VELIKA ILUSTRIRANA POVIJEST SVIJETA SVEZAK 1 i 2

1 ) LEDENA DOBA Predledeno doba 1000 000 600 000 1 ledeno doba ( GUNZ ) 600 000 540 000 1 toplo doba ( GUNZ MINDEL ) 540 000 480 000 2 ledeno doba ( MINDEL ) 480 000 350 000 2 toplo doba ( MINDEL RISS ) 350 000 - 260 000 3 ledeno doba ( RISS ) 260 000 150 000 3 toplo doba ( RISS WURM ) 150 000 75 000 4 ledeno doba ( WURM ) 75 000 8 000 4 toplo doba ( u njemu ivimo ) 8 000 jo traje

2 ) Postanak prvih visokih kultura U Egiptu Nil poinje rasti u 6mjesecu a najvii vodostaj ima u 9 mjesecu, sredinom listopada se polako vraa u staro korito U Mezopotamiji rijeke bujaju od oujka do lipnja.

a)MEZOPOTAMIJA Sumerske hramske drave : 4000 gprne je doba Obeidske kulture, ona se irila iz Babilonije u srednju i sjevernu Mezopotamiju gdje je istisnula stariju kulturu Halaf. U tom se periodu sve ee pojavljuju peati koji su bili rezani iz kamena ili napravljeni tehnikom ljevanja bakra u kalupe ( ta je tehnika preuzeta iz novosnovanog naselja Suza u Elamu). Hram je bilo sredite naselja i tada se pojavljuju prvi sveenici koji su bili i planeri izgradnje i unapreenja naselja. Zbog brzog razvoja i sistema navodnjavanja brzo se poveavao broj stanovnitva. Razvoj je dosegao vrhunac u posljednjim stoljeima 4 tisuljea u razdoblju Uruka. U to vrijeme se otkriva kota koji se primjenjivao na lonarskom kolu i kod kola. U 3 tis. se javljaju silitine od barka i olova te barka i kositra

Babilonski centri su bili Uruk,Eridu,Ur i Ki. U babilonije je krajem 4 tis izumljeno pismo koje je sluilo u prvom redu gospodarskim potrebama hramova. Sumerani su bili prvi stanovnici Babilonije, neznaju se imena njihovih poetnih vladara, prvi koji se poimenice spominje je Mesalim iz Kia 2600gprne. U tom periodu ( 3tis) nastaju ZIGURATI, a najpoznatiji je zigurat ANU s bijelim hramom iz Uruka. Negdje oko 2600gprne javljaju se prve dinastije u Babiloniji.

GRADOVI

JERIHON : (BLISKI ISTOK)najstarije gradsko naselje izmeu 7000 5000gprne. Prvu fazu Jerihona A karakteriziraju okrugle kue graene od erpia. U kasnijoj fazi naselje je bilo utvreno kamenim zidinama. Ni u fazi Jerihon A ni Jerihon B nema keramike, u fazi B pojavljuju se pravokutne graevine a zidovi i podovi su ponekad obojani u crveno. Grobovi se nalaze ispod kunih podova, glave mrtvih su iz kultnih razloga odvojene od tijela. QALAT JARMO : ( IRAK) u sjevernom Iraku je najstarije poznato seosko naselje u Mezopotamiji. Pripada dobu predkeramikog neolita. CATAL HUYUK : ( MALA AZIJA) veliko gradsko naselje, datacija 7000gprne. Grobovi se takoer nalaze ispod kunih podova, meso je prije pokapanja bilo skinuto sa kostura a dijelovi kostura su se bojali u oker,plavu ili zelenu boju a potom su bili umorani u rogoine i tako sahranjeni. Nije bilo ulica pa su se ljudi kretali po krovovima kua. ERIDU : razvoj je poeo oko 5tis prne, ve u najstarijim slojeima potvreno je postojanje svetita koje kasnije postaje sredite Zigurata iz 3 tis koji je posveen bogu EASUM ENKI(bog mudrosti)

KASNI NEOLITIK ( ENEOLITIK) : TELL EL OBEIDSKA kultura otprilike 3500gprne. Nazvane je po jednom nalazitu kraj El Obeida u blizini Ura. Bila je jako rasprostranjena kultura od Irana do Sirije. SUZA postoje slojevi Suza I i II, traje do 3000gprne. Keramika je dovedena do savrenstva, znamenit je peat tj peatna ploa sa rupom u sredini na jednoj stani ima prikaz ovjeka sliog demonu koji ima rogove muflona a okruuju ga dvije zmije.

URUKU WARKA kultura 3200 gprne SUMER 3000 2340gprne : sumerska epoha traje sve dok vlast nisu preuzele semitske dinastije AKADA. Dijeli se na dva dijela :1) doba perioda Djemdet Nasr i 2) ranodinastiko doba gradskih drava URUK,UR,KI,LAGA.(2700 2340) - 1) 3000 2700 doba Djemdet Nasr nazvano po naselju u junoj Mezopotamiji, za taj period su karakteristine faze URUK III i II. pismeni izvori za taj period su uglavnom gospodarske i upravne isprave. Sumerski popis kraljeva (1794gprne) koji je sastavljen pod dinastijom ISIN spominje za vrijeme kada je kraljevstvo silo s neba do velikog potopa , 5 dinastija s njihovim gradovima.

POTOP pred kraj 4 tis dolo je u Mezopotamiji do potopa tj do katastrofalne poplave velikog podruja. Jedanaesta ploa o Gilgameu sadri detaljan izvjetaj o potopu koji odgovara opisu iz Biblije. HRAMSKI GRADOVI vodeu ulogu imalo je sveenstvo na ijem je elu bio vladar koji se na sumerskom jeziku kae EN, LUGAL,ENSI. Najvaniji hramski gradovi su ERIDU,LAGA, GIRSU, NIPUR, KI a kulturno vodee sredite je bio URUK s velikim svetitem posvenim EANNI. VJERA iz ovog doba nam nisu poznata imena bogova a gradska boanstva se ne prikazuju kao ljudi/osobe nego simbolino. U kasnijem perodi se spominje boica Inanna iji su kultni simboli naeni u Uruku. Veliko znaenje u kultu su imale rtve ( uglavnom se rtvuju ivotinje i ivene namirnice). PISMO sumersko se pismo moe daoakzati od faze URUK IV i to je bilo slikovno pismo u kojem su rijeli izraene slikovnim znacima. Prijelaz na slogovono pismo izveden je tek u RADODINASTIKOM PERIODU. Raunalni sustav im je seksagezimalni- brojka 60 je najvea cjelina. - ELAM nosioci kulture ELAMITI ( podrijetlo nepoznato, jezik nepoznat, glavni graz SUZA) - 3000 gprne - SUZA C je suvremenik sumerskom periodu EMDET NASR. Na peatima valjcima su esto prikazana demoska bia. Na prijelazu iz stupnja C u D javljaju se po prvi put glinene ploice s pismom koje se oznauje kao protoelamsko pismo( jedna vrsta piktografskog pisma). Sumer 2700-2340gprne. :

KI prvi kralj I din Meberagezij on je bio u ratu sa Gilgameom od Uruka. Od ovog perioda vlada kralj a ne vie najvii sceenik/kralj. Naslov kralj Kia je titula prestia. LAGA Eannatum 2460 je nosio nadimak kralj Kia, on je zavladao nad nekoliko sumerskih gradova. Vaan dokaz o tim sukobima je tzv Eannatumova Jastrebova stela na kojoj se velia njegova pobjeda na gradom Ummom. UR UMMA Lugalzagezi 2355gprne razorio je grad laga, stavio pod svoju vlast Uruk i Eridu. Imao je titulu kralj zemlje Sumera pa se po tome dade zakljuiti da je htio stvoriti ujedinjenu sumerski dravu ali u tome nije uspio jer ga je pobjedio SARGON I. MARI

AKADSKA DRAVA Sargon i Sargonidi Sargon je bio asnik u slubi vladara Kia, iskoristio je svoje umjee i poloaj te zagospodario zemljom. 2340godine porazio je Lugalzagezija i javno ga izloio ruglu svjetine u Enlilovom hramu u Uruke stavivi mu oko vrata vile. Sa Sargonom su Semiti doli do vladajueg politikog poloaja u zemlji. Rezidencija mu je bila sjeverno do Sumera, neotkriveni grad Akad koji je morao biti blizu Kia. Njegova se vlast prostirala od Perzijskog zaljeva do brijegova Amanusa, od gorja Zagros do Sredozemnog mora. Kako u Mezopotamiji nema nalazita kovina, kamena i drva cijelo gospodarstvo je ovisilo o uvozu. Sargon je taj problem rijeio tako to je u osvojenim zemljama uveo plaanje danka ime je napunio blagajnu i onda novac koristio za uvoz potreptina i graevinskog materijala. Kao znak svoje moi ostavljao je u osvojenim zemljama vojniku postrojbu pod zapovjednitvom akadskog guvernera. Njegova je drava bila jedna vrsta kolonijalne drave koja je funkcionirala dok su lokalni knezovi priznavali Sargonu vlast. Zadnjih godina svoje vladavine ovaj je macan uguio ustanak kojem su se prikljuili i neki sumerski gradovi. Nasljedili su ga sinovi Rimu 2284-2275 i Manitu 2275-2260. Obojica su bili ubijeni u revolucijama unutar samog dvora. I tako se polakao raspadala ova velika drava, samo je predzanji vladar akadske dinastije Naramsin 2260 2223.jo jednom uspostavio dravno jedinstvo. On je vladao veim podrujem nego Sargon. Uzeo si je titulu kralj etiriju starana svijeta i prvi je mazopotamski vladar koji se dao oboavati poput boga. Zemlju polako proimaju unutarnji nemiri i pokuaju Sumerana da Uruk postane sredite zemlje. Sve je to oslabilo dravu i pomoglo Gutejcima da da je osvoje. Gutejci su napali sa sjevernih planina. Tualjka povodom napada Gutejaca ide ovako : Gucij gorski zmaj, neprijatelj bogova, odveo sumersko kraljevstvo u planine i sumer zalio neprijateljstvom. Gutejci su zavldali sjevernom akadskom dravom dok je juni dio ostao relativno nezavisan. Iz Podruja Uruka i Ura tada dolazi spasitelj. Vladar Utukengal je

imao mo da istjera Gutejce ali nije, njega je sa prijestolja sruio Urnamu od Ura 2111-2094.koji je osnovao III dinastiju Ura i maknuo Gutejce. Kraljevi ove dinastije su se nazivali kralj Sumera i Akada i zahtjevali da ih se tuje kao boanstvo. Obnavljali su svetita za vrijeme svoje vladavine koja je trajala oko 100 godina. Doba III din Ura naziva se Sumerska renesansa i ona je zavrili ponovnim prodiranjem Semita koji su onda konano uklonili sumerski narod s pozornice povijesti. TRIVIA : -Sargona je majka ostavila u koari u rijeci ( kao Mojsije, Romul i Rem ), naao ga je vrtlar kralja Ur Zababe kojeg je kasnije Sargon svrgnuo. - Sargon se okrunio u hramu Enlilovom u Uruku i uzeo titulu kralje etiriju strana svijeta - jezik je akadski ali se sumerski zadrao kod kulta i uenjaka. A kako nemaju svoje pismo slue se sumerskim klinastim pismom - zadnji kralj je u Durul 2173-2159??? - vjera : sargonidi su pri onivanju akadske drave zadrali sumerski panteon a veini bogova su samo promjenili imena. Sjedite boga Utua je premjeteno iz Larse u Sipar i pri tome je njegovo ime promjenjeno u ama. Inana boica ljubavi u Uruku postaje Itar u Mariju. Postoje dva ogranka bogova : 1) Nebeski bogovi ili IGIGI 2) Zemaljski bogovi ili ANUNAKI. Vrhovnitvo ima nebeski bog Anu ili AN. Njegov enski sudrug je Antum. Enki je bog voda. Anum vlada nebeskim pojasom izmeu ekvatora i rakove obratnice a Enlil sjeverno od toga. Nargal je bog podzemlja, simbol mu je ezlo sa lavljom glavom. Sin je mjeseev bog. Itar je najomiljenija boica.

Malo vie o GUTEJCIMA - polucivilizirana plemena iz Irasnkog gorja. Njihova vladavina traje negdje od 2200-2116???. Tvrdi se da je njihova pradomovina Luristan, imaju svijetlu bolju koe. Upotrebljavali su akadski jezik i oponaali stil akadskih kraljeva. Nepostoje svjedoanstva o bilokakvoj umjetnosti.

SUMERSKA RENESANSA III dinastija Ura 2111-2003 2111gprne osamostalio se namjesnik Ura, Urnamu i osnovao II dianstiju Ura. Glavni grad je postao Babilon. Dravni jezik je bio sumerski ali upotrebljavao se i akadski. Urnamuova dinastija ima u svom naslovu titulu

brat Giglamea ili sin koga je rodio Ninsun. Drugi dio naslova je bio Kralj Sumera i Akada. Za vrijeme njegove vladavine prijanji namjesnici patesi postali su inovnici. Urnamuov kodeks je sauvan samo u fragmentima kao prijepis starobabilonskog doba. Iz doba III din naeno je vie od 100 000 upravnih isparava.

RAZDOBLJE ISIN LARSA 2017-1763gprne ISIN III.din Ura nestala je nasilnim pruzimanjem vlasti. Ibi Sin zadnji kralj III dinastije Ura imenovao je Ibieru iz Marija vrhovnim vojnim zapovjenikom u ratu protiv semitskih nomada Martu ili Amoriana. Poto mu je povjereno zapovjednitvo nad gradom Isinom on se osamostalio i osnovao dinastiju ISIN. Ubrzo mu se priljuuju i drugi ensiji pa tako pod svoju vlast stavlja vei dio Babilonije. Ibi Sin je nastavio vladati u Uru ali ubrzo ga napadaju Elamiti te je Ibi Sin odveden kao ratni zarobljenik u Elam. Ibieru je nekoliko godina kasnije protjerao Elamite iz Ura. Dinastija Isin traje oko 200 godina (2017-1817). Larsa Naplunum(2025-2005) Amorianin napravio je prevrat u Larsi. Larsa je od kralja Gungunuma ( 1932-1906) samostalan grad. Pod kraljem Rimsinom ( 1827-1763) pobjedila je Sinmagira(1827-1817) posljednjeg kralja Isina te je tako dolo do neke vrste personalne unije Isina i Larse koja je potrajala sve dok Hamurabi nije podvrgnuo cijelu Babiloniju pod svoju vlast.

TRIVIA o Gilgameu prema popisu vladara on je 28 vladar Uruka nakon potopa ( pljesak za Gilgu) =)

BABILON STAROBABILONSKO RAZDOBLJE 2003-1595 ( od sloma novsumerske drave Ura do kraja Hamurabijeve drave) Sumuabum 1894-1881 osniva I. Babilonske dianastije. Babilonija pod Hamurabijem Hamurabi 1792-1750 nakon smrti Samsidada od Asura iskoristio je razdoblje slabosti Asirske drave i osvojio vane gradove na Eufratu i Tigrisu. Na sjeveru je pretvorio vie gradova u utvrde i garnizone i zbog toga izazvao Asriju, Elam, Enun i Malgium da sklope savez protiv Hambija. Hambi osvaja larsu a 1762 pobjeuje savez Gutejaca, Asiraca i Enuna. Njegova drava se raspada pod njegovim sinom Samsuluna 1749-1712. Samsuilunini nasljednici nisu mogli odoliti napadu Kasita koji vjerojatno uz pomo Hetitskog kralja Murilija 1595 svrgavaju Hambijevu dinastiju.

KASITI - nezna se tono podrijetlo Kasita , zna se da je na poetku 16st u Babilonu vladala jedna kasitska dinastija pod kraljem Agumom II. on nosi naslov kralj kralj Kasita i Akaana te kralj Babilona. U 13st javljaju se dva nova mona neprijatelja Asirija pod Tukulti Ninurtom na sjeveru i Elam pod Unta Napiriom na jugu. Zadnji Kasitki vladar odveden je u elam kao zarobljenik a u to vrijeme je i ukraden kip Marduka zatitinika Babilona. KUDRUM granini kamen sa svojim reljefima govori o vjerskim i pravnim shvaanjima.

ELAM U doba Sargonida u Elamu vlada dinastija AVAN, Sargon je oteo kraljevsku vlast Lu-Janu 8 kralji dinastije Avan i nakon osvajanja Suze ga ostavio kao vladara. Tek za vrijeme Naramsina od Akada je Hita djelomino oslobodio Elam od Akadske vlasti a potpuno osloboenje se dogodilo napadom Guta. Starije Elamsko razdoblje 2000 1500 nakon pada dinastije Avan, Elamom jedno stoljee vladaju Gutejci a nakon njih jedno stoljee Gudea od Lagaa i ulgi od Ura dok nije doao IMA. Trei kralj dinastije imaida je zarobio Ibi Sina. Oko 1850 u Elamu dolazi do nove dinastije Epartida koja je vladala do oko 1500gprne. U upravi zemlje dolazi do promjena stvoren je tzv obiteljski trijumvirat u kojem su bili otac ( glavni kralj ili veliki regent), njegov mlai brat(podkralj) i njegov najstariji sin(regent). Taj obik vladavine naziva se i dinastija velikih regenata. Pravo im je slino kao i u Babilonu te se moe zakljuiti da se Hamurabijev zakonik primjenjivao i u Elamu. U hamurabijevo doba dolo je do saveza protiv njega iznmeu trijumviratora Sirkutha I, imut Vartaa i ire Palar Nuhpak no savez je pobjeen. 1730 velikm regentom je postao Kuter Nahunte i krenuo na Akad u osvetu zbog poraza svog strica ire palar Nahupaka i uspio je, pobjedio je Akaane. Srednje Elamsko razdoblje 1500-1000. Kasitski kralj Bailona Kurigalcu II napao je Elam nakon svog poraza od Asirije. Elam je poraen ali Kasiti nisu dugo vladali Elamom jer je Igahalki podigao bunu i osnovao svoju dinastiju. Na vrhu Elamskog panteona je boica Pinenkir a na jugu se tuje i njezina sestra Kiriria koja je sa Humbamom najveim mukim bogom imala sina Hutrana. Boica Lagamal i Inikarat primaju mrtve na ulazu u podzemni svijet i dovode ih do Inuinaka vladara podzemnog svijeta.

ASIRIJA asirci su ranije bili zvani Subareji, jezik im je dijalekt Akadskog. Asur postaje samostalan pod Iluumom iz dinastije Pucurasura. U 18st asiriju je pobjedio Hamurabi te se o njoj do 15 st malo zna. Srednje Asirsko doba 1400-1000 = Eriba Adad I ( 1392-1366) se prvi naziva namjesnikom boga Enlila. Tek je njegovom sinu Asur ubalitu polo za rukom osloboditi Asiriju i proiriti joj granice i na dravu Mitanaca. almanaser 1274-1245 nasljeuje ga Tukurti Ninurta koji unitava Babilon. Karum faktorije koje su imale diplomatsku funkciju.

AMORIANI dolaze oko 2000 gprne u drugom semitskom valu, nazivaju se skupnim imenom Martu a u Akadskim izvorima su Amuru. Najpoznatiji Amorianin je Abraham praotac Izraelaca. HURITI I DRAVA MITANACA nezna se kojem narodu pripadaju, doli su sa sjevera ili sa istoka, najpoznatiji vladar je Jarim Lin koji je bio vladar drave Jamhad s glavnim gradom Halpom ( Alep). Svoju rezidenciju je preselio u Alalak. U 14 st su pod Hetitima U zadnje tisuljeu prije nove ere osnivaju na jezeru Van dravu zvanu Urartu.

HETITI Oko 2000prne sa sjevernog kakvaskog podruja u Anadoliju prodiru Hetit. Oni govore indoeuropskim jezikom. Tada ostali indoeuropljani prodiru i u podruje Hurita na jezeru Van i izazivaju njihovu seobu prema jugu do gornje Mazopotamije i Sirije gdje kao Mitani podiu svoju dravu koja je postojala skoro jednostoljee. Prvi dokument na hetitskom jeziku ja sastavio Anita prvi kralj Kusare 1700gprne. Anitini nasljednici premjestili su glavni grad u hatuu dananji Bogazkay . hetitska je drava slavila svoj najvei trijumf za vrijeme Murilija I oko 1600gprne koji je prodro skroz do Babilona i zauzeo taj grad. Nije bilo centralne uprave niti su svi lokalni knezovi priznavali njihovu vlast + velika udaljenost od Hatue do Babilona uzrokovalo je da Hatiti nisu mogli zadrati ono to su osvojili. U prvoj polovici 15st kralj TELEPINU uvodi red u nasljeivanje prijestolja. Oko 1375 javlja se upilulijuma koji pod svoju vlast stavlja dravu Mitana i prostrana podruja Sirije do Libanona. Iskoristio je to to Sirija prolazi kroz krizu i to je Babilon bio pod Kasitima i da je Egipat slab zbog reformi Amenofisa IV (Eknaton) te osvajaju velku koliinu terotorija i pored Egipana i Kasita postaju trea velika sila na Drevnom istoku.upija nasljeuju Murili, Muwatali i Hatuili III.

b)FARAONSKA DRAVA - predinastike kulture u Egiptu : 4500gprne kultura Merimde i Faiyum 4000 gprne kultura Badari 3800 3000gprne kultura Negada I 3400 2950 kultura Negada II 2950gprne Menes ujedinjuje Gornji i Donji Egipat i osniva I dinastiju Za razliku od Mezopotamije gdje je pismo bilo u svrsi hramskog gospodarstva u Egiptu pismo se upotrebljuju za opisivanje politikih i ratnih uspjeha te zapisivanju imena vladara. Sakralno kraljevstvo dolazi do izraaja ve u I din za vrijeme Menesa. On se kao i njegovi nasljednici uvijek u prikazima pojavljuje zajedno sa Horusom sokolom ( simbol boga svijetla Horusa koji je u vladaru poprimio ljudski oblik). Vladar se shvaao kao utjelovljenje boanske moi tj postao je bogom. Smru vladara njegovo postojanje ne prestaje. Prvi likovi bogova nastali su u Egiptu u ranodinastiko doba tonije prvi prikaz je prikaz boga Ptaha za vrijeme I din. Prie oko bogova nastale su u vrijeme III din, najvanija pripovjest toga doba je ona o borbi Ozirisa i Seta. Set ubije Ozirisa i raskomada nejgov le te razbaca dijelove tijela po cijeloj zemlji, Horus Ozirisov sin skupi sve dijelove oeva tijela, osveuje se Setu i stupa na prijestolje = ta pripovjest opravdava boanskom voljom mo i vladavinu egipatskog vladara. Stara drava mumificiranje preminulih se prakticiralo od III din. U doba te dinastije se poinju javljati problemi tonije pojavljuju se naznake krize jer se pojavljuje misao da je sunani bog Ra jai od kralja boga i to dovodi u pitanje pojam o svemoguem bogu kralju. Kefren IV din je napustio zahtjev da bude bog svijeta ( Horus) i nazvao je sin RA od tada je legitimni naslov za vladara FARAON. U ovome je vidljivo smanjenje moi jer je faraon od svemogueg kralja boga postao samo ovozemaljski zastupnik neke vie sile. Iza ovih previranja stoji kao i obino politika. Sve vie jaaju inovnici i okruni poglavari koji ograniavanju mo prijestolja. Za primjer u V din inovniki grobovi po svojoj raskoi nimalo ne zaostaju za faraonim grobovima. Za vrijeme Pepija II ( zadnjeg vladara VI din) kriza je na vrhuncu vidljivo u tome da faraonska kua vie nema znaenje. U V din u umjetnosti kraljevski likovi postaju ljudskiji i osobniji, sve je vie prikaza inovnika i pisara dok u VI din faraon je prikazan kao bespomono dijete u naruju svoje majke.

Egipat 3000-2700gprne I i II dinastija Tinita

Maneton kao osnivaa prve dinastije navodi MENESA iz grada Tinisa u Donjem Egiptu. Iz njega je bilo jo 7 kraljeva prve dinastije. MENES NARMER je vladao 67 godina. Vjeruje se da je on osnovao grad Memfis koji je posato sredite uprave. Iako je on ujedinitelj zemlja ona je i dalje podjeljena pa tako postoje dva sredita Tinis i Memfis i dvije grobnice u Abidu u Gornjem Egpt i Sakara u Donjem Egpt( nezna se koja graobnica sadri tijela a koje su samo KENOTAF jer su svi grobovi opljakani). Prvi vladari su koristili titulu gospodar gornjeg i donejg egipta te Horus a na mnogim prikazima atribut im je boanskih Horus sokol. Za prvu dinastiju znani su vladari : MENES NARMER AHA DJER UVEDEN JE SUNANI KALENDAR DJET ENA MU JE MERET NEIT UDIMU ADJ IB MIEBIS SEMERKET KA A

II dinastija zahvaljujui unutarnjim nemirima na vlast je doao HETEPSEKMUJI. Imaju takoer 9 vladara koji vladaju u Tinisu iako je Memfis glavni grad.

Gornji Egipat simbol je jastreb i bijela kruna Donji Egipat simbol je zmija Ureus i crvena kruna Ve je drava kralja Menesa inovnika drava. Najvaniju slubu ima vezir i sudac velike dvorane koji se ponekad naziva i predstojnik itave zemlje sjevera i juga. Religija u drevnom egiptu osnavna religija su lokalna boanstva koja vladaju u okruzima. Nakon ujedninjenja pojaava se mo Seta i Horusa. Horus je u to doba bog koji je u vjenoj borbi sa Setom( prikazan kao bie udnovata izgleda, on je naoruani ratnik sa ivotinjskom glavom, savijenim kljunom i dugim uima). Oziris je bog carstva mrtvih, on je mu boice Izide. Prikazan je kao ovjek umotan poput mumije a na glavi nosi kapu ukraenu perjem. Ra je bog svemira, njegovo ime znai sunce, nalazi se u prikazima kao bog sokol sa sunevim kolutom kojeg okruuje zmija oko glave . Knum je gospodar Elefantine i uvar izvora Nila. On je stvoritelj svih ivih bia. Prikazuje se kao ovjek sa glavom ovna s dvostruko zavinutim rogovima.

Ptah je zatitnih kipara, kovaa i svih umjetnika, gradski bog Memfisa. Prikazan je poput mumije oiane glave. Maat je boica istine i pravednosti. Faraon se u rtvenim prikazima uvijek prikazuje sa slikom boice Maat na svom otvorenom dlanu.

Kult Mrtvih le se preparira otopinom soli i natrijeve luine a zatim se obavije lanenim vrpcama koje su proete smolom. Na kraju se premae slojem tuka pa se u njemu oblikuje mrtvaev lik. Egipani u liku skarabeja potuju jutarnje sunce , njegova slika kao hijeroglifa znai postojati ili postajati. Vei skarabeji se stavljaju u ovoj mumije u znak skorog uskrsnua ili se stave u mrtvaeva prsa na mjesto izvaenog srca.

Egipat 2700-2480gprne III din prijelaz iz II u III din je vezan uz kraljicu Nimaat Apis-ona je jedna od ena Ka sekemija ( zadnjeg vladara II din) i majka Djoser ( osniva III din). IV din kraljica Heteferes je svoju krunu predala svom polubratu/muu Snofruu koji je osnova IV din. Glupaa Snofruova piramida je u Daaru. Kaopsova je u Gizi ( 10 km sjeverno od Memfisa).

V dinastija najvanija knjievnost toga doba su textovi piramida ( to su textovi koji se daju mrtvacima kao vodi u prekogrobnom ivotu), osim te postoje i mudrosna knjievnost koju je navodno stvorio vezir Ptahotep i ona sadri upute o ivotnoj mudrosti koje poivaju na istom principu koristi. TRIVIA/ZANIMLJIVOSTI Najstariji vrtovi potjeu iz Egipta 2500gprne. Ti su vrtovi u neposrednoj blizini palae, zasnovani su u obliku pravilnih etverokuta i opasani su visokim zidinama. U Novoj dravi piramida je i dalje kraljev grob samo to vie ne stoji samo nego je dio veeg kompleksa. Taj princip gradnje poeo je primjenjivati Mentuhotep II. Pod Sesostrisom I. konaan oblik je dobio egipatski obelisk, koji je poznat ve od V dinastije. Kartua oblik kartue za egipane predstavlja svijet a obrubni krug znai sunevu putanju. Da bi se pokazalo da je faraonu podloan itav sviejt njegovi amblemi s imenom ovieni su takvom olovnom kartuom.

Sad dolazi dio koji fali u knjizi poto postoje kreteni koji kradu po 50 stranica iz knjiga pa od V din skaemo na 18 din. Isto tako u Mezopotamiji fale

Hetiti(cijeli iako imate gore neto napisano o njima ali to je iz uvoda knjige poglavlje od 70 i neto strana o Hetitima je misteriozno nestalo u knjizi) i Mitanci(neto malo). =(

EHNATONOVA VJERSKA REFORMA Amenofis IV 1364-1347 uvodi novo boanstvo Atona iliti sunev disk bez krila koji postoje jedini bog. Nova rezidencija je u Amari. 1350 Semenkare mu postaje suvladar, on je mu od najstarije kerke Amenofisa i Nefertiti, Meritaton. Nakon to je Amenofis umro Semenkare ga je nasljedio ali je kratko vladao. Njega je nasljedio drugi zet Tutankaton koji se izmirio sa Amonovim sveenicima i promjenio svoje ime u Tutakamon. Nakon to je ovaj micek tragino najvjerojatnije pao da konja ili kola i dobio sepsu te umro, nasljedili su ga AJ na jugi i Horemheb na sjeveru. AJ ubrzo umire poto je ve bio ovjek u godinama i tako Horemheb postoje jedini kralj najvjerojatniji osniva 19din.

=)