoliko namjena. Kao prvo, moe pruiti mjesto gdje je mogue prikupiti sredstva kroz obavezivanje davanja sredstava, prodaju karata, i sl. Drugo, dogaaji osiguravaju forum u kojem se moe pojaati utjecaj u zajednici kroz promotivne aktivnosti prije dogaaja i kroz sami dogaaj. Tree, aktivnosti za prikupljanje sredstava mogu postati aktivnosti izgradnje zajednice, okupljajui ljude koji uivaju u dogaaju, uz istovremeno prikupljanje sredstava. Grupne trke/etnje Sportske aktivnosti Umjetnike izvedbe/predstava talenata Aktivnosti za unapreenje zajednice Koncerti Susret sa slavnim linostima Drutvena suradnja Prodaja Sajmovi i bazari
54
DODATAK 4
OSNOVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA PROJEKTA

BiH, od 1996. godine, uglavnom ovisi o donatorskoj pomoi. Naroito u periodu poslije rata, kada je bilo dosta novca na raspolaganju, i relativno malo organizacija za dobivanje i efektivno distribuiranje te pomoi. Proces pisanja prijedloga projekata obino je bio vrlo neformalan u ovakvom okruenju, jer je bilo malo stvarne konkurencije, i adekvatnih resursa za njihovo proirenje na vei broj organizacija. Meutim, dosta promjena desilo se u posljednjih nekoliko godina. Na raspolaganju je sve manje grantova, jer su se donatorske organizacije premjestile na druga uarena podruja, ili su poele osjeati donatorski umor na podruju BiH. Ove promjene uinile su proces takmienja za dobivanje grantova ozbiljnijim i teim, i samim tim, nainile proces apliciranja prijedloga projekata vanijim. Morate dokazati da imate inovativne ideje i dokazanu sposobnost da realizirate program koji planirate, kako biste se efektivno takmiili za ograniene iznose donacija. Umjetnost pisanja prijedloga projekata je zasebna tema, i na Internetu postoji dosta resursa koji vam mogu pomoi da budete jo uspjeniji. Meutim, sljedea pitanja daju pregled nekih osnovnih informativnih elemenata, koji su dio jakog prijedloga projekta.17 Ime, adresa i kontakt osoba informacije? Ko je glavna kontakt osoba za bilo koja pitanja u vezi prijedloga? Koje potrebe zajednice pokrivate? Gdje ste smjeteni? Gdje su smjetene zajednice kojima pruate usluge? Koliko finansijske podrke traite? ta predlaete da ete uraditi sa donacijom koju traite? Hoe li donacija biti koritena za specifine aktivnosti? (Ukljuite i detaljan budet!) Na koji nain predlaete da ete implementirati predloene aktivnosti i u kojem vremenskom okviru? Kako ete procijeniti uspjeh vaeg programa? Koje planove za izvravanje procjene imate na umu? Koje usluge i programe ste proveli u toj zajednici u prolosti? Koji su vai predloeni planovi u blioj i daljoj budunosti? Ko su kljune osobe u vaoj organizaciji? Koje su njihove sposobnosti? Jesu li vai programi u prolosti bili uspjeni? Kako znate da su bili uspjeni? Sa kojim donatorskim organizacijama ste radili ranije?
17
Koliina informacija koju moete napisati u prijedlogu projekta bit e ograniena brojem stranica koji je stavljen kao limit u vodiu za pisanje prijedloga.
55
NEKA ZLATNA PRAVILA PRIPREME PRIJEDLOGA PROJEKTA Odlina ideja ne garantira odlian prijedlog projekta. Imajte na umu sljedee: Pratite upute! Neki pozivi za prijedloge projekata ukljuivat e veoma specifine upute za aplikaciju, kao: informacije koje moraju biti ukljuene, ogranienje stranica, zahtjev za dostavljanje preporuka, i drugi zahtjevi. Drugi pozivi e biti nejasni, i mogu dati malo ili nimalo prijedloga o tome kako ispuniti aplikaciju. Vodite rauna o tome da pratite bilo koje upute koje dobijete, ukljuujui i naznaeno ogranienje broja stranica. Nazovite donatorsku organizaciju da pitate za bilo kakva pojanjenja. Budite specifini! Objasnite tano ta namjeravate raditi, kako to namjeravate izvesti i ko e biti ukljuen u to. Uradite svoj dio posla, koji se odnosi i na sagledavanje rezultata koje ste nedavno ostvarili, kao i na sagledavanje zadataka i interesa donatorske organizacije, kako biste dokazali postojanje komplementarnosti. Ukljuite komponentu evaluacije u va prijedlog projekta, kako bi potencijalni donator razumio kako planirate procijeniti uspjeh vaeg programa. U mnogim aplikacijama trait e se specifini planovi za evaluaciju. ak i ako ne budu traeni, kratak, ali precizan saetak vaeg evaluacijskog plana (naprimjer, procjena u sredini i na kraju projekta) pokazat e ne samo da ste usredsrijeeni na zavretak projekta, nego i na njegov uspjeh. Vodite rauna o tome da aplikacija bude uredna, ista, organizirana, profesionalna i laka za itanje. Iako moda mislite da opis vae organizacije i prijedloga projekta mora biti dug i detaljan, vanije je zapamtiti da je va prijedlog samo jedan od mnogih koji e biti pregledani. Vodite rauna o tome da va prijedlog projekta bude itljiv, i da osoba koja ga bude pregledala moe brzo pronai sve informacije koje su joj potrebne. Budite svjesni krajnjeg roka za dostavljanje aplikacije, i to potujte! U najgorem sluaju, zakasnjele aplikacije nee biti uraunate od strane donatora; u najboljem sluaju, kanjenje e biti povezano sa vaom organizacijskom i menaderskom praksom. Nakon toga to dostavite vau aplikaciju, kontaktirajte donatora, kako biste dobili njegovu potvrdu o primitku vae aplikacije. Nakon to predate va prijedlog projekta, razmotrite i to da nazovete donatora, kako biste pratili status procesa pregledavanja, i ponudili se da odgovorite na bilo koja druga pitanja koja mogu imati. Ovo e naznaiti va ozbiljan interes za takmienje, i poveat e line kontakte izmeu donatorske organizacije i vae kole.
56

Finansijski Vodič

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Finansijski Vodič

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Decembar 2009. godine

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Zineta Boguni, Munir Helvida, Jasminka Kurevi,

Ivanko Magani, ore Mrevi, Marija Naletili,

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Jaa osjeaj aktivnostima

ta se treba raditi; Zato se to treba raditi; Kako to raditi.

Poveava uinak ulaganja oskudnih javnih resursa; Prepoznaje i definira odgovornosti;

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

4.4. Procjena trenutne situacije

4.7. Osobitosti misije

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

4.8. Utvrivanje ciljeva

ta se eli postii? Koliko se eli ostvariti? U kojem periodu?

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

5. Budet kao dokument

Budet poduzea ili institucije

Budet moe biti: lini, dravni i budet poduzea ili institucije.

5.3. Budetski principi

Lini (ili porodini) budet prikaz

Dravni budet je sumirani plan

Princip potpunosti: Svi prihodi

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Princip jedinstvenosti: Svi prihodi

Princip otvorenosti: Sve debate

tanosti: Prihodi i rashodi moraju tano odgovarati

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

6. Planiranje budeta ope smjernice

Koliko e te aktivnosti kotati (faza

implementacije politika djelovanja i programa); (praenje izvoenja i procjena).

Kako e se pratiti postignua ciljeva

Prolost; Sadanjost; Budunost;

to treba uraditi u budunosti

Na koji nain e to biti uraeno, jer

ta koristiti za dostizanje cilja

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

6.3. Budetski kalendar u Federaciji BiH i RS

Do 1. oktobra tekue godine,

Ministarstvo finansija duno je, do

Do 1. novembra tekue godine, za

Budetski korisnici su obavezni, do

Do 31. decembra Parlament

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Do 1. jula, Ministarstvo izdaje

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

7. Direktor kole i finansije

7.1. Nadlenosti direktora kole u oblasti finansija

Surauje s resornim ministarstvom

Surauje sa nevladinim i vladinim

Pregleda i ovjerava raunovodstvenu

Prati stvaranje obaveza (rashoda)

Organizira unutarnju kontrolu;

FINANSIJSKI VODI ZA DIREKTORE OSNOVNIH I SREDNJIH KOLA

Izvriti obnovu znanja o propisima

Pregledati kretanje broja uenika u