POHVALE KINESKOJ STUDIJI

Ovu bi studiju trebalo smatrati Grand Prixom epidemiologije. - New York Times

Na polju znanosti o prehrani svi polaze od T. Colina Campbella, koji je jedan od ve likana log podruja. Ovo je jedna od najvanijih knjiga o prehrani ikada napisanih. itanje ove knjige moe vam spasiti ivot. - Dean Ornish, dr. med., Osniva i predsjednik, Istraivaki institut za preventivnu medicinu, kliniki profesor medicine, Kalifornijsko sveuilite, San Francisco autor knjiga Dr. Dean Ornish's Program for Reversing Heart Disease i Love & Survival

Napisana iskreno, hrabro i jasno, s intelektualnim potenjem i dubokom pronicljivou, ova dojmljiva knjiga predodreena je da bude jedna od najvanijih knjiga desetljea. Pone li se primjenjivati u praksi, Kineska studija pokrenut e novu eru zaraznog zdravlja. - Dr. sc. Hans Diehl, MPH, FACN Institut za medicinu naina ivota Autor bestselera i osniva CHIP-a

Kineska studija Colina Campbella vana je i vrlo itka knjiga. Zajedno sa svojim si nom Tomom Colin Campbell prouava odnos izmeu prehrane i bolesti, a njegovi zakljuci su zauujui. Kineska studija pria je za koju se mora uti. - dr. sc. Robert Richardson, dobitnik N o b e l o v e n a g r a d e

Kineska studija najuvjerljiviji je dosad iznesen dokaz o prevenciji sranih bolesti, raka i drugih zapadnjakih bolesti putem prehrane. Knjiga je preporuljiva i za ekonomski razvijene zemlje i za zemlje koje prolaze kroz brzu ekonomsku tranziciju i promjenu naina ivota. - Dr. sc. J u n s h i C h e n , dr. m e d , vii istraivaki profesor Institut za prehranu i sigurnost hrane, Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti

Kinesku studija izvanredno je korisna, besprijekorno napisana i vrlo vrijedna. Rad dr. Campbella revolucionaran je u svojim implikacijama i spektakularan u svojoj jasnoi. Iz ove hrabre i mudre knjige nauio sam neizmjerno mnogo. elite li jesti slaninu i jaja za doruak i zatim piti lijekove za snienje kolesterola, to je vae pravo. A l i ako e lite zaista zagospodariti svojim zdravljem proitajte Kinesku studiju, i uinite to brzo! Posluate li savjete iz ovog izuzetnog vodia vae e vam tijelo zahvaljivati svakoga dana do kraja ivota. - J o h n Robbins, autor knjiga Diet for a New America i The Food Revolution

Kineska studija rijetka je poslastica. Konano jedan prehrambeni strunjak svjetsko ga glasa objanjava istinu o prehrani i zdravlju na nain koji svatko moe s lakoom razumjeti - zapanjujuu istinu koju svatko treba znati. U ovoj izuzetnoj knjizi dr. Campbell zajedno sa svojim sinom Tomom za nas je saeo mudrost koju je stekao tijekom svoje briljantne karijere. Osjeate li bilo kakvu zbunjenost u pogledu prona laenja najzdravijeg puta za sebe i svoju obitelj, u Kineskoj studiji pronai ete drago cjene odgovore. Nemojte ju propustiti! - Dr. sc. D o u g l a s J. Listle i Alan Goldhamer, D. C. Autori knjige The Pleasure Trap: Mastering the Hidden Force That Undermines Health and Happines

Kineska studija obilno je dokumentirana analiza zabluda suvremene prehrane, naina ivota i medicine, kao i pristupa brzog rjeenja za probleme koji je esto bezuspjean. Lekcije iz Kine pruaju uvjerljivu argumentaciju za prehranu temeljenu na biljkama radi poboljanja zdravlja i smanjenja rizika od bolesti obilja. - Dr. sc. S u s h m a Palmer, bivi izvrni direktor O d b o r za hranu i prehranu, Nacionalna akademija znanosti SAD-a Mnoge knjige o prehrani i zdravlju sadre suprotstavljene savjete, ali veini je ne to zajedniko - plan da se neto proda. Jedini plan dr. Campbella i njegovog sina Toma je istina. Kao ugledni profesor na Sveuilitu Cornell, dr. Campbell je Einstein prehrane. Kineska studija temelji se na strogim znanstvenim istraivanjima, a ne na pukim spekulacijama poput Zone, Atkinsa, SugarBustersa ili bilo koje trenutne hitdijete. Dr. Campbell iznosi rezultate istraivanja kojima se bavio cijeli ivot, i to na pristupaan, zabavan nain. Proitajte ovu knjigu i znat ete zato. Svatko tko je zainteresiran za epidemiju pretilosti, vlastito zdravlje i zapanjuju utje caj zapadne prehrane na okoli i drutvo u Campbellovoj Kineskoj studiji pronai e mudra i praktina rjeenja. - Robert G o o d l a n d , glavni savjetnik za okoli Grupa Svjetske b a n k e (1978.-2001.) Knjiga Kineska studija Colina Campbella dirljiva je i pronicljiva povijest borbe, koja jo uvijek traje, za razumijevanje i objanjenje vitalne veze izmeu naeg zdravlja i onoga to jedemo. Dr. Campbell poznaje ovu temu iznutra: pionir je istraivanja veze izmeu prehrane i raka jo od dana prekretnike Kineske studije, NAS-ovog izvje Kineska studija pria je o revolucionarnoj istraivakoj studiji koja prua odgovore koje lijenici, znanstvenici i zdravstveno osvijeteni itatelji odavna trae. Utemeljena na pedantnim viegodinjim istraivanjima, prua iznenaujue odgovore na najva nija prehrambena pitanja naeg vremena: to doista uzrokuje rak? Kako moemo produiti vlastiti ivot? to e zaustaviti epidemiju pretilosti? Kineska studija brzo i lako odbacuje hit-dijele, oslanjajui se na vrste i uvjerljive dokaze. Jasno i predivno napisana od strane jednog od najuglednijih autoriteta za prehranu, Kineska studija predstavlja veliku prekretnicu u naem razumijevanju zdravlja. - dr. sc. Neal Barnard, predsjednik Lijeniki o d b o r za o d g o v o r n u m e d i c i n u Svakom .tragaocu za zdravljem u Americi Kineska studija prua vitalne informacije o prehrani koje mogu spasiti ivot. Ali ona je i mnogo vie od toga: kritiki prikaz istra ivanja i medicinskog establimenta knjigu dr. Campbella ini fascinantnim tivom taja Dijeta, prehrana i rak i izvjetaja AICR-ovog strunog panela Hrana, prehrana i prevencija raka: globalna perspektiva. Zahvaljujui tome, u mogunosti je rasvijetliti sve aspekte ovog pitanja. Danas AICR, zbog izvanrednog rada dr. Campbella i jo ne kolicine vizionara zapoetog prije dvadeset i pet godina - za smanjenje rizika od raka preporuuje prehranu uglavnom temeljenu na biljnim namirnicama. - Marilyn Gentry, predsjednica Ameriki institut za istraivanje raka (AICR) - Jeff Nelson, predsjednik, VegSource.com

koje bi moglo izmijeniti budunost sviju nas. Svaki zdravstveni radnik i istraiva u svijetu mora ju proitati. - J o e l F u h r m a n , dr. med., autor Eat To Live

Pokuavate li poboljati svoje zdravlje, rezultate i uspjeh odmah proitajte Kinesku studiju. Konano imamo znanstveno valjan vodi o naim potrebama za bjelanevi nama i tome odakle bismo ih trebali dobivati. Utjecaj ovih otkria je enorman. - J o h n Allen Mollenhauer, osniva MyTrainer.com

Karen Campbell, ija su nevjerojatna ljubav i brinost omoguile nastanak ove knjige.

I T h o m a s u Mcllwainu Campbellu i Betty DeMott Campbell zbog njihovih nevjerojatnih talenata i nadarenosti.

Sadraj
Zahvale Proslov Predgovor Uvod 11 13 15 17

Prvi dio: Kineska studija

1. Problemi s kojima se suoavamo, rjeenja koja trebamo 2. Kula od bjelanevina 3. Zaustavljanje raka 4. Lekcije iz Kine 27 41 55 79

Drugi dio: Bolesti obilja

5. Bolna srca 6. Pretilost 7. Dijabetes 8. este vrste raka: rak dojke, prostate, debelog crijeva (kolona i rektuma) 9. Autoimune bolesti 10. Dalekoseni uinci: bolesti kostiju, bubrega, oka i mozga 117 139 149 159 183 201

Trei dio: Vodi za kvalitetnu prehranu

11. Pravilna prehrana: Osam principa hrane i zdravlja 12. Kako jesti 221 237

etvrti dio: Zato ovo niste ranije uli?

13. Znanost - tamna strana 14. Znanstveni redukcionizam 247 263

15. Industrijska znanost 16. Vlada: Slui li narodu? 17. Medicinska industrija: ije zdravlje oni tite? 18. Ponavljanje povijesti Dodatak A. Pitanja i odgovori: Utjecaj bjelanevina u pokusima na takorima Dodatak B. Eksperimentalna struktura Kineske studije Dodatak C. Veza s vitaminom D Bibliografija O autorima

283 297 311 331

339 341 349 357 405

Zahvale
Ova knjiga, od svog izvornog koncepta pa do konanog oblika, stvarana je tijekom mnogo godina. Ali posljednje tri dale su joj oblik knjige. A to se dogodilo zato to ju je Karen, moja ivotna ljubav i supruga ve etrdeset i tri godine, uinila takvom. elio sam to uiniti, ali ona je to eljela jo vie. Rekla je da se to mora napraviti zbog djece diljem svijeta. Ulagivala se, navaljivala i inzistirala da radimo bez predaha. Proitala je svaku rije, one prihvaene i one odbaene, neke i vie puta. to je najvanije, Karen je prva predloila da radim s Tomom, najmlaim od nae pete ro djece. Njegova vjetina pisanja, upornost u zadravanju dosljednosti poruke i njego vo izuzetno brzo upoznavanje s temom ovaj su projekt uinili moguim. Sam je napisao nekoliko poglavlja ove knjige i prepravio mnoga druga, inei moju poruku jasnijom. A naa ostala djeca (Nelson - i supruga Kim, LeAnne, Keith, Dan) i unuci (Whitney, Colin, Steven, Nelson, Laura) ohrabrivali su nas najvie to su mogli. Njihova ljubav i podrka ne mogu se opisati rijeima. Osim njima, mnogo dugujem jo jednoj svojoj obitelji: svojim brojnim studentima ho nor programa, doktorantima, postdoktorantskim znanstvenim suradnicima te mojim kolegama profesorima koji su radili u mojoj istraivakoj grupi, koji su bili dragulji moje karijere. Naalost, u ovoj sam knjizi mogao citirati tek mali dio njihovih otkria, ali moglo je biti ukljueno daleko, daleko vie. No, i drugi prijatelji, suradnici i roaci dali su silan doprinos svojim pozornim itanjem raznih verzija rukopisa i detaljnim povratnim informacijama. Abecednim redom to su: Nelson Campbell, Ron Campbell, Kent Carroll, Antonia Demas, Mark Epstein, John i Martha Ferger, Kimberly Kathan, Doug Lisle, John Robbins, Paul Sontrop i Glenn Yeffeth. Savjete, podrku i velikodunu pomo takoer su mi u mnogim drugim oblicima pruali Neal Barnard, Jodi Blanco, Junshi Chen, Robert Goodland, Michael Jacobson, Ted Lange, Howard Lyman, Bob Mecoy, John Allen Mollenhauer, Jeff Nelson, Sushma Palmer, Jeff Prince, Frank Rhodes, Bob Richardson i Kathy Ward.

KINESKA STUDIJA

Naravno, zahvalan sam svima u BenBella Booksu, ukljuujui Glenn Yefleth, Shannu Caughey, Meghan Kuckelman, Lauru Watkins i Leah Wilson to su neuredan doku ment u Wordu pretvorili u knjigu koju upravo itate. K tome, Kent Carroll dodao je profesionalizam, razumijevanje i jasnu viziju svojim dragocjenim ureivakim radom. Okosnica ove knjige sama je Kineska studija. To, dakako, nije bila cijela pria, ali je bila prekietnica u razvoju mojih ideja. Sama studija u Kini ne bi se mogla provesti bez izvanrednog vodstva i predanog napornog rada Junshia Chena i Lia Junyaoa u Pekin gu, Sir Richarda Petoa i Jillian Boreham na Sveuilitu Oxford u Engleskoj, kao i Linde Youngman, Martina Roota i Banooa Parpie u mojoj skupini na Comellu. Dr. Chen je usmjeravao preko 200 strunih radnika u provedbi studije na nacionalnoj razini u Kini. Njegove profesionalne i osobne karakteristike bile su mi nadahnue; rad i linost poput njegovih ine ovaj svijet boljim. Slino tome, dr. Caldwell Esselstyn, ml. i dr. John McDougall (te Ann i Mary) veliko duno su pristali sudjelovati na ovoj knjizi. Njihova predanost i hrabrost bile su inspiralivne. Sve je to, naravno, bilo mogue zahvaljujui izvanrednom poetku koji su mi podarili moji roditelji, l o m i Betty Campbell, kojima je ova knjiga i posveena. Njihova ljubav i portvovnost meni i mojoj brai i sestrama otvorile su vie prilika nego to su oni mogli sanjati. elim takoer uputiti zahvale svojim kolegama koji su radili na diskreditiranju mo jih ideja i, nerijetko, mene osobno. Oni su nadahnue druge vrste. Oni me tjeraju da se zapitam zato postoji tako mnogo nepotrebne netrpeljivosti prema idejama koje bi trebale biti dio znanstvene debate. U potrazi za odgovorima stekao sam mudriju, jedinstveniju perspektivu koju inae ne bih mogao razmotriti. i konano, moram zahvaliti vama, amerikim poreznim obveznicima. Vi ste financirali moj rad due od etiri desetljea i nadam se da sam, podijelivi s vama lekcije koje sam nauio, poeo vraati ono to vam dugujem. - T . Colin Campbell Pored svih ve spomenutih osoba, zahvaljujem svojim roditeljima. Moja ukljuenost u ovu knjigu bila je, i jo je uvijek, njihov dar na kojem u im biti zahvalan do kraja ivo ta. Rijei ne mogu opisati koliki sam sretnik to sam imao roditelje koji su tako divni uitelji, pomagai i motivatori. I Kimberly Kathan pruila je podrku, savjete, drutvo i strast za ovaj projekt. Ona je teke trenutke uinila podnoljivijima, a vrhunce izvanrednijima u ovom velikom rolkrcoasteru od avanture. - T h o m a s M. C a m p b e l l , II T. Colin Campbell je u dubini due jo uvijek djeak s farme iz sjeverne Virginie. Kada provodimo vrijeme zajedno svaki put razmjenjujemo prie s farme. Bilo da se radi o razbacivanju stajskog gnoja, upravljanju traktorom ili gonjenju stoke, obojica dijelimo bogato iskustvo rada na farmi. Iz takve prolosti i on i ja otili smo u druge karijere. Upravo zbog postignua u nje govoj drugoj karijeri Colinu sam se poeo diviti. Bio je ukljuen u otkrivanje spoja koji je kasnije dobio naziv dioksin; postao je voditelj jedne od najvanijih prehram benih i zdravstvenih studija ikad provedenih - Kineske studije. U meuvremenu, na pisao je stotine znanstvenih radova, bio je u brojnim vladinim strunim skupinama i pomogao je u oblikovanju nacionalnih i meunarodnih prehrambenih i zdravstvenih organizacija, poput Amerikog instituta za istraivanje raka/Svjetskog fonda za istra ivanje raka. Kao znanstvenik, odigrao je znaajnu ulogu u stvaranju gledita nae zemlje o prehrani i zdravlju. Pa ipak, upoznajui Colina na osobnoj razini, osim zbog njegovog popisa profesio nalnih postignua poeo sam osjeati potovanje prema njemu i iz drugih razloga. Poeo sam ga potovati zbog njegove hrabrosti i integriteta. Colin ozbiljno dovodi u pitanje Status quo, i premda su znanstveni dokazi na njegovoj strani plivati protiv struje nikada nije lako. Meni je to dobro poznalo jer sam zajedno s Oprah Winfrey bio optuenik kad ju je skupina stoara odluila tuiti nakon to je objavila svoju namjeru da prestane jesti govedinu. Bio sam u Washingtonu D. C, gdje sam lobirao za zdravije poljoprivredne metode i borio se za promjenu naina na koji uzgajamo hranu u ovoj zemlji. Suprotstavljam se nekim od najutjecajnijih, najbolje financiranih grupa u zemlji i znam da to nije lako. Zbog naih paralelnih putova osjeam se povezanim s Colinovom priom. Poeli smo na farmi, uei nezavisnost, potenje i integritet u malim zajednicama, a kasnije smo se afirmirali u mainstram karijerama. Iako smo obojica imali uspjeha (jo uvijek se

Proslov

13

KINESKA STUDIJA

sjeam prvog sedmeroznamenkastog eka koji sam ispisao za svoju golemu operaciju sa stokom u Montani), shvatili smo da bi sustavu u kojem ivimo koristila odree na poboljanja. Kritiziranje sustava koji nam je pruao takve satisfakcije zahtijevalo je elinu volju i nepokolebljiv integritet. Colin ima oboje, a ova knjiga predstavlja briljantan vrni kamen duge i dostojanstvene karijere. Trebali bismo uiti od Colina koji je dosegnuo vrhunac svoje struke i zatim imao hrabrosti posegnuti za jo viim, zahtijevajui promjene. Zanima li vas vae osobno zdravlje ili jadno stanje zdravlja u Sjedinjenim Dravama ova knjiga bogato e vas nagraditi. Paljivo ju proitajte, upijte njene informacije i primijenite ih na svoj ivot. - H o w a r d L y m a n , autor knjige Mad Cowboy

Predgovor
Ako ste poput veine dananjih Amerikanaca, okrueni ste lancima restorana brze hrane. Bombardiraju vas reklame za junk-foo. Moete vidjeti druge reklame, za pro grame gubitka teine, koje govore da moete jesti to god elite, ne vjebati i svejedno gubiti na teini. Lake je nai pruti Snickersa, Big Mac ili Coca Colu nego jabuku. A vai klinci jedu u kolskoj kafeteriji gdje pod povrem podrazumijevaju keap na hamburgerima. Odlazite svom lijeniku po zdravstvene savjete. U ekaonici ete pronai magazin od 243 stranice sjajnog papira koji se zove Obiteljski lijenik: Va osnovni vodi za zdravlje i dobrobit. Objavljuje ga Amerika akademija obiteljskih lijenika i besplatno se alje u ordinacije svih 50.000 amerikih obiteljskih lijenika u 2004. Pun je sjajnih reklama u boji preko cijele stranice za McDonalds, Dr Pepper, okoladni puding i Oreo kekse. Uzmete neki broj magazina National Geographic Kids, koji objavljuje Nacionalno ge ografsko drutvo za uzrast od est godina navie, oekujui da ete pronai zdravo tivo za djecu. Stranice su, meutim, pune oglasa za Twinkles, M&M's, Frosted Flakes, Froot Loops, Hostess Cup Cakes i Xtreme Jell-0 Pudding Sticks. To je ono to znanstvenici i prehrambeni aktivisti na Sveuilitu Yale zovu toksino prehrambeno okruenje. Okruenje u kojem danas veina nas ivi. Neosporna je injenica da odreeni ljudi enormno zarauju prodajui hranu koja je nezdrava. Oni ele da nastavite jesti hranu koju prodaju iako vas to ini debelima, iscrpljuje vau vitalnost te skrauje duljinu i umanjuje kvalitetu vaeg ivota. ele da budete posluni, popustljivi i neobavijeteni. Ne ele da budete informirani, aktivni i strastveno ivi. I itekako su spremni troiti milijarde dolara godinje kako bi ostvarili svoje ciljeve. Moete na sve to pristati, moete podlei prodavaima junk-fooda, ili moete pronai zdraviji i ivotvorniji odnos s vaim tijelom i hranom koju jedete. elite li biti izvrsna

l-i

15

MNtiKA

b\ULMJA

zdravlja, vitki i svjei i ivi u svom tijelu, u dananjem okruenju potreban vam je saveznik. Sreom, u ruci drite jednog takvog saveznika. Dr. sc. T. Colin Campbell iroko je priznat kao briljantan znanstvenik, predan istraiva i velik humanitarac. Kako sam imao zadovoljstvo i privilegij biti njegov prijatelj mogu posvjedoiti o svemu ree nom, a mogu dodati i jo neto. On je ujedno ovjek poniznosti i humane dubine, ovjek kojeg na svakom koraku vodi ljubav prema drugima. Nova knjiga dr. Campbella - Kineska studija - snana je zraka svjetlosti u tami naeg vremena koja rasvjetljava krajolik i injenice o prehrani i zdravlju tako jasno, tako potpuno, da nikada vie neete morati biti rtva onih koji izvlae korist iz vae neo bavijetenosti, zbunjenosti i poslunog jedenja hrane koju oni prodaju. Jedna od brojnih stvari koje cijenim u vezi s ovom knjigom je to to vam dr. Camp bell ne daje iskljuivo svoje zakljuke. On ne propovijeda s visine, govorei vam to trebate i to ne trebate jesti, kao da ste dijete. Umjesto toga, kao dobar i pouzdan pri jatelj koji je nauio, otkrio i uinio vie u svom ivotu nego to bi veina nas mogla i zamisliti, on vam nenametljivo, jasno i vjeto prua informacije i podatke koji su vam potrebni da u potpunosti razumijete sve to je danas povezano s prehranom i zdra vljem. Omoguava vam da donesete informirane odluke. Svakako, on daje preporuke i sugestije, i to izvrsne. Ali uvijek vam objanjava kako je doao do svojih zakljuaka. Podaci i istina ono su to jc vano. Njegov je jedini plan da vam pomogne ivjeti to je mogue upueniji i zdraviji ivot. Kinesku studiju proitao sam ve dvaput i svaki puta nauio sam neizmjerno mnogo. Hrabra je to i mudra knjiga. Kineska studija izvanredno je korisna, besprijekorno napisana i iznimno znaajna knjiga. Rad dr. Campbella revolucionaran je u svojim implikacijama i spektakularan u svojoj jasnoi. elite li jesti slaninu i jaja za doruak i onda uzimati lijekove za snienje kolesterola, to je vae pravo. Ali ako elite zaista zagospodariti svojim zdravljem, proitajte Kine sku studiju i uinite to brzo! Posluate li savjete ovog izuzetnog vodia, vae e vam tijelo zahvaljivati svaki dan do kraja ivota. - J o h n Robbins, autor knjiga Diet for a New America, Reclaiming Our Health i The Food Revolution Glad javnosti za informacijama o prehrani nikad me ne prestaje uditi, ak ni nakon to sam itav svoj radni vijek posvetio provoenju eksperimentalnih istraivanja o prehrani i zdravlju. Knjige o dijetama vjeni su bestseleri. Gotovo svi popularni ma gazini sadre savjete o prehrani, novine redovito objavljuju lanke, a televizijski i radijski programi neprestano raspravljaju o prehrani i zdravlju. Cak i uz takvo zasipanje informacijama jeste li sigurni da znate to biste trebali initi da poboljate svoje zdravlje? Trebale li kupovati hranu koja je oznaena kao ekoloki uzgojena kako biste izbjegli izla ganje pesticidima? Jesu li kemikalije iz okolia glavni uzrok raka? Ili je vae zdravlje unaprijed odreeno genima koje ste naslijedili u trenutku roenja? ine li vas ugljikohidrati zaista debelima? Biste li trebali voditi vie rauna o ukupnoj koliini masti koju jedete ili samo o zasienim mastima i trans-mastima? Koje biste vitamine trebali uzimati, i trebate li ih uope? Kupujete li hranu koja je obogaena dodanim vlaknima? Biste li trebali jesti ribu i, ako da, koliko esto? Hoe li konzumiranje hrane od soje sprijeiti srane bolesti? Pretpostavljam da niste zaista sigurni u odgovore na ova pitanja. Ako je tako, niste usamljeni. Iako informacija i miljenja ima u izobilju, vrlo malo ljudi zaista zna to bi trebali raditi kako bi poboljali zdravlje. Razlog nije taj to istraivanja nisu provedena. Provedena su. Znamo strahovito mnogo o vezama izmeu prehrane i zdravlja. Ali prava znanost zakopana lei pod gomilama nebitnih ili ak tetnih informacija - bezvrijednom znanosti, hit-dijetama i propagandom prehrambene industrije. elim to promijeniti. elim vam dati nov okvir za razumijevanje prehrane i zdravlja, okvir koji uklanja zbunjenost, prevenira i lijei bolesti i omoguuje vam da ivite ispunjeniji ivot. Bio sam u sustavu gotovo pedeset godina, na njegovim najviim razinama, gdje sam organizirao i vodio velike istraivake projekte, odluivao koja e istraivanja

Uvod

L6

KINESKA STUDIJA

dobiti sredstva i prevodio ogromne koliine znanstvenih istraivanja u izvjetaje na cionalnih strunih skupina. Poslije duge karijere u istraivanju i oblikovanju politike, sada razumijem zato su Amerikanci tako zbunjeni. Kao porezni obveznik koji plaa istraivanja i zdravstve nu politiku u Americi, zasluujete znati da su brojna od rairenih miljenja o hrani, zdravlju i bolesti koja moete uti pogrena: Sintetike kemikalije u okoliu i vaoj hrani, koliko god mogu biti proble matine, nisu glavni uzrok raka. Geni koje ste naslijedili od svojih roditelja nisu presudan faktor u odreiva nju hoete li postati rtva bilo kojeg od deset vodeih uzroka smrti. Nada da e genetska istraivanja s vremenom dovesti do otkria farmace utskih lijekova za bolesti ignorira djelotvornija rjeenja koja se mogu primi jeniti ve danas. Opsesivno kontroliranje unosa bilo kojih hranjivih tvari kao to su ugljikohidrati, masti, kolesterol ili omega-3 masne kiseline nee rezultirati dugoro nim zdravljem. Vitamini i dodaci prehrani nee vam pruiti dugotrajnu zatitu od bolesti. Farmaceutski lijekovi i kirurgija ne lijee bolesti koje ubijaju veinu Ame rikanaca. Va lijenik vrlo vjerojatno ne zna to biste trebali napraviti kako biste bili najzdraviji to moete. Predlaem ni vie ni manje nego potpuno redeiiniranje onoga to smatramo kva litetnom prehranom. Provokativni rezultati etiri desetljea mojih biomedicinskih istraivanja - ukljuujui otkria iz laboratorijskog programa koji je trajao dvadeset i sedam godina (financiran od strane najuglednijih agencija za dodjelu sredstava) dokazuju da vam pravilna ishrana moe spasiti ivot. Neu traiti od vas da vjerujete zakljucima koji se temelje na mojim osobnim zapaa njima, kao to ine neki popularni autori. Ova knjiga poziva se na preko 750 radova, pri emu je velika veina njih primarni izvori informacija, ukljuujui stotine znanstvenih publikacija drugih istraivaa koje pokazuju put prema smanjenju raka, smanjenju sra nih bolesti, modanih udara, smanjenju pretilosti, dijabetesa, manjem broju autoimunih bolesti, smanjenju osteoporoze, Alzheimerove bolesti, bubrenih kamenaca i sljepila. Neka od otkria objavljenih u najuglednijim znanstvenim asopisima pokazuju da: Promjena prehrane dijabetiarima moe omoguiti da prestanu uzimati svoje lijekove.

Samom prehranom moe se obrnuti razvoj sranih bolesti. Rak dojke povezan je s razinama enskih hormona u krvi koje ovise o hrani koju jedemo. Konzumiranje mlijenih proizvoda moe poveati rizik od raka prostate. Antioksidanti koji se nalaze u vou i povru povezani su s boljim mental nim sposobnostima u starijoj ivotnoj dobi. Bubreni kamenci mogu se sprijeiti zdravom prehranom. Dijabetes tip 1, jedna od najrazornijih bolesti koje mogu zadesiti dijete, pouzdano je povezan s nainom prehrane beba i male djece. Ta otkria pokazuju da je kvalitetna prehrana najmonije oruje koje imamo na raspolaganju protiv bolesti i slabog zdravlja. Razumijevanje tih znanstvenih dokaza vano je ne samo za poboljanje zdravlja, nego ima i duboke implikacije za ita vo nae drutvo. Moramo znati zato pogrene informacije prevladavaju u naem drutvu i zato smo u tekoj zabludi po pitanju naina na koji istraujemo prehranu i bolesti, naina na koji promiemo zdravlje i kako lijeimo bolesti. Prema bilo kojem mjerilu, zdravlje Amerike propada. Na zdravstvenu skrb po glavi stanovnika troimo daleko vie od bilo kojeg drutva na svijetu, a ipak dvije treine Amerikanaca ima prekomjernu tjelesnu teinu i vie od 15 milijuna Amerikanaca boluje od dijabetesa. A te brojke rastu velikom brzinom. Obolijevamo od sranih bolesti jednako esto kao i prije trideset godina. Rat protiv raka, pokrenut 1970-ih, alosno je bezuspjean. Pola od ukupnog broja Amerikanaca ima zdravstveni pro blem koji zahtijeva uzimanje receptnih lijekova svaki tjedan, a preko 100 milijuna Amerikanaca ima povien kolesterol. Da stvari budu gore, nau mlade vodimo putem sve ranijeg i ranijeg obolijevanja. Treina djece u ovoj zemlji predebela je ili je u opasnosti da to postane. Nai klinci sve ee obolijevaju od oblika dijabetesa koji se nekad viao samo kod odraslih osoba. Djeca danas uzimaju vie receptnih lijekova nego ikada. Svi ti problemi svode se na tri rijei: doruak, ruak i veeru. Prije vie od etrdeset godina, na poetku svoje karijere, nikako ne bih oekivao da je hrana tako usko povezana sa zdravstvenim problemima. Godinama nisam poklanjao osobitu pozornost pitanju koje je namirnice najbolje jesti. Jednostavno sam jeo ono to i svi drugi: ono za to su mi govorili da je dobro. Svi mi jedemo ono to je ukusno, ono to je praktino ili ono to su nas nai roditelji nauili da prefe riramo. Veina nas ivi unutar kulturnih granica koje definiraju nae prehrambene sklonosti i navike. Tako je bilo i sa mnom. Odrastao sam na mljekarskoj farmi gdje je mlijeko imalo kljunu ulogu za na opstanak. U koli su nam govorili da se od kravljeg mlijeka

19

KINESKA STUDIJA

UVOD

razvijaju zdrave kosti i zubi. Bilo je najzdravija hrana Prirode. Na naoj farmi proi zvodili smo najvei dio nae hrane u vrtu ili na panjacima za stoku. Ja sam prvi u svojoj obitelji otiao na fakultet. Uio sam predveterinarsku medicinu na Penn Stateu, nakon ega sam otiao na veterinarski fakultet na Sveuilitu Georgia na godinu dana, a onda me Sveuilite Cornell privuklo stipendijom za studentsko istraivanje iz prehrane ivotinja. Prebacio sam se, dijelom i zato to su mi plaali da se kolujem, umjesto da ja plaam njima. Ondje sam magistrirao. Bio sam po sljednji student profesora Clivea McCaya, profesora s Cornelia koji je bio poznat po tome stoje produio ivot takora branei ih s mnogo manje hrane nego to bi inae pojeli. Moje doktorsko istraivanje bilo je posveeno otkrivanju boljih naina ubr zavanja rasta krava i ovaca. Pokuavao sam poboljati nau sposobnost proizvodnje ivotinjskih bjelanevina, kamena temeljca onoga za to su mi govorili da je kvalitetna prehrana. Bio sam na putu promicanja boljeg zdravlja zagovaranjem konzumiranja veih koli ina mesa, mlijeka i jaja. Bio je to oigledan nastavak mog vlastitog ivota na farmi; zadovoljno sam vjerovao da je amerika prehrana najbolja na svijetu. Tih godina u kojima sam formirao svoja gledita susretao sam se s temom koja se stalno ponavlja la: navodno smo jeli prave namirnice, posebno bogate visokokvalitetnim ivotinjskim bjelanevinama. Velik dio vremena na poetku svoje karijere proveo sam radei s dvjema kemikalijama koje spadaju medu najotrovnije ikad otkrivene: dioksinom i aflatoksinom. U poetku sam radio na MIT-u, gdje su mi dodijelili zagonetku s hranjenjem kokoi. Milijuni ko koi godinje umirali su od nepoznate, otrovne kemikalije u njihovoj hrani, a ja sam bio zaduen da izoliram i utvrdim strukturu te kemikalije. Nakon dvije i pol godine pomo gao sam u otkriu dioksina, moda najotrovnije poznate kemikalije. Od tog vremena ta je kemikalija privukla iroku panju, posebno zato to je bila dio herbicida 2,4,5-T ili Naranastog praha koji se koristio za defolijaciju uma u Vijetnamskom ratu. Nakon to sam napustio M I T i postao nastavnik na Virginia Techu, poeo sam koor dinirati tehniku pomo za nacionalni projekt na Filipinima u kojem se radilo s pothranjenom djecom. Dijelom projekta postalo je istraivanje neobino visoke uesta losti raka jetre - bolesti koja se obino javlja kod odraslih - medu filipinskom djecom. Pretpostavka je bila da taj problem uzrokuje konzumiranje visokih razina aflatoksina, toksina iz plijesni koje se nalaze na kikirikiju i kukuruzu. Aflatoksin su prozvali jednom od najkancerogenijih tvari ikada otkrivenih. Deset je godina na glavni cilj na Filipinima bilo poboljanje prehrane djece medu si romanima, u projektu koji je financirala amerika Agencija za meunarodni razvoj. S vremenom smo irom zemlje osnovali oko 110 edukacijskih centara za samopomo prehranom.

Cilj tih napora na Filipinima bio je jednostavan: pobrinuti se da djeca dobivaju to je mogue vie bjelanevina. Openito se smatralo da je najvei dio neishranjenosti meu djecom u svijetu uzrokovan nedostatkom bjelanevina, posebno iz hrane i votinjskog podrijetla. Sveuilita i vlade diljem svijeta radili su na ublaavanju navo dnog proteinskog jaza u zemljama u razvoju. Meutim, u tom projektu otkrio sam mranu tajnu. Djeca koja su imala prehranu najbogatiju bjelanevinama istovremeno su imala najvei rizik od obolijevanja od raka jetre!To su bila djeca iz najbogatijih obitelji. Tada sam primijetio jedan izvjetaj o istraivanju iz Indije koje je dalo neke vrlo pro vokativne, relevantne rezultate. Indijski znanstvenici prouili su dvije skupine tako ra. Jednoj grupi davali su kancerogeni aflatoksin i nakon toga ih hranili prehranom koja je sadravala 20% bjelanevina, to je razina blizu one koju mnogi od nas na Zapadu konzumiraju. Drugoj su skupini dali istu koliinu aflatoksina, ali su im zatim davali prehranu koja se sastojala od svega 5% bjelanevina. Nevjerojatno, ali kod svih ivotinja koje su konzumirale prehranu s 20% bjelanevina pronaeni su dokazi o raku na jetri, dok su sve ivotinje koje su konzumirale prehranu s 5% bjelanevina izbjegle rak jetre. Bio je to rezultat 100 prema 0, koji nije ostavljao mjesta sumnji da je prehrana vanija od kancerogenih spojeva, ak i vrlo jakih kancerogenih tvari, u kontroli raka. Ta je informacija bila u suprotnosti sa svime emu su me uili. Bilo je heretiki rei da bjelanevine nisu zdrave, a kamoli da potiu rak. Taj je trenutak oblikovao moju ka rijeru. Istraivanje tako provokativnog pitanja u tako ranoj fazi moje karijere nije bilo jako mudar izbor. Izraavanje sumnje u bjelanevine i hranu ivotinjskog podrijetla openito povlailo je za sobom rizik da e me etiketirati kao heretika, ak i ukoliko proem test dobre znanosti. Meutim, nikada nisam bio sklon slijediti upute samo da bih slijedio upute. Dok sam uio upravljati upregnutim konjima ili voditi krdo stoke, loviti ivotinje, pecati u naoj rjeici ili raditi na polju usvojio sam da je nezavisno razmiljanje dio dogovora. Moralo je biti. Susretanje s problemima na polju znailo je da moram smisliti to u sljedee uiniti. Bila je to velika uionica, to vam moe potvrditi svaki radnik s far me. Taj osjeaj nezavisnosti ostao je sa mnom sve do danas. Zato sam, suoen s tekom odlukom, odluio pokrenuti detaljan laboratorijski pro gram koji e istraiti ulogu prehrane, posebno bjelanevina, u razvoju raka. Moji ko lege i ja bili smo vrlo oprezni u postavljanju naih hipoteza, rigorozni u metodologiji i konzervativni u interpretiranju dobivenih rezultata. Odluio sam provesti to istra ivanje ha znanstvenoj razini, prouavajui biokemijske detalje formiranja raka. Bilo je vano razumjeti ne samo potiu li, nego i na koji nain bjelanevine mogu poticati rak. Paljivo slijedei pravila prave znanosti, bio sam u prilici prouiti provokativnu

KINESKA STUDIJA

uvuu
konzumiranja hranjivih tvari ivotinjskog i biljnog podrijetla bile su izuzetno razliite. Nisam se mogao osloniti iskljuivo na rezultate naih studija na ivotinjama i gole me studije na ljudima u Kini, koliko god oni bili impresivni. Potraio sam rezultate drugih istraivaa i klinikih lijenika. Ispostavilo se da su otkria tih ljudi medu najuzbudljivijim otkriima u posljednjih pedeset godina. Ta otkria - sadrana u drugom dijelu ove knjige - pokazuju da je srane bolesti, dijabetes i pretilost mogue lijeiti zdravom prehranom. Drugo istraivanje pokazuje da na razne oblike raka, autoimune bolesti, zdravlje kostiju, zdravlje bubrega, vid i modane poremeaje u starijoj dobi (poput kognitivne isfunkcije i Alzheimerove bolesti) prehrana ima uvjerljiv utjecaj. to je najvanije, prehrana za koju se mno go puta pokazalo da lijei i/ili sprjeava te bolesti ista je prehrana, sastavljena od cjelovitih namirnica biljnog podrijetla, za koju sam ranije, u mojim laboratorijskim istraivanjima i u Kineskoj studiji, utvrdio da potie optimalno zdravlje. Rezultati su konzistentni. Pa ipak, usprkos vanosti ove informacije, usprkos nadi koju budi i usprkos hitnoj potrebi za razumijevanjem prehrane i zdravlja ljudi su i dalje zbunjeni. Imam prijate lje sa sranim bolestima koji su rezignirani i maloduni zbog toga to su preputeni na milost i nemilost onomu to smatraju neizbjenom bolesti. Razgovarao sam sa enama koje su u tolikom strahu od raka dojke da svoje grudi, pa ak i grudi svojih keri, ele dati kirurki odstraniti kao da je to jedini nain svoenja rizika na mini mum. Vrlo mnogo ljudi koje sam upoznao hodalo je putem bolesti, malodunosti i zbunjenosti u pogledu svog zdravlja i onoga to mogu uiniti da ga zatite. Amerikanci su zbunjeni, a rei u vam i zato. Odgovor, o kojem e biti govora u e tvrtom dijelu knjige, povezan je s nainom na koji se informacije o zdravlju stvaraju i objavljuju, kao i time tko kontrolira te aktivnosti. Budui da sam doista dugo bio iza scene i stvarao informacije o zdravlju, vidio sam to se stvarno dogaa. I spreman sam javno objaviti to ne valja sa sustavom. Granice izmeu vlade, industrije, zna nosti i medicine postale su nejasne. Granice izmeu stvaranja profila i poboljanja zdravlja postale su nejasne. Problemi sa sustavom ne dolaze u obliku korupcije u holivudskom stilu. Problemi su mnogo suptilniji, pa ipak, mnogo opasniji. Rezultat toga su ogromne koliine pogrenih informacija koje prosjean ameriki potroa plaa dvaput. Oni odvajaju novac od poreza za provedbu istraivanja, a onda daju novac za zdravstvenu skrb kako bi se lijeili od bolesti koje se uglavnom mogu sprijeiti. Ova pria, koja poinje mojom vlastitom prolou i kulminira s novim razumijeva njem prehrane i zdravlja, tema je ove knjige. Prije est godina na Sveuilitu Cornell organizirao sam i predavao nov izborni predmet zvan Vegetarijanska prehrana. To je bio prvi takav kolegij na nekom amerikom sveuilinom kampusu, i bio je daleko

lemu bez da sam izazvao refleksne reakcije koje se obino javljaju kod radikalnih ide ja. Na kraju su to istraivanje dvadeset i sedam godina financirali najbolje recenzirani i najkonkurentniji izvori sredstava (uglavnom Nacionalni instituti za zdravlje - NIH, Ameriko drutvo za rak i Ameriki institut za istraivanje raka). Nai su rezultati potom bili recenzirani (po drugi put) za objavljivanje u mnogim od najboljih znan stvenih asopisa. Naa otkria bila su okantna. Niskoproteinska prehrana inhibirala je inicijaciju raka pod utjecajem ailatoksina, bez obzira koliko je te kancerogene tvari pokusnim ivoti njama davano. Nakon to je inicijacija raka bila dovrena, niskoproteinska prehrana takoer je dramatino blokirala kasniji rast raka. Drugim rijeima, uinke izazivanja raka ovog visoko kancerogenog spoja niskoproteinska prehrana uinila je nevanim. U stvari, bjelanevine iz prehrane pokazale su se toliko monima u svom djelovanju da smo mogli pokrenuti i zaustaviti rast raka samo mijenjanjem konzumirane koliine. Nadalje, koliine bjelanevina kojima su bili hranjeni odgovarale su onima koje mi ljudi rutinski konzumiramo. Nismo koristili neke izvanredne razine, to je vrlo est sluaj kod istraivanja kancerogenih spojeva. Ali to nije sve. Utvrdili smo da nemaju sve bjelanevine ovakvo djelovanje. Koja je bjelanevina dosljedno i snano poticala rak? Kazein, koji ini 8 7 % bjelanevina kra vljeg mlijeka, poticao je sve faze procesa raka. Koja vrsta bjelanevina nije poticala rak, ak ni pri visokim razinama unosa? Sigurne bjelanevine bile su one biljnog podrijetla, ukljuujui penicu i soju. Kad je na povrinu izala ta slika, poela je pr kositi, a zatim i ruiti neke od mojih najdraih pretpostavki. Takve eksperimentalne studije na ivotinjama nisu zavrile na tome. Kasnije sam vo dio najopseniju studiju prehrane, naina ivota i bolesti ikad provedenu u povijesti biomedicinskih istraivanja. To je bio ogroman pothvat koji su zajedniki organizira li Sveuilite Cornell, Sveuilite Oxford i Kineska akademija preventivne medicine. New York Times nazvao ju je Grand Prix epidemiologije. U sklopu tog projekta prouen je irok raspon bolesti te faktora prehrane i naina ivota u ruralnoj Kini i, u novije vrijeme, Tajvanu. Poznatiji kao Kineska studija, taj je projekt na kraju dao pre ko 8.000 statistiki znaajnih veza izmeu raznih prehrambenih imbenika i bolesti! Ovaj projekt doista izvanrednim ini to to su, meu mnogim vezama izmeu pre hrane i bolesti, mnoge ukazivale na isto otkrie: ljudi koji su jeli najvie hrane ivo tinjskog podrijetla imali su najvie kroninih bolesti. ak je i relativno malen unos hrane ivotinjskog podrijetla bio povezan sa tetnim uincima. Ljudi koji su jeli naj vie hrane biljnog podrijetla bili su najzdraviji i nisu bili skloni kroninim bolestima. Dobivene rezultate nije se moglo ignorirati. Od poetnih eksperimentalnih studija na ivotinjama o utjecaju ivotinjskih bjelanevina do ove goleme studije obrazaca prehrane kod ljudi, rezultati su se pokazali konzistentnima. Zdravstvene implikacije

23

KINESKA STUDIJA

uspjeniji nego to sam mogao sanjati. Predavanja su usredotoena na zdravstvenu vrijednost prehrane na biljnoj osnovi. Nakon to sam radio na MIT-u i Virginia Techu, a zatim se, prije trideset godina, vratio na Cornell, dobio sam zadatak da integri ram koncepte i principe kemije, biokemije, fiziologije i toksikologije u naprednom kolegiju iz nutricionizma. Poslije etiri desetljea znanstvenih istraivanja, obrazovanja i oblikovanja politike na najviim razinama naeg drutva, danas smatram da mogu na odgovarajui nain integrirati te discipline u smislenu priu. To je upravo ono to sam uinio za moj najnoviji kolegij; mnogi moji studenti kau mi da su se do kraja semestra njihovi ivoti promijenili nabolje. elja mi je to uiniti i za vas, u nadi da e se i va ivot promijeniti.

1 Problemi s kojima se suoavamo, rjeenja koja trebamo

Kako onaj tko ne poznaje hranu moe razumjeti ljudske bolesti? - Hipokrat, otac m e d i c i n e (460.-357. pr. Kr.) JEDNOG ZLATNOG JUTRA 1 9 4 6 . , dok je ljeto bilo na izmaku i jesen je ekala pred vrati ma, sve to se moglo uti na mojoj obiteljskoj mljekarskoj farmi bila je tiina. Nije bilo brundanja automobila u prolazu ni plamteih tragova aviona na nebu. Samo tiina. ulo se glasanje ptica, dakako, i krava i pijetlova koji bi se povremeno oglasili, ali ti su zvukovi tek ispunjavali tiinu, mir. Stojei na drugom katu naeg taglja, sa irom otvorenim, ogromnim smeim vra tima kroz koja je sjalo sunce, bio sam sretan dvanaestogodinjak. Upravo sam bio dovrio obilan seoski doruak od jaja, slanine, kobasica, prenih krumpira i unke te nekoliko aa punomasnog mlijeka. Moja mama spremila je fantastian obrok. Ra dom sam otvarao apetit od 4 : 3 0 ujutro, kad sam se probudio kako bih s mojim ocem Tomom i mojim bratom Jackom pomuzao krave. Moj otac, kojem je u to vrijeme bilo etrdeset i pet godina, stajao je kraj mene u osunanoj tiini. Otvorivi vreu od 23 kg sjemena lucerne istresao je svo sitno sjeme

27

r K U B L t l V I l i NUJIIVIM }t 3 U U L H V A I V I U , K J t i t N J r t l \ U J H I

t D ft IVI U

na drveni pod taglja pred nama i zatim otvorio kutiju s finim crnim prahom. Taj prah, kako je objasnio, bile su bakterije koje e lucerni pomagati da raste. Prilijepit e se za sjeme i postat e dio korijena rastue biljke za itav njen ivot. Moj je otac imao svega dvije godine formalnog obrazovanja i ponosio se time to zna da bakterije pomau lucerni pretvarati duik iz zraka u bjelanevine. Bjelanevine su, objasnio mi je, zdrave za krave koje e ju na kraju jesti. Stoga je na posao toga jutra bio da pomijeamo bakterije i sjeme lucerne prije sjetve. Kako sam oduvijek bio znatieljan, upitao sam tatu zalo i kako to djeluje. Rado mi je objasnio, a ja sam ratio sluao. Bila je to vana informacija za djeaka s forme. Sedamnaest godina kasnije, 1963. moj je otac doivio svoj prvi srani udar. Bila mu je ezdeset ijedna. Sa sedamdeset umro je od drugog tekog infarkta miokarda. Bio sam shrvan. Mog oca, koji je stajao uz moju brau i mene svih onih mirnih i tihih dana na selu, uio nas stvarima koje su mi jo uvijek dragocjene u ivotu, vie nije bilo. Danas, poslije vie desetljea eksperimentalnog istraivanja o prehrani i zdravlju, znam da se upravo ta bolest koja je ubila oca, bolest srca, moe sprijeiti, pa ak i lijeili. Zdravlje vaskularnog sustava (arterija i srca) mogue je bez po ivot opa snih kirurkih zahvata i bez potencijalno smrtonosnih lijekova. Nauio sam da se to moe postii jednostavno konzumiranjem odgovarajue hrane. Pria je to o tome kako hrana moe izmijeniti nae ivote. Proveo sam svoju istra ivaku i nastavniku karijeru rjeavajui kompleksnu zagonetku zato zdravlje nekima izmie a drugima ide na ruku. Danas znam da je uglavnom hrana ta koja odreuje ishod. Ta informacija nije mogla doi u bolje vrijeme. Na sustav zdrav stvene skrbi kota previe, iskljuuje daleko prevelik broj ljudi i ne promie zdravlje niti prevenira bolesti. Napisane su mnoge knjige o nainima rjeavanja problema, ali je napredak bio bolno spor. Rak, meutim, predstavlja samo dio ire slike bolesti i umiranja u Americi. Pogle damo li ostalo, vidimo da uglavnom prevladava obrazac loeg zdravlja. Primjerice, velikom brzinom postajemo najtei narod na Zemlji. Amerikanci s prekomjernom teinom danas su znatno brojniji od onih koji odravaju zdravu teinu. Kao to je prikazano na Tablici 1.2, naa stopa pretilosti vrtoglavo je porasla u posljednjih ne koliko desetljea. 2 Prema Nacionalnim centrima za zdravstvene statistike, gotovo treina odraslih u dobi od dvadeset godina navie je pretila! 3

JE LI NETKO MODA BOLESTAN?

Ako ste mukarac i ivite u ovoj zemlji, Ameriko drutvo za rak predvia da imate 47% vjerojatnosti da obolite od raka. Ukoliko ste ena stojite neto bolje, ali i dalje imate ogromnih 3 8 % anse da ete do kraja ivota dobiti rak. Postoci u kojima umiremo od raka medu najviima su u svijetu i - sve su gori (slika 1.1). Usprkos trideset godina obilno financiranog Rata protiv raka napredak se poka zao slabim. Suprotno onome to mnogi vjeruju, rak nije prirodan dogaaj. Prihvaanje zdra ve prehrane i naina ivota moe sprijeiti veinu sluajeva raka u Sjedinjenim Dravama. Starost moe i trebala bi biti dostojanstvena i mirna.
1

28

29

KINESKA

SIUUIJA

Smatra se da je neka osoba pretila ukoliko je njezina teina za treinu ili vie vea od zdrave teine. Jednako zastraujui trendovi javljaju se kod djece od samo dvije godine. 3 S L I K A 1.3: S T O J E P R E T I L O ( O B A S P O L A ) ?

Meutim, najraireniji ubojica u naoj kulturi nije ni pretilost, ni dijabetes ni rak. To su srane bolesti. Srane bolesti na svaka tri Amerikanca ubit e jednog. Prema Amerikom udruenju za srce, preko 60 milijuna Amerikanaca trenutno boluje od nekog oblika kardiovaskularnih bolesti, ukljuujui visok krvni tlak, modani udar i srane bolesti. 8 Poput mene, i vi ste zacijelo poznavali nekoga tko je umro od srca. No, rak i pretilost nisu jedine epidemije koje bacaju tamnu sjenu na ameriko zdra vlje. Dijabetes je takoer porastao do nevienih razmjera. Danas jedan od trinaest Amerikanaca boluje od dijabetesa, pri emu taj omjer nastavlja rasti. Ne prihva timo li vanost prehrane, milijuni novih Amerikanaca oboljet e od dijabetesa i ne znajui to, trpei njegove posljedice, ukljuujui sljepilo, amputaciju udova, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega i preranu smrt. Usprkos tome, restorani brze hrane koji posluuju nutritivno bezvrijednu hranu danas su prisutni u gotovo svakom gradu. Jedemo vie nego ikad,1 a brzina je dobila prednost nad kvalitetom. Budui da sve vie vremena provodimo gledajui TV, igrajui video-igre i koristei raunalo sve smo manje tjelesno aktivni. I dijabetes i pretilost samo su simptomi opeg loeg zdravlja. Rijetko se javljaju izolirano od drugih bolesti i esto navjeuju dublje, tee zdravstvene probleme kao to su srane bolesti, rak i modani udar. Dvije najstranije statistike pokazuju da je dijabetes u manje od deset godina medu populacijom u tridesetim godinama porastao 70%, a postotak pretilih ljudi gotovo se udvostruio u posljednjih trideset godina. Tako nevjerojatno brz porast ovih signalnih bolesti meu amerikom mladom i sredovjenom populacijom najavljuje zdravstvenu katastrofu u desetlje ima koja su pred nama. Mogao bi to postati nepodnoljiv teret za zdravstveni su stav koji je ve prenapregnut na bezbroj naina. Ali otkad je prije vie od trideset godina moj otac umro od sranog udara otkrivena je golema koliina spoznaja vanih za razumijevanje ove bolesti. Najdramatinije nedavno otkrie jest da se srane bolesti mogu prevenirati, pa ak i lijeiti zdravom prehranom. 9 ' 1 0 Ljudi koji zbog teke angine ne mogu obavljati najosnovnije tjele sne aktivnosti nov ivot mogu pronai obinom promjenom svog naina prehrane. Usvajanjem ove revolucionarne informacije mogli bismo kolektivno pobijediti na jopasniju bolest u ovoj zemlji.

UPS... N I S M O HTJELI DA SE TO DOGODI!

Dok sve vei broj Amerikanaca postaje rtvama kroninih bolesti, nadamo se da e nae bolnice i lijenici uiniti sve to mogu da nam pomognu. Naalost, i novine i sudovi prepuni su pria i sluajeva koji nam govore da je neodgovarajua njega postala pravilo. Jedan od najuglednijih glasova to predstavljaju medicinsku zajednicu, Journal of the American Medical Association (JAMA), nedavno je objavio lanak dr. med. Bar bare Starfield u kojem se tvrdi da pogreke lijenika, pogreni lijekovi i neeljene posljedice lijekova ili kirurkih zahvata ubiju 225.400 ljudi godinje (slika 1.5)." To na zdravstveni sustav ini treim vodeim uzrokom smrti u Sjedinjenim Drava ma, ispred kojeg su samo rak i srane bolesti (slika 1.4).
12

31

KINbbKA blUUIJA

KKObLEMI b KOJIMA bt SUOAVAMO, RJEENJA KOJA TREBAMO

lijekove koji ne postiu svoj cilj. Drugim rijeima, jedan na petnaest je konzerva tivna brojka.
15

Kad bismo bolje razumjeli prehranu te kad bi prevencija i prirodni tretmani bili bolje prihvaeni u medicinskoj zajednici ne bismo u naa tijela ubacivali toliko toksinih, potencijalno smrtonosnih lijekova u posljednjem stadiju bolesti. Ne bismo mahnito traili nove lijekove koji ublaavaju simptome, ali esto ne ine nita u pogledu rjeavanja temeljnih uzroka bolesti. Ne bismo troili novac ra zvijajui, patentirajui i komercijalizirajui udotvorne lijekove koji nerijetko izazivaju dodatne zdravstvene probleme. Trenutni sustav nije ispunio svoja obe anja. Vrijeme je da promijenimo na nain razmiljanja u smislu ireg pogleda na zdravlje, gledita koje ukljuuje ispravno razumijevanje i primjenu kvalitetne prehrane. Kad se osvrnem na ono to sam nauio, zapanjuje me to su okolnosti koje okru uju nain na koji Amerikanci umiru esto tako nepotrebne, bolne i skupe.

SKUP GROB
Nau zdravstvenu skrb p l a a m o vie od bilo koje druge zemlje u svijetu (slika 1.6). Godine 1997. potroili smo preko bilijun dolara na zdravstvenu skrb. 1 7 tovie, trokovi naeg zdravlja tako nekontrolirano rastu da Ured za financiranje zdrav stvene skrbi predvia da e na sustav do 2 0 3 0 . kotati 16 bilijuna dolara. 1 7 Tro kovi su postojano premaivali inflaciju da jedan na svakih sedam dolara koje ekonomija proizvede danas troimo na zdravstvenu skrb (slika 1.7). Imali smo porast trokova od gotovo 3 0 0 % , gledano u postotku BDP-a, u manje od etrdeset godina! to dobivamo svim tim dodatnim financiranjem? Stvara li ono zdravlje? Posljednja i najvea kategorija umrlih u ovoj skupini su hospitalizirani pacijenti koji umru od tetnih, nenamjernih i neeljenih uinaka nekog lijeka javljaju kod normalnih doza.
16 15

Ja tvrdim da ne i mnogi ozbiljni komentatori s tim se slau. Nedavno je zdravstveni status dvanaest zemalja, ukljuujui SAD, Kanadu, Au straliju i nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, usporeen na temelju esnaest ra zliitih indikatora djelotvornosti zdravstvene skrbi. 1 '' Druge zemlje u prosjeku troe tek oko jednu polovinu onoga to SAD troi na zdravstvenu skrb po glavi stanovnika. Nije li onda razumno oekivati da e na sustav dobiti bolju ocjenu od njihovih? Naalost, medu tih dvanaest zemalja sustav SAD-a konstantno je medu najloijima." U odvojenoj analizi Svjetska zdravstvena organizacija svrsta la je Sjedinjene Drave na trideset i sedmo mjesto u svijetu po uspjenosti zdrav stvenog sustava. 20 Na zdravstveni sustav oigledno nije najbolji u svijetu, iako na
n

koji se

ak i uz upotrebu odobrenih lijekova i ispravnih

procedura lijeenja, preko sto tisua ljudi svake godine umire od neeljenih re akcija na lijekove koji bi trebali vratiti njihovo zdravlje. 1 " Sluajno je taj isti izvjetaj, koji je saeo i analizirao trideset i devet zasebnih studija, utvrdio da je gotovo 7% (jedan na petnaest) od svih hospitaliziranih pacijenata doivjelo teku nuspojavu nekog lijeka, takvu koja zahtijeva hospitalizaciju, produuje hospi talizaciju, dovodi do trajne invalidnosti ili rezultira smru.
1.

Radi se o ljudima

koji su uzimali svoje lijekove prema uputama. Ta brojka ne ukljuuje desetke tisua ljudi koji trpe posljedice nepravilnog prepisivanja i upotrebe tih lijekova. Ne ukljuuje ni nuspojave lijekova koje su oznaene kao mogui uinci ili pak

jega troimo daleko najvie novca.

32

33

KINESKA

STUDIJA

F K U b L t M I i K U J I IVI A bt b U U L A V A M U , K J t b t N J A KUJA I K c b A M U

osiguranje.21 Smatram neprihvatljivim da na zdravstvenu skrb troimo vie sredstava od bilo koje druge zemlje na ovom planetu, a jo uvijek imamo desetke milijuna ljudi bez pristupa osnovnoj skrbi. Iz tri perspektive - uestalosti bolesti, djelotvornosti medicinske skrbi i ekonomike - imamo vrlo problematian medicinski sustav. Ne mogu, meutim, na pravi nain izloiti ovu temu pukim iznoenjem brojki i statistika. Mnogi od nas proveli su gro zne trenutke u bolnicama ili starakim domovima, gledajui kako voljena osoba po dlijee nekoj bolesti. Moda ste i sami bili pacijent i znate iz prve ruke koliko sustav ponekad loe funkcionira. Nije li paradoksalno da sustav koji bi nas trebao lijeiti tako uestalo nanosi tetu naem zdravlju?

RAD NA UBLAAVANJU ZBUNJENOSTI

Ameriki narod treba znati istinu. Mora saznati za ono to smo otkrili u naim istra ivanjima. Ljudi trebaju znati zato smo nepotrebno bolesni, zato nas prevelik broj umire rano usprkos milijardama potroenim na istraivanja. Ironija je u tome to je rjeenje jednostavno i jeftino. Odgovor na ameriku zdravstvenu krizu lei u hrani koju svatko od nas svakodnevno odluuje staviti u usta. I to je to. Premda mnogi meu nama misle da smo dobro informirani o prehrani, zapravo nismo. Skloni smo slijediti jednu pomodnu dijetu za drugom. Preziremo zasiene masti, maslac ili ugljikohidrate, a onda objeruke prihvaamo vitamin E, dodatke prehrani s kalcijem, aspirin ili cink i fokusiramo nau energiju i napore na ekstremno specifine sastojke hrane, kao da e to otkljuati tajne zdravlja. Preesto je moda va nija od injenica. Moda se sjeate masovnog hira proteinske dijete koji je zahvatio zemlju potkraj 1970-ih. Obeavali su vam da moete izgubiti kilograme ako pravu hranu zamijenite proteinskim shakeom. U vrlo kratkom vremenu gotovo ezdeset ena umrlo je od te dijete. U novije vrijeme milijuni ljudi prihvatili su bjelanevina ma i mastima bogatu prehranu temeljenu na knjigama kao to su Dr. Atkins New Diet Revolution (Nova dijetna revolucija dr. Atkinsa), Protein Power (Mo bjelanevina) i Tlie South Beach Diet (South Beach dijeta). Sve je vie dokaza da ti moderni protein ski hirovi nastavljaju izazivati vrlo raznolike i opasne zdravstvene poremeaje. Ono to ne znamo - ono to ne razumijemo - o prehrani moe nam tetiti. Ve due od dva desetljea borim se s tom javnom konfuzijom. Godine 1988. bio sam pozvan pred Odbor za vladine poslove amerikog Senata, kojim je predsjedao sena tor John Glenn, kako bih iznio svoje miljenje o tome zato je javnost tako zbunjena U Sjedinjenim Dravama lijenici odluke o tretmanu preesto donose na temelju novca a ne zdravlja. Posljedice neposjedovanja zdravstvenog osiguranja, pretposta vljam, nikada nisu bile tako zastraujue, a gotovo 44 milijima Amerikanaca nema u pogledu dijeta i prehrane. Analizirajui to pitanje i prije i poslije tog svjedoenja, mogu pouzdano rei da je jedan od glavnih izvora zbunjenosti sljedee: puno pre esto mi znanstvenici fokusiramo se na detalje dok istovremeno zanemarujemo iri

Kl N Lb KA b I U Ul J A

PROBLEMI S KOJIMA SE SUOAVAMO, RJEENJA KOJA TREBAMO

kontekst. Na primjer, usmjeravamo sve nae napore i nae nade na jednu po jednu izoliranu hranjivu tvar, bio to vitamin A u prevenciji raka ili vitamin E u prevenciji sranih udara. Previe pojednostavljujemo stvari i zanemarujemo beskrajnu kom pleksnost prirode. Istraivanje siunih biokemijskih dijelova hrane i nastojanje da se doe do irih zakljuaka o prehrani i zdravlju esto vode do proturjenih rezultata. Proturjeni rezultati vode do zbunjenih znanstvenika i kreatora politike te do sve zbunjenije javnosti.

nije da slui mom financijskom interesu. to je najvanije, potkrjepljuju ga neoborivi dokazi. Radi se o promjeni naina na koji jedete i ivite te izvanrednom zdravlju koje je rezultat toga. Dakle, koji je moj recept za dobro zdravlje? Ukratko, to su mnogobrojne zdravstve ne koristi od konzumiranja hrane biljnog podrijetla, kao i uglavnom neprepoznate opasnosti po zdravlje od konzumiranja hrane ivotinjskog podrijetla, ukljuujui sve vrste mesa, mlijenih proizvoda i jaja. Nisam poao od unaprijed stvorenih ideja, filozofskih ili bilo kakvih drugih, s ciljem dokazivanja vrijednosti biljne hrane. Kre nuo sam sa suprotnog kraja spektra: kao mlijeni farmer koji je volio meso u priva tnom ivotu i kao znanstvenik establimenta u profesionalnom ivotu. ak sam i oajavao nad stavovima vegetarijanaca dok sam predavao prehrambenu biokemiju studentima medicine. Jedino to me sada zanima je da objasnim znanstvene temelje za moja gledita na naj jasniji mogui nain. Promjenu prehrambenih navika mogue je provesti i zadrati samo ako ljudi vjeruju dokazima i osjeaju korist. Ljudi iz raznih razloga odluuju to e jesti, briga za zdravlje samo je jedan od njih. Moj je zadatak predstaviti znanstvene dokaze u obliku koji se moe shvatiti. Ostalo je na vama. Znanstveni temelji mojih gledita uglavnom su empirijski, dobiveni promatranjem i mjerenjem. Oni nisu iluzorni, hipotetski ni anegdotalni; to su valjani rezultati istra ivanja. To je tip znanosti koji je izvorno prije 2.400 godina zagovarao otac medicine Hipokral, koji je rekao: Postoje, zapravo, dvije stvari: znati i vjerovati da se zna. Znati je znanost. Vjerovati da se zna je ignorancija. Namjeravam vam otkriti to ja danas znam. Velik dio mojih dokaza potjee iz studija na ljudima koje smo proveli ja, moji studenti i kolege iz moje istraivake skupine. Te su studije bile raznolike po svojoj koncepciji i cilju. Ukljuivale su istraivanje raka jetre kod filipinske djece i njihovu konzumaciju toksina prisutnih u plijesni - aflatoksina 22 - 2 \ nacionalni program centara za samopomo prehranom za neishranjenu predkolsku djecu na Filipinima 2 4 , studiju prehram benih faktora koji utjeu na gustou kostiju i osteoporozu kod 800 ena u Kini 2 5 " 2 7 , studiju biomarkera koji su karakteristini za javljanje raka d o j k e 2 8 2 9 i nacionalnu, sveobuhvatnu studiju faktora prehrane i naina ivota povezanih sa smrtnou od bolesti u 170 sela u kopnenoj Kini i Tajvanu (ire poznatu kao Kineska studija).30'33 Te studije, posve razliite po svom opsegu, bavile su se bolestima za koje se smatralo da su povezane s razliitim prehrambenim navikama, to je pruilo priliku za sve obuhvatno istraivanje povezanosti izmeu prehrane i bolesti. Kineska studija, iji sam bio voditelj, zapoela je 1983. i jo uvijek traje.
p

DRUKIJI RECEPT
Veina autora nekoliko bestselera o nutricionizmu za sebe tvrdi da su istraivai, ah nije mi poznato da njihovo istraivanje ukljuuje izvorno, struno razvijeno ek sperimentiranje. Odnosno, nisu pripremili i proveli studije pod paljivim nadzorom kolega ili drugih strunjaka. Imaju malo ili nimalo objavljenih radova u struno re cenziranim znanstvenim asopisima, nemaju doslovno nikakvo formalno obrazova nje iz nutricionizma, nisu lanovi nijednog strunog istraivakog drutva i nisu re cenzirali radove drugih istraivaa. Unato tome, esto razvijaju vrlo unosne projekte i proizvode koji pune njihove depove, ostavljajui itatelja s jo jednim beskorisnim prehrambenim hirom kratkoga vijeka. Ukoliko ste upoznati s knjigama o zdravlju iz vae oblinje knjiare vjerojatno ste uli za Dr. Atkins' New Diet Revolution (Nova dijetna revolucija dr. Atkinsa), The South Beach Diet (South Beach dijeta), Sugar Busters (Borci protiv eera), The Zone (Zona) ili Eat Right for Your Type (Prava prehrana za va tip). Te su knjige informacije o zdravlju uinile jo vie zbunjujuima, tee razumljivima i u konanici neuhvatlji vima. Ako niste umorni, opstipirani ili izgladnjeli od tih planova za instant-rjeenje sigurno vam se vrti u glavi od brojanja kalorija i mjerenja grama ugljikohidrata, bje lanevina i masti. U emu je uope stvarni problem? U mastima? Ugljikohidratima? Koji omjer hranjivih tvari postie najvei gubitak teine? Jesu li kupusnjae dobre za moju krvnu grupu? Uzimam li prave dodatke prehrani? Koliko mi je vitamina C sva kodnevno potrebno? Jesam li u ketozi? Koliko mi je grama bjelanevina potrebno? Shvatili ste to mislim. To nije zdravlje. Ti su prehrambeni hirovi olienje onog naj goreg u medicini, znanosti i popularnim medijima. Zanima li vas samo dvotjedni plan prehrane radi gubitka teine, ova knjiga nije za vas. Ja apeliram na vau inteligenciju, a ne na vau sposobnost da slijedite neki recept ili neki plan prehrane. elim vam ponuditi dublji i blagotvorniji pogled na zdravlje. Imam recept za savreno zdravlje koji je jednostavan, lako ga je slijediti i nudi vie koristi od bilo kojeg lijeka ili kirurgije, bez ijedne nuspojave. Taj recept nije samo plan prehrane, ne zahtijeva dnevne tablice ili brojanje kalorija, a svrha njegovog postojanja

ored tih studija na ljudima, dvadeset i sedam godina odravao sam laboratorijski

istraivaki program eksperimentalnih studija na ivotinjama. Zapoeto potkraj

KINESKA STUDIJA

PROBLEMI S KOJIMA SE SUOAVAMO, RJEENJA KOJA TREBAMO

1960-ih, to istraivanje financirano od strane Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) prilino je temeljito istrailo vezu izmeu prehrane i raka. Naa otkria, objavljena u znanstvenim asopisima najvie razine, dovela su u pitanje same te meljne principe uzrokovanja raka. Na kraju svega, moji suradnici i ja bili smo poaeni to smo primili potpore za ukupno sedamdeset i etiri godine istraivanja. Drugim rijeima, budui da smo u isto vrijeme imali u tijeku vie istraivakih programa, moji suradnici i ja odradili smo sedamdeset i etiri godine financiranih istraivanja u manje od trideset i pet godina. Na temelju tih istraivanja bio sam autor ili suautor preko 350 znanstvenih lanaka. Sa svojim studentima i suradnicima primio sam brojne nagrade za taj dug niz studija i publikacija. Izmeu ostalog to ukljuuje nagradu Amerikog instituta za istraivanje raka iz 1998. kao priznanje za znaajna ivotna postignua u znan stvenom istraivanju... prehrane, nutricionizma i raka, nagradu iz 1998. za 25 najutjecajnijih ljudi na podruju hrane magazina Self i Znanstvenu nagradu Bur ton Kallman za 2004. koju dodjeljuje Udruenje za prirodnu prehranu. Osim toga, pozivi da odrim predavanja u istraivakim i medicinskim institucijama u vie od etrdeset saveznih drava i nekoliko stranih zemalja svjedoe o zanimanju strunih zajednica za ta otkria. Moja pojavljivanja pred kongresnim odborima te saveznim i dravnim agencijama takoer su ukazivala na znaajno zanimanje javnosti za naa otkria. Intervjui u emisiji McNeil-Lehrer News Hour, barem 25 drugih televizijskih emisija, glavnim temama u USA Today, New York Timesu i Sunday Evening Postu te iroko emitiranim televizijskim dokumentarcima o naem radu takoer su bili dio naih javnih aktivnosti.

ignorirali. Oni pojedinci u znanstvenoj zajednici ili medicini koji ne doputaju ta kve ideje nisu samo tvrdoglavi, neodgovorni su. Jedna od 'uzbudljivijih' koristi od kvalitetne prehrane je prevencija bolesti za koje se smatra da su rezultat genetskih predispozicija. Danas znamo da uglavnom mo emo izbjei te genetske bolesti ak i ako imamo gen (ili gene) koji je odgo voran za neku bolest. Meutim, financiranje genetskih istraivanja nastavlja sve bre rasti zbog uvjerenja da su odreeni geni odgovorni za javljanje odreenih bolesti, u nadi da emo nekako biti u stanju iskljuiti te opasne gene. Programi za odnose s javnou farmaceutskih kompanija sada nam oslikavaju budunost u kojoj e svatko od nas imati osobnu iskaznicu s katalogom svih naih dobrih i loih gena. Od nas se oekuje da emo s tom karticom odlaziti kod lijenika po recept za jednu pilulu koja e suzbijati nae loe gene. isto sumnjam da e se ta uda ikada ostvariti, a ako i bude pokuaja oni e imati ozbiljne neeljene po sljedice. Te futuristike sanjarije zasjenjuju pristupana, djelotvorna zdravstvena rjeenja koja ve postoje - rjeenja utemeljena na prehrani. U mom laboratoriju na pokusnim smo ivotinjama dokazali da se rast raka moe pokrenuti i zaustaviti prehranom, usprkos vrlo jakim genetskim predispozicija ma. Te smo uinke vrlo detaljno promatrali, a svoja smo otkria objavili u najbo ljim znanstvenim asopisima. Kao to ete vidjeti kasnije, ta otkria nisu nita ma nje nego spektakularna. A isti su uinci mnogo puta iznova dokazani na ljudima. Pravilna prehrana ne samo to sprjeava bolesti nego stvara zdravlje i osjeaj dobrobiti, kako tjelesne tako i mentalne. Neki sportai svjetske klase, poput e linog ovjeka" Davea Scolta, trkakih zvijezda Carla Lewisa i Edwina Mosesa, slavne tenisaice Martine Navratilove, svjetskog ampiona u hrvanju Chrisa Campbella (nismo u srodstvu) i ezdesetosmogodinje maralonke Ruth Heidrich otkrili su da im konzumiranje biljne prehrane siromane mastima daje znaaj nu prednost u rezultatima. U laboratoriju smo pokusne takore hranili slino prosjenoj amerikoj prehrani - bogatoj ivotinjskim bjelanevinama - i uspo reivali ih s drugim takorima koji su dobivali prehranu siromanu ivotinjskim bjelanevinama. Pogodite to se dogodilo kad su obje skupine takora dobile pri liku da dobrovoljno koriste kolo za vjebanje? Oni koji su dobivali hranu s malo ivotinjskih bjelanevina vjebali su znatno vie i manje se umarali od onih koji su dobivali hranu slinu onoj koju jede veina nas. To je isti onaj uinak koji su primijetili sportai svjetske klase. Za medicinski establiment to ne bi trebala biti neka novost. Jo prije sto godina profesor Russell Chittenden, slavni, uspjeni istraiva prehrane s Medicinskog fakulteta Sveuilita Yale, istraio je utjee li hranjenje biljnom hranom na fizike sposobnosti njegovih studenata."
35

NAGOVJETAJ BUDUNOSTI
Kroz sav taj radi uvidio sam da su koristi od prehrane namirnicama biljnog podri jetla daleko raznovrsnije i impresivnije od bilo kojeg lijeka ili kirurgije koji se ko riste u medicinskoj praksi. Bolesti srca, rak, dijabetes, modani udar i hipertenzija, artritis, katarakte, Alzheimerova bolest, impotencija i razne vrste drugih kroninih bolesti u velikom broju sluajeva mogu se sprijeiti. Te bolesti, koje se obino ja vljaju sa starenjem i degeneracijom tkiva, ubijaju veinu nas prije vremena. Osim toga, danas postoje dojmljivi dokazi koji pokazuju da je tijek razvoja uznapredovalih sranih bolesti, nekih tipova relativno uznapredovalog raka, dijabetesa i nekoliko drugih degenerativnih bolesti mogue obrnuti prehranom. Sjeam se vremena kad su moji nadreeni s nepovjerenjem primali dokaze da je prehrana, na primjer, u stanju prevenirati srane bolesti i estoko negirali njenu sposobnost da preokrene razvoj tih bolesti kad su ve uznapredovale. Ali dokaze vie nije mogue

Neke je studente, kolege nastavnike i sebe

KINESKA STUDIJA

hranio biljnom hranom i testirao tjelesne sposobnosti. Dobio je iste rezultate kao i nai takori gotovo stoljee kasnije - i bili su jednako spektakularni. Postavlja se i pitanje nae pretjerane ovisnosti o lijekovima i kirurgiji u kontroli naeg zdravlja. U svom najjednostavnijem obliku, hranjenje na pravilan nain velikim bi dijelom uklonilo enormne trokove koritenja lijekova, kao i njihove nuspojave. Ma nji broj ljudi trebao bi voditi duge i skupe bitke s kroninim bolestima u bolnicama za svojih posljednjih godina ivota. Trokovi zdravstvene skrbi smanjili bi se, medi cinske pogreke bi se prorijedile dok bi broj prerano umrlih drastino pao. Ukratko, na zdravstveni sustav konano bi titio i promicao nae zdravlje emu bi i trebao sluiti.

JEDNOSTAVNI

POECI

2 Kula od bjelanevina
CIJELA MOJA PROFESIONALNA karijera u biomedicinskim istraivanjima bila j e ve zana uz bjelanevine. Poput nevidljive uzice, bjelanevine su me drale privezanog kamo god iao, od jednostavnog istraivakog laboratorija do praktinih programa hranjenja pothranjene djece na Filipinima i vladinih prostorija za sastanke u kojima se stvarala naa nacionalna zdravstvena politika. Bjelanevine, na koje esto gleda mo s najveim strahopotovanjem, zajednika su nit koja povezuje prole i sadanje spoznaje o prehrani. Pria o bjelanevinama dijelom se sastoji od znanosti, dijelom od kulture, uz dobru dozu mitologije. Podsjea me na Goetheove rijei, na koje mi je prvi put skrenuo po zornost moj prijatelj Howard Lyman, istaknuti predava, autor i bivi stoni farmer: Najbolji smo u skrivanju onih stvari koje su svima oigledne. Nita nije bilo tako dobro skriveno kao neispriana pria o bjelanevinama. Dogma koja okruuje bje lanevine cenzurira, kritizira i vodi, izravno ili neizravno, gotovo svaku nau misao u biomedicinskim istraivanjima. Od vremena kada je nizozemski kemiar Gerhard Mulder 1839. otkrio taj spoj koji sadri duik, bjelanevine se uzdiu kao najsvetije od svih hranjivih tvari. Rije pro tein potjee od grke rijeiproteios, to znai od najvee vanosti. U devetnaestom stoljeu bjelanevine su bile sinonim za meso, i ta veza ostala je s nama preko stotinu godina. Mnogi ljudi i danas bjelanevine izjednauju s hranom ivotinjskog podrijetla. Kad biste morali navesti prvu hranu koja vam padne na pa met kada kaem 'bjelanevine vjerojatno biste rekli - govedina. Ako je tako, niste jedini.

Kad se osvrnem, esto razmiljam o ivotu na farmi i kako je on na razne naine obli kovao moj nain razmiljanja. Moja obitelj bila je u svakom trenutku okruena priro dom. Tijekom ljeta od zore do zalaska Sunca bili smo van kue i sadili ili eli usjeve i brinuli se o ivotinjama. Moja majka imala je najbolji vrt u naem dijelu zemlje; ljeti je naporno radila od jutra do mraka kako bi naa obitelj bila dobro opskrbljena svje om hranom koja je sva bila uzgojena na naoj farmi. Proao sam izvanredan put, to je sigurno. Bezbroj me puta zapanjilo ono to sam nauio. Volio bih da su moja obitelj i drugi oko nas sredinom 1900-ih mogli imati te informacije o hrani i zdravlju koje imamo danas. Da smo ih imali, moj je otac mogao sprijeiti ili izlijeiti bolest srca. Mogao je upoznati mog najmlaeg sina, njegovog imenjaka, koji surauje sa mnom na ovoj knjizi. Mogao je poivjeti nekoliko godina due i kvalitetno. Moj put u znanosti tijekom proteklih etrdeset i pet godina uvjerio me da je sada hi tnije nego ikad pokazati kako ljudi mogu izbjei te tragedije. Znanost je ovdje i mora se objaviti. Ne moemo dopustiti da se status-quo nesmetano nastavi i promatrati kako nai najdrai nepotrebno pate. Vrijeme je da ustanemo, proistimo zrak i preu zmemo kontrolu nad naim zdravljem.

41

KINESKA STUDIJA

KULA OD BJELANEVINA

Zbunjenost vlada oko mnogih najosnovnijih pitanja u vezi s bjelanevinama: Koji su dobri izvori bjelanevina? Koliko bjelanevina treba jesti? Jesu li biljne bjelanevine jednako dobre kao ivotinjske? Je li potrebno kombinirati odreene biljne namirnice u obroku kako bi se dobile potpune bjelanevine? Je li preporuljivo uzimati bjelanevine u prahu ili aminokiselinske dodatke prehra ni, posebno osobama koje intenzivno vjebaju ili se bave sportom? Treba li uzimati proteinske dodatke prehrani radi izgradnje miia? Smatra se da su neke bjelanevine visoke kvalitete, a neke niske kvalitete. Sto to znai? Odakle vegetarijanci dobivaju bjelanevine? Mogu li djeca vegetarijanci normalno rasti bez ivotinjskih bjelanevina? U temelju mnogih od ovih uobiajenih pitanja i zabrinutosti lei uvjerenje da meso znai bjelanevine i da su bjelanevine meso. To uvjerenje potjee od injenice da su bjelanevine sutina hrane ivotinjskog podrijetla. Kod mnogih mesnih i mlijenih proizvoda moemo selektivno ukloniti masti, ali e nam i dalje ostati prepoznatljivi kao mesni i mlijeni proizvodi. inimo to cijelo vrijeme tako to reemo nemasne komade mesa i obiremo mlijeko. Ali ako selektivno uklonimo bjelanevine iz hrane ivotinjskog podrijetla ostat e nam neto to nee nimalo sliiti originalu. Odrezak bez bjelanevina, na primjer, bio bi lokvica vode, masti i neznatne koliine vitamina i minerala. Tko bi to jeo? Ukratko, da bi hrana bila prepoznata kao hrana ivotinjskog podrijetla mora sadravati bjelanevine. Bjelanevine su sutinski element hrane i votinjskog podrijetla. Rani znanstvenici poput Carla Voita (1831.-1908.), uvenog njemakog znanstve nika, bili su nepokolebljivi pobornici bjelanevina. Voit je utvrdio da je ovjeku potrebno samo 48,5 grama dnevno, ali je usprkos tome savjetovao unos od ogromnih 118 grama dnevno zbog kulturne pristranosti toga vremena. Bjelanevine su bile isto to i meso, a svi su teili za tim da imaju meso na svom stolu, ba kao to mi teimo posjedovanju veih kua i brih automobila. Voit je smatrao da neega to je dobro ne moe biti previe. Voit je bio mentor nekolicine poznatih istraivaa prehrane poetkom 1900-ih, uklju ujui Maxa Rubnera (1854.-1932.) i W. O. Atwatera (1844.-1907.). Oba studenta strogo su se drala savjeta svog uitelja. Rubner je tvrdio da je unos bjelanevina, dakle mesa, simbol same civilizacije: visoka doza bjelanevina pravo je civiliziranog ovjeka. Atwater je kasnije organizirao prvi nutricionistiki laboratorij u Ministar

stvu poljoprivrede Sjedinjenih Drava (USDA). Kao direktor USDA, preporuao je 125 grama dnevno (danas se savjetuje svega oko pedeset i pet grama dnevno). Kasni je emo vidjeti koliko je taj rani presedan bio vaan za ovu vladinu agenciju. Kulturalna pristranost vrsto se ukorijenila. Ako ste bili civilizirani, jeli ste mnogo bjelanevina. Ako ste bili bogati, jeli ste meso, a ako ste bili siromani jeli ste osnovnu biljnu hranu poput krumpira i kruha. Pojedinci su smatrali da su nie klase lijene i nesposobne zbog toga to ne jedu dovoljno mesa ili bjelanevina. Elitizam i aroganci ja vladali su velikim dijelom mladog podruja nutricionizma u devetnaestom stolje u. itav koncept da vie znai i bolje, civiliziranije, a moda i duhovnije proimao je svaku misao o bjelanevinama. Bojnik McCay, istaknuti engleski lijenik s poetka dvadesetog stoljea, zasluan je za jedan od zabavnijih, ali vrlo nesretnih trenutaka u povijesti. Lijenik McCay je 1912. bio stacioniran u engleskoj koloniji Indiji sa zadatkom pronalaenja dobrih mukara ca za borbu meu indijskim plemenima. Pored ostalog, ustvrdio je da su ljudi koji su konzumirali manje bjelanevina bili slabane tjelesne grae i sve to se od njih moe oekivati je pokorna, enskasta narav.

I N Z I S T I R A N J E NA KVALITETI
Bjelanevine, masti, ugljikohidrati i alkohol izvor su doslovno svih kalorija koje kon zumiramo. Masti, ugljikohidrati i lijelanevine, kao mrt/cronutrijenti, ine gotovo svu teinu hrane, uz vodu, a preostala, mala koliina su ////Taonutrijenti - vitamini i minerali. Koliina ovih m/Vcronutrijenata potrebnih za optimalno zdravlje malena je (mikrogrami do miligrami). Bjelanevine, najsvetije od svih hranjivih tvari, vitalan su sastojak naih tijela i ima ih stotine tisua razliitih vrsta. Djeluju kao enzimi, hormoni, strukturna tkiva i tran sportne molekule koji zajedno omoguuju ivot. Bjelanevine su graene kao dugi lanci od stotina ili tisua aminokiselina, kojih ima petnaest do dvadeset razliitih vrsta, ovisno kako se rauna. Bjelanevine se redovito troe i potrebno ih je zamjenji vati, to se postie konzumiranjem hrane koja sadri bjelanevine. Kad se probave, te bjelanevine daju nam novu zalihu aminokiselinskih graevnih blokova koje mo emo koristiti pri izgradnji novih l)jelanevina koje e zamijeniti one istroene. Za razliite bjelanevine iz hrane govori se da su razliite kvalitete, ovisno o tome koliko dobro opskrbljuju tijelo aminokiselinama potrebnim za zamjenu naih tjelesnih bje lanevina. Taj proces rastavljanja i ponovnog sastavljanja aminokiselina iz bjelanevina slian je kao kad bi nam netko dao arenu ogrlicu od perli kako bismo zamijenili staru ogrlicu koju smo izgubili. Meutim, obojena zrna na ogrlici koju smo dobili nisu poredana

KINESKA STUDIJA

KULA OD BJELANEVINA iz rastu kad ih konzumiraju. Neke namirnice, tonije one ivotinjskog podrijetla, isti u se vrlo visokim omjerom djelotvornosti i vrijednou bjelanevina.
1

istim redoslijedom kao na ogrlici koju smo izgubili. Zato trebamo razbiti niz i izvui zrna. Nakon toga rekonstruiramo nau novu ogrlicu na nain da arena zrna imaju isti redoslijed kao na naoj izgubljenoj ogrlici. Meutim, nedostaje li nam, na primjer, plavih zrna, slaganje nae nove ogrlice bit e usporeno ili zau stavljeno dok ne dobijemo jo plavih zrna. Isti taj princip nalazimo kod izgradnje novih bjelanevina za tkiva koje se podudaraju s naim starim istroenim bjelan evinama. Otprilike osam aminokiselina (arenih zrna) koje su potrebne za izgradnju na ih tkivnih bjelanevina moramo dobiti iz hrane koju jedemo. Zovemo ih esencijalnima zato to ih naa tijela ne mogu proizvesti. Ako, kao u naoj ogrlici od zrna, u bjelanevinama iz nae hrane nedostaje dovoljna koliina ak i samo jedne od tih osam esencijalnih aminokiselina, sinteza novih bjelanevina bit e usporena ili e stati. Tu ulazi u igru predodba o kvaliteti bjelanevina. Najkvali tetnije bjelanevine iz hrane su, vrlo jednostavno, one koje, nakon probavljanja, pruaju pravu vrstu i koliinu aminokiselina potrebnih za djelotvornu sintezu naih novih tkivnih bjelanevina. To je ono to rije kvaliteta zapravo znai: radi se o sposobnosti bjelanevina iz hrane da pruaju pravu vrstu i koliinu ami nokiselina za stvaranje naih novih bjelanevina. Moete li pogoditi koju bismo hranu morali jesti kako bismo najdjelotvornije osigurali graevne blokove za zamjenu naih bjelanevina? Odgovor je - ljud sko meso. Njegove bjelanevine imaju upravo odgovarajuu koliinu potrebnih aminokiselina. Ali budui da nai blinji - mukarci i ene - nisu za jelo, sljedee najbolje bjelanevine dobivamo konzumirajui druge ivotinje. Bjelanevine drugih ivotinja vrlo su sline naim bjelanevinama zato to uglavnom imaju prave koliine svake od potrebnih aminokiselina. Te se bjelanevine mogu vrlo djelotvorno iskoristiti i zato za njih kaemo da su visoke kvalitete. Meu namir nicama ivotinjskog podrijetla, bjelanevine mlijeka i jaja po aminokiselinskom sastavu najbolje se poklapaju s naim bjelanevinama, zbog ega ih smatramo najkvalitetnijima. Dok biljnim bjelanevinama nie kvalitete moe nedostajati jedna ili vie esencijalnih aminokiselina, kao skupina sadre ih sve. Pojam kvalitete zapravo znai djelotvornost kojom se bjelanevine hrane koriste za rast. To bi sve bilo divno i krasno kad bi najvea djelotvornost bila isto to i najbolje zdravlje, ali nije, to je razlog zato izrazi 'djelotvornost' i 'kvaliteta' na vode na zabludu. Eto, nagovijestit u vam o emu emo govoriti: postoji gomila uvjerljivih istraivanja koja pokazuju da su biljne bjelanevine niske kvalitete, koje omoguuju sporu ali postojanu sintezu novih bjelanevina, najzdraviji tip bjelanevina. Sporo ali postojano dobiva utrku. Kvaliteta bjelanevina koje se na laze u odreenim namirnicama odreuje se promatranjem koliko brzo ivotinje

Usredotoenost na djelotvornost rasta tijela, kao da to znai dobro zdravlje, potie konzumiranje bjelanevina najvie kvalitete. Kao to e vam svaki prodava rei, proizvod koji je definiran kao visokokvalitetan odmah osvaja povjerenje kupaca. Vie od 100 godina bili smo zarobljenici tog obmanjujueg jezika i esto smo lako misleno zakljuivali da vie kvalitete znai vie zdravlja. Temelj tog koncepta kvalitete bjelanevina nije bio osobito poznat javnosti, ali nje gov je uinak bio - i jo je uvijek - vrlo znaajan. Na primjer, ljudi koji se odlue hraniti biljnom hranom esto e, jo i danas, pitati Odakle da crpim bjelanevi ne?, kao da u biljkama bjelanevina nema. ak i ako su upoznati da biljke imaju bjelanevine, jo uvijek postoji zabrinutost oko njihove navodne loe kvalitete. To je ljude navelo da vjeruju kako moraju paljivo kombinirati bjelanevine iz razli itih biljnih izvora u svakom obroku kako bi one mogle uzajamno kompenzirati bjelanevine koje im nedostaju. Meutim, to je pretjerivanje. Danas znamo da kroz enormno kompleksne metabolike sustave ljudsko tijelo moe dobiti sve esencijal ne aminokiseline iz prirodne raznolikosti biljnih bjelanevina koje svakodnevno susreemo. Za to nije potrebno jesti vee koliine biljnih bjelanevina ili paljivo planirati svaki obrok. Naalost, uvrijeeni koncept kvalitete bjelanevina u velikoj je mjeri zasjenio ovu informaciju.

PROTEINSKI J A Z
Najvanije pitanje prehrane i poljoprivrede tijekom moje rane karijere bilo je ot krivanje naina za poveanje potronje bjelanevina, vodei rauna da one budu najvie mogue kvalitete. Svi moji kolege i ja vjerovali smo u taj zajedniki cilj. Od djetinjstva provedenog na farmi do mog poslijediplomskog obrazovanja pri hvaao sam to pravo oboavanje bjelanevina. Sjeam se kako su, dok sam bio mladi, najskuplji dio hrane za ivotinje na farmi bili proteinski dodaci koje smo davali naim kravama i svinjama. A onda, na poslijediplomskom studiju, proveo sam tri godine ( 1 9 5 8 . - 1 9 6 1 . ) radei svoje doktorsko istraivanje u kojem sam nastojao poboljati opskrbu visokokvalitetnim bjelanevinama kroz djelotvorniji uzgoj krava i ovaca kako bismo ih mogli jesti u veim koliinama. 2 - 3 Kroz cijelo svoje poslijediplomsko obrazovanje proao sam duboko uvjeren da je promicanje visokokvalitetnih bjelanevina, poput onih u hrani ivotinjskog Podrijetla, vrlo vaan zadatak. Moje poslijediplomsko istraivanje, iako je bilo nekoliko puta citirano tijekom narednih desetak godina, bilo je tek manji dio ninogo irih napora drugih istraivakih skupina da poboljaju situaciju s bjelan-

KINESKA STUDIJA

KULA U U U J t L A N l t V I N A

evinama u svijetu. Tijekom 1960-ih i 1970-ih stalno sam iznova sluao o tako zvanom proteinskom jazu u zemljama u razvoju.
4

du konzumiranja hrane ivotinjskog podrijetla i godinjeg prihoda. Autret je snano zagovarao poveanje proizvodnje i potronje ivotinjskih bjelanevina kao odgovor na rastui proteinski jaz u svijetu. Takoer je tvrdio kako svi resursi znanosti i tehnologije moraju biti mobilizirani kako bi se stvorile nove vrste visokoproteinske hrane ili kako bi se izvukla najvea mogua korist od dosad nedovoljno koritenih resursa za prehranu ovjeanstva. 4 Bruce Stillings sa Sveuilita Maryland i amerikog Ministarstva trgovine, jo jedan zagovornik konzumiranja prehrane temeljene na hrani ivotinjskog podrijetla, 1973. je priznao da iako ivotinjske bjelanevine u prehrani nisu nune same po sebi, ko liina bjelanevina iz ivotinjskih izvora u prehrani obino se prihvaa kao indika tor ope proteinske kvalitete prehrane. 1 Dodao je: ...openito se smatra da je unos odgovarajuih koliina ivotinjskih produkata idealan nain poboljanja ishranjeno sti bjelanevinama u svijetu. Naravno, posve je tono da opskrba bjelanevinama moe biti vaan nain pobolja nja prehrane u Treem svijetu, posebno u sluaju da stanovnitvo sve svoje kalorije dobiva iz jednog jedinog biljnog izvora. Ali to nije jedini nain, i, kao to emo vidje ti, to nije nuno nain koji je u najboljem skladu s dugoronim zdravljem.

Proteinski jaz podrazumijevao je da su glad u svijetu i neishranjenost medu djecom Treeg svijeta rezultat nedovoljne koliine bjelanevina u prehrani, posebno viso kokvalitetnih (tj. ivotinjskih) bjelanevina. '
1 4,5

Prema tom gleditu, ljudima u Tre

em svijetu posebno su nedostajale visokokvalitetne bjelanevine, tj. ivotinjske bjelanevine. Posvuda su nicali projekti za rjeavanje tog problema proteinskog jaza. Jedan ugledni profesor s MIT-a i njegov mladi suradnik 1976. zakljuili su da je odgovarajua opskrba bjelanevinama sredinji aspekt problema s hranom u svijetu i dalje, da ako se ne [dopunjava]... po mogunosti, umjerenim koliinama mlijeka, jaja, mesa ili ribe, prehrana [siromanih nacija] bazirana uglavnom na ita ricama... ne sadri dovoljno bjelanevina za djecu u razvoju... Kako bi se rijeio taj teak problem: M I T je razvijao bjelanevinama bogat dodatak prehrani pod nazivom INCA-PARINA; Sveuilite Purdue uzgajalo je kukuruz s poveanim sadrajem lizina, aminokiseline koje u bjelanevinama kukuruza nema dovoljno; Vlada SAD-a davala je poticaje za proizvodnju mlijeka u prahu kako bi se osigurala dovoljna koliina kvalitetnih bjelanevina za siromane u svijetu; Sveuilite Cornell slalo je brojne svoje talente na Filipine kako bi pomogli u razvoju bjelanevinama bogate sorte rie i stone industrije; Sveuilite Auburn i M I T mljeli su ribu i proizvodili riblji proteinski koncentrat kako bi nahranili gladne u svijetu. Ujedinjeni narodi, program amerike vlade Hrana za mir, velika sveuilita i bezbroj ne druge organizacije i sveuilita pridruivali su se borbi za iskorjenjivanje gladi u svijetu bjelanevinama visoke kvalitete. Veinu tih projekata poznam iz prve ruke, kao i osobe koje su ih organizirale i vodile. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda ima znaajan utje caj na zemlje u razvoju kroz svoje programe za razvoj poljoprivrede. Dva njena slu benika 1970. objavila su: ...nedostatak bjelanevina neupitno je daleko najozbilj nije kvalitativno pomanjkanje u prehrani zemalja u razvoju. Velike mase stanovni tva tih zemalja ive uglavnom na hrani dobivenoj od biljaka u kojoj esto nedostaje bjelanevina, to rezultira loim zdravljem i niskom produktivnou po osobi. M. Autret, vrlo utjecajan ovjek iz FAO-a, dodao je da: Zbog niskog udjela ivotinjskih bjelanevina u prehrani i nedostatku raznolikosti namirnica [u zemljama u razvoju], kvaliteta bjelanevina nije zadovoljavajua. On je izvijestio o vrlo jakoj vezi izme4 6 3

KAKO PREHRANITI DJECU

Dakle, takva je bila klima u to vrijeme, a ja sam bio njezin dio ba kao i svi ostali. Go dine 1965. napustio sam M I T kako bih predavao na Virginia Techu. Profesor Charlie Engel, koji je u to vrijeme bio proelnik Odsjeka za biokemiju i prehranu na Virginia Techu, bio je iznimno zainteresiran za razvoj meunarodnog programa prehrane za neishranjenu djecu. Zanimala ga je primjena projekta za majinsku samopomo na Filipinima. Taj smo projekt zvali majinskim zato to je bio usmjeren na edukaciju majki neishranjene djece. Zamisao je bila da kad bi se majke moglo nauiti da prave vrste lokalno uzgojene hrane mogu ojaati njihovu djecu, oni ne bi trebali ovisiti o oskudnim lijekovima i uglavnom nepostojeim lijenicima. Engel je 1967. pokrenuo program i pozvao me da budem njegov koordinator kampusa i dolazim u due posje te Filipinima dok je on neprekidno boravio u Manili. U skladu s naglaskom na bjelanevinama kao nainom rjeavanja neishranjenosti, tu smo hranjivu tvar morali uiniti teitem naih edukacijskih centara za majinstvo>> i time poticati poveanje konzumacije bjelanevina. Riba kao izvor bjelanevina uglavnom je bila ograniena na obalna podruja. Mi smo bili skloni razvoju kikirikija kao izvora bjelanevina jer je to bila kultura koja se mogla gotovo posvuda uzgajati. Kikiriki je mahunarka, poput lucerne, soje, djeteline, graka i drugih vrsta grahorica. Poput tih drugih fiksatora duika, kikiriki je bogat bjelanevinama.

KINESKA STUDIJA

KULA OD B J E L A N E V I N A

Meutim, s tim ukusnim mahunarkama bio je povezan jedan neugodan problem. Po javljivali su se znaajni dokazi, najprije iz Engleske, " a kasnije i s MIT-a (istog labora torija u kojem sam ranije radio) "'
1 11 7

odgovorio na ta pitanja prijavio sam se i dobio sredstva za istraivanje od Nacional nih instituta za zdravlje (NIH). Osim toga, usvojili smo drugu strategiju postavljajui jo jedno pitanje: kako aflatoksin zapravo izaziva rak jetre? Htjeli smo prouiti to pitanje na molekularnoj razini, koristei pritom laboratorijske takore. Uspio sam dobiti drugu NIH-ovu potporu za to detaljno biokemijsko istraivanje. Te dvije po tpore pokrenule su istraivanje u dva smjera, osnovnom i primijenjenom, koje se nastavilo kroz cijelu moju karijeru. Otkrio sam daje prouavanje pitanja i iz osnovne i iz primijenjene perspektive korisno zato to nam otkriva ne samo utjecaj hrane ili kemijskog spoja na zdravlje, nego i zato imaju takav utjecaj. Radei na taj nain mo gli smo bolje razumjeti ne samo biokemijske temelje hrane i zdravlja, nego i kako bi to moglo biti povezano s ljudima u svakodnevnom ivotu. Poeli smo s nizom postupnih terenskih istraivanja. Najprije smo eljeli saznati koje namirnice sadre najvie aflatoksina. Otkrili smo da su kikiriki i kukuruz najzagadenije namirnice. Na primjer, svih dvadeset i devet staklenki maslaca od kikirikija koje smo kupili u lokalnim trgovinama bilo je zagaeno razinama aflatoksina koje su bile do 300 puta vee od onih koje se smatraju prihvatljivima u amerikoj hrani. Cijeli plodovi kikirikija bili su daleko manje zagaeni; nijedan nije prelazio koliine aflatoksina dozvoljene u amerikim artiklima. Taj nesklad izmeu maslaca od kikiri kija i cijelih plodova potjecao je iz tvornice kikirikija. Najbolji plodovi, kojima su se punile kokteI-teglice, bili su runo birani s pokretne trake, a najloiji, najpljesniviji oraii odlazili su do kraja pokretne trake gdje se prikupljao kikiriki za proizvodnju maslaca. Drugo pitanje koje smo postavili bilo je tko je najosjetljiviji na tu zagaenost aflato ksinom i njegov uinak izazivanja raka. Otkrili smo da su to djeca. Oni su konzu mirali kikiriki maslac pun aflatoksina. Procijenili smo unos aflatoksina analizirajui izluivanje metabolikih produkata aflatoksina u urinu djece koja su ivjela u domo vima s naetim staklenkama maslaca od kikirikija. 12 Kad smo prikupili te informacije pojavio se zanimljiv obrazac: dva podruja s najviom uestalou raka jetre u zemlji - gradovi Manila i Cebu - bili su ujedno podruja u kojima se konzumiralo najvie allatoksina. Maslac od kikirikija konzumirao se gotovo iskljuivo na podruju Manile, dok se kukuruz konzumirao u Cebuu, drugom najveem gradu po broju stano vnika na Filipinima. Ali, kako se ispostavilo, pria je bila sloenija. To je postalo jasno kad sam upoznao uglednog lijenika dr. Josea Caeda koji je bio savjetnik predsjednika Marcosa. On mi je rekao da je problem s rakom jetre na Filipinima prilino teak. Posebno ponia vajua bila je injenica da je ova bolest odnosila ivote djece mlade od deset godina. Pok na Zapadu ta bolest uglavnom pogaa ljude poslije etrdesete godine ivota, Cae

koji su ukazivali na to da je kikiriki esto zagaen

gljivinim toksinom zvanim aflatoksin. Bio je to alarmantan problem jer je bilo doka zano da aflatoksin uzrokuje rak jetre kod takora. Tvrdilo se da je to najkancerogeniji kemijski spoj ikad otkriven. Zato smo trebali raditi na dva usko povezana projekta: smanjenju neishranjenosti djece i rjeavanju problema zagaenosti aflatoksinom. Prije odlaska na Filipine otputovao sam na I kuti kako bih promatrao nekoliko eksperi mentalnih centara za majinstvo koje su organizirali moji kolege s Virginia Techa, pro fesori Ken King i Ryland Webb. Bio je to moj prvi odlazak u neku nerazvijenu zemlju, a Haiti je svakako odgovarao tom opisu. Papa Doc Duvalier, predsjednik Haitija, isko ritavao je ono malo resursa to je ta zemlja imala za svoj osobni bogat nain ivota. Na Haitiju je u to vrijeme 54% djece umiralo prije navrene pete godine ivota, uglavnom zbog neishranjenosti. Kasnije sam otiao na Filipine i zatekao isto stanje. Na temelju postojanja neishranje nosti u odreenom selu odredili smo gdje e se nalaziti centri za majinstvo. Usredo toili smo napore na sela kojima je pomo bila najpotrebnija. Tijekom preliminarnog pregleda u svakom od sela (gradskih etvrti) djeci je izmjerena teina. Njihova teina u odnosu na dob usporeena je sa zapadnim referentnim standardom koji je bio podije ljen na prvi, drugi i trei stupanj neishranjenosti. Trei, najgori stupanj neishranjenosti, obuhvaao je djecu ispod 65. postotka. Imajte na umu da dijete od 100 posto predsta vlja samo prosjek za SAD. Imati manje od 6 5 % znailo je gotovo smrtnu izglanjelost. Utvreno je daje u urbanim podrujima nekih veih gradova ak 15-20% djece u dobi izmeu tri i est godina imalo trei stupanj neishranjenosti. Dobro se sjeam nekih svo jih poetnih zapaanja o toj djeci. Jedna majka, i sama krhka poput granice, dri svoje trogodinje blizance izbuljenih oiju, jedno od 5 kilograma i drugo od 6,3 kilograma, pokuavajui ih natjerati da otvore usta kako bi pojeli malo kae. Stariju djecu, slijepu od pothranjenosti, mlada braa i sestre vode uokolo traei milostinju. Djeca bez nogu ili ruku nadaju se da e dobiti koji zalogaj hrane.

OTKRIE V R I J E D N O IVOTA
Ne trebam ni rei da su nam takvi prizori predstavljali silan poticaj za nastavak rada na naem projektu. Kao to sam ranije spomenuo, najprije smo morali rijeiti problem aflatoksinske zagaenosti kikirikija, proteinske hrane kojoj smo bili najskloniji. Prvi korak u istraivanju aflatoksina (AF) bilo je prikupljanje nekih osnovnih infor macija. Tko je na Filipinima konzumirao AF te tko je bio izloen raku jetre? Kako bih

do mi je rekao da je osobno zbog raka jetre operirao djecu mlau od etiri godine!

KINESKA STUDIJA

KULA OD BJELANEVINA

Ve je to bilo nevjerojatno, ali ono to mi je zatim rekao bilo je jo okantnije. Preciznije, djeca koja su obolijevala od raka jetre bila su iz najbolje ishranjenih obi telji. Obitelji s najvie novca jele su ono to smo mi smatrali najzdravijom prehra nom, prehranu najsliniju naoj amerikoj mesnoj prehrani. Oni su konzumirali vie bjelanevina od bilo koga drugog u zemlji (i to visokokvalitetnih ivotinjskih bjelanevina), pa ipak su oni bili ti koji su obolijevali od raka jetre! Kako je to mogue? Na svjetskoj razini stope raka jetre bile su najvie u zemljama s najniim prosjenim unosom bjelanevina. Zbog toga se openito vjerovalo da je taj rak rezultat nedostatka bjelanevina. Osim toga, problem nedostatka bio je glavni razlog zato smo radili na Filipinima: kako bismo poveali unos bjelan evina kod to je mogue veeg broja neishranjene djece. Ali dr. Caedo i njegovi kolege su mi govorili da su djeca koja su jela najvie bjelanevina imala najvie stope raka jetre. U poetku mi je to izgledalo neobino, ali s vremenom su moje vlastite informacije sve vie potvrivale njihova zapaanja. U to se vrijeme u jednom slabo poznatom medicinskom asopisu pojavio jedan istraivaki rad iz Indije.
13

Na neki nain inilo se da je taj trenutak u mojoj karijeri bio zasjenjen dogaajima iz mog privatnog ivota. Kad sam imao pet godina, moja strina koja je ivjela s nama umirala je od raka. Moj je stric nekoliko puta poveo mog brata Jacka i mene u posjet njegovoj supruzi u bolnici. Iako sam bio premlad da shvatim sve to se dogaalo, sje am se da me se dojmila velika rije na R - rak. Mislio sam: Kad odrastem, elim pronai lijek za rak. Mnogo godina kasnije, samo nekoliko godina nakon to sam se oenio, otprilike u vri jeme kad sam poinjao raditi na Filipinima, moja punica umirala je od raka debelog crijeva u dobi od svega pedeset i jedne godine. U to vrijeme, u naim poetnim istrai vanjima postajao sam svjestan mogue veze izmeu raka i prehrane. Sluaj moje punice bio je posebno teak budui da nije primala odgovarajuu medicinsku njegu zbog toga to nije imala zdravstveno osiguranje. Moja supruga Karen bila joj je ki jedinica i bile su vrlo bliske. Ta teka iskustva olakala su mi izbor u mojoj karijeri: odluio sam ii kamo god da me naa istraivanja odvedu kako bih doprinio boljem razumijevanju te uasne bolesti. Kad se osvrnem unatrag, to je bio poetak fokusiranja moje karijere na prehranu i rak. Trenutak odluke hou li istraivati bjelanevine i rak bio je prekretnica. Ukoliko sam elio ostati vezan za to podruje postojalo je samo jedno rjeenje: poeti raditi funda mentalna laboratorijska istraivanja kako bih utvrdio ne samo da li, nego i na koji nain konzumiranje veih koliina bjelanevina vodi do eeg obolijevanja od raka. Upravo sam to i uinio. to me odvelo dalje nego to sam mogao i zamisliti. Izvanredna otkria do kojih smo doli moji suradnici, studenti i ja mogla bi vas potaknuti da se zamislite nad svojom prehranom. tovie, ta su nas otkria odvela do irih pitanja, pitanja koja e nas na kraju odvesti do pukotina u samim temeljima nutricionizma i zdravlja.

Radilo se o eksperimentu koji je ukljuivao rak jetre i

konzumaciju bjelanevina kod dvije skupine laboratorijskih takora. Jednoj sku pini dan je aflatoksin nakon ega je dobivala prehranu koja je sadravala 2 0 % bjelanevina. Drugoj skupini dana je ista koliina aflatoksina, a zatim je dobivala prehranu koja je sadravala svega 5% bjelanevina. Ba svi takori koji su bili hranjeni s 2 0 % bjelanevina dobili su rak jetre ili nje gove prekursorske lezije, ali ni jedna jedina ivotinja koja je hranjena s 5% bjelan evina nije dobila rak jetre ili njegove prekursorske lezije. To nije bila trivijalna razlika: bilo je to 100% naspram 0%. To se vrlo dobro podudaralo s mojim zapa anjima u pogledu filipinske djece. Na rak jetre bila su najosjetljivija ona djeca koja su konzumirala prehranu bogatiju bjelanevinama. inilo se da nitko nije prihvatio izvjetaj iz Indije. Na letu iz Detroita nakon po vratka s izlaganja na jednoj konferenciji, putovao sam sa svojim bivim ali puno starijim kolegom s MIT-a, profesorom Paulom Newberneom. Newberne je u to vrijeme bio jedan od rijetkih koji su poklanjali veu pozornost ulozi prehrane u razvoju raka. Iznio sam mu svoje dojmove s Filipina kao i o lanku iz Indije. On je bez razmiljanja odbacio lanak ustvrdivi: Mora biti da su pomijeali brojeve s kaveza u kojima su drali ivotinje. Visokoproteinska prehrana ni na koji nain ne bi mogla potaknuti razvoj raka. Uvidio sam da sam naiao na provokativnu ideju koja je poticala nevjericu, pa ak i gnjev mojih kolega. Trebam li ozbiljno shvatiti zapaanje da bjelanevine potiu razvoj raka i riskirati da me smatraju budalom? Ili bih trebao tu priu ignorirati?

P R I R O D A Z N A N O S T I - TO M O R A T E ZNA T I K A K O B I S T E PRATILI I S T R A I V A N J A
U znanosti je dokaz neuhvatljiv. ak i vie nego u sredinjim znanostima - biolo giji, kemiji i fizici - dobivanje apsolutnog dokaza u medicini i zdravstvu gotovo je ne mogue. Primarni cilj istraivanja samo je utvrivanje to je vjerojatno istina. Tomu je tako zato to je za zdravstvena istraivanja svojstveno da su statistika. Bacite li loptu u zrak, hoe li ona pasti? Da, svaki put. To je fizika. Ako puite etiri kutije dne vno, hoete li dobiti rak? Odgovor je - moda. Znamo da su vam izgledi da dobijete rak plua daleko vei nego kad ne biste puili, moemo vam rei i koliki su ti izgledi (stati stiki), ali'ne moemo sa sigurnou znati hoete li vi kao pojedinac dobiti rak plua. U istraivanju prehrane razmrsiti odnos izmeu prehrane i zdravlja nije tako jedno stavno. Ljudi ive na bezbroj razliitih naina, imaju razliito genetsko nasljee i

KINESKA STUDIJA

KULA OD BJELANEVINA

jedu posve razliite vrste hrane. Limitiranosti eksperimenata kao to su ogranienja trokova, vremenska ogranienost i greke u mjerenju znaajne su prepreke. I to je moda najvanije, hrana, ivotni stil i zdravlje u interakciji su kroz tako kompleksne sustave s mnogo aspekata da je utvrivanje dokaza za bilo koji pojedini faktor i bilo koju pojedinu bolest gotovo pa nemogue, ak i kad biste imali savrenu skupinu subjekata, neogranieno vrijeme i neograniena financijska sredstva. Zbog tih potekoa u istraivanjima koristimo mnoge razliite strategije. U nekim sluajevima procjenjujemo da li hipotetski uzrok izaziva hipotetski uinak promatra njem i mjerenjem razlika koje ve postoje izmeu razliitih skupina ljudi. Moemo promatrati i usporeivati drutva koja konzumiraju razliite koliine masti, zatim promatrati podudaraju li se te razlike sa slinim razlikama u stopi raka dojke ili osteoporoze ili neke druge bolesti. Moemo promatrati i usporeivati prehrambene navike ljudi koji ve imaju bolest s usporedivom grupom zdravih ljudi. Moemo promatrati i usporeivati uestalost bolesti 1950. s uestalou bolesti 1990. godine i zatim pro matrati odgovaraju li promjene uestalosti bolesti promjenama u prehrani. Osim promatranja onoga to ve postoji, moemo provesti eksperiment i namjerno intervenirati hipotetskim tretmanom kako bismo vidjeli to se dogaa. Intervenira mo, na primjer, kada testiramo djelotvornost i sigurnost lijekova. Jednoj skupini daje se lijek, a drugoj placebo (neaktivnu tvar slinog izgleda kako bi se ispunila oekiva nja pacijenta). Interveniranje prehranom, meutim, daleko je tee, posebno ako ljudi nisu ogranieni na kliniko okruenje, jer se onda moramo uzdati da e svi redovito slijediti propisanu prehranu. Provodei opservacijska i intervencijska istraivanja, nagomilavamo rezultate i pro cjenjujemo dokaze 'za' ili 'protiv' odreene hipoteze. Kada teina dokaza ide tako snano u prilog nekoj ideji da se to vie ne moe uvjerljivo pobijati, tu ideju predla emo kao vjerojatnu istinu. Na taj nain ja predlaem argument u korist prehrane cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla. U nastavku budite svjesni da e oni koji trae apsolutne dokaze za optimalnu prehranu u jednoj ili dvije studije biti razoarani i zbunjeni. Meutim, siguran sam da e oni koji tragaju za istinom u vezi s prehra nom i zdravljem, razmatrajui dokaze iz mnotva dostupnih studija, biti zadivljeni i prosvijetljeni. Kod procjenjivanja teine dokaza treba imati na umu nekoliko ideja, ukljuujui sljedee.

obrasci povezanosti razliitih obiljeja vezanih uz prehranu, nain ivota u praenju 65 okruga, 130 sela i 6.500 odraslih osoba i njihovih obitelji. Ako je, primjerice, po tronja bjelanevina vea meu stanovnitvom koje ima visoku uestalost raka jetre, moemo rei da su bjelanevine u pozitivnoj korelaciji ili da su povezane s uestalo u raka jetre: kako raste jedno, raste i drugo. Ukoliko je unos bjelanevina vei meu stanovnitvom koje ima nisku uestalost raka jetre, moemo rei da su bjelanevine obrnuto povezane s uestalou raka jetre. Drugim rijeima, dva faktora idu u supro tnom smjeru: kako jedan raste, drugi pada. U naem hipotetskom primjeru, ako su bjelanevine u korelaciji s uestalou raka jetre to ne dokazuje da bjelanevine uzrokuju ili sprjeavaju rak jetre. Klasina je ilustracija te potekoe to to zemlje s vie telefonskih stupova esto imaju veu ue stalost sranih bolesti, kao i mnogih drugih bolesti. Stoga su telefonski stupovi i sr ane bolesti u pozitivnoj korelaciji. Ali to ne dokazuje da telefonski stupovi uzrokuju srane bolesti. Korelacija, dakle, nije isto to i kauzacija. To ne znai da su korelacije beskorisne. Kad ih se pravilno interpretira, korelacije se mogu djelotvorno koristiti u prouavanju odnosa prehrane i zdravlja. Kineska studija, na primjer, ima preko 8.000 statistiki znaajnih korelacija, to je od ogromne vrije dnosti. Kada je dostupno tako mnogo korelacija istraivai mogu poeti identificirati obrasce odnosa izmeu prehrane, naina ivota i bolesti. Ti obrasci, s druge strane, pokazuju kako procesi prehrane i zdravlja, koji su neobino kompleksni, zaista fun kcioniraju. Meutim, eli li netko dokaz da odreeni imbenik uzrokuje odreeni ishod, korelacija nije dovoljna.

STATISTIKI Z N A A J
Moda mislite da je odluivanje jesu li dva faktora u korelaciji ili ne oigledna stvar - ili jesu ili nisu. Ali nije tako. Kada prouavate veliku koliinu podataka morate pro vesti statistiku analizu kako biste utvrdili da li su dva faktora u korelaciji. Odgovor nee biti 'da' ili 'ne'. Odgovor je vjerojatnost koju nazivamo statistiki znaaj. Statisti ki znaaj mjerilo je koje govori da li je opaen eksperimentalni uinak zaista pou zdan ili je tek rezultat igre sluaja. Bacite li novi u zrak tri puta i on svaki put pokae glavu, to je vjerojatno sluajnost. Bacite li ga stotinu puta i on svaki put pokae glavu, moete biti prilino sigurni da novi ima glavu na obje strane. To je pojam statisti

KORELACIJA I KAUZACIJA
U mnogim ete studijama vidjeti da se rijei 'korelacija' i 'povezanost' koriste za opisi vanje odnosa izmeu dvaju imbenika, moda ak ukazujui na uzrono-posljedini odnos. Ti se pojmovi esto spominju u Kineskoj studiji. Promatrali smo postoje li

kog znaaja - radi se o izgledima daje korelacija (ili neki drugi nalaz) stvarna, da se ne radi o obinoj sluajnosti. Smatra e da je nalaz statistiki znaajan kada ima manje od 5% vjerojatnosti da je Posljedica sluaja. To, na primjer, znai da postoji vjerojatnost od 9 5 % da emo dobiti isti rezultat ako se studija ponovi. Taj prag od 9 5 % proizvoljno je izabran, ali usprkos

53

KINESKA STUDIJA

tome predstavlja standard. Drugi je proizvoljni prag 99%. U tom sluaju, kada rezul tati prolaze taj test, kae se da su visoko statistiki znaajni. U raspravama o istraiva nju prehrane i zdravlja u ovoj knjizi statistiki znaaj javlja se s vremena na vrijeme, i moe se koristiti kao pomo u procjenjivanju pouzdanosti ili teine dokaza.

MEHANIZMI DJELOVANJA
esto se smatra da su korelacije pouzdanije ako druga istraivanja pokazuju da su dva imbenika u korelaciji bioloki povezana. Na primjer, telefonski stupovi i srane bolesti u pozitivnoj su korelaciji, ali nema istraivanja koja bi pokazala na koji su na in telefonski stupovi bioloki povezani sa sranim bolestima. Meutim, postoje istra ivanja koja pokazuju proces kojim bi unos bjelanevina i rak jetre mogli biti bioloki i kauzativno povezani (kao to ete vidjeti u treem poglavlju). Poznavanje procesa kojim neto funkcionira u tijelu znai poznavanje njegovog mehanizma djelovanja. A poznavanje njegovog mehanizma djelovanja uvruje dokaz. Drugi nain da se to kae je da su dva faktora u korelaciji povezana na bioloki prihvatljiv nain. Ako je odnos bioloki prihvatljiv, smatra se daleko pouzdanijim.

Zaustavljanje raka
AMERIKANCI STREPE OD RAKA vie nego od bilo koje druge bolesti. Sporo i bolno pro padanje uslijed raka mjesecima pa ak i godinama prije smrti zastraujua je perspe ktiva. To je razlog zato se od svih tekih bolesti ljudi vjerojatno najvie boje raka. Stoga, kada mediji izvijeste o otkriu nove kancerogene kemikalije javnost tome pri daje veliku pozornost i brzo reagira. Pojedine kancerogene tvari izazivaju pravu pa niku. Takav smo sluaj imali prije nekoliko godina s alarom, kemikalijom kojom su se rutinski prskale jabuke radi regulacije rasta. Ubrzo nakon to je Vijee za obranu prirodnih resursa ( N R D C ) objavilo izvjetaj pod naslovom Nedopustiv rizik: pesticidi u hrani nae djece, 1 televizijska emisija 60 minuta objavila je prilog o alaru. U veljai 1989. predstavnik NRDC-a izjavio je u CBC-ovih 60 minuta da je kemikalija industrije jabuka najkancerogenija tvar u prehrambenom lancu. 2 , 3 Javnost je odmah reagirala. Jedna ena nazvala je dravnu policiju i zatraila da pre sretnu kolski autobus kako bi konfiscirali jabuku koju je ponijelo njezino dijete. 1 kolski sustavi diljem zemlje, izmeu ostalih onaj u New Yorku, Los Angelesu, Atlanti i Chicagu, prestali su posluivati jabuke i proizvode od jabuka. Prema Johnu Riceu, bivem predsjedniku Amerikog udruenja proizvoaa jabuka, industrija jabuka pretrpjela je teak ekonomski udarac, izgubivi preko 250 milijuna dolara. 5 1 napo sljetku, kao odgovor na prosvjede javnosti, proizvodnja i primjena alara prekinuta je u lipnju 1 9 8 9 . 3 Pria o alaru nije rijetkost. Tijekom proteklih nekoliko desetljea u popularnom je tisku nekoliko kemikalija identificirano kao uzronici raka. Moda ste za neke uli:

METAANALIZA
I na kraju, trebali bismo razumjeti koncept metaanalize. Metaanaliza tablino orga nizira kombinirane podatke iz vie studija i analizira ih kao jednu grupu podataka. Akumulirajui i analizirajui veliku masu kombiniranih podataka, rezultatima mo emo dati znatno veu teinu. Rezultati metaanalize zbog toga su vaniji od rezultata pojedinih istraivakih studija, premda, kao u svemu ostalom, moe biti iznimaka. Dobivi rezultate iz raznih studija, moemo poeti koristiti ta sredstva i pojmove za procjenu teine dokaza. Na taj nain moemo poeti shvaati to je najvjerojatnija istina i dalje se moemo s tim u skladu ponaati. Alternativne hipoteze vie se ne ine prihvatljivima, pa moemo biti vrlo sigurni u rezultat. Apsolutan dokaz, u tehnikom smislu, neostvariv je i nebitan. Ali zdravorazumski dokaz (99%-tna sigurnost) ostva riv je i od presudne vanosti. Primjerice, kroz takav proces interpretiranja istraivanja doli smo do uvjerenja u pogledu puenja i zdravlja. Nikada nije sa stopostotnom sigurnou dokazano da puenje uzrokuje rak plua, ali vjerojatnost da puenje nije povezano s rakom plua tako je beskrajno mala da se to pitanje ve odavno smatra rijeenim.

55

KINESKA STUDIJA

ZAUSTAVLJANJE RAKA

. Aminotriazol (herbicid koji se koristio na nasadima brusnica, izazvavi paniku zbog brusnica iz 1959.) D D T (iroko poznat zahvaljujui knjii Rachel Carson, Tiho proljee) . Nitriti (konzervans za meso i pojaiva boje i okusa koriten u hrenovkama i sla nini) Crvena boja br. 2 Umjetna sladila (ukljuujui ciklamate i saharin) . Dioksin (kontaminant industrijskih procesa i sastojak naranastog praha Agent Orange, defolijanta koritenog u Vijetnamskom ratu) Aflatoksin (gljivini toksin koji se nalazi u pljesnivom kikirikiju i kukuruzu) Sve te odbojne kemikalije prilino dobro poznajem. Bio sam lan Strunog odbora Nacionalne akademije znanosti za saharin i politiku o sigurnosti hrane (1978.-79.) koja je imala zadatak procijeniti potencijalnu opasnost od saharina u vrijeme kad je javnost bila gnjevna nakon to je FDA predloila zabranu umjetnog sladila. Bio sam medu prvim znanstvenicima koji su izolirali dioksin; iz prve ruke poznajem MIT-ov laboratorij koji je obavio kljuni rad u vezi s nitratima, i proveo sam mnogo godina istraujui i objavljujui radove o aflatoksinu, jednom od najkancerogenijih spojeva ikad otkrivenih, barem za takore. I dok se te kemikalije znaajno razlikuju po svojim svojstvima, sve imaju slinu priu u vezi s rakom. U svim tim sluajevima istraivanja su pokazala da te kemikalije kod pokusnih ivotinja mogu poveati uestalost raka. Sluaj nitrita slui kao izvrstan primjer.

zamina razumno je oekivati da kancerogeno djeluju na ljude prema amerikom Nacionalnom toksikolokom programu.
s

ekajte malo. Zato je od tih stranih nitrozamina razumno oekivati da kancero geno djeluju na ljude? Kratki odgovor: eksperimenti na ivotinjama pokazali su da se s poveanjem izloenosti tim kemikalijama takoer poveava uestalost raka. Ali to nije dovoljno. Potreban nam je potpuniji odgovor. Razmotrimo jedan nitrozamin - NSAR (N-nitrozosarkozin). U jednoj studiji dva deset takora bilo je podijeljeno u dvije skupine koje su bile izloene razliitim koli inama NSAR-a. Grupa takora s visokom dozom dobivala je dvaput veu koliinu od grupe s niskom dozom. Od takora koji su dobivali niu razinu NSAR-a tek neto vie od 3 5 % uginulo je od raka grla. Od takora koji su dobivali viu razinu uginulo ih je 100% od raka tijekom druge godine eksperimenta."" Koliko su NSAR-a dobivali takori? Obje skupine takora dobivale su nevjerojatne koliine. Dopustite da vam uz pomo malog scenarija predoim kolika je bila niska doza. Recimo da odlazite kod prijatelja kako biste s njim jeli svaki obrok. Prijatelju ste dozlogrdili i odluio vas je izlagati NSAR-u kako biste dobili rak grla. Zato vam daje koliinu ekvivalentnu niskoj razini koju su dobivali takori. Odlazite u njegovu kuu, a prijatelj vam nudi sendvi s parizerom u kojem ima itava funta (0,454 kg) parizera! Vi ga jedete. On vam nudi jo jedan, i jo jedan, i jo jedan... Morat ete pojesti 270.000 sendvia s parizerom prije nego to vas prijatelj pusti da odete. 9 - 12 Bolje vam je da volite parizer, jer e vas prijatelj na taj nain morati hraniti svakoga dana, dulje od trideset godina! Postupi li tako, vi ete biti jednako izloeni NSAR-u (u odnosu na tjelesnu teinu) kao takori u grupi s niskom>> dozom. Budui da je via uestalost raka takoer primijeena kod mieva kao i kod takora, koritenjem raznih metoda izlaganja, od NSAR-a je razumno oekivati da uzro kuje rak kod ljudi, lako u donoenju ove procjene nije koritena nijedna studija na ljudima, vjerojatno je da kemikalija poput te, koja konzistentno izaziva rak i kod mieva i kod takora, moe pri odreenoj razini uzrokovati rak kod ljudi. Meutim, nemogue je znati kolika bi ta razina izloenosti mogla biti, posebice zato to su doze koritene kod ivotinja tako astronomske. Unato svemu, smatra se da su samo ek sperimenti na ivotinjama dovoljni za donoenje zakljuka d a j e razunmo oekiva ti kako NSAR kod ljudi uzrokuje rak. 9 1 tako, kad je 1970. lanak u prestinom asopisu Nature donio zakljuak da nitriti sudjeluju u stvaranju nitrozamina u tijelu, time implicirajui da pomau u izazivanju
r

HRENOVKA - RAKETA

Ako se sluajno smatrate sredovjenim ili starijim, kada spomenem nitriti, hre novke i rak, moda ete se zanjihati u svojoj stolici, kimnuti glavom i rei: 0 da, sjeam se toga. Za mlade itatelje - pa, posluajte, jer se povijest voli ponavljali na neobine naine. Vrijeme: poetak 1970-ih. Scena: Vijetnamski rat pribliava se kraju, Richard Ni xon uskoro e postati zauvijek povezan s Watergateom, energetska kriza stvorit ce redove na benzinskim crpkama, a nitriti postaju rije s naslovnih stranica. Natrijev nitrit: Konzervans za meso koji se koristio od 1920-ih. 6 Ubija bakterije i daje lijepu ruiastu boju i poeljan okus hrenovkama, slanini i mesu u konzervi. asopis Nature 1970. izvijestio je da bi nitriti koje konzumiramo mogli reagirati i stvarati nitrozamine u naim tijelima. 7 Nitrozamini: Zastraujua skupina kemikalija. Za nita manje od sedamnaest nitro-

aka, ljudi su se uznemirili. Ovakva je bila slubena izjava: Smanjenje izlaganja ljudi

nitratima i odreenim sekundarnim aminima, posebno iz hrane, moglo bi dovesti do smanjenja uestalosti raka kod ljudi.7 Nitriti su iznenada postali potencijalni ubo jice. Budui da smo mi ljudi izloeni nitratima zbog konzumiranja mesnih prera-

KINESKA STUDIJA

Z A U b l A V L J A N J b KAKA

devina kao to su hrenovke i slanina, neki su se proizvodi nali na meti napada. Hrenovke su bile laka meta. Osim to sadre aditive poput nitrita, hrenovke se mogu proizvoditi od samljevenih usana, njuki, slezena, jezika, jednjaka i dru gih raznih mesa.
11

Upravo sam to vidio u indijskom istraivakom radu " dok sam bio na Filipinima. Taj kemijski spoj bile su bjelanevine, davane takorima u koliinama koje su vie nego u okviru raspona normalne potronje. Bjelanevine! Rezultati su bili vie nego iznenaujui. U indijskoj studiji, kad su svi takori imali predispoziciju da dobiju rak jetre nakon to im je dan aflatoksin, samo ivotinje hranjene s 2 0 % bjelanevina dobile su rak, dok ga meu onima koje su bile hranjene s 5%) nije dobila nijedna. Znanstvenici su, ukljuujui i mene, skloni skeptinosti, posebno kad ih suoile sa zapanjujuim rezultatima. U stvari, naa je odgovornost kao istraivaa da provjeravamo i istraujemo takva provokativna otkria. Mogli bismo pretposta viti da su ti rezultati specifini za takore izloene aflatoksinu i nijednu drugu vrstu, ukljuujui ljude. Moda su postojale druge nepoznate hranjive tvari koje su utjecale na podatke. Moda je moj prijatelj, ugledni profesor s MIT-a bio u pravu: moda su u indijskoj studiji pomijeali identitete ivotinja. Ta su pitanja vapila za odgovorima. Kako bih to dodatno istraio, zatraio sam i dobio dvije istraivake potpore od Nacionalnih instituta za zdravlje ( N I I I ) koje sam ranije spomenuo. Jedna je bila za istraivanje na ljudima, a druga za studiju na pokusnim ivotinjama. Ni u jednoj ni u drugoj molbi nisam dizao uzbunu, sugerirajui da bi bjelanevine mogle poticati rak. Postupajui kao heretik, ni sam mogao dobiti nita, a mogao sam izgubiti sve. Osim toga, nisam bio uvjeren da bi bjelanevine zaista mogle biti tetne. U studiji na pokusnim ivotinjama predloio sam istraivanje utjecaja raznih faktora [moj kurziv] na metabolizam ailatoksina. Istraivanje na ljudima, ukratko opisano u prethodnom poglavlju, bilo je uglavnom usmjereno na utjecaj aflatoksina na rak jetre na Filipinima, a privedeno je kraju nakon tri godine. Kasnije je obnovljeno u daleko sofisticiranijoj studiji u Kini (etvrto poglavlje). Studija tog utjecaja bjelanevina na razvoj tumora morala je biti provedena izu zetno dobro. Nita manje od toga ne bi uvjerilo nikoga, posebno ne moje kolege koji e ocjenjivati moje budue zahtjeve za nove potpore! Gledajui unatrag, mo rali smo uspjeti. NIH-ovo financiranje ove studije nastavilo se sljedeih devetna est godina i omoguilo dodatne potpore od strane drugih istraivakih agencija (Amerikog drutva za rak, Amerikog instituta za istraivanje raka i amerike zaklade za istraivanje raka). Samo na temelju tih rezultata na pokusnim ivoti njama ovaj projekt bio je osnova za preko 100 znanstvenih radova objavljenih u nekim od najboljih asopisa, brojna javna izlaganja i nekoliko poziva na sudjelo vanje u strunim odborima.

I dok se pitanje nitrita/nitrozamina zahuktavalo, hrenovke

14

nisu izgledale osobito primamljivo. Ralph Nader nazvao je hrenovke jednima od najopasnijih amerikih raketa. Neke od skupina za zatitu potroaa pozivale
3

su na zabranu nitritnih aditiva, a vladini slubenici poeli su ozbiljno analizirati potencijalne prijetnje nitrita zdravlju. Problem je ponovno iskoio u prvi plan 1978. kada je studija Masausetskog in stituta za tehnologiju ( M I T ) utvrdila da nitriti poveavaju rak limfnog sustava kod takora. T a j e studija, kao to je 1979. objavljeno u magazinu

Science,

15

otkrila

da su, u prosjeku, takori hranjeni nitritima dobivali rak limfnog sustava u 10,2% sluajeva, dok su ivotinje koje nisu bile hranjene nitritima obolijevale od raka u samo 5,4% sluajeva. To otkrie bilo je dovoljno da uznemiri javnost. Uslijedile su estoke debate u vladi, industriji i znanstvenoj zajednici. Kad se praina slegla, struni odbori iznijeli su preporuke, industrija je smanjila upotrebu nitrita i pi tanje je palo u drugi plan. Da skratimo priu: marginalni znanstveni rezultati mogu izazvati velike potrese u javnosti kad se radi o kemikalijama koje uzrokuju rak. Porast uestalosti raka s 5% na 10% kod takora hranjenih velikim koliinama nitrita uzrokovao je eksplo zivnu kontroverziju. Nakon MIT-ove studije, sigurno su milijuni dolara potroe ni na istraivanja i rasprave o rezultatima. A od NSAR-a, nitrozamina koji moda nastaje od nitrita, bilo je razumno oekivati da uzrokuje rak kod ljudi nakon nekoliko eksperimenata na ivotinjama u kojima su izvanredno visoke razine te kemikalije davane ivotinjama tijekom gotovo pola njihovog ivotnog vijeka.

NATRAG N A B J E L A N E V I N E
Bit nije u tome da su nitriti bezopasni. Sama mogunost da bi mogli izazivati rak, koliko god malo vjerojatna bila, alarmirala je javnost. Ali to bi bilo kad bi istrai vai doli do znatno impresivnijih znanstvenih rezultata koji su daleko konkretniji? to ako postoji kemijski spoj koji eksperimentalno pokree rak kod 100% pokusnih ivotinja, a njegovo relativno odsustvo limitira rak na 0% ivotinja? to ako je taj kemijski spoj, k tomu, sposoban djelovati na taj nain kod rutinskih razina unosa, a ne kod izvanrednih razina koritenih u eksperimentima s NSAR-om? Otkrie takve kemikalije bilo bi sveti gral istraivanja raka. Implikacije po ljudsko zdravlje bile bi enormne. Za pretpostaviti je da bi taj spoj bio znatno vaniji od nitrita i alara, pa ak i vaniji od ailatoksina, visokorangirane kancerogene tvari.

59

KINESKA STUDIJA

Z.HUilHVLJMNJt

KAI\H

PRAVA IVOTINJA
Ostatak ovog poglavlja govori o istraivanjima na pokusnim ivoti njama u koja su bili ukljueni glodavci (takori i mievi). Dobro mi je poznato da se mnogi protive koritenju pokusnih ivotinja. Potu j e m tu zabrinutost. Ipak, uz duno potovanje, predloio bih da ra zmislite o sljedeem: vrlo je vjerojatno da ja danas ne bih zagovarao prehranu temeljenu na biljnim namirnicama da nije bilo tih pokusa na ivotinjama. Rezultati i principi izvedeni iz tih istraivanja na i votinjama uvelike su doprinijeli mojim interpretacijama mog kasni jeg rada, ukljuujui Kinesku studiju, kao to ete kasnije vidjeti. Oigledno pitanje u vezi s tim problemom je da li je postojao alter nativan nain da se dobiju iste informacije a da se pritom ne koriste pokusne ivotinje. Ja do danas nisam otkrio nijedan, ak ni nakon to sam zatraio savjet od mojih kolega koji se zalau za ivotinjska prava. Te studije na pokusnim ivotinjama pojasnile su neke vrlo vane principe uzrokovanja raka koji se ne mogu dobiti iz studija s ljudima. Ti principi danas imaju enorman potencijal da budu od koristi za sva naa blinja stvorenja, na okoli i nas same.

TRI S T A D I J A R A K A
Rak se razvija kroz tri stadija: inicijaciju, promociju i progresiju. Da upotrije bim grubu analogiju, proces raka slian je sjetvi travnjaka. Inicijacija je kada posijete sjeme u tlo, promocija je kada trava pone rasti, a progresija je kad se trava potpuno otme kontroli i pone se iriti po kolnom prilazu, oko grmlja i po ploniku. Dakle, to je proces koji uspjeno sije sjeme trave u tlo, tj. daje poticaj stanica ma sklonim raku? Kemikalije koje to ine zovemo kancerogenima. Ti kemijski spojevi najee su nusprodukti industrijskih procesa, iako manja koliina moe nastati i u prirodi, kao u sluaju aflatoksina. Takvi kancerogeni spojevi genetski preobraavaju, ili mutiraju, normalne stanice u stanice sklo ne raku. Mutacija ukljuuje trajnu promjenu gena stanice, uz oteenje njezine DNK. Cijeli stadij inicijacije (slika 3.1) moe se odigrati u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, cak u minutama. To je vrijeme koje je potrebno da se kancerogeni spoj konzumira, apsor bira u krv, transportira u stanice, izmijeni u svoj aktivni produkt, vee za DNK i prenese na stanice-keri. Kad se formiraju nove stanice-keri proces je zavren. Te stanice-keri
1

svo njihovo potomstvo zauvijek e biti genetski oteeni, to stvara potencijal za rak.

Osim u rijetkim sluajevima, smatra se da je faza inicijacije po zavretku ireverzibilna. U toj toki u naoj analogiji s travnjakom, sjeme trave uneseno je u tlo i sprema se proklijati. Inicijacija je zavrena. Druga faza rasta zove se promocija. Poput sjemenki spremnih da izbace vlati trave i pretvore se u zeleni travnjak, nae novoformirane stanice sklone raku spremne su rasti i razmnoavati se dok ne postanu vidljivi rak. Taj stadij odvija se kroz daleko due vremensko razdoblje od inicijacije, koje kod ljudi esto traje i niz godi-

60

61

KINESKA

STUDIJA

Z.MU5 I M V L J M N J t Kttl\H

na. To je vrijeme kad se nastala nakupina umnoava i raste u sve vee i vee mase dok se ne formira kliniki vidljiv tumor. Ali ba poput sjemena u tlu, poetne stanice raka nee rasti i umnaati se ako za to ne postoje pravi uvjeti. Sjeme u tlu, na primjer, treba dovoljnu koliinu vode, Sune vog svjetla i drugih hranjivih tvari prije nego to izraste u pravi travnjak. Ako mu se bilo koji od tih faktora uskrati ili nije prisutan, sjeme nee rasti. Ako bilo koji od tih imbenika bude nedostajao nakon to rast zapone, proklijalo sjeme e se uspavati u oekivanju novih koliina nedostajueg faktora. To je jedno od najvanijih svojstava promocije. Promocija je reverzibilna, ovisi o tome hoe li rani razvoj raka dobiti prave uvjete za rast. U toj fazi odreeni prehrambeni faktori postaju krajnje vani. Ti pre hrambeni faktori, zvani promotori, podravaju rast raka. Drugi prehrambeni faktori, zvani antipromotori, usporavaju rast raka. Rak buja kada ima vie promotora nego antipromotora; kad prevladavaju antipromotori, rast raka se usporava ili prestaje. To je proces poticanja i zaustavljanja. Iznimnu vanost ove reverzibilnosti nije mogue dovoljno naglasiti. Trea faza, progresija, poinje kada gomila stanica uznapredovalog raka raste sve dok ne ostvari svoju konanu tetu. To je kao kad potpuno razrasli travnjak napadne sve oko sebe: vrt, kolni prilaz i plonik. Slino tome, tumor koji se razvija moe se proi riti iz svog poetnog mjesta u tijelu i napasti susjedna ili udaljena tkiva. Kada rak popri mi ta smrtonosna svojstva smatra se malignim. U sluaju da se odvoji od svog poetnog doma i odluta kae se da metastazira. Ovaj posljednji stadij raka rezultira smru. Na poetku naeg istraivanja stadiji razvoja raka bili su poznati samo u grubim cr tama. Znali smo, meutim, dovoljno o tim stadijima raka da moemo inteligentnije strukturirati nae istraivanje. Nije nam nedostajalo pitanja. Hoemo li moi potvr diti otkrie iz Indije da niskoproteinska prehrana suzbija formiranje tumora? to je jo vanije, zato bjelanevine utjeu na proces razvoja raka? Koji su mehanizmi, odnosno, kako bjelanevine djeluju? Uz obilje pitanja na koja smo htjeli nai odgo vor pokrenuli smo temeljito i iscrpno istraivanje kako bismo dobili rezultate koji e moi podnijeti i najstrou provjeru. Kad smo poinjali s naim istraivanjem pretpostavljali smo da bjelanevine koje unosimo hranom djeluju na rast tumora mijenjajui nain detoksifikacije aflatoksi na enzimima prisutnim u jetri. Najprije smo utvrdili mogu li koliine bjelanevina koje unosimo hranom mijenjati aktivnost tog enzima. Nakon niza eksperimenata (slika 3.2 1 8 ), odgovor je bio jasan. Aktivnost enzima bilo je lako izmijeniti jednostavnom promjenom razine unosa bjelanevina. 1 * '' Smanjenje unosa bjelanevina poput onog provedenog u izvornom istraivanju iz Indije (s 2 0 % na 5%) ne samo to je uvelike smanjilo aktivnost enzima nego je to Postignuto vrlo brzo. 2 2 to to znai? Smanjenje aktivnosti enzima putem prehrane
s

BJELANEVINE I INICIJACIJA

Na koji nain unos bjelanevina utjee na inicijaciju raka? Naim prvim testom eljeli smo provjeriti utjee li unos bjelanevina na enzim koji je najodgovorniji za meta bolizam allatoksina, oksidazu mijeanih funkcija ( M F O ) . Taj je enzim vrlo sloen jer takoer metabolizira farmaceutske lijekove i druge kemikalije, kako one dobre tako i tetne za tijelo. Paradoksalno, taj enzim i detoksificira i aktivira aflatoksin. Rije je 0 izvanrednoj preobraavajuoj tvari.

niskom razinom bjelanevina implicira da se manje aflatoksina transformiralo u

opasan metabolit aflatoksina koji je imao potencijal vezanja za DNK i izazivanja mutacija.

63

KINESKA SIUDIJA

ZAUSIAVLJANJE RAKA

Odluili smo testirali tu implikaciju: da li niskoproteinska prehrana doista reducira ve zanje produkta aflatoksina za DNK, smanjujui broj adukala? Jedna studentica u mom laboratoriju, Rachel Preston, izvela je eksperiment (slika 3.3) i dokazala da to je unos bjelanevina nii, manji je broj adukata aflatoksin-DNK.
23

Gotovo svaki put kad smo traili nain ili mehanizam kojim bjelanevine izazivaju svoje uinke, pronali smo ga! Na primjer, doli smo do otkria da niskoproteinski naini prehrane, ili njihovi ekvivalenti, smanjuju tumore kroz sljedee mehanizme: . manje aflatoksina ulazilo je u stanicu " stanice su se sporije umnoavale njegovu aktivnost 27 koliina kljunih komponenata relevantnih enzima bila je smanjena 2 8 , 2 9 formirano je manje adukata aflatoksin-DNK 23 ' 111 injenica da smo pronali vie od jednog naina (mehanizma) na koji niskoprotein ska prehrana djeluje otvorila nam je oi. To je dalo mnogo veu teinu rezultatima indijskih istraivaa. Takoer je ukazivalo na mogunost da bioloki uinci, iako se esto opisuje da djeluju kroz jednu reakciju, vjerojatnije djeluju kroz velik broj razno likih istovremenih reakcija, vrlo vjerojatno na izuzetno integriran i usklaen nain. Znai li to da tijelo ima mnogo priuvnih sustava za sluaj da na neki nain doe do zaobilaenja jednog od njih? Kako su se istraivanja u narednim godinama razvijala, istinitost te teze postajala je sve oiglednija. Iz naih sveobuhvatnih istraivanja jedna stvar inila se jasnom: nii unos bjelanevi na drastino je smanjivao inicijaciju tumora. To otkrie, iako je dobro potkrijepljeno, mnogim bi ljudima bilo izvanredno provokativno.
18 24 26

Sada smo imali dojmljive dokaze da nizak unos bjelanevina moe znatno smanjiti akti vnost enzima i sprijeiti opasno vezanje kancerogene tvari za DNK. Nedvojbeno, bila su to vrlo impresivna otkria. Moda je to ak bilo dovoljno inibrmacija za objanjenje kako konzumiranje manje bjelanevina vodi do manje raka. Ali htjeli smo znati vie i dvostruko se uvjeriti u ovaj uinak, pa smo nastavili traiti druga objanjenja. Poslije ne kog vremena nauili smo neto zaista izvanredno.

unutar enzimskog kompleksa dogodile su se viestruke promjene koje su smanjile

BJELANEVINE I PROMOCIJA
Da se vratim na analogiju s travnjakom: sjetva sjemena trave u tlo bila je proces inici jacije. Pouzdano smo utvrdili, kroz vie eksperimenata, da niskoproteinska prehrana u vrijeme sjetve moe smanjiti broj sjemenki u naem kanceroznom travnjaku. Ne vjerojatno otkrie, ali trebali smo saznati vie. Zapitali smo se: to se dogaa tijekom stadija promocije raka, odluujueg reverzibilnog stadija? Hoe li se koristi od niskog unosa Lijelanevina ostvarene prilikom inicijacije nastaviti i kroz promociju? Praktino govorei, bilo je teko prouavati taj stadij raka zbog vremena i novca. To je skupa studija koja takorima omoguava da ive dok ne dobiju potpuno razvijeni tumor. Svaki takav eksperiment trajao bi due od dvije godine (normalan ivotni
Vl

jek takora) i kotao bi znatno vie od 100.000 dolara (to je danas jo vie novca).

Kako bismo odgovorili na brojna pitanja koja smo postavili, nismo mogli nastaviti s prouavanjem potpunog razvoja tumora - naime, jo uvijek bih bio u laboratoriju, trideset i pet godina kasnije!

05

KINESKA STUDIJA

Z A U S I A V L J A N J E KAKA

U to smo vrijeme doznali za uzbudljiv rad koji su upravo bili objavili drugi istraivai,

11

u kojem je objanjeno kako se mjere siune nakupine raku slinih stanica koje se po javljuju odmah po zavretku inicijacije. Te mikroskopski male nakupine stanica zovu se fokusi. Fokusi su prekursorske nakupine stanica koje narastu u tumor. Iako od veine fokusa ne nastanu potpuno razvijene stanice tumora, smatraju se predznakom razvoja tumora. Promatrajui razvoj fokusa i mjerei koliko ih ima i koliko veliki postaju,
32

neizravno

smo imali prilike doznati kako se tumori razvijaju i kakav bi utjecaj mogle imati bje lanevine. Time to smo prouavali utjecaje bjelanevina na poticanje fokusa umjesto tumora nismo morali potroiti itav ljudski vijek i nekoliko milijuna dolara na rad u laboratoriju. Ono to smo otkrili bilo je zaista izvanredno. Razvoj fokusa gotovo je u potpunosti ovisio o koliini konzumiranih bjelanevina,
33

bez obzira

na koliinu konzumiranog aflatoksina!

To je dokumentirano na mnoge zanimljive naine, to su prvo uinili moji poslijedi plomski studenti Scott Appleton i George Dunaif" (tipina usporedba prikazana je na tablici 3.4). Nakon inicijacije aflatoksinom, fokusi su daleko vie rasli (bili poticani) uz prehranu s 20% bjelanevina nego uz prehranu s 5% bjelanevina. 3 ( | Do tog trenutka sve ivotinje bile su izloene istoj koliini aflatoksina. Meutim, to bi se dogodilo da je poetno izlaganje aflatoksinu bilo raznoliko?

Bi li bjelanevine svejedno imale utjecaja? Istraili smo to pitanje tako to smo dvjema skupinama takora dali visoku odnosno nisku dozu aflatoksina, zajedno sa standardnom polaznom prehranom. Zbog toga su dvije skupine takora zapoinjale proces raka s razliitim koliinama iniciranog, kanceroznog sjemena. Zatim smo, tijekom faze promocije, grupu s visokom dozom aflatoksina hranili prehra nom s malo bjelanevina, a prehranu s mnogo bjelanevina davali smo skupini s niskom dozom aflatoksina. Pitali smo se jesu li ivotinje koje ponu s mnogo kanceroznog sjemena u stanju prevladati svoju nevolju branei se prehranom siro manom bjelanevinama. I ovoga puta rezultati su bili izvanredni (slika 3.5). ivotinje koje su poele s naj veom inicijacijom raka (visoka doza aflatoksina) razvile su znatno manje fokusa kad su bile hranjene s 5% bjelanevina. Nasuprot tome, ivotinje inicirane niskom dozom aflatoksina zapravo su dobile znatno vie fokusa kad su kasnije hranjene s 20% bjelanevina. Utvren je princip. Razvoj fokusa, koji je u poetku bio odreen koliinom izlaga nja kancerogenoj tvari, zapravo je daleko vie pod kontrolom bjelanevina iz pre hrane unesenih za vrijeme promocije. Bjelanevine tijekom promocije nadmone su kancerogenoj tvari, bez obzira na poetno izlaganje.
67

KINESKA STUDIJA

ZAUSTAVLJANJE RAKA

Na temelju te informacije osmislili smo puno konkretniji eksperiment. Evo, korak po korak, iznesenog slijeda eksperimenata koje je provela moja poslijediplomska studentica Linda Yqungman.
35

Sve ivotinje primile su jednaku dozu kancero

gene tvari, a zatim su naizmjenino dobivale prehranu s 5% ili 2 0 % bjelanevi na tijekom promocijskog stadija od dvanaest tjedana. Taj promocijski stadij od dvanaest tjedana podijelili smo u etiri razdoblja od po tri tjedna. Prvo razdoblje obuhvaa od prvog do treeg tjedna, drugo razdoblje obuhvaa od etvrtog do estog tjedna i tako dalje. Kad su ivotinje bile hranjene s 2 0 % bjelanevina tijekom prvog i drugog razdo blja ( 2 0 - 2 0 ) , fokusi su se nastavili poveavati, u skladu s oekivanjima. Ali kad su ivotinje prebaene na prehranu s niskom razinom bjelanevina na poetku tre eg razdoblja ( 2 0 - 2 0 - 5 ) , dolo je do otrog pada razvoja fokusa. Kad su ivotinje nakon toga vraene na prehranu s 2 0 % bjelanevina tijekom etvrtog razdoblja (20-20-5-20) razvoj fokusa ponovno se pokrenuo. U drugom eksperimentu, kod ivotinja hranjenih s 2 0 % bjelanevina tijekom prvog razdoblja kojima je prehrana izmijenjena na 5% bjelanevina u drugom razdoblju (20-5) razvoj fokusa naglo je pao. Ali kad su te ivotinje vraene na prehranu s 2 0 % bjelanevina tijekom treeg razdoblja ( 2 0 - 5 - 2 0 ) , opet smo vidjeli dramatinu snagu prehrambenih bjelanevina u poticanju razvoja fokusa. Tih nekoliko eksperimenata, promatranih zajedno, bilo je doista dojmljivo. Rast fokusa mogao se ukljuiti i iskljuiti mijenjanjem koliine konzumiranih bjelanevina, i to u svim stadijima razvoja fokusa. Ti eksperimenti takoer su otkrili da tijelo moe pamtiti ranije napade kance rogenih tvari,-' ' usprkos tome to oni nakon toga mogu leati uspavani uz nizak unos bjelanevina. Odnosno, izlaganje aflatoksinu ostavilo je genetski peat koji je ostao uspavan uz 5% bjelanevina u prehrani do devet tjedana kasnije, kad se taj peat ponovno probudio i stvarao fokuse uz 2 0 % bjelanevina u prehrani. Pojednostavljeno reeno - tijelo je zlopamtilo. To sugerira da ako smo u prolosti bili izloeni kancerogenoj tvari koja je inicirala malu koliinu raka koji je ostao uspavan, taj se rak loom prehranom ipak moe ponovno probuditi nakon ne kog vremena. Te studije pokazale su da na razvoj raka utjeu relativno umjerene promjene uno sa bjelanevina. Ali koliko je bjelanevina previe odnosno premalo? Koristei takore, istraili smo raspon od 4% do 2 4 % bjelanevina u prehrani (slika 3.6 37 )Fokusi se nisu razvijali do 10% bjelanevina u prehrani. Iznad 10% razvoj fokusa dramatino je rastao s poveanjem bjelanevina u prehrani. Iste je rezultate ka snije u mom laboratoriju ponovno dobio gostujui profesor iz Japana Fumiyikl I-Iorio.
5 u

Najznaajnije otkrie ovog eksperimenta bilo je sljedee: fokusi su se razvijali samo onda kada su ivotinje dobivale dovoljnu ili veu koliinu bjelanevina u prehrani (12%) od one koja je potrebna za rast njihovih tijela.19 Drugim rijeima, kad su ivotinje ispunja vale ili premaivale svoje potrebe za bjelanevinama dolazilo je do poetka bolesti. To otkrie moglo bi biti vrlo relevantno za ljude, iako su ove studije provedene na tako rima. To kaem zato to su bjelanevine potrebne za rast kod mladih takora i ljudi, kao i bjelanevine potrebne za odravanje zdravlja kod odraslih takora i ljudi, nevjerojatno sline. 1 " 11 Prema preporuenoj dnevnoj dozi (RDA) za unos bjelanevina, mi ljudi trebali bismo dobivati oko 10% nae energije iz bjelanevina. To je osjetno vie od koliine koja je stvarno potrebna. Ali budui da potrebe mogu varirati od pojedinca do pojedinca, 10% jelanevina u prehrani preporuuje se kako bi se osigurao odgovarajui unos kod go tovo svih ljudi. Koliko veina nas uobiajeno konzumira? Zanimljivo, znatno vie od Preporuenih 10%. Prosjean Amerikanac konzumira 15-16% bjelanevina. Nalazimo
1

se zbog toga u opasnosti da obolimo od raka? Studije provedene na ivotinjama su

geriraju da je tomu tako.

69

KINESKA

STUDIJA

ZAUSTAVLJANJE RAKA

Deset posto bjelanevina u prehrani ekvivalentno je konzumiranju otprilike 50-60 grama bjelanevina dnevno, ovisno o tjelesnoj teini i cjelokupnom unosu kalori ja. Nacionalni prosjek od 15-16% odgovara 70-100 grama bjelanevina dnevno, uz mukarce u gornjem dijelu tog raspona i ene u donjem. Kad se radi o namirnicama, 100 kalorija pinata sadri oko dvanaest grama bjelanevina, a 100 kalorija sirovog slanutka (tek neto vie od dvije lice za serviranje) sadri pet grama bjelanevina. U 100 kalorija goveeg odreska od hrpta ima oko trinaest grama bjelanevina. Osim spomenutog, jo jedno pitanje bilo je moe li unos bjelanevina izmijeniti vrlo vaan odnos izmeu doze aflatoksina i stvaranja fokusa. Spoj se obino ne smatra kancerogenim ako vie doze ne izazivaju veu uestalost raka. Na primjer, kako se poveava doza aflatoksina, trebalo bi dolaziti do odgovarajueg rasta fokusa i tumora. Ako se kod kemijskog spoja za koji se smatra da bi mogao biti kancerogen ne primi jeti rastua reakcija, javlja se ozbiljna sumnja je li uope kancerogen. Kako bismo istraili to pitanje doze i reakcije deset skupina takora primilo je rastue doze aflatoksina, a zatim je dobivalo ili uobiajenu razinu (20%) ili nisku razinu (510%) bjelanevina za vrijeme razdoblja promocije (slika 3.7 3 4 ). Kod ivotinja hranjenih s 2 0 % bjelanevina fokusi su rasli brojem i veliinom s pove anjem doze aflatoksina, u skladu s oekivanjima.

Je li mogue da kancerogeni spojevi openito ne izazivaju rak ako prehrambeni uvjeti nisu pravi? Je li mogue da smo velik dio ivota izloeni malim koliinama kan cerogenih tvari, ali se rak ne javlja ako ne konzumiramo hranu koja potie razvoj tumora i hrani ga? Moemo li rak kontrolirati prehranom?

NISU SVE BJELANEVINE JEDNAKE

Ako ste dosad pratili priu uoili ste koliko su provokativna ova otkria. Nadzor raka pomou prehrane bilo je, i jo je uvijek, radikalna ideja. Ali kao da to nije dovoljno, jo je jedno pitanje dovelo do eksplozivne informacije: ima li ikakvog utjecaja tip bjelanevina koriten u ovim eksperimentima? U svim tim eksperimentima koristili smo kazein koji ini 8 7 % bjelanevina u kravljem mlijeku. Zato je sljedee logino pitanje bilo imaju li biljne bjelanevine, testirane na isti nain, jednak uinak u po ticanju raka kao kazein. Odgovor je zapanjuju: NE. U tim eksperimentima biljne bjelanevine nisu poticale rast raka, ak ni kod viih razina unosa. Studiju je proveo jedan student medicine, David Schulsinger, koji je kod mene studirao na honor pro gramu (slika 3.8' 2 ). Gluten, bjelanevina penice, nije izazivao jednake rezultate kao kazein, ak ni kad je davan u istoj koliini od 20%.

Prouili smo takoer imaju li sojine bjelanevine jednak uinak kao kazein na Odnos doze i reakcije bio je snaan i jasan. Meutim, kod ivotinja hranjenih s 5% bjelanevina krivulja doza-reakcija potpuno je nestala. Nije bilo reakcije fokusa, ak ni kad je ivotinjama davana najvea tolerirana doza aflatoksina. Bio je to jo jedan rezultat koji je demonstrirao da prehrana s niskom koliinom bjelanevina moe pre mostiti uinak izazivanja raka vrlo jake kancerogene tvari - aflatoksina. razvoj fokusa. takori hranjeni s 20% sojinih bjelanevina nisu dobili rane fokuse, ba kao kod prehrane s 20% peninih bjelanevina. Odjednom bjelanevine, u ovom sluaju mlijene bjelanevine, nisu vie izgledale tako dobro. Otkrili smo da nizak unos bjelanevina smanjuje inicijaciju raka i djeluje na vie sinkronih naina. I kao da to nije dovoljno, otkrili smo da visok unos bjelanevina, u kolii-

KINESKA

STUDIJA

ZAUb I A V L J A N J b KAKA

nama veim od one potrebne za rast, potie rak nakon inicijacije. Poput paljenja i gaenja svjetla prekidaem, mogli smo kontrolirati promociju raka jednostavnim mijenjanjem koliine bjelanevina, bez obzira na poetno izlaganje kancerogenoj tvari. Ali faktor koji potie rak u ovom su sluaju bile bjelanevine kravljeg mli jeka. Mojim je kolegama bilo dovoljno teko prihvatiti ideju da bi bjelanevine mogle poticati rast raka, ali - bjelanevine kravljeg mlijeka? Jesam li ja lud?

DODATNA
Dodatak A.

PITANJA

Za one itatelje koji ele saznati neto vie, ukljuio sam par pitanja u

VELIKO FINALE
Dosad smo se oslanjali na eksperimente u kojima smo mjerili samo rane indika tore razvoja tumora, rane fokuse sline raku. Sad je bilo vrijeme da provedemo veliku studiju, onu u kojoj emo mjeriti potpuno formiranje tumora. Organizirali smo vrlo veliku studiju od nekoliko stotina takora i prouili formiranje tumora tijekom njihovih ivota, koristei nekoliko razliitih pristupa. 3 6 , 4 3 Uinci hranjenja bjelanevinama na razvoj tumora bili su upravo spektakularni. takori u prosjeku ive oko dvije godine, zbog ega je studija trajala 100 tjedana. Sve ivotinje kojima je dan aflatoksin i koje su bile hranjene uobiajenom razi nom od 2 0 % kazeina poslije 100 tjedana bile su ili mrtve ili na umoru od tumora j e t r e . 3 6 4 3 Sve ivotinje kojima je dana ista razina aflatoksina, a bile su hranjene niskom razinom od 5% bjelanevina, poslije 100 tjedana bile su ive, aktivne i vitalne, s glatkim krznom. To je doslovno bio rezultat 100 prema 0, neto to se gotovo nikad ne vida u istraivanjima i gotovo identino izvornom istraivanju iz Indije. " U tom istom eksperimentu 3 6 promijenili smo prehranu nekih takora poslije etr deset ili ezdeset tjedana, opet kako bismo istraili reverzibilnost promocije raka. ivotinje kojima je prehrana promijenjena iz visokoproteinske u niskoproteinsku imale su znaajno manji rast tumora ( 3 5 % do 4 0 % manji!) od ivotinja koje su dobivale visokoproteinsku prehranu. ivotinje kojima je prehrana promijenjena iz niskoproteinske u visokoproteinsku na pola njihovog ivotnog vijeka ponovno su poele dobivati tumore. Ti rezultati u vezi s potpuno razvijenim tumorima potvrdili su nae ranije rezultate kod koritenja fo kusa. Preciznije reeno, manipuliranje prehranom moe ukljuiti i iskljuiti rak. Dakle, evo sredinjeg pitanja: koja je vanost tog otkria po ljudsko zdravlje, a po sebno za rak ljudske jetre? Jedan od naina da istraimo to pitanje je da provedemo
1

Postotak kazeina u prehrani Osim toga, mjerili smo rane fokuse u tim studijama ivotnog vijeka kako bismo vidjeli hoe li njihova reakcija na bjelanevine iz prehrane biti slina reakciji tumora. Poklapanje izmeu rasta fokusa i rasta tumora nije moglo biti vee (slika 3.9a). 3 6 , 4 3 to smo jo nakon ovoga mogli otkriti? Nisam mogao ni sanjati da e nai rezultati do ove toke istraivanja biti tako nevjerojatno konzistentni, bioloki prihvatljivi i statistiki zna ajni. U potpunosti smo potvrdili izvorni rad iz Indije, uinivi to izvanredno iscrpno. Jedna stvar treba bili jasna: bjelanevine kravljeg mlijeka izvanredno su jak promotor raka kod takora kojima je dana doza aflatoksina. injenica da se taj uinak promocije javlja kod koliina bjelanevina (10-20%) koje su uobiajene u prehrani i glodavaca i ljudi crni to otkrie posebno neugodnim - i provokativnim.

D R U G E V R S T E R A K A , D R U G E K A N C E R O G E N E TVARI

73

KINESKA STUDIJA

ZAUSTAVLJANJE RAKA

istraivanja na drugim vrstama, s drugim kancerogenim tvarima i drugim organima. Ako je uinak kazeina na rak konzistentan irom tih kategorija, bit e vjerojatnije da bi ljudi na to trebali obratiti panju. Zato smo proirili opseg naih istraivanja kako bismo vidjeli hoe li naa otkria vrijediti i u tim sluajevima. Dok su naa istraivanja na takorima bila u tijeku objavljene su studije 4 4 ' 4 5 koje su tvrdile da je kronina infekcija virusom hepatitisa B (HBV) vaan imbenik rizika za rak jetre kod ljudi. Smatralo se da ljudi koji su ostali kronino zaraeni HBV-om imaju dvadeset do etrdeset puta vei rizik da e oboljeti od raka jetre. Tijekom godina provedena su mnoga istraivanja 0 nainu na koji ovaj virus uzro kuje rak jetre. 4 6 Ukratko, djeli gena virusa ubacuje se u genetski materijal jetre mia gdje inicira rak jetre. Kad se to postigne u sklopu eksperimenta ivotinje se smatraju transgeninima. Doslovno sva istraivanja provedena u drugim laboratorijima na HBV transgeninim mievima - a bilo ih je mnogo - napravljena su u prvom redu kako bi se shvatio mo lekularni mehanizam kojim HBV djeluje. Nikakva panja nije se poklanjala prehrani i njenom utjecaju na razvoj tumora. Nekoliko sam godina, pomalo se zabavljajui, pratio kako jedna zajednica istraivaa tvrdi da je aflatoksin kljuni uzrok raka jetre, dok je druga zajednica tvrdila da je to HBV. Ni u jednoj ni u drugoj zajednici nitko se nije usuivao predloiti da bi prehrana mogla imati bilo kakve veze s tom bolesti. Mi smo htjeli prouiti utjecaj kazeina na HBV-om induciran rak jetre kod mieva. Bio je to velik korak. Iao je dalje od aflatoksina kao kancerogene tvari i takora kao vrste. Briljantan mladi student iz Kine koji je bio u mojoj grupi, Jifan Hu, pokrenuo je istraivanja kako bi dobio odgovore na ova pitanja, a kasnije mu se pridruio dr. Zhiqiang Cheng. Trebala nam je kolonija tih transgeninih mieva. Postojala su dva takva soja mieva, od kojih je jedan ivio u La jolli u Kaliforniji, a drugi u Rockvilleu u Marylandu. Svaki soj imao je drugaiji dio HBV gena ugraen u gene svoje jetre, i oba su soja zbog toga bila vrlo sklona raku jetre. Kontaktirao sam odgovorne istraivae i raspitao se hoe li nam pomoi da osnujemo vlastitu koloniju mieva. Obje istraivake grupe pitale su to elimo raditi, i obje su bile sklonjene miljenju da je prouavanje utjecaja bjelanevina obina glupost. K tomu, zatraio sam istra ivaku potporu za prouavanje ovog pitanja, no bio sam odbijen. Ocjenjivai nisu bili blagonakloni prema ideji o utjecaju prehrane na rak izazvan virusom, posebno utjecaju bjelanevina iz hrane. Poeo sam se pitati: jesam li bio previe eksplicitan u preispitivanju mitske zdravstvene vrijednosti bjelanevina? Ocjene moje molbe za potporu nedvojbeno su ukazivale na tu mogunost. Na kraju smo dobili sredstva, proveli istraivanje na oba soja mieva, / dobili u osnovi iste rezultate koje smo dobili sa takorima."-48 Rezultate moete vidjeti i sami. Sljede a slika (slika 3.IO 47 ) prikazuje kako pod mikroskopom izgleda presjek mije jetre.

Tamno obojen materijal pokazatelj je razvoja raka (zanemarite rupu; to je samo presjek vene). Kod ivotinja koje su dobivale 2 2 % kazeina (D) dolo je do intenzivnog ranog formiranja raka, mnogo manje kod ivotinja koje su dobivale 14% kazeina (C), a nimalo kod ivotinja koje su dobivale 6% kazeina (B); preostala slika (A) prikazuje jetru bez virusnog gena (kontrolna skupina). Susjedni dijagram (slika U 4 7 ) prikazuje ekspresiju (aktivnost) dvaju HBV gena koji uzrokuju rak ubaenih u jetru mieva. I slika i dijagram prikazuju istu stvar: prehrana s 22% kazeina ukljuila je ekspresiju virusnog gena koji je izazvao rak, dok prehrana sa 6% kazeina gotovo uope nije pokazala takvu aktivnost. Sad smo ve imali vie nego dovoljno podataka da zakljuimo da kazein, ta sveta bjelanevina kravljeg mlijeka, dramatino potie rak jetre kod: takora kojima je dana doza aflatoksina mieva zaraenih HBV-om

KINESKA STUDIJA

Z A U S T A V L J A N J E RAKA

Kao drugo, bjelanevine kod ljudi djeluju doslovno na isti nain kao kod takora. Tre e, razina unosa bjelanevina koja uzrokuje rast tumora ista je ona koju konzumiraju ljudi. I etvrto, i kod glodavaca i kod ljudi stadij inicijacije daleko je manje vaan od stadija promocije raka. Razlog je taj to smo vrlo vjerojatno primili odreenu dozu kancerogenih tvari u naem ivotu, ali hoe li one dovesti do punog razvoja tumora ovisi o postojanju ili nepostojanju njegove promocije. Premda sada ve uvjeren da poveanje unosa kazeina potie rak, jo uvijek sam se trebao uvati prevelike generalizacije. To je bilo izuzetno provokativno otkrie koje je izazivalo estok skepticizam. Ali ta su otkria ipak bila nagovjetaj onoga to slijedi. elio sam jo vie proiriti svoje dokaze. Kakav su utjecaj na rak imale druge hranji ve tvari i u kakvoj su interakciji bile s razliitim kancerogenim tvarima i razliitim organima? Postoji li mogunost da se uinci drugih hranjivih tvari, kancerogenih spojeva ili organa meusobno ponitavaju, ili postoji li moda konzistentnost uina ka hranjivih tvari unutar odreenih tipova hrane? Hoe li promocija nastaviti biti re verzibilna? Ako je tako, bilo bi mogue lako kontrolirati, pa ak i obrnuti razvoj raka jednostavnim smanjenjem unosa hranjivih tvari koje ga promiu i/ili poveanjem Ne samo to su ti uinci snani, nego smo takoer otkrili mreu komplementarnih naina na koji djeluju. Sljedee pitanje koje se namee glasi: moemo li generalizirati ta otkria na druge vrste raka i druge kancerogene tvari? Na ikakom medicinskom centru Sveuilita Illinois druga je skupina istraivaa radila s rakom sisa (dojki) kod takora. 1 9 5 1 To istraivanje pokazalo je da povean unos kazeina potie razvoj raka sisa. Oni su utvr dili da vii unos kazeina: Potie rak sisa kod takora doziranih s dvije pokusne kancerogene tvari (7,12-dimetibenz(a)antracen (DBMA) i N-nitrozometilurea (NMU)) Djeluje kroz mreu reakcija koje kombinirane pojaavaju rak Djeluje kroz isti sustav enskih hormona koji postoji kod ljudi unosa hranjivih tvari sa suprotnim uinkom. Pokrenuli smo nova istraivanja koristei nekoliko razliitih hranjivih tvari, ukljuu jui riblje bjelanevine, prehrambene masti i antioksidante poznate kao karotenoidi. Dva moja izvrsna studenta, Tom O'Connor i Youping He, mjerili su sposobnost tih hranjivih tvari da utjeu na rak jetre i guterae. Rezultati tih, i mnogih drugih istra ivanja, pokazali su da je prehrana daleko vanija u kontroliranju promocije raka od doze kancerogene tvari koja izaziva inicijaciju. Stjecao se dojam da je predodba da hranjive tvari prvenstveno utjeu na razvoj tumora tijekom promocije ope svojstvo odnosa prehrane i raka. Journal of the National Cancer Institute, slubena publikacija amerikog Nacionalnog instituta za rak, osvrnuo se na ove studije i objavio neka od naih otkria na svojoj naslovnoj stranici. 52 K tomu, poeo se pojavljivati uzorak: hranjive tvari iz namirnica ivotinjskog podri jetla pojaavale su razvoj tumora, dok su hranjive tvari iz namirnica biljnog podrijetla smanjivale razvoj tumora. U naoj velikoj studiji ivotnog vijeka takora s allatoksinom induciranim tumorima uzorak je bio konzistentan. Kod mieva s genima izmi jenjenim virusom hepatitisa B uzorak je bio konzistentan. U studijama koje je provela druga skupina istraivaa, s rakom sisa i drugim kancerogenim spojevima, uzorak je bio konzistentan. U studijama raka guterae i drugih hranjivih tvari uzorak je bio konzistentan. 5 -' 53 U studijama karotenoidnih antioksidanata i inicijacije raka uzorak je bio konzistentan. 5 1 , 5 5 Od prvog stadija inicijacije raka do drugog stadija promocije - uzorak je bio konzistentan. Od jednog mehanizma do drugog uzorak je bio konzi stentan.

IRE IMPLIKACIJE
Poeo se pojavljivati dojmljivo konzistentan uzorak. Kod dva razliita organa, etin razliite kancerogene tvari i dvije razliite vrste, kazein potie rast raka kroz visoko integriran sustav mehanizama. To je snaan, uvjerljiv i konzistentan uinak. Na pri mjer, kazein utjee na interakciju stanica s kancerogenim tvarima, nain na koji DNK reagira s kancerogenim tvarima i nain rasta kanceroznih stanica. Dubina i konzistentnost ovih otkria snano sugeriraju da su ona relevantna za ljude, i to iz etiri razloga. Kao prvo, takori i ljudi imaju gotovo identine potrebe za bjelanevinama.

76

KINESKA STUDIJA

Tolika konzistentnosl bila je zapanjujue dojmljiva, ali jedan aspekt ovih istraivanja zahtijevao je da ostanemo oprezni: svi ti dokazi bili su prikupljeni iz studija na po kusnim ivotinjama, lako ima jakih argumenata da su ta provokativna otkria kvali tativno relevantna za ljudsko zdravlje, ne moemo znati kvantitativnu relevantnost. Drugim rijeima, jesu li ti principi u vezi sa ivotinjskim bjelanevinama i rakom od kritine vanosti za sve ljude u svim situacijama, ili su tek marginalno vani za manji broj ljudi u prilino jedinstvenim situacijama? Jesu li ti principi ukljueni u tisuu sluajeva raka kod ljudi svake godine, milijun sluajeva raka kod ljudi svake godine, ili vie? Trebali su nam izravni dokazi iz istraivanja na ljudima. U idealnim okolno stima te bismo dokaze dobili uz strogu metodologiju i sveobuhvatno bismo istraili obrasce prehrane, koristei velik broj ljudi koji imaju slian nain ivota, slino ge netsko naslijee, ali ipak imaju irok raspon uestalosti raka. Prilike za provedbu takvog istraivanja u najmanju su ruku rijetke, ali zahvaljujui nevjerojatnoj srei dobili smo upravo takvu priliku koja nam je bila potrebna. Godine 1980. imao sam sreu u svom laboratoriju ugostiti izuzetno ugodnog i profesional nog znanstvenika iz Kine, dr. Junshija Chena. Uz log izvanrednog ovjeka ukazale se mogunost da potraimo neke proirene istine. Pruila nam se mogunost da pro vedemo studiju na ljudima koja e sve te principe koje smo poeli otkrivati u labo ratoriju dii na viu razinu. Dolo je vrijeme da prouimo ulogu prehrane, naina ivota i bolesti na najopseniji nain ikad poduzet u povijesti medicine. Pokrenuli smo Kinesku studiju.

Lekcije iz Kine
SLIKE VREMENA
Jeste li ikada imali osjeaj da elite trajno sauvati neki trenutak? Takvi trenuci mogu vas zaokupiti na nain koji nikada neete zaboraviti. Za neke ljude ti su trenuci po vezani s obitelji, bliskim prijateljima ili uz njih vezanim aktivnostima; za druge, u sreditu tih trenutaka mogu biti priroda, duhovnost ili religija. Za veinu nas, pretpo stavljam, to moe biti od svega toga po malo. To postaju intimni trenuci, sretni ili tu ni, koji definiraju nae uspomene. Trenuci u kojima se jednostavno sve poklopilo. Slike vremena koje definiraju velik dio naeg ivotnog iskustva. Istraivai takoer cijene vrijednost takvih slika vremena. Mi gradimo eksperimente, nadajui se da emo sauvati i analizirati specifine pojedinosti odreenih trenutaka za budunost. Imao sam sree sudjelovati u jednoj takvoj prilici poetkom 1980-ih, nakon to je ugledni stariji znanstvenik iz Kine, dr. Junshi Chen, doao na Cornell kako bi radio u mom laboratoriju. Bio je zamjenik direktora najveeg kineskog labo ratorija za zdravstvena istraivanja i jedan od prvih malobrojnih kineskih znanstve nika koji su posjetili SAD nakon uspostavljanja odnosa izmeu naih zemalja.

ATLAS RAKA
Poetkom 1970-ih kineski premijer Chou EnLai umirao je od raka. U kandama te smrtonosne bolesti premijer Chou pokrenuo je nacionalno istraivanje radi priku pljanja spoznaja o toj, nedovoljno poznatoj bolesti. Iz toga je nastao monumentalni

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

pregled smrtnosti od dvanaest razliitih vrsta raka u preko 2.400 kineskih okruga, medu 880 milijuna (96%) njihovih graana. Istraivanje je bilo izvanredno po mnogo emu. Ukljuivalo je 650.000 radnika i bilo je najambiciozniji biomedicinski istrai vaki projekt ikad poduzet. Konaan rezultat istraivanja bio je pred i van atlas koji je razliitim bojama prikazivao gdje su odreeni tipovi raka esti, a gdje gotovo da ih nema.
1

SLIKA 4 . 1 : P R I M J E R ATLASA R A K A U KINI

Zato je postojala tako ogromna varijacija u uestalosti raka izmeu razliitih okru ga kad je genetsko naslijede na razliitim mjestima bilo slino? je li mogue da je rak uglavnom posljedica faktora naina ivota i okoline, a ne genetike? Nekoliko uglednih znanstvenika ve je dolo do tog zakljuka. Autori velike analize prehrane i raka, pri premljene za ameriki Kongres 1981., procijenili su da genetika odreuje svega oko 2-3% ukupnog rizika obolijevanja od raka.4 Podaci koji stoje iza kineskog atlasa raka poticali su na razmiljanje. Okrui s najviim stopama nekih vrsta raka imali su preko 100 puta veu uestalost od okruga s najniim stopama tih vrsta raka. Doista izuzetne brojke. Za usporedbu, kod nas u SAD-u razlika u uestalosti raka izmeu jednog dijela zemlje i nekog drugog iznosi najvie dva do tri puta. U stvari, vrlo male i relativno nevane razlike u stopama obolijevanja od raka stvaraju velike vijesti, velik novac i velike politike. U mojoj dravi New York ve se dugo govori o vioj stopi raka dojke na Long Islandu. Velike koliine novca (oko 30 milijuna dolara 3 ) te godine i godine rada potroeni su na analizu tog pitanja. Kolike su to stope izazvale takvu strku? Dva okruga na Long Islandu imala su stope raka dojke samo 10-20% vie od dravnog prosjeka. Ta razlika bila je dovoljna da se to nade na naslovnim stranica ma, zaplai ljude i potakne politiare na akciju. Usporedite to s rezultatima iz Kine gdje Iz tog je atlasa bilo jasno vidljivo da je rak u Kini geografski lokaliziran. Neke vrste raka bile su daleko ee u nekim mjestima nego u drugima. Ranija istraivanja pri premila su teren za ovu ideju, pokazavi da uestalost raka takoer snano varira izmeu razliitih okruga. 2
1

su neki dijelovi zemlje imah stope raka 100 puta (10.000%) vie od drugih. Budui da je Kina relativno genetski homogena bilo je jasno da te razlike moraju imati objanjenje u uzrocima iz okoline. To je otvorilo mnoga kritina pitanja: Zato je u nekim ruralnim kineskim okruzima rak tako est, a u drugima nije? Zato su te razlike bile tako nevjerojatno velike? Zato je ukupno, kad se zbroje sve stope, rak u Kini rjei nego u SAD-u?

Ti su kineski podaci, meutim, bili izvanredni zato to

su geografske varijacije u uestalosti raka bile daleko vee (slika 4.2). One su se, osim toga, javljale u zemlji u kojoj je 8 7 % stanovnika iz iste etnike grupe, naroda Han.

KINESKA

STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

to smo dr. Chen i ja due razgovarali, sve smo vie alili to nemamo predodbu sta nja prehrambenih i okolinskih uvjeta u ruralnoj Kini. Kad bismo ikako mogli zaviriti u ivote tih ljudi, promatrati to jedu, kako ive, to je u njihovoj krvi i urinu, i kako umiru. Kad bismo ikako mogli izraditi presjek njihovog iskustva s nevienom jasno om i preciznou kako bismo ga mogli godinama prouavati. Kad bismo to uspjeli uiniti mogli bismo biti u mogunosti ponuditi neke odgovore na naa pitanja. S vremena na vrijeme znanost, politika i financiranje sastanu se na nain koji omogu ava da se dogodi neka uistinu izvanredna studija. U naem sluaju upravo se to do godilo: dobili smo priliku raditi sve to smo htjeli, pa i vie. Bili smo u stanju stvoriti najsveobuhvatniju sliku prehrane, naina ivota i bolesti ikad snimljenu.

Grand Prixom epidemiologije. Ukratko, stvorili smo onu razotkrivajui! sliku koju smo izvorno bili zamislili. Bila je to savrena prilika da testiramo principe koje smo otkrili u eksperimentima na ivotinjama. Hoe li laboratorijski rezultati biti konzistentni s iskustvima ljudi u stvarnom ivotu? Hoe li naa otkria o aflatoksinom induciranom raku jetre kod takora vrijediti za druge tipove raka i druge tipove bolesti kod ljudi?

ZA VIE INFORMACIJA
Iznimno smo ponosni na opsenost i kvalitetu Kineske studije. Da biste vidjeh zato, proitajte Dodatak B. Pronai ete potpuniju raspravu o osnovnoj strukturi i znaajkama studije.

UDRUIVANJE SNAGA
Okupili smo znanstveni tim svjetske klase. U njemu je bio dr. Chen, zamjenik dire ktora najvanijeg kineskog vladinog laboratorija za istraivanje prehrane i zdravlja. Ukljuili smo dr. Junyao Lija, jednog od autora Pregleda Atlasa raka i kljunog znan stvenika Kineske akademije medicinskih znanosti u Ministarstvu zdravlja. Trei lan bio je Richard Peto sa Sveuilita Oxford. Peto, kojeg smatraju jednim od vodeih epidemiologa u svijetu, u meuvremenu je proglaen vitezom i dobio je nekoliko nagrada za istraivanje raka. Ja sam zaokruivao tim kao voditelj projekta. Sve se poklapalo. To je trebao biti prvi vei istraivaki projekt izmeu Kine i Sjedi njenih Drava. Rijeili smo nune prepreke u vezi s financiranjem, prebrodivi kako CIA-inu nametljivost tako i suzdranost kineske vlade. Krenuli smo s poslom. Odluili smo uiniti studiju to je mogue sveobuhvatnijom. Zahvaljujui Atlasu raka imali smo pristup stopama smrtnosti za pedesetak razliitih bolesti, ukljuujui pojedine vrste raka, srane i infektivne bolesti. 6 Prikupili smo podatke o 367 varijabli i zatim smo svaku varijablu usporedili sa svakom drugom varijablom. Otili smo u ezdeset i pet okruga irom Kine i podijelili anketne listie te napravili krvne testove 6.500 odraslih ljudi. Uzeli smo uzorke urina, izravno mjerili sve to su obitelji jele tijekom trodnevnog razdoblja i analizirali uzorke hrane s trnica irom zemlje. ezdeset i pet okruga izabranih za studiju bilo je smjeteno u ruralnim do polururalnim dijelovima Kine. To je uinjeno namjerno zato to smo htjeli prouiti ljude koji su uglavnom ivjeli i jeli hranu na istom podruju vei dio svog ivota. Bila je to uspjena strategija jer smo doznali da je u prosjeku 90 do 9 4 % odraslih subjekata u svakom od okruga jo uvijek ivjelo u istom okrugu u kojem su i roeni. Kad smo zavrili imali smo preko 8.000 statistiki znaajnih veza izmeu naina ivota, prehrane i varijabli bolesti. Imali smo studiju kojoj nije bilo ravne u pogledu opsenosti, kvalitete i jedinstvenosti. Imali smo ono to je New York Times nazvao

KINESKO PREHRAMBENO ISKUSTVO

Za vanost Kineske studije presudna je bila priroda prehrane koja se konzumirala u ruralnoj Kini. Bila je to rijetka prilika da prouimo kako na zdravlje utjee prehrana koja se uglavnom temelji na biljnim namirnicama. U Americi 15-16% naih ukupnih kalorija potjee od bjelanevina, a od toga 8 0 % ili vie potjee od hrane ivotinjskog podrijetla. U ruralnoj Kini, meutim, samo 9-10% ukupnih kalorija potjee od bjelanevina, od ega svega 10% bjelanevina dolazi iz hrane ivotinjskog podrijetla. To znai da izmeu kineske i amerike prehrane posto je velike razlike, kao to pokazuje slika 4.3.

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

Rezultati prikazani u tablici 4.3 standardizirani su po tjelesnoj teini od ezdeset i pet kilograma. To je standardni nain na koji kineske vlasti biljee takve informacije i omoguuje nam da s lakoom usporeujemo razliite populacije. (Za amerikog odraslog mukarca od sedamdeset i sedam kilograma kalorijski unos bit e oko 2.400 kalorija dnevno. Za prosjenog ruralnog kineskog odraslog mukarca od sedamdeset i sedam kilograma kalorijski unos bit e oko 3.000 kalorija dnevno.) U svim gore prikazanim kategorijama postoje goleme prehrambene razlike izmeu kineskih i amerikih iskustava: u Kini se konzumira znatno vie ukupnih kalorija, manje masti, manje bjelanevina, daleko manje hrane ivotinjskog podrijetla, vie vlakana i daleko vie eljeza. Te razlike u prehrani od najvee su vanosti. Dok je obrazac prehrane u Kini bitno drukiji od onog u Sjedinjenim Dravama, unutar Kine jo uvijek postoji mnogo varijacija. Eksperimentalna varijacija (tj. ra spon vrijednosti) od temeljne je vanosti kada istraujemo veze izmeu prehrane i zdravlja. Na sreu, u Kineskoj studiji postojala je znatna varijacija kod veine mjere nih faktora. Postojala je izuzetna varijacija u stopama bolesti (slika 4.2) i vie nego odgovarajua varijacija klinikih rezultata i unosa hrane. Na primjer, raspon koleste rola u krvi - kao prosjeka po okruzima - od najvieg od najnieg bio je gotovo dva puta, raspon beta karotena u krvi bio je oko devet puta, lipida u krvi oko tri puta, unos masti oko est puta, a unos vlakana oko pet puta. To je bilo presudno, jer smo se prvenstveno bavili usporedbom svakog okruga u Kini sa svim drugim okruzima. Naa studija bila je prva velika studija koja je istraila taj konkretan raspon prehram benih iskustava i njihovih posljedica po zdravlje. U stvari, mi smo, unutar kineskog raspona, usporedili prehrane bogate biljnim namirnicama s prehranama vrlo boga tim biljnim namirnicama. U gotovo svim drugim studijama, koje su sve sa Zapada, znanstvenici usporeuju prehrane bogate ivotinjskim namirnicama s prehranama vrlo bogatim ivotinjskim namirnicama. Razlika izmeu ruralnih kineskih naina prehrane i zapadnih naina prehrane, te posljedino uzoraka bolesti, ogromna je. Upravo je ta razlika, uz sve druge, inila ovu studiju tako vanom. Mediji su Kinesku studiju nazvali prekretnikom studijom. U jednom lanku iz Saturday Evening Posta reeno je da bi projekt trebao uzdrmati medicinska i nutricionistika istraivanja u cijelom svijetu.8 Neki pripadnici medicinskog establimenta izjavili su da jo jednu studiju poput ove nikad nee biti mogue napraviti. Ono to sam ja znao je da je naa studija ponudila mogunost da se istrae mnoge od najspor nijih predodbi o hrani i zdravlju koje su se u meni raale. Sada vam elim pokazati to smo nauili iz te studije i kako je daljnjih dvadeset godina istraivanja, razmiljanja i iskustava izmijenilo ne samo ono to mislim o vezi izmeu prehrane i zdravlja, nego takoer i nain na koji seja i moja obitelj hranimo.

BOLESTI SIROMATVA I OBILJA

Nije potrebno biti znanstvenik da bi se shvatilo da se vjerojatnost da emo umrijeti ve dosta dugo dri na 100%. Samo je jedna stvar koju moramo u ivotu - umrijeti. esto sam susretao ljude koji tu injenicu koriste kako bi opravdali svoj podvojeni stav prema informacijama o zdravlju. Ali ja imam drukije gledite. Nikada nisam teio k zdravlju nadajui se be smrtnosti. Bit dobrog zdravlja je da moemo u potpunosti uivati u onom vremenu koje imamo. Radi se o tome da budemo to je mogue funkcionalniji kroz itav na ivot i izbjegnemo bolne i duge bitke s bolestima koje nas onesposobljavaju. Postoji mnogo boljih naina da se umre i ivi. Budui da je kineski Atlas raka sadravao stope smrtnosti za pedesetak razliitih vr sta bolesti, imali smo rijetku priliku prouiti brojne naine na koji ljudi umiru. Pitali smo se: pokazuju li odreene bolesti sklonost grupiranju u odreenim dijelovima zemlje? Na primjer, javlja li se rak debelog crijeva u istim regijama kao dijabetes? Pokae li se da je tako, mogli bismo pretpostaviti da dijabetes i rak debelog crijeva (ili druge bolesti koje su zajedno grupirane) imaju zajednike uzroke. Ti bi uzroci mogli ukljuivati raznolike mogunosti, u rasponu od geografskih i okolinskih do biolokih. Meutim, budui da su sve bolesti bioloki procesi (koji su poli po zlu), moemo pretpostaviti da koje god uzroke zapazimo, oni e djelovati kroz bioloke dogaaje. Kad su te bolesti unesene na tablicu na nain koji je omoguio da se stopa svake bolesti usporedi sa stopom svake druge bolesti, 9 pojavile su se dvije skupine bolesti: one koje se tipino javljaju u ekonomski razvijenijim podrujima (bolesti obilja) i one koje se tipino javljaju u ruralnim poljoprivrednim podrujima (bolesti siromatva) (slika 4.4).
10

84

85

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

Slika 4.4 pokazuje da svaka bolest, s oba popisa, pokazuje sklonost grupiranju s dru gim bolestima sa svog popisa, ali ne i s onima sa suprotnog popisa. Na primjer, regija ruralne Kine koja ima visoku stopu upale plua nee imati visoku stopu raka plua, ali imat e visoku stopu parazitskih bolesti. Bolest koja ubija veinu Zapadnjaka, ko ronarna bolest srca, ea je na podrujima gdje je est i rak dojke. Usput reeno, ko ronarna bolest srca relativno je rijetka u mnogim drutvima u razvoju diljem svijeta. Razlog nije to to ljudi umiru u mlaoj dobi, izbjegavajui tako zapadne bolesti. Ove usporedbe prikazuju dobno standardizirane stope, to znai da se usporeuju ljudi iste dobi. Ovakva povezanost izmeu bolesti poznata je ve neko vrijeme. Meutim, ono to je Kineska studija tome dodala bila je nenadmaena koliina podataka o stopama smrtnosti za mnoge razliite bolesti i jedinstven raspon prehrambenih iskustava. U skladu s oekivanjima, odreene bolesti zaista se okupljaju na istim geografskim po drujima, to implicira da imaju zajednike uzroke. Te dvije grupe bolesti obino zovemo bolestima obilja i bolestima siromatva. Kako neka populacija u razvoju akumulira bogatstvo, ljudi mijenjaju svoje prehrambene navike, naine ivota i sanitarne sustave. S rastom bogatstva sve vei broj ljudi umire od bogatih bolesti obilja umjesto od siromanih bolesti siromatva. Budui da su te bolesti obilja tako usko povezane s prehrambenim navikama, bolesti obilja mo da bi bilo bolje zvati bolesti prehrambene ekstravagancije. Golema veina ljudi u Sjedinjenim Dravama i drugim zapadnim zemljama umire od bolesti obilja. Iz tog razloga te bolesti esto zovemo zapadnim bolestima. Neki ruralni okrui biljeili su malo bolesti obilja, dok su drugi okrui imali daleko vie tih bolesti. Sredinje pitanje Kineske studije bilo je sljedee: je li to posljedica razlika u prehrambenim navikama?

KOLESTEROL U KRVI I BOLESTI

Usporedili smo uestalost zapadnih bolesti u svakom od okruga s varijablama pre hrane i naina ivota i, na nae iznenaenje, utvrdili smo da je jedan od najjaih prediktora zapadnih bolesti bio kolesterol u krvi.111

U V A O J HRANI - U VAOJ KRVI

Postoje dvije glavne kategorije kolesterola. Prehrambeni kolesterol prisutan je u hrani koju jedemo. On je sastojak hrane, slino eeru, mastima, bjelanevinama, vitami nima i mineralima. Taj kolesterol nalazi se samo u hrani ivotinjskog podrijetla, a podatke o njemu nalazimo na etiketama na hrani. Koliko prehrambenog kolesterola konzumirate nije neto to va lijenik moe znati kod provjere razina vaeg kole sterola. Lijenik ne moe mjeriti prehrambeni kolesterol nita vie nego to moe izmjeriti koliko ste hrenovki i pileih prsa pojeli. Umjesto toga, lijenik mjeri koliinu kolesterola prisutnu u vaoj krvi. Taj drugi tip kolesterola, krvni kolesterol, nastaje u jetri. Krvni kolesterol i prehrambeni kolesterol - premda kemijski identini - ne predstavljaju istu stvar. Slina situacija javlja se kod masti. Prehrambene masti stvari su koje jedete: masnoa na vaim prenim krumpiriima, na primjer. Tjelesne masti, s druge strane, proizvod su vaeg tijela i vrlo su razliite od masti koje ujutro maete na va dvopek (maslaca ili margarina). Prehrambene masti i kolesterol ne moraju se nuno pretvarati u tjelesne masti i krvni kolesterol. Nain na koji tijelo proizvodi tjelesnu mast i krvni kolesterol izuzetno je kompleksan i ukljuuje stotine razliitih kemijskih reakcija i desetke hranjivih tvari. Zbog te kompleksnosti, utjecaji konzu miranja prehrambenih masti i prehrambenog kolesterola na zdravlje mogu biti vrlo razliiti od utjecaja visokog krvnog kolesterola (koji mjeri va lijenik) ili prekomjer ne tjelesne masti. Kako su razine krvnog kolesterola u ruralnoj Kini rasle u odreenim okruzima, ue stalost zapadnih bolesti takoer je rasla. To je bilo posebno iznenaujue zato to su kineske razine bile daleko nie od onoga to smo oekivali. Prosjena razina ko lesterola u krvi bila je samo 127 mg/dL, to je gotovo sto jedinica nie od amerikog prosjeka (215 mg/dL)! 1 2 Neki okrui imali su prosjenu razinu od samo 94 mg/dL. Kod dvije grupe od oko dvadeset i pet ena iz unutarnjih dijelova Kine prosjean kolesterol u krvi bio je na zapanjujue niskoj razini od 80 mg/dL. Ako znate kolika je vaa razina kolesterola u krvi, moete prosuditi koliko su te razi ne stvarno niske. U SAD-u na je raspon oko 170-290 mg/dL. Naa donja vrijednost blizu je gornje vrijednosti za ruralnu Kinu. U stvari, u SAD-u je postojao mit da moe doi do zdravstvenih problema ako je razina kolesterola ispod 150 mg/dL. Pri-

STATISTIKI Z N A A J
Tijekom ovog poglavlja ukazivat u na statistiki znaaj raznih zapaa nja. Rimski broj jedan (') oznaava sigurnost od 9 5 + % , rimski broj dva (") oznaava 9 9 + % sigurnosti; a rimski broj tri ('") znai sigurnost od 9 9 , 9 + % . Nepostojanje rimskih brojeva znai da je veza manja od 9 5 % sigurnosti.il Te se vjerojatnosti takoer mogu opisati kao vjerojatnost da je neko zapaanje stvarno. Sigurnost od 9 5 % znai vjerojatnost od 19 na 20 da je zapaanje stvarno; 9 9 % sigurnosti znai vjerojatnost od 99 na 100 da je zapaanje stvarno; a 99,9% sigurnosti znai vjerojatnost od 999 na 1000 da je zapaanje stvarno.

so

87

M I N t i H A bi UUIJA

LEKCIJE IZ KINE

hvatimo li tu ideju, ini se da je oko 8 5 % Kineza iz ruralnih krajeva u nevolji. Ali istina je sasvim drugaija. Nie razine kolesterola u krvi povezane su s niim stopama sranih bolesti, raka i drugih zapadnih bolesti, ak i na razinama daleko ispod onih koje na Zapadu si i ui t ratno sigurnima . Na poetku Kineske studije nitko nije mogao predvidjeti da e postojati odnos izmeu kolesterola i stope bilo koje bolesti. Kakvo je to bilo iznenaenje! Kako su se razine kole sterola u krvi smanjivale sa 170 mg/dL do 90 mg/dL, opadao je rak jetre," rektuma, debe log crijeva," plua kod mukaraca, plua kod ena, dojke, leukemije kod djece, leukemije kod odraslih, mozga kod djece, mozga kod odraslih, eluca i jednjaka (grla). Kao to moete vidjeti, to je podui popis. Veina Amerikanaca zna da imale li visok kolesterol trebali biste se zabrinuti zbog vaeg srca, ali ne znaju da biste se moda trebali zabrinuti i zbog raka. Postoji nekoliko tipova krvnog kolesterola, ukljuujui LDL i HDL. LDL je loa vrsta, a HDL je dobra vrsta. U Kineskoj studiji vie razine loeg LDL kolesterola takoer su bile povezane sa zapadnim bolestima. Imajte na umu da SU te bolesti, po zapadnim standardima, u Kini bile relativno rijetke i da su razine kolesterola u krvi po zapadnim standardima bile prilino niske. Naa otkria dala su uvjerljivu potvrdu da su mnogi Kinezi imali koristi od niskih razina kolesterola, ak i ispod 170 mg/dL. Sada zamislite zemlju u kojoj su stanovnici imali razine kolesterola U krvi daleko vie od kineskog prosjeka. Mogli biste oekivati da e te relativno rijetke bolesti, poput bolesti srca i nekih vrsta raka, biti esti, moda ak i glavni ubojice! Naravno, upravo je to sluaj na Zapadu. Dat u vam nekoliko primjera: u vrijeme nae studije stopa smrtnosti od koronarne bolesti srca bila je sedamnaest puta vea medu ame rikim mukarcima nego medu mukarcima u ruralnoj Kini." Amerika stopa smrtnosti od raka dojke bila je pet puta vea od stope ruralne Kine. Jo su nevjerojatnije bile izvanredno niske stope koronarne bolesti srca (KBS) u jugoza padnim kineskim pokrajinama Sichuan i Guizhou. Tijekom trogodinjeg razdoblja pro matranja (1973.-1975.) nije bilo ni jedne jedine osobe koja je umrla od KBS-a prije dobi od ezdeset i etiri godine, medu 246.000 mukaraca u provinciji Guizhou i 181.000 ena u provinciji Sichuan!1'1 Nakon to su objavljeni ti podaci o niskoj razini kolesterola, od trojice vrlo istaknutih lijenika i istraivaa sranih bolesti - dr. Billa Castellija, dr. Billa Robertsa i dr. Caldwella Esselstyna ml. - doznao sam da u svojim dugim karijerama nikada nisu naili na smrtni sluaj od bolesti srca medu svojim pacijentima koji su imali razine kolesterola u krvi ispod 150 mg/dL. Dr. Castelli je dugo bio voditelj slavne NIH-ove Framinghamske studije srca; dr. Esselstyn je bio ugledan kirurg u Klinici Cleveland koji je proveo izvanrednu studiju s lijeenjem sranih bolesti (peto poglavlje); Dr. Roberts je ve dugo urednik prestinog medicinskog asopisa Cardiology.
1 1 1 1

KOLESTEROL U KRVI I PREHRANA

Kolesterol u krvi oigledno je vaan indikator rizika bolesti. Veliko pitanje glasi: kako hrana djeluje na kolesterol u krvi? Ukratko, namirnice ivotinjskog podrije tla bile su povezane s povienjem kolesterola u krvi (slika 4.5). Gotovo bez iznim ke, hranjive tvari iz namirnica biljnog podrijetla bile su povezane sa snienjem razina kolesterola u krvi. Dosad je nekoliko studija pokazalo, kako na pokusnim ivotinjama tako i na lju dima, da konzumiranje bjelanevina ivotinjskog podrijetla povisuje razine kole sterola u krvi.
1518

Zasiene masti i kolesterol iz hrane takoer povisuju kolesterol u

krvi, iako te hranjive tvari u tome nisu tako djelotvorne kao ivotinjske bjelanevi ne. Nasuprot tome, namirnice biljnog podrijetla ne sadre kolesterol te na brojne druge naine pomau u sniavanju koliine kolesterola koji stvara tijelo. Sve se to podudaralo s rezultatima Kineske studije.

Povezanost tih bolesti s kolesterolom u krvi bile su izvanredne, jer su i kolesterol u krvi i potronja hrane ivotinjskog podrijetla bili tako niski po amerikim stan dardima. U ruralnoj Kini unos ivotinjskih bjelanevina (za istu osobu) u prosjeku iznosi samo 7,1 g dnevno, dok je ameriki prosjek ogromnih 70 g dnevno. Kako bi ste stekli predodbu, sedam grama ivotinjskih bjelanevina nalazi se u otprilike tri pilea kroketa iz McDonaldsa. Oekivali smo da kod tako niske konzumacije ivo tinjskih bjelanevina kakva je prisutna u ruralnoj Kini nee biti daljnje povezanosti sa zapadnim bolestima. Meutim, bili smo u krivu. ak i te male koliine hrane ivotinjskog podrijetla u ruralnoj Kini poveavale su rizik od zapadnih bolesti. Prouili smo utjecaj prehrane na razliite tipove kolesterola u krvi. Opazili smo iste dramatine uinke. Potronja ivotinjskih bjelanevina kod mukaraca bila je povezana s porastom razina loeg kolesterola u krvi" 1 , dok je potronja biljnih bjelanevina bila povezana sa smanjenjem razina tog istog kolesterola."

KINESKA

STUDIJA

L E K C I J E IZ KINE

Uite u ordinaciju gotovo bilo kojeg lijenika i upitajte koji faktori prehrane utjeu na razine kolesterola u krvi, a on ili ona vjerojatno e spomenuti zasiene masti i kolesterol iz hrane. Posljednjih desetljea neki bi takoer mogli spomenuti utjecaj proizvoda od soje ili vlaknima bogatih mekinja na snienje kolesterola, ali malo je onih koji e rei da ivotinjske bjelanevine imaju bilo kakve veze s razinama kolesterola u krvi. Oduvijek je tako. Dok sam bio na slobodnoj studijskoj godini na Sveuilitu Oxford, pohaao sam predavanja o prehrambenim uzrocima sranih bolesti za studente medicine koja je drao jedan od njihovih uglednih profesora medicine. Uporno je govorio o tetnim utjecajima unosa zasienih masti i kolesterola na koronarnu bolest srca kao da su to jedini vani prehrambeni imbenici. Nije bio spreman dopustiti mogunost da konzumiranje ivotinjskih bjelanevina ima bilo kakve veze s razinama kolesterola u krvi, iako su dokazi u to vrijeme sasvim jasno pokazivali da su ivotinjske bjelanevine u jaoj korelaciji s razinama kolesterola u krvi od zasienih masti i kolesterola u hrani. 1 5 Kao i kod tolikih drugih, njego va slijepa vjera u status quo nije mu doputala da bude otvorenog uma. Kako su pristizali rezultati, sve sam vie uviao da biti otvoren za novo nije luksuz nego nunost.

konzumirati u naoj prehrani? Koje vrste masti? Jesu li polinezasiene masti bolje od zasienih masti? Jesu li mononezasiene masti bolje i od jednih i od drugih? to je s onim posebnim mastima poput omega-3, omega-6, trans masti i DMA? Trebamo li izbjegavati kokosovu mast? to je s ribljim uljem? Ima li neto posebno u lanenom ulju? to je to uope visokomasna dijeta? A to niskomasna? Moe biti zbunjujue, ak i za kolovane znanstvenike. Detalji koji lee u pozadini tih pitanja, promatrani izolirano, vrlo su zavaravajui. Kao to ete vidjeti, pro matranje kako se ponaaju mree kemijskih spojeva umjesto izoliranih pojedinih spojeva daleko je korisnije. Meutim, na neki nain, ta nerazumna manija u vezi s izoliranim aspektima kon zumiranja masti ui nas najbolje lekcije. Stoga, pogledajmo podrobnije ovu priu o mastima onako kako se razvijala tijekom proteklih etrdeset godina. Ona ilustri ra zato je javnost toliko zbunjena kad je rije o mastima i o prehrani openito. U prosjeku 3 5 - 4 0 % naih ukupnih kalorija konzumiramo kao masti. 1 9 Mastima bogatu prehranu konzumiramo od kraja devetnaestog stoljea, poetka nae in dustrijske revolucije. Budui da smo imali vie novca poeli smo konzumirati vie mesa i mlijenih proizvoda, koji su relativno bogati maslima. Potronjom takvih namirnica pokazivali smo nae bogatstvo. Zatim su negdje od sredine do kraja dvadesetog stoljea znanstvenici poeli dovo

MASTI I RAK D O J K E
Kad bi postojala nekakva prehrambena parada i kad bi svaka hranjiva tvar imala svoja paradna kola, daleko najvea pripadala bi mastima. Tako mnogo ljudi, od istraivaa do edukatora, od vladinih kreatora politike do predstavnika industrije, tako dugo istrauje ili daje izjave o mastima. Ljudi iz ogromnog broja razliitih zajednica grade to udovite due od pola stoljea. Na poetku te parade u Glavnoj ulici u SAD-u panju svih koji bi sjedili na plo nicima neizbjeno bi privukla kola masti. Veina ljudi vidjela bi kola masti i za kljuila: Trebao bih se kloniti toga, a zatim bi pojeli obilan komad istoga. Drugi bi se popeli na nezasienu polovicu kola i govorili kako su te masti zdrave te da su samo zasiene masti loe. Mnogi znanstvenici upirali bi prstom u kola masti i tvrdili da se klaunovi srane bolesti i raka skrivaju u njima. Za to vrijeme, neki samoproglaeni nutricionistiki gurui, poput pokojnog dr. Roberta Atkinsa, moda bi na kolima postavili tezgu i poeli prodavati knjige. Na kraju, prosjean ovjek koji se provodio na kolima eao bi se po glavi i osjeao muninu, pitajui se to je trebao uiniti i zato. Prosjean potroa ima mnogo razloga za zbunjenost. Na pitanja o mastima nema odgovora, kao to je to bilo i proteklih etrdeset godina. Koliko masti moemo

diti u pitanje uputnost konzumiranja prehrane tako bogate mastima. Pojavile su se nacionalne i meunarodne prehrambene preporuke 2 0 2 3 koje su predlagale da bismo trebali smanjili unos masti ispod 3 0 % kalorija. To je trajalo nekoliko dese tljea, no danas strahovi koji okruuju prehranu bogatu mastima poinju poputa ti. Neki autori popularnih knjiga ak zagovaraju povean unos masti! Neki iskusni istraivai smatraju da nije potrebno ii ispod 3 0 % masti, sve dok konzumiramo pravu vrstu masti. Razina od 3 0 % masti postala je referentna toka, iako ne postoje dokazi koji bi sugerirali daje to kljuan prag. Kako bismo stekli predodbu o ovoj brojci, razmo trimo sadraj masti u nekim namirnicama koje se mogu vidjeti na tablici 4.6. Uz nekoliko iznimki, namirnice ivotinjskog podrijetla sadre znatno vie masti od namirnica biljnog podrijetla. ' To dobro ilustrira usporedba koliine masti u prehrani razliitih zemalja. Korelacija izmeu unosa masti i unosa ivotinjskih bjelanevina vea je od 9 0 % .
25 2 1

To znai da se unos masti poveava paralelno s

unosom ivotinjskih bjelanevina. Drugim rijeima, koliina masti u prehrani in dikator je koliine namirnica ivotinjskog podrijetla u prehrani. Radi se o gotovo savrenom poklapanju.

90

KINtSKA

STUDIJA

LCI\UJR. IL

rime

njihovog vremena. Oigledno, ta korelacija morala je privui veliku pozornost javno sti. Kineska studija zapoela je u takvoj atmosferi. Najpoznatija studija,
29

po mom miljenju, bila je ona pokojnog Kena Carrolla, pro

fesora sa Sveuilita Western Ontario u Kanadi. Njegovi rezultati pokazali su vrlo impresivan odnos izmeu masti u prehrani i raka dojke (slika 4.7). To otkrie, koje se slagalo s ranijim izvjetajima drugih,3-30 postalo je posebno intrigantno u usporedbi sa studijama migranata. 3 1 3 2 Te studije pokazale su da su ljudi koji su migrirali iz jednog podruja u drugo i poeli jesti tipinu prehranu svog novog mjesta boravka poprimili rizik od bolesti podruja u koje su doselili.

M A S T I I F O K U S NA R A K U
Izvjetaj Nacionalne akademije znanosti (NAS) o dijeti, prehrani i raku iz 1982., iji sam suautor, bio je prvi izvjetaj nekog strunog odbora u kojem se raspravljalo o vezi izmeu masti u prehrani i raka. Taj je izvjetaj prvi preporuio maksimalan unos masti od 3 0 % radi prevencije raka. Prije toga, Izabrani odbor amerikog Senata za prehranu kojim je predsjedao senator George McGovern 2 " odrao je iroko objavlje na sasluanja o nainu prehrane i sranim bolestima i preporuio maksimalan unos od 3 0 % masti u prehrani, lako je McGovernov izvjetaj pokrenuo javnu raspravu o prehrani i bolestima, NAS-ov izvjetaj iz 1982. zahuktao je tu debatu. Njegov fokus na raku, nasuprot sranim bolestima, poveao je zanimanje i zabrinutost javnosti. Potaknuo je dodatnu istraivaku aktivnost i svijest javnosti o vanosti prehrane u prevenciji bolesti. Mnogi od izvjetaja iz tog vremena 2 0 ' 2 1 - 2 8 bili su usredotoeni na pitanje koliko je masti u prehrani prikladno za dobro zdravlje. Posveivanje posebne panje mastima bilo je motivirano meunarodnim studijama koje su pokazale da je koliina konzu mirane masti usko povezana s uestalou raka dojke, raka debelog crijeva i sranim bolestima. Radilo se o bolestima koje ubijaju veinu ljudi u zapadnim zemljama prije
93

To je snano impliciralo da su prehrana i nain ivota glavni uzroci tih bolesti. Uje dno, znailo bi to da geni nisu nuno tako vani. Kao to sam ve spomenuo, iroko poznat izvjetaj Sir Richarda Dolla i Sir Richarda Petoa sa Sveuilita Oxford (U.K.), predan amerikom Kongresu, saeo je mnoge od tih studija i zakljuio da se samo 2-3% svih vrsta raka moe pripisati genima."
1

Znae li podaci iz tih meunarodnih studija i studija migranata da moemo sniziti stopu raka dojke gotovo na nulu, uz savren izbor u pogledu naina ivota? Ova in formacija nedvojbeno sugerira da bi moglo biti tako. U vezi s dokazima na slici 4.7 rjeenje se ini oiglednim: budemo li jeli manje masti smanjit emo rizik od raka

I\ I n N.) I\ a : I U U I j a >

L t l \ U J L I L l\ I IN t

dojke. Veina znanstvenika dola je do tog zakljuka, a neki su nagaali da masti u prehrani uzrokuju rak dojke. Ali ta interpretacija bila je prejednostavna. Drugi dija grami koje je pripremio profesor Carroll bili su veinom, gotovo u potpunosti igno rirani (slike 4.8 i 4.9). Oni pokazuju da je rak dojke povezan s unosom ivotinjskih masti, ali ne i s biljnim mastima. U ruralnoj Kani unos masti prehranom (u vrijeme istraivanja 1983.) bio je vrlo ra zliit od onoga u SAD-u, i to na dva naina. Kao prvo, masti su predstavljale samo 14,5% kalorijskog unosa u Kini, u usporedbi s oko 36% u SAD-u. Kao drugo, koliina masti u nainima prehrane u ruralnoj Kini gotovo je potpuno ovisila o koliini na mirnica ivotinjskog podrijetla u prehrani, ba kao u rezultatima na slici 4.7. S L I K A 4.8: U N O S I V O T I N J S K I H M A S T I I R A K D O J K E

biljnog podrijetla (ipsa, prenih krumpiria) nego iz preraenih namirnica ivotinjskog podrijetla (obranog mlijeka, nemasnih komada mesa). Kina toliko ne petlja oko masti u svojim izvorima hrane kao mi ovdje. Kod tog vrlo niskog raspona masti u prehrani prisutnog u Kini, od 6% do 24%, u poetku sam mislio da masti iz prehrane nee biti povezane s bolestima poput sranih bolesti ili raznih oblika raka, kao to je sluaj na Zapadu. Neki ljudi u Sjedinjenim Dravama - po put mnogih mojih kolega iz znanosti i medicine - prehranu s 30% masti zovu niskomasnom prehranom. Stoga se smatralo da e niskomasna prehrana koja sadri 25-30% ma sti biti dovoljno nemasna za postizanje maksimalne koristi po zdravlje. To je impliciralo da daljnje sniavanje ne prua dodatnu korist po zdravlje. Slijedi iznenaenje! Korelacija izmeu masti u prehrani i ivotinjskih bjelanevina u ruralnoj Kini bila je vrlo visoka, 70-84%,
3:!

Rezultati iz ruralne Kine pokazali su da je smanjenje masti u prehrani s 24% na 6% bilo povezano s niim rizikom od raka dojke. Meutim, manje masti u prehrani u ruralnoj Kini znailo je manju konzumaciju ne samo masti, nego i, to je jo vanije, namirnica ivotinjskog podrijetla. Ta veza raka dojke s mastima u prehrani, i time namirnicama ivotinjskog podrijetla, skrenula je panju i na druge imbenike koji takoer kod ena poveavaju rizik od raka dojke:

STOJE blizu 93% dobivenih pri usporeivanju razliitih zemalja.

25

To je vano zato to je u Kini i u meunarodnim studijama potronja masti bila samo indikacija potronje hrane ivotinjskog podrijetla. Zato bi nam veza izmeu masti i raka dojke mogla u stvari govoriti da s porastom potronje hrane ivotinjskog podri jetla raste i rak dojke. To nije sluaj u SAD-u, gdje selektivno dodajemo ili uklanjamo masti iz naih namirnica i prehrane. Dobivamo jednako ili vie masti iz namirnica

95

I\mCJI\H

JIULMJH

LEKCIJE IZ KINE

Rano javljanje menarhe (prve menslruacije) Visok kolesterol u krvi Kasna menopauza Visoka izloenost enskim hormonima to Kineska studija pokazuje u vezi s ovim faktorima rizika? Via razina masti u pre hrani povezana je s viim kolesterolom u krvi , a oba ta faktora, zajedno s viom razi nom enskih hormona, s druge su strane povezana s eim rakom dojke i ranijom menarhom. 1 Puno kasnije javljanje menarhe u Kini izvanredno je. Po dvadeset i pet ena u svakom od 130 sela u kojima je provedena anketa upitano je s koliko su godina dobile svoju prvu menstruaciju. Raspon odgovora iz tih sela bio je od petnaest do devetnaest go dina, s prosjekom od sedamnaest godina. U SAD-u je prosjek oko jedanaest godina! Mnoge studije pokazale su da ranija menarhe vodi do veeg rizika od raka dojke.'
4 1 1

dudara s kineskom stopom raka dojke koja iznosi samo jednu petinu one kod ena na Zapadu. Snana povezanost prehrane bogate ivotinjskim bjelanevinama i mastima s repro duktivnim hormonima i ranim javljanjem menarhe, koji poveavaju rizik od raka dojke, vano je zapaanje. To nam jasno govori da svojoj djeci ne bismo smjeli do pustiti da konzumiraju prehranu bogatu hranom ivotinjskog podrijetla. Ukoliko ste ena, jeste li mogli i zamisliti da bi prehrana bogata namirnicama ivotinjskog po drijetla produljila va reproduktivni ivot za otprilike devet do deset godina? Usput reeno, zanimljiva je implikacija ovog zapaanja, kao to je primijetila Gloria Steinem, osnivaica magazina Ms., da bi prehrana odgovarajuim namirnicama mogla smanjiti tinejderske trudnoe kroz odgodu javljanja prve mjesenice. Osim otkria u vezi s hormonima, moe li se na neki nain pokazati da je unos na mirnica ivotinjskog podrijetla povezan s ukupnom stopom raka? To je donekle te ko, ali jedan od faktora koje smo mjerili bio je kolika je uestalost raka u svakoj od obitelji. Unos ivotinjskih bjelanevina u Kineskoj studiji bio je uvjerljivo povezan s uestalou raka u obiteljima. 1 " Taje povezanost dojmljivo i vano zapaanje, imajui u vidu neobino nizak unos ivotinjskih bjelanevina. Faktori prehrane i bolesti kao to su potronja ivotinjskih bjelanevina ili uestalost raka dojke vode do promjena u koncentracijama odreenih kemijskih spojeva u naoj krvi. Ti spojevi zovu se biomarkeri. Na primjer, kolesterol u krvi je biomarker za sra ne bolesti. Mjerili smo est krvnih biomarkera koji su povezani s unosom ivotinjskih bjelanevina.3" Potvruju li oni otkrie da je unos ivotinjskih bjelanevina povezan s rakom u obiteljima? Apsolutno. Ba svaki krvni biomarker povezan sa ivotinjskim bjelanevinama znaajno je povezan s koliinom raka u obitelji."" " U ovom sluaju, viestruka zapaanja, vrsto isprepletena u mreu, pokazuju da su namirnice ivotinjskog podrijetla snano povezane s rakom dojke. Ono to taj zaklju ak ini posebno uvjerljivim dvije su vrste dokaza. Prvo, pojedini dijelovi te mree bili su u konzistentnoj korelaciji i, u veini sluajeva, bili su statistiki znaajni. Drugo, ti uinci javljali su se kod neuobiajeno niskog unosa namirnica ivotinjskog podrijetla. Nae istraivanje raka dojke (detaljnije objanjeno u sedmom poglavlju) savren je Primjer onoga to Kinesku studiju ini tako uvjerljivom. Umjesto jedne, jednostavne povezanosti izmeu masti i raka dojke1 bili smo u prilici izgraditi mnogo iru mreu informacija o tome kako prehrana utjee na rizik od raka dojke. Bili smo u prilici na vie naina prouiti ulogu prehrane i kolesterola, doba javljanja menarhe i razinu enskih hormona, koji su poznati faktori rizika za rak dojke. Kako je svako novo otkrie pokazivalo u istom smjeru, poeli smo nazirati sliku koja je bila uvjerljiva, konzistentna i bioloki uvjerljiva.
1

Menarhe je potaknula brzinom rasta djevojica: to je bri rast, menstruacija se ja vlja ranije. Takoer je pouzdano utvreno da brz rast djevojica esto vodi do vee tjelesne visine u odrasloj dobi te vee teine i koliine masti u tijelu, to je sve pove zano s viim rizikom od raka dojke. Rano javljanje menarhe, i kod Kineskinja i kod Zapadnjakinja, ujedno vodi do viih razina hormona u krvi kao to su estrogeni. Te razine hormona ostaju visoke tijekom reproduktivnih godina ako se odrava prehra na bogata namirnicama ivotinjskog podrijetla. Pod tim uvjetima doba menopauze odgaa se za tri do etiri godine, ime se reproduktivni ivot od poetka do kraja produava za oko devet do deset godina, to uvelike poveava izloenost enskim hormonima tijekom ivota. Druge studije pokazale su da je vei broj godina repro duktivnog ivota povezan s veim rizikom od raka dojke. ' Ta mrea odnosa postaje jo impresivnija. Vea konzumacija masti povezana je s vi im razinama estrogena u krvi tijekom kritinih godina, od trideset i pete do etr deset i etvrte " te viih krvnih razina enskog hormona prolaktina tijekom kasnijih godina, od pedeset i pete do ezdeset i etvrte." Ti su hormoni u visokoj korelaciji s unosom ivotinjskih bjelanevina 1 ", mlijeka"1 i mesa." Naalost, nismo mogli de monstrirati jesu li te razine hormona izravno povezane s rizikom od raka dojke u Kini zato to je stopa te bolesti tako niska. 37 Usprkos tome, kad su razine hormona kod kineskih ena usporeene s onima kod britanskih ena, kineske razine estrogena bile su tek oko polovice onih kod Britanki koje imaju ekvivalentan hormonski profil amerikim enama. Budui da je duina reproduktivnog ivota Kineskinja samo oko 7 5 % onog kod Britanki (Amerikanki), to znai daje uz nie razine estrogena izloenost Kineskinja estrogenu tijekom ivota svega 35-40% ivotne izloenosti estrogenu britanskih (i amerikih) ena. To se po38 1 1 5 1

96

KINESKA STUDIJA

LEKUJE IZ KINE

VANOST V L A K A N A
Pokojni profesor Denis Burkitt s Trinity Collegea u Dublinu bio je neobino elokven tan. Njegov zdrav razum, znanstveni kredibilitet i smisao za humor ostavili su na mene snaan dojam kad sam ga upoznao na seminaru Cornelia. Tema njegovog rada bila su prehrambena vlakna. Proputovao je 10.000 milja dipom po tekom terenu kako bi prouio prehrambene navike Afrikanaca. Tvrdio je da su vlakna, iako se ne probavljaju, od kljune vanosti za dobro zdravlje. Vlakna su u stanju povui vodu iz tijela u crijeva kako bi se sadraj crijeva kretao. Ta neprobavljena vlakna, poput ljepljivog papira, ujedno veu gadne kemijske spojeve koji se nau u naim crijevima i koji bi mogli biti kancerogeni. Ukoliko ne konzu miramo dovoljno vlakana osjetljivi smo na bolesti koje se temelje na zatvoru crijeva. Prema Burkittu, medu njih spadaju rak debelog crijeva, divertikuloza, hemoroidi i proirene vene. Dr. Burkitt 1993. primio je prestinu Bowerovu nagradu, najbogatiju nagradu na svi jetu nakon Nobelove. Pozvao me da odrim govor na njegovoj ceremoniji dodjele nagrade u Franklinovom institutu u Philadelphiji, samo dva mjeseca prije svoje smr ti- Izrazio je miljenje da je naa Kineska studija u to vrijeme bila najvaniji rad o prehrani i zdravlju na svijetu. Prehrambena vlakna nalaze se iskljuivo u namirnicama biljnog podrijetla. Taj ma terijal, koji daje krutost staninim stjenkama biljaka, dolazi u tisuama raznih kemij skih varijacija. Uglavnom se sastoji od vrlo kompleksnih molekula ugljikohidrata. Vlakna probavljamo ili vrlo slabo ili nikako. Usprkos tome, vlakna, koja sama po sebi 'maju malo ili nimalo kalorija, uz ostalo pomau u razrjedenju kalorijske gustoe nae prehrane, stvaraju osjeaj ispunjenosti i pomau u smanjenju apetita. Na taj na in, utauju nau glad i smanjuju na minimum prekomjeran unos kalorija. Prosjean unos vlakana (slika 4.10) u Kini oko triput je vei nego u SAD-u. 4 0 Te su razlike izvanredne, posebno imamo li u vidu injenicu da je prosjek u mnogim zernljama jo i mnogo vii. No, prema nekim strunjacima u SAD-u, prehrambena vlakna imaju i mranu stranu. Oni tvrde da kod previsokog unosa vlakana naa tijela nisu u stanju normalno apsorbirati eljezo i sline minerale koji su neophodni za zdravlje. Vlakna se mogu vezati za te hranjive tvari i pronijeti ih kroz na sustav prije nego to ih stignemo probaviti. Tvrde da bi maksimalna razina unosa vlakana trebala biti izmeu trideset i trideset i pet grama dnevno, to je tek prosjean unos meu ruralnim Kinezima. Ovo pitanje odnosa eljeza i vlakana vrlo smo paljivo prouili u Kineskoj studijiKako se ispostavilo, vlakna nisu neprijatelj apsorpcije eljeza kao to mnogi strunja ci tvrde. Mjerili smo koliko eljeza konzumiraju Kinezi i koliko ga ima u njihovim

tijelima. eljezo smo mjerili na est razliitih naina (etiri krvna biomarkera i dvije procjene unosa eljeza) i kad smo ta mjerenja usporedili s unosom vlakana, nije bilo dokaza da je povean unos vlakana oslabio apsorpciju eljeza u tijelu.

S L I K A 4.10: P R O S J E N I U N O S I P R E H R A M B E N I H V L A K A N A G / D A N

U stvari, utvrdili smo suprotan uinak. Dobar indikator koliine eljeza u krvi, hemo globin, rastao je s veim unosom prehrambenih vlakana.1 Kako se pokazalo, vlaknima bogate namirnice, poput penice i kukuruza (ali ne i glazirane rie koja se konzumira u Kini) takoer su bogate eljezom, to znai da to je potronja vlakana vea, vei je unos eljeza."1 Unos eljeza u ruralnoj Kini (34 mg/dan) bio je iznenaujue visok u usporedbi s prosjenim amerikim unosom (18 mg/dan) te je daleko vie povezan s namirnicama biljnog podrijetla nego s namirnicama ivotinjskog podrijetla. 41 Kineski rezultati u vezi s prehrambenim vlaknima i eljezom, poput mnogih drugih zapaanja iz ove studije, nisu potvrivali uobiajena gledita zapadnih znanstvenika. Ljudi koji konzumiraju vie namirnica biljnog podrijetla, a time i vie prehrambenih vlakana, takoer konzumiraju vie eljeza,1" to sve rezultira statistiki znaajno vi im razinama hemoglobina. Naalost, neto konfuzije izazvala je injenica da neki ljudi u ruralnoj Kini, ukljuujui ene i djecu, imaju niske razine eljeza. Posebno se to odnosilo na podruja u kojima su este parazitske bolesti. U podrujima ruralne Kine gdje su parazitske bolesti bile ee, status eljeza bio je nii.1 To je u odreenoj mjeri dalo povoda za tvrdnje daje tim ljudima potrebno vie mesa, ali dokazi govore da bi za rjeavanje tog problema mnogo bolje bilo smanjiti parazitizam na tim po drujima.' Poetno zanimanje za prehrambena vlakna velikim su dijelom potaknula Burkittova putovanja Afrikom i njegova tvrdnja da je rak debelog crijeva rjei medu populaci-

99

MNtbKA i I U UIJ A

t b K U J t I Z KINE

jama koje konzumiraju prehranu bogatu vlaknima. Burkitt je tu tvrdnju uinio po pularnom, ali pria je stara barem 200 godina. U Engleskoj su potkraj osamnaestog i poetkom devetnaestog stoljea neki od vodeih lijenika tvrdili da je zatvor, koji je bio povezan s manje voluminoznom prehranom (tj. s niskom koliinom vlakana), povezan s veim rizikom od raka (obino raka dojke i crijevnih vrsta raka). Na poetku Kineske studije miljenje da bi vlakna mogla prevenirati rak debelog cri jeva bilo je prevladavajue gledite, iako Odbor Nacionalne akademije znanosti za dijete, prehranu i rak iz 1982. nije pronaao uvjerljive dokaze koji bi ukazivali da prehrambena vlakna... imaju zatitni uinak protiv kolorektalnog raka kod ljudi. U izvjetaju dalje stoji zakljuak: ...ako takav uinak zaista postoji, vjerojatnije je da su za to odgovorni odreeni sastojci vlakana, a ne ukupna vlakna u prehrani. 20 Gledano unatrag, naa rasprava o tom pitanju bila je nedostatna. Pitanje, analiza istraivake literature i interpretacija dokaza bili su previe usredotoeni na traenje specifinih vlakana kao odgovornog uzroka. Kako nita nije pronaeno, hipoteza o vlaknima je odbaena. Bila je to greka. Kineska studija pruila je dokaze da postoji veza s odreenim vrsta ma raka. Rezultati su pokazali da je visok unos vlakana bio konzistentno povezan s niim stopama raka rektuma i kolona. Visok unos vlakana, osim toga, bio je povezan s niim razinama kolesterola u krvi. 111 Dakako, visok unos vlakana odraavao je visok unos namirnica biljnog podrijetla: namirnice kao to su grah, lisnato povre i cjelovi te itarice bogate su vlaknima.

laj sloeni proces rezultat je prilino intenzivne aktivnosti unutar biljke, a sve to pokree razmjena elektrona izmeu molekula. Elektroni su medij prijenosa energije. Mjesto na kojem se odvija fotosinteza pomalo je nalik na nuklearni reaktor. Elektro nima koji jure unutar biljke i pretvaraju Sunevu svjetlost u kemijsku energiju tre ba vrlo paljivo upravljati. Ukoliko odlutaju od svog pripadajueg mjesta u procesu mogu stvoriti slobodne radikale koji pak mogu izazvati pustoenje u biljci. Slino kao da iz jezgre nuklearnog reaktora cure radioaktivni materijali (slobodni radikali) koji mogu biti vrlo opasni za okolno podruje. Na koji nain, dakle, biljka upravlja tim kompleksnim reakcijama i titi se od zalutalih elektrona i slobodnih radikala? Stvara tit oko potencijalno opasnih reakcija koji upija te visoko reaktivne tvari. tit se sastoji od antioksidanala koji presreu i iste elektrone koji bi inae mogli odlutati sa svog kursa. Antioksidanti su obino obojani zato to isto kemijsko svojstvo koje upija suvine elektrone takoer stvara vidljive boje. Neki od tih antioksidanata zovu se karotenoidi, a ima ih stotine. Njihova boja varira od ute boje beta-karotena (tikva), do crvene likopena (rajice) i naranaste boje spojeva neobinog imena kriptoksantini (narane). Drugi antioksidanti mogu biti bezbojni, a u tu skupinu ulaze spojevi poput askorbinske kiseline (vitamin C) i vitamina E, koji djeluju kao antioksidanti u drugim dijelovima biljaka koji trebaju biti zatieni od opasnosti koju predstavljaju elektroni izvan kontrole. Meutim, ono to taj izvanredan proces ini relevantnim za nas, ivotinje, jest inje nica da mi cijeli svoj ivot stvaramo niske razine slobodnih radikala. Obino izlaga

ANTIOKSIDANTI, PREDIVNA ZBIRKA

jedno od oiglednijih svojstava biljaka njihov je irok raspon svijetlih boja. Volite li

nje Sunevim zrakama, odreenim industrijskim zagaivanjima te nepravilno ura vnoteen unos hranjivih tvari u pozadini stvaraju neeljenu tetu zbog slobodnih radikala. Slobodni radikali su gadni. Mogu uzrokovati da naa tkiva postanu kruta i ograniena u svojoj funkciji. Neto poput starosti, kada naa tijela postanu kripava i ukoena. U velikoj mjeri starenje je upravo to. Nekontrolirana teta od slobodnih radikala takoer je dio procesa koji dovodi do nastanka katarakti, otvrdnua arterija, raka, emfizema, artritisa i brojnih drugih bolesti koje s godinama postaju sve ee. Evo u emu je trik: mi ne stvaramo titove koji bi nas branili od slobodnih radikala. Budui da nismo biljke, ne vrimo fotosintezu i zato ne proizvodimo vlastite antioksidante. Sreom, antioksidanti iz biljaka djeluju u naim tijelima na isti nain kao sto djeluju u samim biljkama. To je predivan sklad. Biljke stvaraju antioksidacijske titove i istovremeno postiu da oni izgledaju nevjerojatno primamljivo, predivnih boja koje bude apetit. Zatim mi, ivotinje, bivamo privuene biljkama i jedemo ih, Posuujui njihove antioksidacijske titove za vlastito zdravlje. Bez obzira vjerujete li u Boga, evoluciju ili samo u sluajnost, morate priznati da je to predivan, gotovo duhovan, primjer mudrosti prirode.

se diviti serviranoj hrani, teko je nai neto ljepe od pladnja s voem i povrem. Crvene, zelene, ute, ljubiaste i naranaste boje biljnih namirnica zamamne su i vrlo zdrave. Povezanost izmeu lijepo obojanog povra i njegove izuzetne koristi za zdra vlje esto se zapaa. Ispostavilo se da postoji predivna, znanstveno utemeljena pria iza ove veze izmeu boja i zdravlja. Boje voa i povra potjeu od raznovrsnih kemijskih spojeva zvanih antioksidanti. Ti se spojevi gotovo iskljuivo nalaze u biljkama. U namirnicama ivotinjskog podrije tla prisutne su tek na nain to ih ivotinje jedu i u malim koliinama pohranjuju u svojim tkivima. ive biljke ilustriraju ljepotu prirode, kako svojom bojom tako i kemijskim sastavom. Primaju energiju Sunca i transformiraju je u ivot kroz proces fotosinteze. U tom procesu energija Sunca najprije se pretvara u jednostavne eere, a zatim u kompleksnije ugljikohidrate, masti i bjelanevine.

KINbbKA b l U U I J A

LEKCIJE IZ KINE

U Kineskoj studiji procijenili smo status antioksidanata, biljeei unose vitamina C i beta karotena, te mjerei krvne razine vitamina C, vitamina E i karotenoida. Medu tim antioksidacijskim biomarkerima vitamin C pruio je najdojmljivije dokaze. Najznaajnija poveznica vitamina C s rakom bio je njegov odnos prema broju obitelji sklonih raku na svakom podruju.
42

niin C ili beta-karoten ne poseite za boicom pilula - posegnite za voem ili zelenim lisnatim povrem.

Kad su razine vitamina C u krvi bile niske, u tim

111

ATKINSOVA K R I Z A
Ako niste primijetili, u sobi se nalazi slon. Zove se dijeta s niskim unosom ugljikohidrata i postao je vrlo popularan. Gotovo sve knjige o dijetama na policama knjiara varijacije su na istu temu: jedite bjelanevina, mesa i masti koliko hoete, ali klonite se onih masnih ugljikohidrata. Kao to ste ve vidjeli u ovoj knjizi, rezultati mojih istrai vanja i moje gledite pokazuju daje takva prehrana moda najvea pojedinana prijetnja amerikom zdravlju s kojom smo trenutno suoeni. Dakle, o emu se tu uope radi? Jedan od temeljnih argumenata na poetku veine knjiga o prehrani siromanoj ugljikohidratima i bogatoj bjelanevinama glasi daje Amerika kroz proteklih dvadesetak godi na, slijedei savjete strunjaka, bila opsjednuta izbjegavanjem masti, a ljudi su ipak deblji nego ikad. Taj je argument intuitivno privlaan, ali postoji jedna nezgodna injenica koja se konstantno ignorira: prema izvjetaju1" u kojem su saete vladine statistike o hrani, Amerikanci su 1997. po glavi stanovnika konzumirali trinaestfunti [moj naglasak] vie [dodatnih] masti i ulja nego 1970., stoje porast s 52,6 funti (23,88 kg) na 65,6 funti (29,78 kg). Istina je da smo imali trend konzumiranja manje koliine ukupnih kalorija u obliku masti, kad se rauna u postocima, ali iskljuivo zato to smo svoje prederavanje mastima nadmaili prederavanjem junk-foodoni punim eera. Dovoljno je pogledati brojke da bi svakom bilo jasno kako Amerika nije prihvatila eksperiment s niskom koliinom masti, kako god da se okrene. U stvari, tvrdnja da je eksperiment pranja mozga dijetama siromanim mastima bio pokrenut i propao u aktualnim je knjigama o dijetama esto prva od brojnih izjava koje se mogu opisati ili kao teka neupuenost ili kao oportunistiko obmanjivanje. Teko je znati odakle poeti opovrgavati labirint krivih informacija i lanih obeanja koje esto iznose autori potpuno neobrazovani na podruju nutricionizma, autori koji nikada nisu izveli nijedno struno ocijenjeno, profesionalno utemeljeno eksperimentalno istraivanje. Pa ipak su te knjige neizmjerno popularne. Zato? Zato to ljudi zaista gube na teini, barem kratkorono. U jednoj objavljenoj studiji47 koju je financirao Atkinsov centar za komplementarnu me dicinu, istraivai su pedeset i jednu pretilu osobu podvrgnuli Atkinsovoj dijeti.48 etr deset i jedan subjekt koji se pridravao dijete tijekom est mjeseci izgubio je u prosjeku dvadeset funti (9 kg). Osim toga, prosjean kolesterol u krvi blago se snizio,47 to je bilo moda jo vanije. Zbog ta dva rezultata ova je studija u medijima predstavljena kao pravi, znanstveni dokaz da Atkinsova dijeta djeluje i daje sigurna. Naalost, mediji nisu ulazili mnogo dublje od toga.

je obiteljima postojala vea vjerojatnost da e imati poveanu uestalost raka.

Niska
111

razina vitamina C upadljivo je bila povezana s veim rizikom od raka jednjaka,

le

ukemije te raka nosa i drijela, dojke, eluca, jetre, rektuma, debelog crijeva i plua. Rak jednjaka prvi je privukao producente televizijskog programa NOVA da izvijeste 0 smrtnosti od raka u Kini. Upravo je taj televizijski program potaknuo nau anketu kojom smo eljeli provjeriti to stoji iza te prie. Vitamin C uglavnom potjee iz bilja ka, a konzumacija voa takoer je bila obrnuto povezana s rakom jednjaka."
43

Stope

raka bile su pet do osam puta vie u podrujima gdje je unos voa bio najnii. Isti uinak vitamina C koji se oitovao za te vrste raka takoer je postojao za koronarnu bolest srca, hipertenzivnu bolest srca i modani udar." Unos vitamina C iz voa jasno je pokazao jak zatitni uinak protiv raznih bolesti. Druga mjerila antioksidanata, krvne razine alfa i beta karotena (prekursora vitamina) te alfa i gama tokoferola (vitamin E) slabi su indikatori uinaka antioksidanata. Te antioksidante u krvi prenose lipoproteini koji su nosai loeg kolesterola. Zato smo kod svakog mjerenja tih antioksidanata istovremeno mjerili nezdrave biomarkere. Bio je to pokusni kompromis koji je umanjio nau sposobnost da otkrijemo korisne uinke karotenoida i tokoferola, iako je poznato da ti uinci postoje. 11 Ipak, utvrdili smo da je stopa raka eluca bila via kad su razine beta-karotena u krvi bile nie. 45 Moemo li rei da su vitamin C, beta-karoten i prehrambena vlakna jedini odgovorni za prevenciju tih vrsta raka? Drugim rijeima, moe li pilula koja sadri vitamin C 1 beta-karoten ili prehrambena vlakna proizvesti te zdravstvene uinke? Ne. Trijumf zdravlja ne lei u pojedinim hranjivim tvarima ve u cjelovitim namirnicama koje sadre te hranjive tvari - namirnicama biljnog podrijetla. U zdjelici salate od pinata, na primjer, imamo vlakna, antioksidante i bezbrojne druge hranjive tvari koje koor diniraju predivnu simfoniju zdravlja, zajedniki djelujui unutar naih tijela. Poruka ne moe biti jednostavnija: jedite to moete vie cjelovitog voa, povra i itarica, i vjerojatno ete uivati sve gore spomenute koristi, kao i mnoge druge. Zdravstvenu vrijednost cjelovitih biljnih namirnica naglaavam jo otkad su se na tritu poeli u veoj mjeri pojavljivati vitaminski dodaci prehrani. I s oajem sam gledao kako su industrija i mediji uvjerili tako mnogo Amerikanaca da ti proizvodi predstavljaju istu dobru prehranu kao i cjelovite biljne namirnice. Kao to emo vi djeti u kasnijim poglavljima, obeana zdravstvena korist od uzimanja nadopuna s pojedinim hranjivim tvarima pokazala se vrlo upitnom. Poanta prie: elite li vita-

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

Prvi znak da nije sve tako ruiasto predstavlja injenica da su ti prelili subjekti imali vrlo ogranien unos kalorija za vrijeme studije. Prosjean Amerikanac pojede oko 2.250 kalorija dnevno. 49 Dok su sudionici studije bili na dijeti unosili su u prosjeku 1.450 kalorija dnevno. To je 3 5 % manje kalorija! Nije vano jedete li crve i karton: ako jedete 3 5 % manje kalorija gubit ete na teini i vaa razina kolesterola kratko rono e se popraviti 50 , ali to ne znai da crvi i karton ine zdravu prehranu. Netko bi mogao tvrditi da je tih 1.450 kalorija tako zasitno da se ljudi na takvoj prehrani osjeaju sitima, ali ako usporedite unos i potronju kalorija, jednostavna matematika pokazuje da osoba ne moe izdrati takvo ogranienje unosa kalorija tijekom godina i desetljea bez da ili postane invalid ili se istopi do nestanka. Ljudi su notorno ne uspjeni u znaajnijem ograniavanju svog energetskog unosa kroz due vremensko razdoblje, pa tek trebamo vidjeti dugoronu studiju koja bi pokazala uspjeh dijeta s niskim unosom ugljikohidrata. Meutim, to je tek poetak problema. U toj istoj studiji, koju je financirala Atkinsova grupa, istraivai su izvijestili: U ne kom trenutku tijekom dvadeset i etiri tjedna, dvadeset i osam subjekata (68%) izvi jestilo je o konstipaciji, dvadeset i est (63%) izvijestilo je o zadahu iz usta, dvadeset i jedan ( 5 1 % ) izvijestio je o glavobolji, etiri (10%) su primijetila gubitak kose, a jedna ena ( 1 % ) izvijestila je o pojaanom menstrualnom krvarenju. 4 7 Takoer su spomenuli druga istraivanja, izjavivi: tetni utjecaji ove prehrane kod dje ce ukljuivali su bubrene kamence od kalcijevog oksalata i urata... povraanje, amenoreju [izostanak menstruacije kod djevojaka], hiperkolesterolemiju [povi en kolesterol] i... nedostatak vitamina (citat izvora). 4 7 Uz to, utvrdili su da su osobe na dijeti urinom izluivale zapanjujuih 5 3 % vie kalcija,' to moe znaiti katastrofu kada je u pitanju zdravlje njihovih kostiju. Gubitak teine, koji je dije lom jednostavno poetni gubitak tekuina,
51 17

j 0 jedna, posljednja misao: dijeta nije sve to Atkins preporuuje. U stvari, veina knjiga o dijetama samo je dio golemih carstava povezanih s hranom i zdravljem. U sluaju Atkinsove dijete, dr. Atkins tvrdio je da su mnogim njegovim pacijentima po trebni dodaci prehrani, od kojih se neki koriste za suzbijanje uobiajenih problema osoba na dijeti.' U jednom odlomku, nakon to je iznio nepotkrijepljene tvrdnje o djelotvornosti dodataka prehrani s antioksidantima koje su u suprotnosti s novim studijama,5" on pie: Dodajle [antioksidantimaj vita-nutrijente za koje se zna da po mau kod bezbrojnih medicinskih problema s kojima se suoavaju moji pacijenti, i bit e vam jasno zato mnogi od njih uzimaju preko trideset vitaminskih pilula dne vno. 56 Trideset pilula dnevno? Postoje prodavai zmijskog ulja, koji nemaju strunih istraivanja, strunog obrazo vanja ili objavljenih strunih publikacija na polju nutricionizma, i postoje znanstveni ci, koji imaju formalno obrazovanje, provodili su istraivanja i izvjetavali su o svojim rezultatima u strunim forumima. Moda je dokaz moi suvremene marketinke vjetine to to je jedan pretio ovjek s bolesnim srcem i visokim krvnim tlakom 5 7 postao jedan od najbogatijih prodavaa zmijskog ulja svih vremena, prodajui di jetu koja obeava da e vam pomoi smraviti, odrati srce zdravim i normalizirati krvni tlak.
4

ISTINA O U G L J I K O H I D R A T I M A
Nezgodna posljedica novije popularnosti knjiga o dijetama je to to su ljudi zbunje niji nego ikad u pogledu zdravstvene vrijednosti ugljikohidrata. Kao to ete vidjeti u ovoj knjizi, postoji brdo znanstvenih dokaza da je najzdravija prehrana koju moete konzumirati prehrana bogata ugljikohidratima. Dokazano je da poboljava stanje kod sranih bolesti i dijabetesa, sprjeava mnotvo kroninih bolesti, i da, mnogo je puta dokazano da dovodi do znaajnog gubitka teine. Ali nije sve tako jednostavno. Barem 9 9 % ugljikohidrata koje konzumiramo dobivamo iz voa, povra i itarica. Kad te namirnice jedemo u nepreraenom, nerafiniranom i prirodnom stanju, velik dio ugljikohidrata nalazi se u takozvanom kompleksnom obliku. To znai da se tije kom probave razgrauju na kontroliran, reguliran nain. Ta kategorija ugljikohidrata ukljuuje mnoge oblike prehrambenih vlakana, koja gotovo sva ostaju neprobavljena, a ipak pruaju znatne koristi za zdravlje. Osim toga, ti kompleksni ugljikohidrati iz cjelovitih namirnica dolaze u paketu s obilnim koliinama vitamina, minerala i do stupne energije. Voe, povre i cjelovite itarice najzdravije su namirnice koje moete konzumirati, a sastoje se u prvom redu od ugljikohidrata. Na suprotnoj strani spektra nalaze se visoko preraeni, visoko rafinirani ugljikohi drati kojima su oduzeta njihova vlakna, vitamini i minerali. Tipini jednostavni uglji-

mogao bi imati vrlo visoku cijenu.

Drugi pregled dijeta sa smanjenim unosom ugljikohidrata koji su objavili istra ivai u Australiji zakljuuje: Komplikacije kao to su srane aritmije, slabljenje kontraklilne funkcije srca, iznenadna smrt, osteoporoza, oteenje bubrega, po vean rizik od raka, slabljenje tjelesne aktivnosti i abnormalnosti lipida mogu se povezati s dugotrajnim ograniavanjem koliine ugljikohidrata u prehrani. Jedna tinejderica nedavno je iznenada umrla nakon to je bila na dijeti bogatoj bjelanevinama. 5 2 , 5 3 Ukratko, veina ljudi nee biti u stanju pridravati se takve prehrane do kraja ivota, a ak i ako nekomu to uspije, s vremenom si moe pri skrbiti ozbiljne zdravstvene probleme. uo sam da jedan lijenik dijete bogate bjelanevinama i mastima a siromane ugljikohidratima naziva dijete za gublje nje zravlja, i ini mi se da je to prikladan naziv. Kilograme takoer moete izgubiti ako se podvrgnete kemoterapiji ili ponete njegovati ovisnost o kokainu, ali ni to ne bih preporuio.

KIN5KA BI ULHJA

LEKCIJE IZ KINE

kohidrati nalaze se u namirnicama kao to su bijeli kruh, preraene grickalice uklju ujui krekere i ips od bijelog brana, slatkii ukljuujui slatka peciva, okolaice i bezalkoholna pia krcata eerom. Ti visoko rafinirani ugljikohidrati potjeu iz itarica ili biljaka koje sadre eer, po put eerne trske ili eerne repe. Prilikom probave oni se odmah razgrauju na naj jednostavnije oblike ugljikohidrata koji se apsorbiraju u tijelo i daju krvni eer ili glukozu. Naalost, veina Amerikanaca konzumira obilne koliine jednostavnih, rafiniranih ugljikohidrata te oskudne koliine kompleksnih ugljikohidrata. Na primjer, 1996. go dine 4 2 % Amerikanaca jelo je kolae, kekse, slatka peciva ili pite svakoga dana, dok ih je svega 10% jelo bilo koje tamnozeleno povre."' Jo jedan zloslutan znak: vie od pola konzumiranog povra 1996."' otpadalo je na samo tri vrste povra: krumpir, koji je uglavnom konzumiran kao preni krumpirii i ips; glavatu salatu, jedno od hranjivim tvarima najsiromanijih povra i konzerviranu rajicu, to je vjerojatno samo odraz konzumacije pizze i tjestenine. Dodajte tome injenicu da je prosjean Amerikanac 1996. konzumirao trideset i dvije ajne liice dodanog eera dnevno, 1 i postaje jasno da se Amerikanci gotovo iskljuivo prejeaju rafiniranim, jednosta vnim ugljikohidratima, nautrb zdravih, kompleksnih ugljikohidrata. To su loe vijesti i, u velikoj mjeri, razlog zato su ugljikohidrati kao cjelina dobili tako lou reputaciju. Golema veina ugljikohidrata koji se jedu u Americi nalaze se u junk-foodu ili itaricama koje su toliko rafinirane da u njih treba dodavati vitamine i minerale. U toj se stvari autori hit-dijeta i ja slaemo. Primjerice, mogli biste jesti ma slima siromanu, ugljikohidratima bogatu prehranu konzumirajui iskljuivo sljede u hranu: tjesteninu od rafiniranog brana, preni ips od krumpira, gazirana pia, zaeerene itarice i okolaice sa smanjenom koliinom masti. Hraniti se na takav nain loa je ideja, jedui te namirnice neete uivati zdravstvene blagodati biljne prehrane. U eksperimentalnim istraivanjima zdravstvene koristi od ugljikohidrati ma bogate prehrane potjecale su od konzumiranja kompleksnih ugljikohidrata koji se nalaze u cjelovitim itaricama, vou i povru. Pojedite jabuku, tikvicu ili tanjur smee rie s mahunarkama i drugim povrem.

Iako je Kina tijekom proteklih pedeset godina imala prehrambenih problema, nauili snio da su ta gledita o kalorijskom unosu bila potpuno pogrena. Htjeli smo usporediti potronju kalorija u Kini i Americi, ali postojala je kvaka. Kinezi su tjelesno aktivniji od Amerikanaca, posebno u ruralnim krajevima, gdje je tjelesni rad uobiajen. Usporedba ekstremno aktivnog radnika s prosjenim Amerikancem odvela bi nas do krivih zakljuaka. Bilo bi to kao da usporedite koliinu energije koju pojede fiziki radnik prilikom napornog rada s koliinom energije koju pojede rau novoa. Ogromna razlika u kalorijskom unosu koja sigurno meu njima postoji ne bi nam rekla nita korisno i samo bi potvrdila daje tjelesni radnik aktivniji. Kako bismo prevladali taj problem podijelili smo Kineze u pet grupa, prema njihovoj razini tjelesne aktivnosti. Prouivi kalorijski unos najmanje aktivnih Kineza, ekvi valentnih uredskim radnicima, usporedili smo njihov kalorijski unos s prosjenim amerikim. Ono to smo otkrili bilo je zapanjujue. Prosjean unos kalorija, po kilogramu tjelesne teine, bio je 3 0 % vei medu najmanje aktivnim Kinezima nego medu prosjenim Amerikancima. Pa ipak, tjelesna teina bila je 20% manja (slika 4.11). Kako je mogue da ak i najmanje aktivni Kinezi kon zumiraju vie kalorija, a ipak nemaju problema s prekomjernom teinom? U emu je njihova tajna? SLIKA 4.11: P O T R O N J A KALORIJA (KCAL/KG) I T J E L E S N A TEINA

KINESKA STUDIJA P O K A Z U J E S V O J U T E I N U
U vezi s gubitkom teine Kineska studija dala je neke iznenaujue rezultate koji ba caju svjetlo na raspravu o mravljenju. Kad smo zapoeli Kinesku studiju mislio sam da Kina ima suprotan problem od SAD-a. uo sam da Kina ne moe prehraniti svoje stanovnitvo, da ju pogaa glad i da zemlja nema dovoljno hrane da ljudi postignu svoju punu odraslu teinu. Jednostavno reeno, nije bilo dovoljno kalorija za sve.

Dva su mogua objanjenja za taj prividan paradoks. Prvo, ak su i kineski uredski radnici tjelesno aktivniji od prosjenih Amerikanaca. Svatko tko zna neto o Kini zna da mnogi uredski radnici putuju biciklima. Zato troe vie kalorija. ak i tako, ne moemo rei koliki se dio vieg kalorijskog unosa moe pripisati tjelesnoj aktivnosti a koliki dio neem drugom, moda njihovoj hrani. Meutim, ono to znamo je da neki ljudi troe kalorije koje konzumiraju drukije od drugih ljudi. esto kaemo da imaju bri metabolizam ili to im je u genima. Znate te ljude. To su oni za koje se ini da jedu to god ele, a ipak ne dobivaju na

106

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

teini. Zatim je tu veina nas, koji moramo paziti na svoj unos kalorija, ili barem tako mislimo. To je pojednostavljena interpretacija. Imam i opseniju interpretaciju koja se temelji na naim brojnim istraivanjima kao i na studijama drugih. Ide ovako. Pod pretpostavkom da ne ograniavamo na kalo rijski unos, oni meu nama koji konzumiraju prehranu bogatu mastima i bjelanevi nama jednostavno zadravaju vie kalorija nego to trebaju. Te kalorije pohranjujemo u obliku tjelesne masti, moda ih ugraujemo u naa miina vlakna (kod tovnih goveda to zovemo proaranost), a moda ih uvamo na oiglednijim mjestima, kao to su naa stranjica, na trup ili oko naeg lica i gornjeg dijela bedara. Evo u emu je trik: dovoljno je da nae tijelo zadrava malu koliinu kalorija a da to stvori znaajnu promjenu tjelesne teine. Na primjer, ukoliko zadravamo samo pedeset dodatnih kalorija dnevno, to moe dovesti do dodatnih deset funti godinje (4,5 kg). Moda vam se ini da to nije mnogo, ali kroz razdoblje od pet godina to iznosi dodatnih pedeset funti (22,5 kg) Neki e ljudi ovo proitati i moda pomisliti kako e biti dovoljno da jednostavno svakodnevno pojedu pedeset kalorija manje. To bi, teoretski, moglo funkcionirati, ali potpuno je nepraktino. Nemogue je s tolikom preciznou pratiti na svakodnevni unos kalorija. Zamislite da jedete obrok u restoranu. Znate li koliko kalorija ima u svakom jelu? to je sa sloencem koji biste mogli spremiti? to je s odreskom koji biste mogli kupiti? Znate li broj kalorija koje sadre? Naravno da ne. Evo stoje istina: usprkos bilo kojem kratkoronom reimu ogranienja kalorija kojeg bismo se mogli pridravati, na kraju e nae tijelo, kroz mnoge mehanizme, odluiti koliko e kalorija apsorbirati i to e s njima raditi. Nai pokuaji da ograniimo unos kalorija kratkotrajni su i neprecizni, bez obzira inimo li to ograniavajui ugljikohidrate ili masti. Tijelo koristi osjetljivo balansiranje i neke vrlo zamrene mehanizme kod odlui vanja kako e iskoristiti kalorije koje konzumiramo. Kad sa svojim tijelom dobro postupamo jedui prave namirnice ono zna kako oduzeti kalorije od tjelesnih masti i iskoristiti ih za poeljnije funkcije kao to je odravanje tjelesne topline, pokreta nje tjelesnog metabolizma, podravanje i poticanje tjelesne aktivnosti ili jednostavno izbacivanje bilo kakvog vika. Tijelo koristi brojne zamrene mehanizme u odluiva nju kako e se kalorije koristiti, pohranjivati ili sagorijevati. Konzumiranje prehrane bogate bjelanevinama i mastima preusmjerava kalorije s njihove pretvorbe u tjelesnu toplinu u njihov oblik za pohranjivanje - tjelesne ma sti (osim ako ozbiljno ograniavanje kalorijskog unosa ne uzrokuje gubitak teine). Nasuprot tome, prehrana siromana bjelanevinama i mastima dovodi do toga da se kalorije gube kao tjelesna toplina. U istraivanjima kaemo da pohranjivanje vie kalorija u obliku masti i gubljenje manje u obliku topline znai veu djelotvornost.

Kladim se da biste radije bili malo nedjelotvorniji i pretvarali je u tjelesnu toplinu umjesto u tjelesne masti, zar ne? Pa, jednostavnim konzumiranjem prehrane s manje masti i bjelanevina to se moe postii. To je ono to pokazuju nai podaci iz Kineske studije. Kinezi konzumiraju vie kalo rija kako zbog toga to su tjelesno aktivniji, tako i zbog toga to njihova mastima i bjelanevinama siromana prehrana preusmjerava pretvorbu tih kalorija s tjelesnih masti na tjelesnu toplinu. To vrijedi ak i za najmanje tjelesno aktivne Kineze. Sjeti mo se, potrebno je vrlo malo, svega pedeset kalorija dnevno, da promijenimo nae pohranjivanje tjelesnih masti i tako promijenimo svoju tjelesnu teinu. * Istu pojavu vidjeli smo kod naih pokusnih ivotinja koje su dobivale prehranu s ni skom razinom bjelanevina. One su rutinski konzumirale neto vie kalorija, manje dobivale na teini, rjeavale se suvinih kalorija u obliku tjelesne topline
59 51

i dobrovolj

no vie vjebale/'" a i dalje su daleko rjee dobivale rak od ivotinja na standardnoj prehrani. Utvrdili smo da su kalorije bre sagorijevale i pretvarale se u tjelesnu toplinu uz veu potronju kisika." Razumijevanje da prehrana moe uzrokovati male promjene u metabolizmu kalorija koje mogu dovesti do velikih promjena u tjelesnoj teini vano je i korisno. To znai da postoji redovan proces kontroliranja tjelesne teine tijekom vremena koji djeluje, za razliku od neredovnog procesa brzih dijeta koje ne djeluju. To takoer objanjava esto primijeenu pojavu (detaljnije o tome u estom poglavlju) da ljudi koji kon zumiraju prehranu s niskom razinom bjelanevina i masti, sastavljenu od cjelovitih biljnih namirnica, imaju daleko manje problema s teinom, ak i ako konzumiraju jednaku, ili ak malo veu ukupnu koliinu kalorija.

PREHRANA I VELIINA T I J E L A
Znamo da e vam prehrana siromana mastima i bjelanevinama, a bogata komplek snim ugljikohidratima iz voa i povra pomoi da skinete kilograme. Ali to ako eli te postati vei? elja da se bude to je mogue vei esta je u veini kultura. Tijekom kolonijalnog razdoblja u Aziji i Africi Europljani su manje narode ak smatrali manje civiliziranima. Izgleda daje veliina tijela znak sposobnosti, mukosti i dominacije. Veina ljudi smatra da mogu biti vei i jai tako to e jesti bjelanevinama bogatu hranu ivotinjskog podrijetla. To vjerovanje potjee od predodbe da je konzumira nje bjelanevina (tj. mesa) potrebno za tjelesnu snagu. Kinezi su ak slubeno prepo ruivali bjelanevinama bogatu prehranu kako bi potaknuli razvoj snanijih sportaa i bili uspjeniji na Olimpijskim igrama. Namirnice ivotinjskog podrijetla imaju vie bjelanevina, a smatra se da su te bjelanevine vie kvalitete. ivotinjske bjelane vine uivaju istu reputaciju u sve modernijoj Kini kao i drugdje.

KINESKA

STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

Postoji, meutim, problem s predodbom da je konzumiranje namirnica ivotinj skog podrijetla dobar nain da se postane vei. Ljudi koji jedu najvie ivotinjskih bjelanevina imaju najvie sranih bolesti, raka i dijabetesa. U Kineskoj studiji, na pri mjer, konzumacija ivotinjskih bjelanevina bila je povezana s viim i teim ljudima, ali je takoer bila povezana s viim razinama ukupnog i loeg kolesterola." Nadalje, tjelesna teina, povezana s unosom ivotinjskih bjelanevina, 1 takoer je bila pove zana s vie raka 1 1 1 " i vie koronarne bolesti srca." ini se da elimo li biti vei i, kako smatramo, bolji, moramo platiti visoku cijenu. Ima li ipak naina da ostvarimo svoj puni potencijal za rast i istovremeno svedemo na minimum opasnost od bolesti? U Kineskoj studiji nismo mjerili stopu rasta u djetinjstvu, ali smo mjerili visinu i te inu odraslih osoba. Pokazalo se da su te informacije iznenaujue. Konzumiranje vee koliine bjelanevina bilo je povezano s veom veliinom tijela ('" za mukarce i " za ene).
61

Kakva je vjerojatnost da su sve te veze (i mnoge druge) koje govore u korist prehrane namirnicama biljnog podrijetla samo obina sluajnost? To je ekstremno nevjero jatno, u najmanju ruku. Takva konzistentnost dokaza irokog raspona veza rijetka je u znanstvenim istraivanjima. Ona ukazuje na nov svjetonazor, novu paradigmu. Prkosi statusu quo, obeava nove koristi za zdravlje i zahtijeva nau pozornost.

K R U G SE ZATVARA
Na poetku karijere koncentrirao sam se na biokemijske procese raka jetre. Tree po glavlje opisuje desetljeima dug laboratorijski rad s pokusnim ivotinjama, rad koji ispunjava zahtjeve dobre znanosti. Rezultati: kazein, a vrlo vjerojatno sve ivotinj ske bjelanevine, mogli bi biti najznaajnije kancerogene tvari koje konzumiramo. Reguliranje koliine kazeina u prehrani ima mo ukljuivanja i iskljuivanja rasta raka, kao i premoenja kancerogenih uinaka aflatoksina, vrlo snane kancerogene tvari klase JA. I premda su ta otkria bila obilno potkrijepljena, jo uvijek su se odno sila na pokusne ivotinje. Zato sam s velikim nestrpljenjem ekao da vidim hoe li Kineska studija pruiti dokaze o uzrocima raka jetre kod ljudi.62 Stopa raka jetre u ruralnoj Kini vrlo je visoka, ak i izuzetno visoka u nekim podrujima. Pitanje je bilo - zato? inilo se da je glavni krivac bila kronina infekcija virusom hepa titisa B (HBV). U prosjeku, oko 12-13% subjekata nae studije bilo je kronino inficirano virusom. U nekim podrujima polovica ljudi bila je kronino inficirana! Kako biste steldi pravu sliku, svega 0,2-0,3% Amerikanaca ima kroninu infekciju ovim virusom. Ali to nije sve. Osim virusa kao uzroka raka jetre u Kini, ini se da prehrana takoer ima kljunu ulogu. Kako to znamo? Razine kolesterola u krvi pruile su glavni trag. Rak jetre usko je povezan s porastom kolesterola u krvi,
111

Meutim, taj se uinak u prvom redu mogao pripisati biljnim bjelane

1

vinama, budui da one ine 9 0 % ukupnog unosa bjelanevina kod Kineza. Potronja ivotinjskih bjelanevina zaista je bila povezana s veom tjelesnom teinom, a inilo se daje i konzumacija bjelanevinama bogatog mlijeka takoer djelotvorna." Ali ovo je dobra vijest: Vei unos biljnih bjelanevina bio je usko povezan s boljim zdravljem lotvorne su i ivotinjske i biljne bjelanevine! To znai da osobe mogu ispuniti svoj genetski potencijal za rast i tjelesnu veliinu konzumirajui prehranu na biljnoj bazi. Zato su onda ljudi u zemljama u razvoju, koji konzumiraju malo ili nimalo namirnica ivotinjskog podrijetla, konzistentno manji od ljudi sa Zapada? Zato to prehrana na biljnoj bazi u siromanim krajevima svijeta obino nije dovoljno raznovrsna, nema odgovarajuu kvantitetu i kvalitetu i povezana je sa slabim uvjetima javnog zdravstva u kojima su este bolesti djeje dobi. U takvim uvjetima dolazi do ometanja rasta i ljudi ne ispunjavaju svoj genetski potencijal za veliinu tijela u odrasloj dobi. U Kineskoj studiji niska visina i teina odraslih bile su usko povezane s podrujima koja su imala visoku smrtnost od plune tuberkuloze," parazitskih bolesti," upale plua ("' za visinu), crijevne opstrukcije " i probavnih bolesti."
1 1 1 1 11

veom tjelesnom teinom.11 Tjelesni rast povezan je s bjelanevinama openito, a dje

a ve znamo da su namirnice ivotinjskog

podrijetla odgovorne za poveanje razine kolesterola. Dakle, gdje se tu uklapa HBV? Studije na pokusnim mievima dale su dobar signal. HBV je kod mieva inicirao rak jetre, ali je rak rastao kao odgovor na hranjenje veim razinama kazeina. Uz to, kolesterol u krvi takoer je rastao. Ta opaanja savreno su se uklapala u rezultate naih istraivanja na ljudima. Osobe koje su kronino inficirane HBV-om i kon zumiraju namirnice ivotinjskog podrijetla imaju visok kolesterol u krvi i visoku stopu raka jetre. Virus prua pitolj, a loa prehrana povlai okida. Nazirala se jedna vrlo uzbudljiva pria, barem po mojem miljenju. Bila je to pria pima znaenja, a ukazivala je na vane principe koji bi mogli vrijediti za druge veze izmeu prehrane i raka. To je takoer bila pria za koju javnost nije ula iako je mogla spaavati ivote. Naposljetku, bila je to pria koja je vodila do zakljuka daje nae najmonije oru je protiv raka hrana koju svakoga dana jedemo.

Ta otkria potkrjepljuju ideju da se visok stas moe postii konzumiranjem mastima siromane prehrane na biljnoj bazi, uz uvjet da javno zdravstvo uspjeno kontrolira bolesti siromatva. Pod tim uvjetima, bolesti obilja (srane bolesti, rak, dijabetes i si.), mogu se istovremeno svesti na minimum. Ista prehrana siromana ivotinjskim bjelanevinama i mastima koja pomae u sprje avanju pretilosti ljudima takoer omoguava da ostvare svoj puni potencijal za rast i istovremeno ini druga uda. Bolje regulira kolesterol u krvi te smanjuje srane bolesti i razne vrste raka.

UL

KINESKA STUDIJA

LEKCIJE IZ KINE

1 to je bilo to. Godine eksperimentiranja na ivotinjama rasvijetlile su duboke bio kemijske principe i procese koji su uvelike pomogli objasniti utjecaj prehrane na rak jetre. Sada smo, meutim, vidjeli da su ti procesi takoer relevantni i za ljude. Ljudi kronino inficirani virusom hepatitisa B takoer su imali povean rizik od raka jetre. Ali nai rezultati pokazivali su da su osobe inficirane virusom koje su istovremeno jele vie namirnica ivotinjskog podrijetla imale vie razine kolesterola i vie raka jetre od ljudi inficiranih virusom koji nisu konzumirali namirnice ivotinjskog podrijetla. Studije na pokusnim ivotinjama i studije na ljudima savreno su se podudarale.

Meni je draa ira slika, budui da istraujemo nevjerojatne sloenosti i suptilnosti same prirode. Ja sam elio istraiti u kakvoj su vezi prehrambeni obrasci s bolestima, to je sada glavna tema ove knjige. Sve stoje u hrani djeluje zajedno u stvaranju zdra vlja ili bolesti. to vie mislimo da neki pojedinaan spoj karakterizira cijelu namir nicu, tonemo dublje u idiotizam. Kao to emo vidjeti u etvrtom dijelu ove knjige, takav nain razmiljanja zasluan je za mnogo 'loe znanosti'. Stoga tvrdim da nam treba vie, a ne manje, nepreciznog pristupa. Trebamo vie razmiljati o ukupnim prehrambenim obrascima i cjelovitim namirnicama. Znai li to da smatram kako je neprecizan pristup jedini nain voenja istraivanja? Naravno da ne. Smatram li da rezultati Kineske studije ine apsolutan znanstveni dokaz? Nara vno da ne. Prua li ona dovoljno informacija za donoenje nekih praktinih odluka? Apsolutno. Iz ove studije nastajala je dojmljiva i pouna mrea informacija. Ali uklapa li se svaka potencijalna nit (ili veza) u ovoj mamutskoj studiji savreno u tu mreu informacija? Ne. Iako se veina statistiki znaajnih niti lako uklapa u mreu, bilo je nekoliko izne naenja. U meuvremenu je za veinu, ali ne i sve, naeno objanjenje. Neke veze opaene u Kineskoj studiji na prvi su pogled bile u raskoraku s onim to bi se moglo oekivati na temelju zapadnog iskustva. Paljivo sam morao odvajati neobine rezultate koji bi mogli biti posljedica sluajnosti i eksperimentalne ograni enosti od onih koji su zaista nudili nove uvide u stare naine razmiljanja. Kao to sam ranije spomenuo, raspon razina kolesterola u krvi u ruralnoj Kini predstavljao je iznenaenje. U vrijeme kad je Kineska studija zapoeta raspon kolesterola u krvi od 200-300 miligrama po decilitru (mg/dl) smatran je normalnim, dok su nie razine bile sumnjive. U stvari, neki pripadnici znanstvenih i medicinskih zajednica smatrali su da su razine kolesterola ispod 150 mg/dl opasne. Moja razina kolesterola kasnih 1970-ih bila je 260 mg/dl, otprilike kao i kod drugih lanova moje ue obitelji. Lije nik mi je rekao da je solidna, tek prosjena. Meutim, mjerei razine kolesterola u krvi u Kini ostali smo okirani. Njihov ra spon bio je od 70-170 mg/dl! Njihova gornja granica bila je naa donja, a njihova donja granica bila je izvan tablica koje moete nai u ordinaciji svog lijenika! Po stalo je oigledno da nae shvaanje o normalnim vrijednostima (ili rasponu) vrijedi samo za zapadne subjekte koji konzumiraju zapadnu prehranu. Tako, na primjer, naa normalna razina kolesterola u stvari predstavlja znaajan rizik za razvoj sranih bolesti. Naalost, u Americi je takoer normalno imati srane bo lesti. Tijekom godina utvreni su standardi koji su u skladu s onim to moemo vidjeti na Zapadu. Preesto smo dolazili do zakljuka da su pojedine vrijednosti za SAD normalne zato to smo skloni vjerovati da je zapadno iskustvo vjerojatno ispravno.

UDRUIVANJE SNAGA
Gotovo svi mi u Sjedinjenim Dravama umrijet emo od bolesti obilja. U naoj Kine skoj studiji uvidjeli smo da prehrana ima vrlo snaan utjecaj na te bolesti. Namirnice biljnog podrijetla povezane su s niim kolesterolom u krvi; namirnice ivotinjskog podrijetla povezane su s viim kolesterolom u krvi. Namirnice ivotinjskog podrijetla povezane su s viim stopama raka dojke; namirnice biljnog podrijetla povezane su s niim stopama. Vlakna i antioksidanti iz biljaka povezani su s niim rizikom od raka probavnog trakta. Prehrana na biljnoj bazi i aktivan nain ivota rezultiraju zdravom teinom, pa ipak omoguavaju ljudima da postanu veliki i jaki. Naa studija bila je opsena po koncepciji i opsena po svojim rezultatima. Od laboratorija Virginia Techa i Sveuilita Cornell do zabaenih dijelova Kine inilo se da znanost stvara jasnu, konzistentnu sliku: moemo smanjiti rizik od obolijevanja od smrtonosnih bolesti jednostavno hranei se pravim namirnicama. Na samom poetku ovog projekta suoili smo se s velikim otporom pojedinih ljudi, jedan od mojih kolega s Cornelia, koji je bio ukljuen u poetno planiranje Kineske studije, prilino se razbjesnio na jednom od naih sastanaka. Iznio sam prijedlog da istraimo kako razliiti prehrambeni faktori, neki poznati, ah i mnogi nepoznati, za jedniki djelujui izazivaju bolest. Zbog toga smo trebali mjeriti brojne imbenike, bez obzira da li je to bilo opravdano ranijim istraivanjima. Taj kolega rekao je da, ako je to ono to namjeravamo raditi, on ne eli imati nita s takvim nepreciznim pristupom. Taj je kolega izraavao miljenje koje vie bilo u skladu s glavnom strujom znan stvene misli nego s mojom idejom. On i drugi kolege slinih gledita smatraju da je znanost najbolje na djelu kad se istrauju pojedinani - i uglavnom poznati - izo lirani faktori. Niz uglavnom nespecificiranih faktora ne pokazuje nita, kau oni. U redu je mjeriti konkretan uinak, recimo selena na rak dojke, ali nije u redu mjeriti brojne uvjete prehrane u istoj studiji, u nadi da e se otkriti vani prehrambeni obrasci.

KINESKA STUDIJA

Kad se sve zbroji, snaga i konzistentnost veine dokaza dovoljne su za donoenje va ljanih zakljuaka. Tonije, cjelovite namirnice biljnog podrijetla korisne su, a namir nice ivotinjskog podrijetla nisu. Malo je drugih prehrambenih izbora, ako ih uope ima, koji mogu pruiti nevjerojatne koristi dobrog izgleda, visokog stasa i izbjegava nja goleme veine ili preuranjenih bolesti nae kulture. Kineska studija bila je vana prekretnica u mojem nainu razmiljanja. Sama za sebe, ona ne dokazuje da prehrana uzrokuje bolesti. Apsolutan dokaz u znanosti gotovo je nemogue postii. Umjesto toga, predlae se teorija i o njoj se vode rasprave dok tei na dokaza ne postane toliko golema da biva uglavnom prihvaena kao najvjerojatnije istinita. U sluaju prehrane i bolesti, Kineska studija daje veliku teinu dokazima. Njene pokusne znaajke (brojna svojstva prehrane, bolesti i naina ivota te neuobi ajen raspon prehrambenih iskustava, dobra sredstva za mjerenje kvalitete podata ka) pruile su jedinstvenu priliku da proirimo naa gledita o prehrani i bolesti na naine koji nam ranije nisu bili na raspolaganju. Ta je studija poput rune svjetiljke osvijetlila put koji nikada dotad nisam u potpunosti vidio. Rezultati te studije - uz gomilu istraivanja koja ih potvruju, dijelom mojih, a di jelom od drugih znanstvenika - uvjerili su me da promijenim svoje prehrambene navike. Meso sam prestao jesti prije petnaest godina, kao i gotovo sve namirnice ivo tinjskog podrijetla, ukljuujui mlijene proizvode, u posljednjih est do osam godi na, osim u vrlo rijetkim prilikama. Moj kolesterol se snizio usprkos tome to starim; u boljoj sam tjelesnoj kondiciji nego kad mi je bilo dvadeset i pet; i - danas imam etrdeset i pet funti (20,5 kg) manje nego to sam imao s trideset godina. Sada imam idealnu teinu za moju visinu. Moja obitelj takoer je usvojila takav nain prehrane, u velikoj mjeri zahvaljujui mojoj supruzi Karen koja je uspjela stvoriti itav jedan novi prehrambeni ivotni stil koji je privlaan, ukusan i zdrav. Sve smo to uinili iz zdravstvenih razloga, zbog rezultata mojih istraivanja koji su mi govorili da se probudim. Od djetinjstva kada sam pio najmanje dvije litre mlijeka dnevno do rane profesionalne karijere u kojoj sam se podrugivao vegetarijancima doao sam do ne obinog zaokreta u ivotu. Meutim, nisu mi samo moja istraivanja promijenila ivot. Tijekom godina iao sam daleko ire od naih vlastitih rezultata istraivanja kako bih vidio to su drugi istraivai otkrili u pogledu prehrane i zdravlja. Dok su se naa istraivaka otkria irila sa specifinih na openita slika se nastavila iriti. Sada moemo pogledati rado ve drugih znanstvenika kako bismo moja otkria uklopili u iri kontekst. Kao to ete vidjeti, on nije nita manje nego zapanjuju. OVDJE U AMERICI ivimo u obilju zbog ega umiremo na odreen nain. Svakoga dana u tjednu pripremamo gozbe poput kraljeva i kraljica, to nas ubija. Vjerojatno poznajete ljude koji boluju od sranih bolesti, raka, modanog udara, Alzheimerove bolesti, pretilosti ih dijabetesa. Postoji velika vjerojatnost da i vi sami imate neki od tih problema ili da se neka od tih bolesti nasljeuje u vaoj obitelji. Kao to smo vidjeli, te su bolesti relativno nepoznate u tradicionalnim kulturama koje se hrane uglavnom cjelovitim biljnim namirnicama, kao u ruralnoj Kini. Te bolesti, meutim, dou kada neka tradicionalna kultura stane akumulirati bogatstvo i pone jesti sve vie i vie mesa, mlijenih proizvoda i rafiniranih biljnih proizvoda (poput krekera, keksa i gaziranih pia). Svoja izlaganja na javnim predavanjima zapoinjem time da publici ispriam svoju osobnu priu, ba kao to sam uinio i u ovoj knjizi. Na kraju predavanja bez iznimke dobijem pitanje od nekoga tko eli saznati vie o prehrani i odreenoj bolesti obilja. Vjerojatno i vi sami takoer imate pitanje o nekoj odreenoj bolesti. Takoer je vje rojatno da je ta odreena bolest zapravo bolest obilja jer od toga umiremo ovdje u Americi. Moda ete se iznenaditi kada saznate da bolest koja vas zanima ima mnogo toga zajednikog s drugim bolestima obilja, posebno kad se radi o prehrani. Ne postoji neto kao to je specijalna prehrana za rak te drukija, jednako specijalna prehrana za srane bolesti. Dokazi koje su sada prikupili znanstvenici iz cijelog svijeta pokazuju daje ista prehrana koja je dobra za prevenciju raka ujedno dobra i za prevenciju sra nih bolesti, kao i pretilosti, dijabetesa, katarakti, degeneracije makule, Alzheimerove bolesti, kognitivne disfunkcije, multiple skleroze, osteoporoze i drugih bolesti. Osim

Drugi dio

BOLESTI OBILJA

KINESKA STUDIJA

toga, takva prehrana svakome moe donijeti samo koristi, bez obzira na njegove ili njene gene i osobne sklonosti. Sve te i druge bolesti rezultat su istog utjecaja: nezdrave, uglavnom toksine prehra ne i naina ivota u kojem vlada viak imbenika koji promiu bolest te nedostatak imbenika koji promiu zdravlje. Drugim rijeima - zapadne prehrane. I obrnuto, postoji nain prehrane koji djeluje protiv svih tih bolesti - prehrana cjelovitim bilj nim namirnicama. Poglavlja koja slijede organizirana su po bolestima ili skupinama bolesti. Svako po glavlje sadri dokaze koji pokazuju u kakvom je odnosu hrana s odreenom bolesti. Kako budete itali postajat e vam jasna irina i dubina zapanjujuih znanstvenih argumenata koji govore u prilog prehrane cjelovitim biljnim namirnicama. Za mene je konzistentnost dokaza u vezi s tako raznolikom grupom bolesti bila najuvjerljiviji aspekt ovog argumenta. Kad je prehrana cjelovitim biljnim namirnicama dokazivo blagotvorna kod tako irokog spektra bolesti, bi li za ljudska bia moglo biti prirodno da konzumiraju bilo koju drugu vrstu prehrane? Ja kaem da ne bi i vjerujem da ete se sloiti. Amerika i veina drugih zapadnih zemalja u zabludi su u pogledu prehrane i zdra vlja, za to plaamo visoku cijenu. Bolesni smo, preteki i zbunjeni. Kad sam krenuo dalje od laboratorijskih studija i Kineske studije i upoznao se s informacijama o koji ma u raspravljati u drugom dijelu knjige, bio sam potresen. Shvatio sam da su neki od naih najsvetijih obiaja pogreni te da je razumijevanje zdravlja postalo posve neshvaeno. Na veliku alost, javnost je, nita ne slutei, platila najviu cijenu. Ova je knjiga u velikoj mjeri moj pokuaj da ispravim te pogreke. Kao to ete vidjeti u poglavljima koja slijede, od sranih bolesti do raka, od pretilosti do sljepila, postoji bolji put do optimalnog zdravlja. STAVITE RUKU NA grudi i osjetite otkucaje svog srca. Sada stavite ruku tamo gdje moe te osjetiti svoj puis. Taj je puis potpis vaeg bia. Vae srce, stvarajui taj puis, radi za vas svake minute u danu, svakoga dana u godini, godinu za godinom cijeloga vaeg ivota. Proivite li prosjean ivotni vijek, vae e srce napraviti oko 3 milijarde otkucaja.1 Sada zastanite na trenutak i razmislite o injenici da se u vremenu koje vam je bilo po trebno da proitate gornji odlomak arterija u srcu otprilike jednog Amerikanca zaepi la, prekinula protok krvi i zapoela brz proces odumiranja tkiva i stanica. Taj je proces poznatiji, naravno, kao srani udar. Dok zavrite itati ovu stranicu, etiri Amerikanca dobit e srani udar, a jo etiri postat e rtve modanog udara ili zatajenja srca. Ti jekom sljedea dvadeset i etni sata 3.000 Amerikanaca dobit e srane udare,2 to je otprilike broj ljudi koji su poginuli u teroristikim napadima 11. rujna 2001. Srce je od sredinje vanosti za ivot, a u Americi vrlo esto i od sredinje vanosti za smrt. Poremeaji sranog i/ili cirkulacijskog sustava ubit e 4 0 % Amerikanaca, 3 vie nego to e ih ubiti bilo koja druga ozljeda ili bolest, ukljuujui rak. Srane bolesti na su vodei uzrok smrti ve gotovo stotinu godina. 1 Ta bolest ne poznaje spolne ili rasne granice: svi su pogoeni. Kad biste pitali veinu ena koja bolest za njih predstavlja veu opasnost, bolest srca ili rak dojke, mnoge bi ene nesumnjivo odgovorile rak dojke. Ali bile bi u krivu. Stopa smrtnosti ena od bolesti srca osam je puta vea od njihove stope smrtnosti od raka dojke. 5,6 Ako postoji amerika igra, onda je to bejzbol; ako postoji ameriki desert, to je pita od jabuka. Ako postoji amerika bolest, to je bolest srca.

Bolna srca

KINESKA STUDIJA

BOLNA SRCA

SVI TO RADE
Godine 1950. na velikom ekranu mogli ste vidjeti Judy Holliday, Ben Hogan domi nirao je svijetom golfa, mjuzikl South Pacific bio je veliki pobjednik Tony Awardsa, a 25. lipnja Sjeverna Koreja napala je Junu Koreju. Amerika administracija ostala je zateena, ali brzo je reagirala. Nakon samo nekoliko dana predsjednik Truman po slao je na teren vojnike uz podrku bombardera da potisnu sjevernokorejsku vojsku. Tri godine kasnije, u srpnju 1953., potpisan je formalan sporazum o prekidu sukoba i Korejski rat je zavrio. Tijekom tog razdoblja u borbama je poginulo vie od 30.000 amerikih vojnika. Na kraju rata u asopisu Journal of the American Medical Association objavljena je znanstvena studija koja je predstavljala prekretnicu. Vojni medicinski strunjaci pro uili su srca 300 vojnika, mukaraca poginulih u akciji u Koreji. Tim vojnicima, ija je prosjena dob bila dvadeset i dvije godine, nikada nisu bili dijagnosticirani problemi sa srcem. Prilikom seciranja organa znanstvenici su u vrlo velikom broju sluajeva otkrili iznenaujue dokaze bolesti. Punih 77,3% srca koje su prouili imalo je rnasivne dokaze bolesti srca/ Brojka od 77,3% zapanjujua je. Ovo istraivanje koje se pojavilo u vrijeme kad je na ubojica broj jedan jo uvijek bio obavijen velom tajne jasno je pokazalo da se bolest srca razvija tijekom cijeloga ivota. Osim toga, gotovo svi su bili na nju osjetljivi! Ti vojnici nisu bili lijenine koji provode dane pred televizorom; bili su u vrhunskoj kondiciji i u naponu svoje tjelesne snage. Od tada nekoliko drugih bolesti potvrdilo je da je bolest srca vrlo rairena meu mladim Amerikancima. 8

se prilagodi. Zamislile da je krv koja tee kroz vau arteriju divlja rijeka. Ako svakoga dana stavite nekoliko kamenova uz obale rijeke kroz razdoblje od vie godina, kao to
s

e plak nakuplja na stjenkama arterija, voda e pronai neki drugi put kojim e stii

tamo gdje eli. Moda e rijeka stvoriti nekoliko manjih potoka preko kamenja. Mo da e se rijeka probiti ispod kamenja, stvarajui malene tunele, ili e moda voda tei kroz male postrane potoke, izabravi potpuno nov tok. Ti novi sitni prolazi oko ili kroz kamenje zovu se kolaterale. Ista stvar dogaa se u srcu. Ako se plak nakuplja kroz ra zdoblje od nekoliko godina, razvit e se dovoljno kolaterala da krv i dalje moe prolaziti kroz srce. Meutim, prevelika nakupina plaka moe uzrokovati ozbiljno ogranienje protoka krvi, a kao rezultat moe se javiti iscrpljujua bol u prsima ili angina. Meutim, takvo nakupljanje samo u rijetkim sluajevima dovodi do sranih udara. blokiraju manje od 50% arterije, esto uzrokuju srane udare.
11 9,111

to, dalde, dovodi do sranih udara? Pokazalo se da manje ozbiljne nakupine plaka, koje Svaka od tih nakupina ima sloj stanica, zvan kapa, koji odvaja jezgru plaka od krvi koja pritjee. Kod opasnih plakova kapa je slaba i tanka. Kao posljedica toga, lav koja kola uz nju moe nagrizati kapu dok ona ne prsne. Kada kapa prsne, sadraj jezgre plaka pomijea se s krvlju. Krv se tada pone zgruavati oko mjesta prsnua. Ugruak raste i brzo moe blokirati cijelu arteriju. Kada arterija u tako kratkom razdoblju postane blokirana, malo je izgleda da se razvije kolateralni protok krvi. Kad se to dogodi, protok krvi dalje niz krvotok od mjesta puknua postaje ozbiljno reduciran i srani miii prestanu dobivati potrebnu koliinu kisika. U toj toki, kada stanice sranog miia ponu umirati, mehanizam pumpanja srca pone otkazivati, osoba moe osjeati bolan pritisak u grudima, ili vrlo jaku bol koja se iri niz ruku i navie do vrata i vilice. Ukratko, rtva poinje umirati. To je proces iza veine od 1,1 milijun sranih udara koji se svake godine dogode u Americi. Svaki trei ovjek koji dobije srani udar od njega e i umrijeti. 9 1 0 Sada znamo daje najopasnija mala do srednja nakupina plaka, to jest plak koji blokira manje od 50% arterije. 1112 Kako onda moemo predvidjeti kad e se javiti srani udari? Naalost, uz postojee tehnologije, ne moemo. Ne moemo znati koji e plak prsnuti, kada ili koliko opasno to moe biti. Meutim, ono to znamo je na relativan rizik od sranog udara. Znanost je demistificirala ono to je nekada bilo zagonetna smrt koja je odnosila ljude u njihovim najproduktivnijim godinama. Nijedna studija nije imala toliki utjecaj kao Framinghamska studija srca.

SRANI UDAR
Ah - to je bolest srca? Jedna od kljunih komponenti je plak. Plak je masni sloj bje lanevina, masti (ukljuujui kolesterol), stanica imunolokog sustava i drugih sasto jaka koje se nakupljaju na unutarnjim stjenkama koronarnih arterija. uo sam kako je jedan kirurg rekao da ako prstom preete po plakom prekrivenoj arteriji, osjeaj je slian kao da prstom prelazite po toploj torti od sira. Ako vam se plak nakuplja u koronarnim arterijama imate neki stupanj bolesti srca. Od seciranih vojnika u Koreji jedan na dvadeset bolesnih ljudi imao je toliko plaka da mu je bilo blokirano 90% jedne arterije. 7 To je kao da sveete vor na crijevu za polijevanje vrta i pokuavate navodniti oajniki suh vrt preostalim urkom vode! Zato ti vojnici nisu ve pretrpjeli srani udar? Konano, svega 10% arterije bilo je otvoreno. Kako to moe biti dovoljno? Pokazalo se da kad se plak na unutarnjoj stjen ci arterija nakuplja polako, tijekom godina, protok krvi ima dovoljno vremena da

FRAMINGHAM
Nakon Drugog svjetskog rata osnovan je Nacionalni institut za srce 1 3 sa skromnim budetom 1 i tekom zadaom. Znanstvenici su znali da se masni plak koji oblae arterije bolesnih srca sastoji od kolesterola, fosfolipida i masnih kiselina," ali nisu

11X

KINbSKA S I U UIJ A

BOLNA SRCA

znali zato te bolesne promjene nastaju, kako nastaju i kako tono dovode do sranih udara. U potrazi za odgovorima Nacionalni institut za srce odluio je pratiti odree nu populaciju tijekom nekoliko godina, voditi detaljnu zdravstvenu dokumentaciju 0 svima iz te populacije i vidjeti tko je dobio bolest srca, a tko nije. Znanstvenici su se uputili u Framingham u Massachusettsu. Smjeten u neposrednoj blizini Bostona, Framingham je proet amerikom povije u. Europski doseljenici prvi su put naselili otok u sedamnaestom stoljeu. Tijekom godina grad je imao sporednu ulogu u Amerikom ratu za nezavisnost, suenju vje ticama iz Salema i pokretu za ukidanje ropstva. U neto novije vrijeme, 1948. grad je dobio svoju slavnu ulogu. Preko 5.000 stanovnika Framinghama, mukog i enskog spola, pristalo je da ih znanstvenici tijekom vie godina prouavaju i bockaju kako bismo mogli nauiti neto o bolesti srca. Neto smo doista i nauili. Promatrajui tko je dobio bolest srca a tko nije te uspore ujui njihove zdravstvene kartone, Framinghamska studija srca razvila je koncept faktora rizika kao to su kolesterol, krvni tlak, tjelesna aktivnost, puenje cigareta i pretilost. Zbog Framinghamske studije danas znamo da ti imbenici rizika imaju vanu ulogu u nastanku bolesti srca. Lijenici su godinama koristili Framinghamski model za predvianje kako bi utvrdili tko ima visok rizik od bolesti srca, a tko nema. Na temelju ove studije objavljeno je preko 1.000 znanstvenih radova, a studija traje jo i danas. Dosad je prouila etiri generacije stanovnika Framinghama. Najsvjetlija toka Framinghamske studije su njena otkria o kolesterolu u krvi. Oni su 1961. uvjerljivo dokazali jaku korelaciju izmeu visoke razine kolesterola u krvi i bolesti srca. Istraivai su zapazili da mukarci s razinama kolesterola preko 244 mg/ dl (miligrama po decilitru) imaju preko tri puta veu uestalost KBS-a (koronarne bolesti srca) od onih s razinama kolesterola manjim od 210 mg/dl. 15 Sporno pitanje moe li se na temelju razine kolesterola u krvi predvidjeti bolest srca bilo je rijeeno. Razine kolesterola zaista imaju utjecaja. U tom istom radu takoer je dokazano daje visok krvni tlak vaan faktor rizika za bolest srca. Pridavanje vanosti faktorima rizika oznailo je koncepcijsku revoluciju. Kad je ta studija pokrenuta veina je lijenika vjerovala da je bolest srca neizbjeno troenje tijela te da u tom pogledu ne moemo uiniti mnogo. Naa srca su poput automo bilskih motora: kako smo starjeti, dijelovi vie nisu tako dobro radili i ponekad bi otkazivali. Pokazavi da moemo predvidjeti bolest mjerenjem faktora rizika, ideja prevencije bolesti srca iznenada je postala valjana. Istraivai su napisali: ...ini se da je preventivan program oigledno nuan. 5 Jednostavno smanjite faktore rizika kao to su kolesterol u krvi i krvni tlak i smanjili ste rizik od bolesti srca. U dananjoj Americi kolesterol i krvni tlak pojmovi su ope kulture. Troimo preko 30 milijardi dolara godinje na lijekove za kontrolu tih faktora rizika i drugih aspe-

kata kardiovaskularnih bolesti. Danas gotovo svi znaju da mogu raditi na prevenciji sranog udara tako to e odravati svoje imbenike rizika na pravim razinama. Svi jest je to stara svega pedesetak godina, i za nju su u velikoj mjeri zasluni znanstvenici i sudionici Framinghamske studije srca.

IZVAN NAIH GRANICA

Framinghamska studija najpoznatija je studija srca svih vremena, ali predstavlja tek dio enormnog korpusa istraivanja provedenih u ovoj zemlji tijekom proteklih ezde set godina. Rana istraivanja dovela su do alarmantnog zakljuka da imamo jednu od najviih stopa sranih bolesti u svijetu. Jedna studija objavljena 1959. usporedila je stope koronarne bolesti srca u dvadeset zemalja (slika 5.1). 1 6

KINESKA STUDIJA bila na samom poetku ve je bilo lijenika koji su pokuavali otkriti kako se bolest srca moe lijeiti, a ne samo sprijeiti. Ti su znanstvenici u mnogim stvarima bili ispred svog vremena jer su njihove intervencije, koje su bile najinovativniji, najuspje niji programi lijeenja u to vrijeme, koristile najmanje naprednu dostupnu tehnolo giju - no i vilicu. Ti su lijenici zapazili tadanja istraivanja to su bila u tijeku i doli do nekih zdravorazumskih veza. Oni su shvatili da 21 : . prevelik unos masti i kolesterola uzrokuje aterosklerozu (otvrdnue arterija i naku pljanje plaka) kod pokusnih ivotinja unos kolesterola hranom uzrokuje porast kolesterola u krvi visoka razina kolesterola u krvi mogla je pretkazati i/ili uzrokovati bolest srca vei dio svjetskog stanovnitva nije bolovao od bolesti srca; ta drutva bez bolesti srca imala su radikalno drukije obrasce prehrane, konzumirajui manje masti i ko lesterola Odluili su stoga pokuati utjecati na bolest srca kod svojih pacijenata tako to e smanjiti koliinu masti i kolesterola u njihovoj prehrani. Jedan od najnaprednijih lijenika bio je dr. Lester Morrison iz Los Angelesa. On je 1946. (dvije godine prije Framinghamske studije) zapoeo studiju kako bi utvrdio odnos izmeu unosa masti prehranom i uestalosti ateroskleroze. 22 U svojoj je stu diji s 50 osoba koje su preivjele srani udar od njih zatraio da odravaju svoju uo biajenu prehranu, a od drugih pedeset osoba koje su imale srani udar zatraio je da se pridravaju pokusne prehrane. U skupini s pokusnom prehranom smanjio je unos masti i kolesterola. Jedan od obja vljenih primjera njegovih menija doputao je pacijentima da jedu tek male koliine mesa dvaput dnevno: dvije unce (57 g) hladne peene janjetine, nemasne, sa eleom od metvice za ruak i jo dvije unce nemasnih vrsta mesa za veeru. 22 ak i ako ste oboavali hladnu peenu janjetinu sa eleom od metvice niste je smjeli pojesti mnogo. U stvari, popis zabranjenih namirnica u pokusnoj prehrani bio je prilino dug i ukljuivao je krem juhe, svinjetinu, masna mesa, ivotinjske masti, punomasno mlijeko, vrhnje, maslac, umanjak jajeta te kruh i deserte koji sadre maslac, cijela jaja i punomasno mlijeko. 22 Je li ta napredna prehrana postigla kakve rezultate? Poslije osam godina samo je dva naest od pedeset osoba koje su jele svoju uobiajenu ameriku prehranu jo uvijek bilo na ivotu ( 2 4 % ) . U skupini s pokusnom prehranom dvadeset i osam ljudi jo uvijek je bilo ivo (56%), to je gotovo dva i pol puta vie preivjelih nego u kontrol noj grupi. Nakon dvanaest godina svi pacijenti iz kontrolne skupine bili su mrtvi.

Te studije prouavale su drutva pod utjecajem Zapada. Pogledamo li tradicionalnija drutva esto moemo vidjeti jo upadljivijc razlike u uestalosti sranih bolesti. Gor taci s Papua Nove Gvineje, na primjer, prilino se esto spominju u istraivanjima zato to su srane bolesti u njihovom drutvu rijetkost. Sjetimo se, na primjer, koliko je niska bila stopa sranih bolesti u ruralnoj Kini. Ameriki mukarci umirali su od sranih bolesti u postotku koji je bio gotovo sedamnaest puta vei nego kod njihovih kineskih vrnjaka.18 Zato smo od sranih bolesti umirali tijekom ezdesetih i sedamdesetih, u vrijeme dok je velik dio svijeta jo uvijek bio relativno nezahvaen? Jednostavno reeno, radilo se o smrti od hrane. Kulture koje biljee nie stope sranih bolesti jedu manje zasienih masti i ivotinjskih bjelanevina, a vie cjelovitih itarica, voa i povra. Drugim rijeima, hrane se uglavnom biljnim namirnicama, dok se mi uglavnom hranimo ivotinjskim namirnicama. No, je li mogue da su neke skupine podlonije sranim bolestima zbog genetike? Zna mo da to nije sluaj zato to unutar grupe s istim genetskim naslijeem moemo vidjeti slian odnos izmeu prehrane i bolesti. Na primjer, Japanci koji ive na Havajima ili u Kaliforniji imaju daleko vie razine kolesterola u krvi i uestalost koronarne bolesti srca od Japanaca koji ive u Japanu. 1 9 2 0 Razlog oigledno lei u okolini budui da veina tih ljudi ima isto genetsko naslje e. Navika puenja nije uzrok jer su mukarci u Japanu, za koje je bilo vjerojatnije da su puai, jo uvijek imali manje koronarnih bolesti srca od japanskih Amerikanaca. 19 Istraivai su uprli prstom u prehranu, piui da je razina kolesterola u krvi rasla s pre hrambenim unosom zasienih masti, ivotinjskih bjelanevina i kolesterola u hrani. S druge strane, kolesterol u krvi bio je negativno povezan s unosom kompleksnih ugljikohidrata... Jednostavno reeno, ivotinjske namirnice bile su povezane s viim kole sterolom u krvi, dok su biljne namirnice bile povezane s niim kolesterolom u krvi. To je istraivanje jasno uprlo prstom u prehranu kao jedan od moguih uzroka sranih bolesti. Nadalje, poetni rezultati stvarali su konzistentnu sliku: to su ljudi jeli vie zasienih masti i kolesterola (kao indikatora potronje ivotinjskih namirnica) imali su vei rizik obolijevanja od sranih bolesti. A s obzirom da su se i druge kulture poinjale hraniti slinije nama i kod njih je dolazilo do vrtoglavog rasta sranih bolesti. U novije vrijeme stope smrtnosti od sranih bolesti u nekoliko zemalja premaile su onu u Americi.
20 17

ISTRAIVANJE ISPRED SVOG VREMENA

Dakle, sada znamo to je bolest srca i koji su to faktori koji odreuju rizik da emo oboljeti; ali to da radimo ako smo ve oboljeli? Dok je Framinghamska studija srca

123

BULINA i K l A

Meutim, u skupini s pokusnom prehranom devetnaest ljudi jo uvijek je bilo ivo, to je stopa preivljavanja od 38%.'' Iako je, naalost, mnogo ljudi u grupi s pokusnom pre hranom ipak umrlo, bilo je jasno da su se titili od svoje bolesti hranei se s umjereno manje ivotinjskih namirnica i umjereno vie biljnih namirnica (pogledati sliku 5.2).

p a nas znamo da nas je pozornost koju smo posveivali mastima i kolesterolu odvela na stranputicu. Mogunost koju nitko nije elio uzeti u obzir bila je da su masti i kolesterol samo indikatori unosa ivotinjskih namirnica. Na primjer, pogledajte odnos izmeu konzumacije ivotinjskih bjelanevina i smrti od bolesti srca kod mukaraca u dobi od pedeset i pet do pedeset i devet godina u dvadeset razliitih zemalja na slici 5.3. 16 Ta studija sugerira da to vie ivotinjskih bjelanevina jedete imat ete vie bolesti srca. Osim toga, deseci eksperimentalnih studija pokazuju da hranjenje takora, ku nia i svinja ivotinjskim bjelanevinama (npr. kazeinom) dramatino podie razi ne kolesterola, dok biljne bjelanevine (npr. bjelanevine soje) dramatino sniavaju razine kolesterola.-' Studije na ljudima ne samo to se podudaraju s tim otkriima nego i pokazuju da konzumiranje biljnih bjelanevina ima ak i veu mo sniavanja razina kolesterola od smanjenja unosa masti ili kolesterola. 25 Dok su neke od tih studija o ivotinjskim bjelanevinama bile provedene u poslje dnjih trideset godina, druge su objavljene prije vie od pedeset godina, u vrijeme kada je medicinska zajednica tek poinjala raspravljati o prehrani i bolesti srca. Pa ipak su ivotinjske bjelanevine nekako ostale po strani, dok su zasiene masti i kole sterol ponijeli glavni teret kritika.

Godine 1946. kad je ta studija zapoeta veina znanstvenika vjerovala je da je bolest srca neizbjean dio starenja i da se s tim u vezi ne moe mnogo uiniti. Iako Morri son nije izlijeio bolest srca dokazao je da neto tako jednostavno kao to je prehrana moe znaajno izmijeniti njezin tijek, ak i kad je bolest tako uznapredovala daje ve uzrokovala srani udar. Druga istraivaka skupina dokazala je otprilike istu stvar u priblino isto vrijeme. Skupina lijenika iz Sjeverne Kalifornije veliku je grupu pacijenata s uznapredovalom bolesti srca podvrgnula prehrani siromanoj mastima i kolesterolom. Ti su lijenici utvrdili da su pacijenti koji su konzumirali prehranu s malo masti i kolesterola umi rali u etiri puta manjem broju od pacijenata koji se nisu pridravali te prehrane. 23 Sada je bilo jasno da postoji nada. Bolest srca nije bila neizbjena posljedica starosti, ak i kad je osoba imala uznapredovalu bolest prehrana s malo masti i kolesterola mogla je znaajno produljiti njezin ivot. Bio je to izvanredan napredak u naem razumijevanju ubojice broj jedan u Americi. Osim toga, to novo shvaanje sredinju je ulogu U bolesti srca dalo prehrani i drugim vanjskim faktorima. Meutim, svaka je rasprava o prehrani bila usko usredotoena na masti i kolesterol. Te dvije izolirane komponente hrane postale su zlotvori. Te tri hranjive tvari (masti, ivotinjske bjelanevine i kolesterol) karakteristine su za hra nu ivotinjskog podrijetla openito. Nije li, dakle, savreno razumno pitati se nije li hrana ivotinjskog podrijetla, a ne samo ove izolirane hranjive tvari, uzrok bolesti srca? Naravno, nitko nije upro prstom na namirnice ivotinjskog podrijetla openito. To bi odmah odvelo do profesionalne izolacije i ismijavanja (iz razloga objanjenih u

124

lYJNOAA

b\UUIJA

DULNtt

J r\V_ n

etvrtom poglavlju). Bila su to svadljiva vremena u svijetu nutricionizma. Odigravala se konceptualna revolucija, to se mnogim ljudima nije svialo. ak je i razgovor o prehrani za mnoge znanstvenike bio previe. Prevencija bolesti srca prehranom bila je opasna ideja zato to je implicirala da u dobroj, staroj, mesnoj amerikoj prehrani postoji neto toliko loe da nam unitava srca. To se dekima statusa-quo nije svialo. Jedan status-quo znanstvenik zabavljao se ismijavajui ljude za koje se inilo da imaju nizak rizik od bolesti srca. Godine 1960. napisao je sljedee humoristino djelo kako bi se narugao tadanjim novim otkriima :
26

uveni istraiva Ancel Keys doao odrati predavanje o prevenciji bolesti srca pre hranom. Pojedini znanstvenici iz publike samo su okretali glavom u nevjerici, go vorei da nema teorije da prehrana utjee na bolest srca. U tim prvim desetljeima istraivanja bolesti srca rasplamsala se vatrena, osobna bitka, a njena prva rtva bila je otvorenost uma.

NOVIJA POVIJEST
Danas je ta epska bitka izmeu branitelja statusa quo i zagovornika prehrane inten zivnija nego ikad. Ali u meuvremenu se situacija na podruju bolesti srca znaaj no promijenila. Koliko smo napredovali i kako smo se borili s tom bolesti? Najve im dijelom, status quo ostao je zatien. Usprkos potencijalu prehrane i prevencije bolesti, veina panje koja se posveuje bolesti srca usmjerena je na mehanike i kemijske intervencije kod onih ljudi kod kojih je bolest uznapredovala. Prehrana je gurnuta u stranu. Kirurgija, lijekovi, elektroniki ureaji i nova dijagnostika sredstva zaokupili su pozornost javnosti. Sada imamo kirurku ugradnju koronarne premosnice, kod koje se zdrava arte rija nalijepi preko bolesne arterije, ime se zaobilazi najopasniji plak u arteriji. Najvii je oblik kirurgije, dakako, transplantacija srca koja ak povremeno koristi umjetno srce. Imamo i proceduru koja ne zahtijeva otvaranje grudnog koa zvanu koronarna angioplastika, kod koje se mali balon napuhuje unutar suene, bolesne arterije, potiskujui plak uza stjenke i otvarajui prolaz za povean protok krvi. Imamo defibrilatore za oivljavanje srca, stimulatore srca i precizne tehnike snima nja kako bismo mogli promatrati pojedine arterije bez potrebe da izloimo srce. Proteklih pedeset godina zaista su bile velianje kemikalija i tehnologije (nasuprot prehrani i prevenciji). Ukratko opisujui poetna rairena istraivanja bolesti srca, jedan lijenik nedavno je istaknuo mehaniko: Postojala je nada da e se snaga znanosti i tehnike, razvijena nakon Drugog svjetskog rata, moi primijeniti u ovoj borbi [protiv bolesti srca]... inilo se da se enormni napreci na podruju strojarstva i elektronike, koji su bili potaknuti ratom, posebno dobro mogu iskoristiti u prouavanju kardiova skularnog sustava....
1

Kratak opis ovjeka s najmanjim rizikom za obolijevanje od koronarne bolesti srca:

Feminizirani radnik gradske istoe ili balzamer, potpuno lien tjelesne i men talne ivahnosti i bez entuzijazma, ambicija ili natjecateljskog duha, koji nika da nije pokuao ispotovati bilo kakav rok. ovjek slabog apetita, koji se hrani voem i povrem s malo itarica i kitovog ulja, mrzi duhan, odbija posjedovati radio, TV ili automobil, glave potpuno obrasle kosom te mrave, neatletska grae, ali ipak neprestano vjebanjem napree svoje slabane miie; ima ni sku plau, krvni tlak, eer u krvi, mokranu kiselinu i kolesterol, uzimao je nikotinsku kiselinu, piridoksin i dugotrajnu terapiju antikoagulantima cijelo vrijeme od svoje preventivne kastracije. Autor ovih redaka umjesto toga mogao je rei: Samo PRAVI mukarci obolijevaju od srca. Obratite pozornost i na to kako se prehrana voem i povrem opisuje kao slaba, iako autor sugerira da se njom hrane oni ljudi koji imaju najmanji rizik od bolesti srca. alosno povezivanje mesa s tjelesnom sposobnou, mukou openito, seksualnim identitetom i ekonomskim bogatstvom samo zamagljuje nain na koji su status quo znanstvenici gledali na hranu, bez obzira na zdravstvene dokaze. Takav su stav naslijedili od pionira bjelanevina opisanih u drugom poglavlju. Moda je taj autor trebao upoznati jednog mog prijatelja, Chrisa Campbella (nismo u srodstvu). Chris je dvostruki prvak u hrvanju 1. NCAA lige, trostruki ameriki se niorski prvak u hrvanju, dvostruki olimpijski hrva i diplomirani pravnik s Pravnog fakulteta Cornell. S trideset i sedam godina postao je najstariji Amerikanac koji je ikada osvojio olimpijsku medalju u hrvanju, s tjelesnom teinom od 198 funti (90 kg). Chris Campbell je vegetarijanac. Kao ovjek s niskim rizikom od bolesti srca mislim da se ne bi ba sloio s gore navedenom karakterizacijom. Borba izmeu tabora statusa quo i prevencije prehranom bila je intenzivna. Sjeam se da sam potkraj 1950-ih prisustvovao predavanju na Sveuilitu Cornell kada je

Istina je da su neki veliki uspjesi zaista postignuti, rezultat ega je vjerojatno i njenica da je naa stopa smrtnosti od bolesti srca punih 5 8 % nia nego to je bila 1950. Smanjenje stope smrtnosti od 58% izgleda kao velika pobjeda kemikalija i tehnologije. Jedan od najveih koraka bio je bolji tretman rtava sranog udara
2

126

127

BOLNA SRCA

u hitnoj pomoi. Godine 1970. ako ste bili stariji od ezdeset i pet godina, dobili srani udar i bili te sree da stignete do bolnice ivi, imali ste 3 8 % vjerojatnosti da ete umrijeti. Danas, stignete li do bolnice ivi, imate svega 15% vjerojatnosti da umrete. Reakcije bolnikih hitnih slubi bitno su bolje, zahvaljujui emu se spasi ogroman broj ivota.
2 27,28

Zato se ovome podvrgavamo? Najizrazitija korist od te procedure je ublaavanje angine ili bolova u grudima. Oko 70 do 8 0 % pacijenata koji se podvrgnu operaciji ugradnje premosnice oslobode se tih onesposobljavajuih bolova u grudima godi nu dana.
31

Ali - ta korist nije trajna. Unutar tri godine od operacije do jedne treine
35

pacijenata ponovno e trpjeti bolove u grudima. to smanjuje nau stopu smrtnosti od

3

Unutar deset godina polovica

Osim toga, broj puaa postojano opada,

pacijenata s premosnicom e umrijeti, dobiti srani udar ili ponovno imati bolove u grudima. " Dugorone studije pokazuju da samo odreene podgrupe pacijenata s bolestima srca ive due zahvaljujui svojoj operaciji ugradnje premosnice. manji broj sranih udara od onih koji se operaciji nisu podvrgnuli.
12 12

sranih bolesti. Uz napredak u bolnicama, mehanike ureaje, otkria lijekova, nie stope puenja i vie kirurkih mogunosti oito imamo mnogo razloga za slavlje. Kako se ini, postigli smo napredak. Ili moda nismo? Konano, bolest srca jo uvijek je na vodei uzrok smrti. Svaka dvadeset i etiri sata gotovo 2.000 Amerikanaca umire od te bolesti. Usprkos svim postignuima ogroman broj ljudi jo uvijek umire od bolnog srca. U stvari, uestalost bolesti srca '' (ne smrtnost) otprilike je jednaka onoj s poetka 1970-ih. Drugim rijeima, iako ne umiremo tako mnogo od bolesti srca, jo uvijek od nje obolijevamo jednako esto kao nekad. ini se da smo jednostavno postali neto uspjeniji u odgaanju smrti od bolesti srca, ali nismo uinili nita da smanji mo stopu obolijevanja naih srca.
2 2 2

Uz

to, te studije pokazuju da pacijenti koji su se podvrgli ugradnji premosnice nemaju Sjeate li se koje nakupine plaka uzrokuju srane udare? Smrtonosan je onaj manji, manje stabilan plak koji je sklon prskanju. Meutim, cilj operacija ugradnje pre mosnice najvee su, najvidljivije nakupine plaka koje mogu biti odgovorne za bol u grudima, ali ne i srane udare. Slina je pria i s angioplastikom. Procedura je skupa i sa sobom nosi znaajan rizik. Nakon otkrivanja blokada u koronarnoj arteriji, u arteriju se ugura balon koji se napue. On potiskuje plak uz stjenke ila, ime omoguava vei protok krvi. Otprilike jedan od esnaest pacijenata tijekom procedure e doivjeti naglo zae pljenje ile koje moe dovesti do smrti, sranog udara ili hitne ugradnje premo snice. 5 7 Uz pretpostavku da se to ne dogodi, jo uvijek postoji velika vjerojatnost da e procedura biti neuspjena. Unutar etiri mjeseca od postupka 4 0 % arterija koje su bile otvorene gnjeenjem ponovno e se zatvoriti, praktino ponitavaju i postupak. 38 Usprkos svemu, ako ne doe do tih nepovoljnih ishoda angioplastika uspjeno prua privremeno olakanje bolova u grudima. Naravno, angioplastika ne ini mnogo za tretiranje malih nakupina koje su najopasnije za izazivanje sranih udara. Dakle, kad se paljivije razmotri, nai naizgled korisni mehaniki napreci na po druju bolesti srca krajnje su razoaravajui. ne rjeavaju nikome osim uzrok bolesti srca, najteim pacijentima s bolesti srca. Ugradnja premosnice i angioplastika udare i ne produavaju ivot ne spreavaju srane

KIRURGIJA: FANTOMSKI SPASITELJ

Mehanike intervencije koje koristimo u ovoj zemlji daleko su manje djelotvorne nego to veina ljudi vjeruje. Ugradnja premosnice postala je posebno popularna. Godine 1990. obavljeno je ak 380.000 operacija ugradnje premosnice, 3 0 to znai da je otprilike 1 na 750 Amerikanaca bio podvrgnut toj ekstremnoj kirurgiji. Ti jekom operacije otvara se grudni ko pacijenta, krvotok se preusmjerava pomou niza tipaljki, pumpi i strojeva. Vadi se vena iz noge ili pluna arterija i zaiva preko bolesnog dijela srca, ime se krvi omoguava da zaobie najzaepljenije arterije. Trokovi su enormni. Vie od jednog na svakih pedeset pacijenata koji se odlu e na tu operaciju umrijet e zbog komplikacija" tijekom ove procedure vrijedne 46.000 dolara. 32 Ostale nuspojave ukljuuju srani udar, respiratorne komplikacije, komplikacije krvarenja, infekcije, visok krvni tlak i modani udar. Kad se za vrije me operacije stezaljkama prekine protok krvi kroz ile oko srca, dolazi do ljutenja plaka s unutarnjih stjenki. Potom krv te krhotine prenosi do mozga, gdje one uzrokuju brojne mini modane udare. Znanstvenici su usporedili intelektualne sposobnosti pacijenata prije i nakon operacije, i utvrdili da je zapanjujuih 79% pacijenata pokazivalo oteenje nekog aspekta kognitivne funkcije sedam dana poslije operacije. 3 3

Sto se ovdje dogaa? Unato pozitivnom publicitetu koji posljednjih pedeset go dina okruuje istraivanja bolesti srca, moramo se zapitati: dobivamo li ovaj rat? Moda bismo se trebali zapitati to bismo mogli initi drukije? Primjerice, to se dogodilo s prehrambenim lekcijama koje smo nauili prije pedeset godina? to se dogodilo s prehrambenim tretmanima koje je otkrio dr. Lester Morrison, o kojima sam ranije govorio? Ta su otkria uglavnom potonula u zaborav. Sam sam za ta istraivanja provedena 1940-ih i 1950-ih doznao tek posljednjih godina. Zbunjen sam budui su strunjaci

128

KINESKA STUDIJA

BOLNA SRCA

koje sam sluao u svojim studentskim danima, potkrja 1950-ih i poetkom 1960-ih odluno poricali da se takva istraivanja provode ili da se o njima uope razmilja. U meuvremenu, prehrambene navike Amerike samo su se dodatno pogorale. Prema amerikom Ministarstvu poljoprivrede, danas jedemo znatno vie mesa i dodanih masti nego prije trideset godina. brom smjeru. Otkad su te informacije ponovno izbile na povrinu u protekla dva desetljea borba protiv statusa quo ponovno se poela rasplamsavali. Nekoliko malobrojnih lijeni ka dokazuje da postoji bolji nain da se pobijedi bolest srca. Demonstriraju revolu cionarne uspjehe, koristei najjednostavniji od svih tretmana - hranu.
39

Poslije jedanaest godina karijere u kirurgiji postao sam razoaran paradi gmom amerike medicine u pogledu tretiranja raka i bolesti srca. U poslje dnjih 100 godina nije bilo veih promjena u kontroli raka, a ni kod bolesti srca ni kod raka nije bilo ozbiljnih napora u pogledu prevencije. Meutim, smatram da je epidemiologija tih bolesti bila provokativna: tri etvrtine ljudi na ovom planetu nije imalo nijednu sranu bolest, to je injenica koja je vrlo usko povezana s prehranom." Dr. Esselstyn je poeo preispitivati standardnu medicinsku praksu. Svjestan da medicinske, angiografske i kirurke intervencije tretiraju samo simptome sranih bolesti i uvjeren da je nuan iz temelja drugaiji pristup lijeenju, dr. Esselstyn je odluio testirati utjecaj prehrane cjelovitim biljnim namirnicama na ljudima s uznapredovalom koronarnom bolesti.
42

Oigledno je da se ne kreemo u do

DR. CALDWELL B. ESSELSTYN MLAI

Kad biste morali pogoditi lokaciju najboljeg kardiolokog centra u zemlji, a moda i u svijetu, koji biste grad naveli? New York? Los Angeles? Chicago? Mo da neki grad na Floridi, u blizini starijeg stanovnitva? U stvari, najbolji me dicinski centar za kardioloku njegu smjeten je u Clevelandu u Ohiju, prema US News and World Reportu. Pacijenti iz cijeloga svijeta dolaze u Clevelandsku kliniku radi najnaprednijeg dostupnog tretmana srca koji pruaju prestini li jenici. Jedan od lijenika s te klinike, dr. Caldwell B. Esselstyn mlai, ima prilino impresivnu biografiju. Kao student Sveuilita Yale, dr. Esselstyn je veslao na Olimpijadi 1956. osvojivi zlatnu medalju. Nakon obuke na Clevelandskoj klini ci zasluio je Bronanu zvijezdu kao vojni kirurg u Vijetnamskom ratu. Potom je postao vrlo uspjean lijenik na jednoj od najboljih medicinskih institucija u svijetu, Clevelandskoj klinici, gdje je bio predsjednik osoblja, lan upravnog odbora, predsjedatelj Radne grupe za rak dojke i ef Odjela za kirurgiju titne i paratiroidne lijezde. Kao autor preko 100 objavljenih znanstvenih radova, dr. Esselstyn je proglaen j e d n i m od najboljih lijenika u Americi za 1994.-1995.' Na temelju osobnog poznanstva s tim ovjekom, imam dojam da briljira u do slovno svemu to radi u ivotu. Dosegnuo je vrhunac uspjeha u svom profesio nalnom i privatnom ivotu, uinivi to dostojanstveno i skromno. Meutim, kvaliteta koja mi se najvie svia kod dr. Esselstyna nije njegov ivo topis ili nagrade, ve njegova principijelna potraga za istinom. Dr. Esselstyn je imao hrabrosti suprotstaviti se establimentu. Za Drugu nacionalnu konferen ciju o lipidima u uklanjanju i prevenciji bolesti koronarnih arterija (koju je on organizirao i bio ljubazan pozvati me da sudjelujem), dr. Esselstyn je napisao:

Koristei minimalnu koliinu lijekova za

12,13

sniavanje kolesterola i biljnu prehranu vrlo siromanu mastima, postigao je naj spektakularnije rezultate ikad zabiljeene u lijeenju sranih bolesti.' Godine 1985. dr. Esselstyn je zapoeo svoju studiju s temeljnim ciljem da smanji razinu kolesterola u krvi svojih pacijenata ispod 150 mg/dl. Zatraio je od svih pacijenata da zapisuju sve to pojedu u dnevnik prehrane. Svaka dva tjedna, tije kom sljedeih pet godina, dr. Esselstyn se sastajao sa svojim pacijentima kako bi raspravljali o procesu, napravili krvne testove i zabiljeili krvni tlak i teinu. Te dnevne sastanke dopunjavao je veernjim pozivima u kojima je izvjetavao o rezul tatima krvnih testova i dodatno raspravljao s pacijentima o djelovanju dijete. Osim toga, svi njegovi pacijenti sastajali su se nekoliko puta godinje kako bi razgovarali o programu, druili se i razmjenjivali korisne informacije. Drugim rijeima, dr. Esselstyn je bio marljiv, angairan, pun podrke i suosjeajno ozbiljan na osobnoj razini sa svojim pacijentima. Prehrana koje su se oni, ukljuujui dr. Esselstyna i njegovu suprugu Ann, pridr avali bila je liena svih dodanih masti ka i gotovo svih proizvoda ivotinjskog po drijetla. Dr. Esselstyn i njegovi pacijenti izvijestili su: [Sudionici] su trebali izbje gavati ulja, meso, ribu, meso peradi i mlijene proizvode, osim obranog mlijeka i nemasnog jogurta.' 12 Otprilike pet godina nakon poetka programa, dr. Esselstyn je svojim pacijentima preporuio i da potpuno prestanu konzumirati obrano mli jeko i jogurt. Pet njegovih pacijenata povuklo se iz studije u prve dvije godine, nakon ega ih je ostalo osamnaest. Tih osamnaest pacijenata u poetku je dolo k dr. Esselstynu s te kom bolesti. U osam godina koje su prethodile studiji, tih osamnaest ljudi pretrpjelo je etrdeset i devet koronarnih dogaaja, ukljuujui anginu, ugradnju premosnice, modane udare i angioplastiku. To nisu bila zdrava srca. Moe se pretpostaviti da

130

131

KINESKA SIUDIJA

BOLNA SRCA

ih je na sudjelovanje u studiji motivirala panika koju izaziva blizina preuranjene smrti. 1 11

Tih osamnaest pacijenata postiglo je izvanredan uspjeh. Na poetku studije pro sjena razina kolesterola u krvi pacijenata bila je 246 mg/dl. Za vrijeme studije prosjena razina kolesterola bila je 132 mg/dl, daleko ispod ciljane razine od
12

150 Na

mg/dl!" Njihove razine loeg LDL kolesterola isto su tako drastino pale. broj koronarnih dogaaja od poetka studije. U narednih jedanaest godina dogodio se tono JEDAN koronarni dogaaj

kraju, meutim, najimpresivniji rezultat nisu bile razine kolesterola u krvi nego meu

osamnaest pacijenata koji su slijedili dijelu. Taj jedan dogaaj bio je kod pacijenta koji je dvije godine zanemarivao dijetu. Nakon zanemarivanja pacijent je doivio klinike bolove u grudima (angina), nakon ega se vratio na zdravu biljnu prehra nu. Pacijent se oslobodio svoje angine i nije doivio nikakve daljnje dogaaje. posto njegovih pacijenata dolo je do otvaranja zaepljenih arterija."
43

Ne samo to je bolest kod tih pacijenata zaustavljena, ublaena je. Kod sedamdeset Jedanaest njegovih pacijenata pristalo je na angiografiju, proceduru kojom je mogue rendgenski snimiti odreene arterije u srcu. Kod tih jedanaest pacijenata blokade u arterijama smanjile su se u prosjeku za 7% tijekom prvih pet godina njegove studije. Moe izgledati kao mala promjena, ali treba znati d a j e volumen krvi koja protee barem 3 0 % vei kada se promjer povea za 7%. 1 1 to je jo vanije, to predstavlja razliku izmeu prisutnosti bolova (od angine) i odsutnosti bolova, u stvari izmeu ivota i smrti. Autori petogodinjeg izvjetaja primijetili su: Ovo je najdugotrajnija do danas provedena studija prehrane s minimalnom razinom masti koritene u kombinaciji s lijekovima za snienje kolesterola. Nai nalazi koji pokazuju prosjeno smanjenje arterijske stenoze [blokada] od 7,0% vei su od bilo kojeg izvjetaja iz prethodnih istraivanja.' 12 Jedan je lijenik obratio posebnu panju na studiju dr. Esselstyna. Imao je tek etrdeset i etiri godine i bio naizgled zdrav kad je poeo imati problema sa sr cem koji su kulminirali sranim udarom. Zbog prirode njegove srane bolesti nije bilo niega to bi mu konvencionalna medicina mogla ponuditi. Posjetio je dr. Esselstyna, odluio se ukljuiti u program dijete i nakon trideset dva mjeseca, bez ikakvih lijekova za sniavanje kolesterola, obrnuo je razvoj svoje bolesti i snizio kolesterol u krvi na 89 mg/dl. Ovo to slijedi dramatina je slika bolesne arterije tog pacijenta prije i nakon prehrambenih savjeta dr. Esselstyna (slika 5.4). 8 Svi jetli je dio slike krv koja protjee kroz arteriju. Slika na lijevoj strani (A) ima dio oznaen zagradom gdje je teka koronarna bolest smanjila protok krvi. Prihvativi prehranu cjelovitim biljnim namirnicama, ta ista arterija se otvorila, po nitavajui razaranja koja je uzrokovala srana bolest i omoguivi daleko normalniji protok krvi, kao to je prikazano na desnoj slici (B).
133

Je U mogue daje dr. Esselstyn tek imao sree sa svojom grupom pacijenata? Odgovor je ne. Kod pacijenata s ovako tekom bolesti srca ne dolazi do spontanog ozdravljenja. Drugi nain da se provjeri vjerojatnost tolikog uspjeha je da se pogleda pet pacijenata koji su se povukli iz programa dijete i nastavili sa standardnom njegom. Od 1995. tih pet ljudi bili su rtve deset novih koronarnih dogaaja.12 U meuvremenu, - 2003. sedamnaest godina od poetka studije svi pacijenti koji slijede dijetu osim jednog jo uvijek su ivi, zaavi u svoje sedamdesete i osamdesete godine. 4 5 Moe li bilo koji ovjek zdravog razuma osporiti ove rezultate? ini se daje to nemo gue. Ne budete li upamtili nita drugo iz ovog poglavlja, zapamtite rezultat etrdeset t devet prema jedan: etrdeset i devet koronarnih dogaaja prije prehrane cjelovitim

KINESKA STUDIJA

B O L N A SRCA

biljnim namirnicama te nula dogaaja za one pacijente koji su se drali prehrane cjelovitim biljnim namirnicama. Dr. Esselstyn je postigao ono to Velika znanosti pokuava postii, bez uspjeha, ve vie od pedeset i pet godina: pobijedio je srane bolesti.

n u

a 95 mg/dl. Po proteku godine dana uestalost, trajanje i teina njihovih bolova grudima drastino su pali. Osim toga, bilo je jasnije da to su se pacijenti stroe

pridravali preporuka u vezi s nainom ivota njihova su se srca bolje oporavljala. Kod pacijenata koji su se najstroe pridravali preporuka tijekom godine dolo je do smanjenja blokada od preko 4%. etiri posto moe zvuati malo, ali sjetimo se da se bolest srca razvija kroz itav ivot, pa je promjena od 4% u samo godinu dana fanta stian rezultat. Ukupno gledano, kod 82% posto pacijenata iz pokusne grupe dolo je do povlaenja bolesti tijekom godine dana. Kontrolna grupa nije prola tako dobro, usprkos tome to je primala uobiajenu nje gu. Njihovi bolovi u grudima pogorali su se u pogledu uestalosti, trajanja i teine. Primjerice, iako je kod pokusne skupine dolo do 9 1 % smanjenja uestalosti bolova u grudima, kod kontrolne grupe dolo je do porasta uestalosti bolova u grudima od 165%. Njihove razine kolesterola bile su znatno loije od razina kod pokusnih paci jenata, a blokade u njihovim arterijama takoer su se pogorale. Pacijenti koji su se najmanje pridravali promjena prehrane i naina ivota imali su poveanje blokada od 8% tijekom godine.
46

DR. DEAN ORNISH

U proteklih petnaest godina jo jedan velikan na ovom podruju - dr. Dean Ornish - odigrao je znaajnu ulogu u stavljanju prehrane u sredite zanimanja medicine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveuilita Harvard, popularni mediji po sveuju mu veliku panju, uspio je postii da njegov plan lijeenja sranih bolesti pokrivaju mnogi osiguravatelji i napisao je nekoliko bestselera. Ako ste uli za pove zanost izmeu prehrane i sranih bolesti, lako je mogue da je to bilo zbog rada dr. Ornisha. Njegovo najpoznatije istraivanje bilo je Ispitivanje naina ivota i srca u kojem je dva deset i osam pacijenata sa sranim bolestima tretirao iskljuivo promjenama naina ivota. "' Te je pacijente podvrgnuo eksperimentalnom planu tretiranja, a dodatnih dvadeset pacijenata podvrgnuo je standardnom planu tretiranja. Paljivo je pratio obje skupine i mjerio nekoliko indikatora zdravlja, ukljuujui zaepljenja arterija, razine kolesterola i teinu. Plan tretiranja dr. Ornisha posve se razlikovao od standarda moderne visokotehnoloke medicine. Tijekom prvog tjedna tretiranja dvadeset i osam pacijenata smjestio je u hotel i govorio im to moraju raditi kako bi preuzeli kontrolu nad svojim zdravljem. Zatraio je od njih da se barem godinu dana pridravaju dijete na bazi biljnih namir nica siromanih mastima. Svega desetak posto njihovih kalorija trebalo je potjecati od masti. Mogli su jesti hrane koliko su htjeli, sve dok je ona bila na popisu prihvatljivih namirnica, to je ukljuivalo voe, povre i itarice. Kao to su istraivai primijetili: Nisu bili doputeni nikakvi ivotinjski proizvodi osim bjelanjka jajeta i jedne alice nemasnog mlijeka ili jogurta dnevno.))"' Osim dijete, skupina je trebala vjebati razne oblike kontrole stresa, ukljuujui meditaciju, vjebe disanja i vjebe oputanja ba rem sat vremena dnevno. Od pacijenata se takoer trailo da vjebaju tri sata tjedno intenzitetom prilagoenim teini njihove bolesti. Kako bi pacijentima pomogao da ostvare te promjene naina ivota, grupa se sastajala dvaput tjedno po etiri sata radi pruanja uzajamne podrke. Dr. Ornish i njegova istraivaka grupa nisu koristili nikakve lijekove, kirurgiju ili tehnologiju u tretiranju spomenutih pacijenata. 46 Pokusni pacijenti pridravali su se gotovo svega to su istraivai od njih traili, a bili su nagraeni poboljanim zdravljem i vitalnou. U prosjeku, njihov ukupni koleste rol pao je s 227 mg/dl na 172 mg/dl, a njihov lo LDL kolesterol pao je sa 152 mg/dl
1

Vjerujem da smo izmeu dr. Ornisha, dr. Esselstyna i drugih prije njih, poput dr. Morrisona, pronali strateku vezu u naem borbenom planu za bolesti srca. Lije enja dijetom ne samo to ublaavaju simptome bolova u srcu nego lijee i uzrok sranih bolesti i mogu sprijeiti budue koronarne dogaaje. Ni u Klinici Cleveland ni bilo gdje drugdje ne postoje kirurki ili kemijski tretmani za srane bolesti koji bi se mogli usporediti s ovim impresivnim rezultatima.

BUDUNOST
Budunost je ispunjena nadom. Danas znamo dovoljno da gotovo potpuno elimi niramo bolesti srca. Ne samo to znamo prevenirati bolest, ve znamo i kako ju uspjeno lijeiti. Ne moramo otvarati grudni ko kako bismo preusmjerili arterije i ne trebamo do kraja ivota ivjeti s jakim lijekovima u krvi. Hranei se pravim namirnicama naa srca moemo odrati zdravima. Sljedei je korak primjena tog prehrambenog pristupa u veim razmjerima, a to je upravo ono na emu dr. Dean Ornish trenutno radi. Njegova istraivaka grupa pokrenula je Viecentarski projekt za demonstraciju naina ivota koji predsta vlja budunost zdravstvene njege za srane bolesti. Timovi zdravstvenih radnika na osam razliitih lokacija obueni su da lijee pacijente sa sranim bolestima intervencijskim programom naina ivota koji je sastavio dr. Ornish. U progra mu mogu sudjelovati pacijenti s dokumentiranom bolesti srca koja je dovoljno ozbiljna da zahtijeva kirurki zahvat. Umjesto za operaciju, mogu se prijaviti za

134

KINESKA STUDIJA

BOLNA SRCA
Te uvaene organizacije amerikoj javnosti ne nude najnovije znanstvene spo znaje. Iako nam govore da je razina ukupnog kolesterola u krvi od 200 mg/dl poeljna, znamo da 35% sranih
so

jednogodinji program naina ivota. Program je pokrenut 1993., a do 1998. bilo je etrdeset programa osiguranja koji su pokrivali trokove za izabrane pacijente.
32

Od 1998. gotovo 200 ljudi sudjelovalo je u Projektu naina ivota, a rezultati su fenomenalni. Nakon jedne godine lijeenja 6 5 % pacijenata eliminiralo je svoje bolove u grudima. Osim toga, uinak je bio dugotrajan. Nakon tri godine preko 6 0 % pacijenata i dalje je izvjetavalo da nema bolove u grudima. se preko milijun kirurkih zahvata zbog bolesti srca.
32 32

udara pogaa

Amerikance

koji

imaju

razine

kolesterola izmeu 150 i 200 mg/dl

(stvarno sigurna razina kolesterola je ispod

150 mg/dl). Takoer znamo da se najagresivniji obrat razvoja srane bolesti ikada demonstriran dogodio kad su masti inile samo 10% ukupnog kalorijskog unosa. Studije su jasno pokazale da mnogi pacijenti koji slijede umjerenije naine pre hrane koje preporuuje vlada doivljavaju napredovanje bolesti srca.
51

Ekonomske koristi jednako su velike kao i koristi za zdravlje. Svake godine izvede U 2 0 0 2 . usluge lijenika i bolnika njega za pacijente s bolestima srca kotali su 78,1 milijardu dolara (to ne ukljuuje trokove lijekova i trokove kune zdravstvene njege ili starakog do ma). Samo procedura angioplastike kota 31.000 dolara, a ugradnja premosnice kota 46.000 dolara.
32 2

Nedune

rtve su zdravstveno osvijeteni Amerikanci koji slijede te preporuke, odravaju i svoj ukupan kolesterol na vrijednosti oko 180 ili 190 mg/dl, samo kako bi bili 'nagraeni' sranim udarom koji vodi do prerane smrti. Kao kruna svega, Nacionalni program za edukaciju o kolesterolu opasno pie: Promjene naina ivota najekonominiji su nain smanjenja rizika od K B S a [koronarne bolesti srca]. Usprkos tome, kako bi postigle maksimalnu korist, mnoge osobe morat e uzimati lijekove za smanjenje LDL-a [kolesterola].
49

Kao otar kontrast tome, jednogodinji intervencijski pro

gram naina ivota kota samo 7.000 dolara. Usporeujui pacijente koji su proli program naina ivota s onima koji su se podvrgnuli tradicionalnom kirurkom tretmanu, dr. Ornish i njegovi kolege pokazali su kako intervencijski program naina ivota smanjuje trokove u prosjeku za 30.000 dolara po pacijentu.
32

Nije nikakvo udo to zdravlje Amerike propada. Prehrambene preporuke za najbolesnija srca meu nama, koje daju navodno ugledne institucije, ozbiljno su razblaene i praene upozorenjem da emo vjerojatno ionako morati uzimati li jekove do kraja ivota. Nae vodee organizacije strahuju da ih nitko ne bi posluao kad bi zagovarale neto vie od umjerenih promjena. Ali naini prehrane koje preporuuje establi ment nisu ni priblino tako zdravi kao prehrana za koju se zalau dr. Esselstyn i dr. Ornish. injenica je da razina kolesterola u krvi od 200 mg/dl nije sigurna, prehrana s 3 0 % masti nije siromana mastima a jedenje hrane koja sadri ita vie od 0 mg kolesterola nije zdravo. Nae zdravstvene institucije namjerno zava ravaju javnost u pogledu bolesti srca, a sve u ime umjerenosti. Bez obzira misle li znanstvenici, lijenici i kreatori politika da e se javnost mi jenjati ili ne, obini ljudi moraju biti svjesni da je prehrana od cjelovitih biljnih namirnica daleko najzdravija prehrana. U svom plodonosnom radu o prekretnikom Ispitivanju naina ivota i srca, autori dr. Ornish i njegovi znanstveni kolege piu: Smisao nae studije bio je utvrditi to je istina, a ne to je provedivo [moj naglasak]. 4 ( ' Danas znamo to je istina: prehrana od cjelovitih biljnih namirnica moe sprijeiti i lijeiti bolest srca, spaavajui stotine tisua Amerikanaca svake godine. Dr. William Castelli, dugogodinji direktor Framinghamske studije srca, ugaonog ka mena istraivanja bolesti srca, podrava prehranu od cjelovitih biljnih namirnica. Dr. Esselstyn, koji je demonstrirao najznaajnije lijeenje bolesti srca u itavoj povijesti medicine, podrava prehranu od cjelovitih biljnih namirnica.

Ostaje jo mnogo posla. Zdravstveni establiment ureen je tako da profitira o'd kemijskih i kirurkih intervencija. Prehrana je jo uvijek u podreenom poloaju u odnosu na lijekove i kirurgiju. Jedna od kritika koje se neprestano upuuju argumentu prehrane je da pacijenti ne ele provoditi tako korjenite promjene. Jedan lijenik optuuje da pacijenti dr. Esselstyna mijenjaju svoje prehrambene navike samo zbog Esselstynovog fanatinog vjerovanja.
47

Ta kritika ne samo

to je pogrena i uvredljiva za pacijente, nego i sama sebe ostvaruje. Ako lijenici ne vjeruju da e pacijenti promijeniti svoju prehranu, zanemarivat e razgovore o prehrani, ili e to initi na neprijazan, omalovaavaju nain. Nema veeg nepo tovanja koje lijenik moe iskazati pacijentima od toga da im uskrati informacije koje im potencijalno mogu spasiti ivot a na temelju pretpostavke da pacijenti ne ele promijeniti svoj nain ivota. Dobronamjerne institucije nisu izuzete od takve uskovidnosti. Ameriko udru enje za srce preporuuje prehranu za srane bolesti koja daje prednost umje renosti, a ne znanstvenoj istini. Nacionalni program za edukaciju o kolesterolu ini istu stvar. Te organizacije prikazuju umjerene naine prehrane s trivijalnim promjenama kao ciljeve zdravog naina ivota. Ako imate visok rizik od bolesti srca, ili ako ste ve oboljeli, preporuuju vam da usvojite prehranu koja sadri 3 0 % ukupnih kalorija u obliku masti ( 7 % ukupnih kalorija u obliku zasienih masti) i manje od 200 mg kolesterola dnevno u hrani. ' od 2 0 0 mg/dl.
49 48 49

Po njima, takoer bismo

trebali odravati nau razinu ukupnog kolesterola u krvi ispod poeljne razine

136

137

KINhbKA SIU Dl J A

Dr. Ornish, pionir lijeenja bolesti srca bez lijekova ili kirurgije koji je dokazao iroke ekonomske koristi za pacijente i osiguravatelje, podrava prehranu od cje lovitih biljnih namirnica. Ovo je vrijeme velike nade i izazova, vrijeme kada ljudi mogu kontrolirati svoje zdra vlje, jedan od najboljih i najsuosjeajnih lijenika koje sam upoznao najbolje je to izrazio: Kolektivna savjest i volja nae struke na kunji su kao nikad pri je. Sada je vrijeme da smognemo hrabrosti za legendarna djela.
- Dr. Caldwell B. Esselstyn, ml.8

Pretilost
M O D A S T E ULI V I J E S T .

Moda su vam zapele za oko zapanjujue statistike o pretilosti meu Amerikancima. Moda ste jednostavno zapazili da, u usporedbi s prije nekoliko godina, vie ljudi u vaoj trgovini ima prekomjernu tjelesnu teinu. Moda ste bili u uionicama, na igralitima ili u centrima za cjelodnevni boravak i primijetili koliko je djece ve obogaljeno prekomjernom teinom i ne moe pre trati ni sedam-osam metara bez da se zadie. Nau borbu s debljinom ovih je dana teko ne primijetiti. Otvorite novine ili magazin, ukljuite radio ili televizor i shvatit ete da Amerika ima problema s debljinom. U stvari, dvoje od troje odraslih Amerikanaca prekomjerne je teine, a jedna treina odraslog stanovnitva pretila je. Ne samo da su te brojke visoke, ve je i stopa njihovog rasta zlokobna (slika 1.2). 1 Ali to znae izrazi prekomjerna teina i pretilost? Veliina tijela standardno se izraava indeksom tjelesne mase ( I T M ) . On predstavlja odnos teine tijela (u kilogramima, kg) prema visini tijela (u metrima na kvadrat, m 2 ) . Prema veini slubenih standarda, imate prekomjernu tjelesnu teinu ako vam je I T M preko 2 5 , a pretili ste ako imate I T M preko 30. Ista ljestvica koristi se i za mukarce i za ene. Moete odrediti va I T M koristei tablicu 6.1, koja sadri potrebne infor macije u funtama i inima.

138

PRETILOST

Djeca s prekomjernom teinom suoavaju se sa irokim rasponom psiholokih i so cijalnih izazova. Kao to znate, djeca imaju obiaj biti otvorena i uvredljivo iskrena, igralite ponekad moe biti nemilosrdno mjesto. Predebeloj djeci tee je sklapati pri jateljstva i esto ih smatraju lijenima i nemarnima. Imaju vee izglede za probleme s ponaanjem i uenjem, a nisko samopotovanje koje se lako moe formirati tijekom adolescencije moe trajati zauvijek.3 Mladi ljudi s prekomjernom tjelesnom teinom takoer imaju veliku vjerojatnost da e se suoiti s brojnim medicinskim problemima. Cesto imaju poviene razine kole sterola, to moe biti predznak mnogih pogubnih bolesti. Vei su izgledi da e imati problema s netolerancijom glukoze i, posljedino - dijabetes. Dijabetes tipa 2, koji se ranije viao iskljuivo kod odraslih, u strelovitom je porastu medu adolescentima. (Pogledati poglavlja sedam i devet za detaljniju raspravu o dijabetesu u djetinjstvu.) Povieni krvni tlak devet se puta ee javlja meu pretilom djecom. Apneja u snu, koja moe uzrokovati neurokognitivne probleme, javlja se kod svakog desetog preti log djeteta. Velik broj problema s kostima ei je kod pretile djece. 1 to je najvanije, prelila mlada osoba ima daleko vee izglede da postane pretila odrasla osoba, 1 to uvelike poveava vjerojatnost od doivotnih zdravstvenih problema.

POSLJEDICE PO ODRASLE OSOBE

Ako ste pretili, moda neete biti u stanju raditi mnoge stvari koje bi va ivot mogle uiniti zabavnijim. Mogli biste otkriti da se ne moete ivahno igrati s vaim unucima (ili s vaom djecom), etati na due udaljenosti, sudjelovali u sportovima, pronai udobno sjedite u kinu ili avionu ili imati aktivan seksualni ivot. tovie, ak i mirno sjediti u naslonjau moe vam biti nemogue bez bolova u leima ili zglobovima. Mnogima pri stajanju trpe koljena. Noenje prevelike teine moe drastino utjecati na tjelesnu pokretljivost, rad, mentalno zdravlje, sliku o sebi i socijalni ivot. Kao to vidite, nije rije o smrti: zapravo se radi o proputanju mnogih ugodnih stvari u ivotu.
4

Jasno je da nitko ne eli biti predebeo. Zastoje, dakle, od troje odraslih Amerikanaca dvoje predebelo? Zato je jedna treina stanovnitva pretila? Problem nije u nedostatku novca. U 1999. godini trokovi medicinske skrbi pove zani s pretilou procijenjeni su na 70 milijardi.5 U 2002. samo tri godine kasnije, Ameriko udruenje za pretilost te je trokove procijenilo na 100 milijardi. 6 To nije sve, dodajte jo 30-40 milijardi izravno iz naih depova koje troimo, pokuavajui se obraniti od suvinih kilograma. 5 Provoenje posebnih planiranih dijeta za mr avljenje i gutanje pilula za smanjenje apetita ili promjenu metabolizma postali su nacionalna zabava.

DJECA
Moda je najdepresivniji element nae zbrke s debljinom rastui broj djece s preko mjernom teinom i pretilou. Oko 15% amerike djece i omladine (u dobi od est do devetnaest godina) ima prekomjernu tjelesnu teinu. Dodatnih 15% u opasnosti je da takvo postane. 2

141

KINESKA STUDIJA

PRETILOST

To je ekonomska crna rupa koja usisava na novac ne pruajui nam nita zauzvrat. Zamislite da platite 40 dolara vodoinstalateru da vam popravi sudoper koji curi, a onda dva tjedna kasnije cijevi odvoda eksplodiraju i poplave kuhinju, izazvavi tetu iji popravak kota 500 dolara. Kladim se da ne biste ponovno zvali istog tipa da vam popravi sudoper! Pa zato onda beskonano isprobavamo te planove za gubitak teine, knjige, napitke, energetske ploice i razne spravice kad ne pruaju ono to obeavaju? estitam ljudima to pokuavaju postii zdravu teinu. Ne dovodim u pitanje vrije dnost ili dostojanstvo ljudi s prekomjernom teinom nita vie nego to to inim sa rtvama raka. Moje kritike idu na raun drutvenog sustava koji doputa, pa ak i potie ovaj problem. Vjerujem, na primjer, da se guimo u oceanu posve pogrenih informacija koje u prevelikoj mjeri slue samo zgrtanju novca u tue depove. Ono to nam zaista treba je novo rjeenje koje se sastoji od pravih informacija za pojedin ce po cijeni koju si oni mogu priutiti.

povjerujte rezultatima nekih impresivnih istraivakih studija, velikih i malih, koje

s

talno iznova dokazuju da su vegetarijanci i vegani vitkiji od svojih mesojedskih pan

7 13

dana. Ljudi u tim studijama koji su vegetarijanci ili vegani mraviji su pet do trideset funti (2,27-13,62 kg) od svojih sunarodnjaka. " U posebnoj intervencijskoj studiji subjektima s prekomjernom teinom reeno je da jedu koliko god ele od namirnica koje su bile preteno siromane mastima, cjelovite i biljnog podrijetla. U tri tjedna ti su ljudi izgubili u prosjeku sedamnaest funti (7,72 kg).
14

U Pritikin centru 4.500 pacijenata koji su proli kroz njihov troljedni program

postigli su sline rezultate. Dajui im preteno prehranu na biljnoj bazi i potiui vje bu, Centar je utvrdio da su njihovi klijenti izgubili 5,5% svoje tjelesne teine unutar tri tjedna.
15

Evo objavljenih rezultata drugih intervencijskih studija u kojima je koritena prehrana siromana mastima, sastavljena od cjelovitih namirnica preteno biljnog podrijetla: Otprilike dvije do pet funti (0,91-2,27 kg) izgubljenih nakon dvanaest dana
16

RJEENJE
Rjeenje za gubitak teine je prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, uz razumnu koliinu vjebanja. To je dugorona promjena naina ivota, a ne pomodno instant-rjeenje koja moe pruiti dugotrajan gubitak teine uz minimiziranje opa snosti od kroninih bolesti. Jeste li ikada upoznali nekoga tko redovito konzumira svjee voe, povre i hranu od cjelovitih itarica - a rijetko ili nikad konzumira meso ili bezvrijednu hranu poput ipsa, pomfrita i okoladnih prutia? Kakva je njegova ili njena teina? Poznajete li vie takvih ljudi vjerojatno ste primijetili da obino imaju zdravu teinu. Sada razmi slite o tradicionalnim kulturama irom svijeta. Razmislite o tradicionalnim azijskim kulturama (kineskoj, japanskoj, indijskoj), gdje nekoliko milijardi ljudi tisuama go dina jede uglavnom biljnu hranu. Teko je zamisliti te ljude - barem je donedavno bilo - pretilima. Sada zamislite tipa koji kupuje dva hot-doga i naruuje svoje drugo pivo na bejzbolskoj utakmici, ili enu koja naruuje cheeseburger i pomfrit u lokalnom fast-food re storanu. Ovi ljudi izgledaju drugaije, zar ne? Naalost, tip koji slasno vae svoje hot-dogove i pijucka pivo rapidno postaje sveamerika slika. Pojedini posjetitelji iz drugih zemalja rekli su mi da je jedna od prvih stvari koje su primijetili kad su stigli u nau dragu zemlju ogroman broj debelih ljudi. Za rjeenje tog problema nisu potrebni arobni trikovi ili kompleksne jednadbe koje ukljuuju krvne grupe, brojanje ugljikohidrata ili preispitivanje svoje savjesti. Jedno stavno vjerujte svojim zapaanjima o tome tko je vitak, krepak i zdrav, a tko nije. Ili

Desetak funti (4,54 kg) izgubljenih u tri tjedna

17,18

esnaest funti (7,26 kg) izgubljenih kroz dvanaest tjedana 19 Dvadeset i etiri funte (10,89 kg) izgubljene nakon jedne godine 2 0 Svi ti rezultati pokazuju da e vam prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podri jetla pomoi da skinete kilograme i, k tomu, da se to moe dogoditi brzo. Jedino je pitanje koliko kilograma moete izgubiti. U veini tih studija, ljudi koji su skinuli najvie kilograma bili su oni koji su u startu imali najvie suvine teine. 21 Nakon poetnog gubitka kilograma teina se dugorono moe odravati ostankom na takvoj prehrani. I to je najvanije, gubljenje teine na ovaj nain u skladu je s dugoronim zdravljem. Naravno, neki ljudi mogu biti na biljnoj prehrani a da ipak ne izgube na teini. Postoji nekoliko razloga za to. Prvo i najvanije, gubljenje tjelesne teine na biljnoj prehrani mnogo je manje vjerojatno ukoliko prehrana ukljuuje previe rafiniranih ugljikohi drata. Od slatkia, kolaca i tjestenine se ne mravi. Ta je hrana bogata brzo probavlji vim eerima i krobom, a kad je rije o kolaima, esto je vrlo bogata i mastima. Kao to je spomenuto u etvrtom poglavlju, te visokorafinirane, neprirodne namirnice nisu dio djelotvorne biljne prehrane koja smanjuje tjelesnu teinu i promie zdravlje. To je jedan od glavnih razloga zato optimalnu prehranu obino zovem prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijeda. Obratite pozornost na to da strogo vegetarijanska prehrana nije nuno isto to i pre hrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla. Neki ljudi postanu vegetarijanci samo kako bi meso zamijenili mlijenim proizvodima, dodatnim uljima i rafinira-

KINtSKA STUDIJA

PRETILOST

nim ugljikohidratima, ukljuujui tjesteninu od rafiniranih itarica, slatkie i kolae. Takve ljude zovem junk-food vegetarijancima zato to ne jedu hranjive namirnice. Drugi razlog zato gubitak teine moe biti nedostian jest taj da se ovjek nikad ne bavi tjelesnim aktivnostima. Razumna koliina tjelesne aktivnosti koja se redovito prakticira moe pruati velike koristi. Kao tree, neki ljudi mogu imati obiteljsku predispoziciju za prekomjernu tjelesnu teinu, to im dodatno oteava gubljenje kilograma. Ukoliko ste jedan od njih, jedino to vam mogu rei je da vjerojatno morate biti posebno rigorozni u vaoj prehrani i vjebanju. U ruralnoj Kini primijetili smo da pretili ljudi jednostavno ne postoje, iako kineski imigranti u zapadnim zemljama podlijeu pretilosti. U dananje vrije me, kako prehrambene i ivotne navike ljudi u Kini postaju sve slinije naima, i nji hova tijela postaju slinija naima. Nekima od tih ljudi s genetskim predispozicijama nije potrebno mnogo loe hrane prije nego to im promjena prehrane pone stvarati probleme. Odravanje tjelesne teine dugoroan je ivotni izbor. Trikovi koji izazivaju impre sivno velike, brze gubitke kilograma dugorono ne djeluju. Kratkotrajni dobici ne bi trebali dolaziti uz dugotrajne nevolje kao to su problemi s bubrezima, bolesti srca, rak, tegobe s kostima i zglobovima te drugi problemi koje mogu izazvati hit-dijete. Ako se teina nakupljala sporo, tijekom mjeseci i godina, emu oekivati da ete ju na zdrav nain skinuti u nekoliko tjedana? Odnos prema gubljenju teine kao prema utrci ne djeluje: samo ini da osoba koja je na dijeti snanije eli zavriti s dijetom i vratiti se na prehrambene navike koje su je i dovele do potrebe za skidanjem kilo grama. Jedna vrlo opsena studija 21.105 vegetarijanaca i vegana
13

koji stavimo u usta. To je bezbrian nain jedenja. Dajte svom tijelu pravu hranu i ono e raditi pravu stvar. TJ nekim studijama se pokazalo da osobe koje slijede prehranu cjelovitim namirni cama biljnog podrijetla, siromanu mastima, konzumiraju manje kalorija. To nije zato to se izgladnjuju. Nasuprot, vjerojatno provode vie vremena jedui i pojedu vei volumen hrane od osoba koje jedu meso.
22

Razlog je to to voe, povre i ita

rice - kao cjelovite namirnice - imaju daleko manju energetsku gustou od hrane ivotinjskog podrijetla i dodanih masti. Svaka lica ili alica te hrane sadri manje kalorija. Imajte na umu da masti imaju devet kalorija po gramu, dok ugljikohidrati i bjelanevine imaju samo etiri kalorije po gramu. K tome, cjelovito voe, povre i itarice imaju mnogo vlakana koja daju osjeaj sitosti,
22,23

a pritom ne daju gotovo

nikakav kalorijski doprinos vaem obroku. Tako jedui zdrav obrok moete sma njiti broj unesenih, probavljenih i apsorbiranih kalorija, ak i ako jedete znaajno vie hrane. Meutim, samo po sebi, to jo uvijek ne objanjava koristi od prehrane cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla. Iste kritike koje sam iznio protiv Atkinsove dije te i drugih popularnih low-carb (ugljikohidratima siromanih) dijeta vrijede i za kratkorone studije u kojima subjekti konzumiraju manje kalorija dok konzu miraju hranu biljnog podrijetla. Dugorono gledano, tim e subjektima biti vrlo teko nastaviti konzumirati neuobiajeno niske koliine kalorija: gubitak teine zbog ogranienja kalorija rijetko dovodi do dugoronog gubitka teine. To je razlog zato druge studije imaju odluujuu ulogu u objanjenju zdravstvene koristi od prehrane cjelovitim biljnim namirnicama, studije koje pokazuju da uinak gubitka kilograma nije rezultat samo ogranienja kalorija. Te studije dokumentiraju injenicu da vegetarijanci konzumiraju istu koliinu ili ak znatno vie kalorija od njihovih mesojedskih pandana, ali su ipak vitkiji.11,24-25 Kine ska studija je pokazala da ruralni Kinezi koji konzumiraju biljnu prehranu zapravo unose znatno vie kalorija po kilogramu tjelesne teine od Amerikanaca. Veina ljudi automatski bi pretpostavila da su ti ruralni Kinezi tei od svojih mesojed skih pandana. Ali evo iznenaenja: ruralni Kinezi su ipak vitkiji iako konzumiraju vei volumen hrane i vie kalorija. Taj se uinak nesumnjivo moe velikim dijelom pripisati veoj tjelesnoj aktivnosti ... ali to je usporedba prosjenih Amerikanaca i najmanje aktivnih Kineza, onih koji rade uredske poslove. Osim toga, studije pro vedene u Izraelu 2 4 i Ujedinjenom Kraljevstvu," koje ne predstavljaju prvenstveno poljoprivredne kulture, takoer pokazuju da vegetarijanci mogu konzumirati je dnako ili znaajno vie kalorija te i dalje imati manju teinu. U emu je tajna? imbenik koji sam ve spomenuo je proces termogeneze tj. nae stvaranje tjelesne topline prilikom metabolizma. Primijeeno je da vegetarijanci

utvrdila je da je

indeks tjelesne mase bio ...nii medu onima koji su se svoje prehrane pridravali pet ili vie godina u usporedbi s ljudima koji su bili na takvoj prehrani manje od pet godina.

ZATO E DJELOVATI U VAEM SLUAJU

Dakle, rjeenje za problem gubitka kilograma postoji. Ali kako ga primijeniti na vla stiti ivot? Prije svega, odbacite svaku pomisao o brojanju kalorija. Openito govorei, moete jesti koliko god elite i jo uvijek gubiti kilograme - sve dok jedete pravu vrstu hra ne. (Za detalje pogledati dvanaesto poglavlje.) Kao drugo, prestanite oekivati rtve, odricanje ili bezukusnost, nema potrebe. Osjeaj gladi znak je da neto nije u redu, a produena glad dovodi do toga da vae tijelo u obrani pone usporavati opi meta bolizam. Osim toga, u naim tijelima postoje mehanizmi koji prirodno omoguavaju pravoj vrsti biljne hrane da nas hrani, bez da moramo razmiljati o svakom zalogaju

KINESKA STUDIJA

PRETILOST

imaju blago viu stopu metabolizma pri odmoru,

26

to znai da sagorijevaju malo vie

27

Sada moemo kombinirati neka doista zanimljiva zapaanja o tjelesnoj teini. Biljna prehrana djeluje na ravnoteu kalorija tako da odrava tjelesnu teinu pod kontrolom na dva naina. Kao prvo, odbacuje kalorije u obliku tjelesne topline umjesto da ih po hranjuje kao tjelesne masti, a nije potrebna velika koliina kalorija da se stvori velika razlika tijekom godine dana. Kao drugo, biljna prehrana potie veu tjelesnu akti vnost. I, kako tjelesna teina pada postaje lake biti tjelesno aktivan. Prehrana i vjeba djeluju zajedno na smanjenje tjelesne teine i poboljanje cjelokupnog zdravlja.

unesenih kalorija u tjelesnu toplinu umjesto da ih pohranjuju kao tjelesne masti.

Relativno malo poveanje stope metabolizma dovodi do sagorijevanja velikog broja kalorija tijekom dvadeset i etiri sata. Najvei dio znanstvene osnove za vanost te pojave iznesen je u etvrtom poglavlju.

VJEBANJE
Utjecaj koji tjelesna aktivnost ima na skidanje kilograma oigledan je. Znanstveni dokazi to potvruju. U nedavnom pregledu svih vjerodostojnih studija usporeen je odnos izmeu tjelesne teine i vjebanja.
28

KRETANJE U PRAVOM SMJERU

Pretilost je najzlokobniji nagovjetaj loeg zdravstvenog stanja s kojim se zapadne nacije trenutno suoavaju. Deseci milijuna ljudi postat e onesposobljeni, stvarajui naim zdravstvenim sustavima dosad nevieno optereenje. Brojni ljudi i institucije rade na ublaavanju ovog problema, ali njihove toke napada esto su nelogine i rezultat loe informiranosti. Kao prvo, postoje mnoga obeanja i trikovi za brzo rjeenje. Pretilost nije stanje koje se moe rijeiti u nekoliko tjedana pa ak ni mjeseci, stoga biste se trebali kloniti dijeta, napitaka i pilula koje dovode do brzog gubitka kilograma, bez da obeavaju dobro zdravlje u budunosti. Dijeta koja kratkorono pomae skinuti kilograme mora biti ista ona dijeta koja dugorono stvara i odrava zdravlje. Kao drugo, usredotoenost na pretilost kao neovisnu, izoliranu 3 2 3 3 bolest pogrena je. Razmatranje pretilosti na taj nain usmjerava nau panju na potragu za specifinim lijekovima uz ignoriranje drugih bolesti s kojima je pretilost usko povezana. Drugim rijeima, rtvujemo kontekst. Osim toga, apelirao bih da ignoriramo miljenje kako bi poznavanje njezine genetske podloge moglo kontrolirati pretilost. Prije nekoliko godina, 34 36 otkrie gena pretilosti dobilo je velik publicitet. Zatim je otkriven i drugi gen povezan s pretilou, a onda i trei, etvrti i tako dalje. Smisao potrage za genom pretilosti je da se istrai vaima omogui da razviju lijek koji e biti u stanju ponititi ili inaktivirati temeljni uzrok pretilosti. To je izuzetno kratkovidno kao i neproduktivno. Vjerovanje da su odreeni prepoznatljivi geni temelj pretilosti (tj. sve je u obitelji) takoer nam omo guuje da fatalistiki okrivljujemo uzrok koji ne moemo kontrolirati. Mi moemo kontrolirati uzrok. On je na vrhu nae vilice.

Utvreno je da su ljudi koji su bili fiziki

aktivniji imali manju tjelesnu teinu. Drugi niz studija pokazao je da redovito vjeba nje pomae da se kilogrami koji su izvorno skinuti kroz programe vjebi ne vrate. Ni tu nema nikakvih iznenaenja. Zapoeti i zavriti program vjebi nije dobra zamisao. Bolje je ukomponirati ga u va nain ivota kako biste stekli bolju opu kondiciju i zadrali je, a ne samo sagorijevali kilograme. Koliko je vjebanja potrebno da se zatitimo od suvinih kilograma? Gruba procjena na temelju jednog dobrog pregleda sugerira da svega petnaest do etrdeset i pet mi nuta svakodnevnog vjebanja odrava tjelesnu teinu koja je jedanaest do osamnaest funti (5-8,17 kg) manja nego to bi inae bila. Zanimljivo, ne bismo trebali zaboraviti nau spontanu tjelesnu aktivnost, onu koja je povezana sa svakodnevnim ivotnim poslovima. Na to moe otpasti 100-800 kalorija dnevno (kcal/d). 2 9 , 3 0 Ljudi koji su redovito na nogama i rade fiziki zahtjevnije poslove u velikoj su prednosti pred onima koji su zarobljeni sjedilakim nainom ivota. Prednosti kombiniranja prehrane i vjebe u kontroli tjelesne teine pojasnila mi je jedna vrlo jednostavna studija koja je ukljuivala nae pokusne ivotinje. Sjetite se da smo naim pokusnim ivotinjama davali hranu koja je sadravala ili tradicionalnih 2 0 % kazeina (bjelanevina kravljeg mlijeka) ili mnogo niih 5% kazeina. takori koji su konzumirali prehranu s 5% kazeina imali su zapanjujue niu stopu raka, nie razine kolesterola u krvi i dulji ivotni vijek. Oni su takoer konzumirali neto malo vie kalorija, ali su ih sagorijevali kao tjelesnu toplinu. Tijekom tih pokusa neki od nas primijetili su da izgleda kako su ivotinje na 5% ka zeina aktivnije od ivotinja na 2 0 % kazeina. Kako bismo to provjerili zatvarali smo takore hranjene s 5% ili 2 0 % kazeina u kaveze opremljene kotaima za vjebanje s ugraenim brojanicima koji su biljeili broj okretaja kotaa. Ve tijekom prvog dana ivotinje hranjene s 5% kazeina dobrovoljno su vjebale u kotau otprilike dvostruko vie od ivotinja hranjenih s 20% kazeina.31 Kroz dva tjedna trajanja studije ivotinje hranjene s 5% kazeina nastavile su znatno vie vjebati.

146

147

Dijabetes
D I J A B E T E S TIPA 2 , najei oblik, esto prati pretilost. Dok kao nacija nastavljamo dobivati na teini naa stopa dijabetesa nekontrolirano raste. U osam godina - od 1990. do 1998. - uestalost dijabetesa porasla je 33%. 1 Preko 8% odraslih Amerika naca ima dijabetes, kao i preko 150.000 mladih. To znai 16 milijuna Amerikanaca. Koja je najstranija brojka? Jedna treina ljudi s dijabetesom jo ne zna da ga ima. 2 Znate da je situacija ozbiljna kada naa djeca u doba puberteta postaju rtve dijabe tesa koji je obino rezerviran iskljuivo za odrasle ljude starije od etrdeset godina. Jedne novine nedavno su ilustrirale epidemiju priom o djevojci koja je s petnaest godina bila teka 350 funti (159 kg), imala odrasli tip dijabetesa i ubrizgavala si inzulin triput dnevno. 3 to je dijabetes, zato bi nas on trebao zanimati i kako sprijeiti da se dogodi nama?

DVA LICA ISTOG VRAGA

Gotovo svi sluajevi dijabetesa spadaju u tip 1 ili tip 2. Tip 1 razvija se kod djece i adolescenata, zbog ega ga ponekad zovu juvenilni dijabetes. Na taj oblik otpada 5 do 10 posto svih sluajeva dijabetesa. Tip 2, na koji otpada 90 do 95 posto svih sluajeva, nekada se javljao iskljuivo kod odraslih u dobi od etrdeset i vie godina, i zato se zvao adultni dijabetes. Ali budui daje do 4 5 % novih sluajeva dijabetesa kod djece onaj tipa 2,' dobno specifini nazivi se odbacuju a dva oblika dijabetesa jednostavno zovemo tip 1 i tip 2.'
1 2

KINESKA STUDIJA

DIJABETES

Kod oba tipa bolest poinje disfunkcijom metabolizma glukoze. Normalan metabo lizam odvija se ovako: Jedemo hranu Hrana se probavlja, a ugljikohidratni dio razgrauje se na jednostavne eere, od ega je velik dio glukoza Glukoza (krvni eer) ulazi u krv, a guteraa stvara inzulin za reguliranje njenog transporta i distribucije tijelom Inzulin, djelujui kao vratar, otvara vrata glukozi u razne stanice iz mnogih razloga. Dio glukoze pretvara se u kratkotrajnu energiju za trenutnu upotrebu u stanici, a dio se pohranjuje kao dugotrajna energija (masti) za kasniju upotrebu Kada osoba oboli od dijabetesa taj se metaboliki proces raspada. Dijabetiari tipa 1 ne mogu proizvesti odgovarajuu koliinu inzulina jer su stanice njihove guterae koje stvaraju inzulin unitene. Posljedica je to napada tijela na vlastite stanice, to di jabetes tipa 1 ini autoimunom bolesti. (O dijabetesu tipa 1 i drugim autoimunim bo lestima bit e govora u devetom poglavlju.) Dijabetiari tipa 2 mogu stvarati inzulin, ali inzulin ne obavlja svoj posao. To se zove otpornost na inzulin, to znai da kada inzulin pone davati zapovijedi za slanje krvnog eera, tijelo ne obraa panju. Inzulin postaje nedjelotvoran, a krvni eer se ne metabolizira na pravi nain. Zamislite vae tijelo kao aerodrom, opremljen ogromnim parkiralitima. Svaka je dinica vaeg krvnog eera jedan je putnik. Nakon obroka razina eera u vaoj krvi raste. U naoj analogiji, dakle, to znai da mnotvo putnika poinje pristizati na ae rodrom. Ljudi se dovoze, ostavljaju automobile na parkirnim mjestima i odlaze pje ice do postaje gdje bi ih aerodromski autobus trebao pokupiti. Dok va eer u krvi nastavlja rasti, parkiralita na aerodromu popunjavaju se do kraja i svi ljudi okupljaju se na autobusnim postajama. Aerodromski autobusi, naravno, predstavljaju inzulin. Na dijabetikom aerodromu, naalost, vladaju svakakvi problemi s autobusima. Na dijabetikom aerodromu tipa 1 autobusi jednostavno ne postoje. Jedini proizvoa aerodromskih autobusa u svemiru, kompanija Guteraa, zatvorena je. Na dijabeti kom aerodromu tipa 2 ima neto autobusa, ali oni ba dobro ne rade. U oba sluaja putnici nikada ne stignu tamo kamo ele otii. Dolazi do raspada aerodromskog sustava i nastaje kaos. U doslovnom smislu to odgovara porastu eera u krvi do opasnih razina. U stvari, dijabetes se dijagnosticira na temelju opaanja povienih razina eera u krvi ili njegovog izlijevanja u urin. Koji su dugoroni zdravstveni rizici od poremeaja metabolizma glukoze? Evo sae tka, preuzetog iz jednog izvjetaja Centara za kontrolu bolesti: 2 S r a n e bolesti

Komplikacije dijabetesa 2-4 puta vei rizik od smrti od bolesti srca Modani udar 2-4 puta vei rizik od modanog udara Povien krvni tlak Preko 7 0 % ljudi s dijabetesom ima povien krvni tlak Sljepilo Dijabetes je vodei uzrok sljepila meu odraslim osobama Bolesti bubrega Dijabetes je vodei uzrok posljednjih stadija bolesti bubrega Preko 100.000 dijabetiara bilo je na dijalizi ili transplantaciji bubrega u 1999. godini Bolesti ivanog sustava 60 do 70 posto dijabetiara boluje od blagog do tekog oteenja ivanog sustava Amputacije Preko 6 0 % svih amputacija donjih udova dogaa se kod dijabetiara Bolesti zuba Poviena uestalost i teina paradontoze koja moe dovesti do gubitka zuba Komplikacije u trudnoi Vea osjetljivost na druge bolesti Smrt

Suvremeni lijekovi i kirurgija ne mogu izlijeiti dijabetes. U najboljem sluaju, posto jei lijekovi dijabetiarima omoguavaju da odravaju u razumnoj mjeri funkciona lan nain ivota, ali ti lijekovi nikada nee izlijeiti uzrok bolesti. Kao posljedica toga, dijabetiari su suoeni s doivotnim uzimanjem lijekova, to dijabetes ini enormno skupom bolesti. Ekonomska cijena dijabetesa u SAD-u: preko 130 milijardi dolara godinje.
2

Ali postoji nada. U stvari, postoji mnogo vie od nade. Hrana koju jedemo ima enorman utjecaj na ovu bolest. Prava prehrana ne samo to prevenira nego i lijei dija betes. Kakva je to, dakle, prava prehrana? Vjerojatno pogaate to u rei, ali neka istraivanja govore za sebe.

KINhbKA S I U U I J A

DIJABETES

SAD GA VIDI, SAD GA NE VIDI

Poput veine kroninih bolesti, dijabetes se u nekim dijelovima svijeta javlja ee nego u drugima. To je poznato ve stotinama godina. Takoer je dobro dokumenti rano da se populacije koje biljee nisku stopu dijabetesa hrane drukije od populacija koje imaju visoku stopu dijabetesa. No, je li to samo sluajnost ili tu ima jo neeg?

istaknuli da je zemlja s najviom stopom dijabetesa, Urugvaj, imala prehranu lipino 'zapadnog' karaktera, budui je bogata kalorijama, ivotinjskim bjelanevinama, [ukupnim] mastima i ivotinjskim mastima. U zemljama s niskom stopom dijabe tesa prehrana je bila relativno siromanija bjelanevinama (posebno ivotinjskim bjelanevinama), mastima i ivotinjskim mastima. Visok postotak kalorija dobivaju od ugljikohidrata, posebno rie. 6 Ti isti istraivai proirili su svoju studiju na jedanaest zemalja Srednje i June Ame rike te Azije. Najjaa veza s dijabetesom koju su utvrdili bila je prekomjerna tei na. 7 Populacije koje su imale najzapadniji tip prehrane ujedno su imale najvie razine kolesterola, to je pak bilo vrsto povezano sa stopom dijabetesa. Zvui li vam poznato?

UNUTAR JEDNE POPULACIJE

Te stare meukulturne studije mogu biti neprecizne i voditi do zakljuaka koji nisu posve pouzdani. Mogue je da razlike u stopama dijabetesa u gore navedenim studijama nisu bile posljedica prehrane ve genetike. Moda su drugi, neuraunati kulturni faktori poput tjelesne aktivnosti bili relevantniji. Bolji test bila bi studija stopa dijabetesa unutar jedne populacije. Populacija adventista sedmog dana dobar je primjer. Oni su zanimljiva skupina ljudi za prouavanje zbog njihovih prehrambenih navika: vjera ih potie da se ldone mesa, ribe, jaja, kave, alkohola i duhana. Sukladno tome, polovica njih su vegetarijanci. Ali 90% tih vegetarijanaca i dalje konzumira mlijene i/ili mesne proizvode, zbog ega znaajnu koli inu kalorija dobivaju iz ivotinjskih izvora. Takoer treba napomenuti da oni adventisti koji jedu meso ne konzumiraju ga u velikim koliinama. Jedu oko tri porcije govedine Prije gotovo sedamdeset godina H. P. Himsworth kompilirao je sva postojea istra ivanja u izvjetaj u kojem su usporeene prehrana i stope dijabetesa u est zemalja. Utvrdio je da su neke kulture konzumirale prehranu bogatu mastima, dok su druge imale prehranu bogatu ugljikohidratima. Ti uzorci potronje masti i ugljikohidrata odraavali su potronju hrane ivotinjskog i biljnog podrijetla. Slika 7.1 dokumentira stanja prehrane i bolesti u tim zemljama poetkom dvadesetog stoljea.
5

tjedno te manje od jedne porcije ribe i peradi tjedno. Osobno poznajem mnoge ljude koji toliku koliinu mesa (ukljuujui ribu i perad) pojedu svaka dva dana. U studijama prehrane koje ukljuuju adventiste znanstvenici usporeuju umjerene vegetarijance s umjerenim mesojedima. To nije velika razlika. Usprkos tome, adventi sti vegetarijanci mnogo su zdraviji od svojih pandana mesojeda* Oni adventisti koji su si uskraivali meso ujedno su si uskratili i posljedice dijabetesa. U usporedbi s mesojedi ma, vegetarijanci su imali otprilike upola manju stopu dijabetesa.89 K tovo upola manju stopu pretilosti.
8

Kako unos ugljikohidrata raste a unos masti pada, broj umrlih od dijabetesa strmoglavo se rui sa 20,4 na 2,9 na 100.000 stanovnika. Presuda? Prehrana bogata uglji kohidratima, siromana mastima - prehrana namirnicama biljnog podrijetla - moe pomoi u prevenciji dijabetesa. Trideset godina kasnije ponovno se analiziralo ovo pitanje. Prouivi etiri zemlje iz jugoistone Azije i June Amerike, istraivai su ponovno utvrdili da je prehrana bogata ugljikohidratima bila povezana s niskim stopama dijabetesa. Istraivai su

tomu, imali su go

U drugoj studiji znanstvenici su mjerili prehranu i dijabetes u populaciji amerikih mukaraca japanskog podrijetia u dravi Washington.10 Ti su ljudi bili sinovi japanskih imigranata u SAD. Iznenaujue je bilo to to su imali preko etiri puta veu uestalost dijabetesa od prosjene stope medu mukarcima sline dobi u Japanu. Dakle, to se do godilo?

152

KINESKA STUDIJA

U l J M D t I Li

Oni koji su medu japanskim Amerikancima dobili dijabetes takoer su jeli najvie ivotinjskih bjelanevina, ivotinjskih masti i kolesterola u hrani, koji se - svi - nalaze iskljuivo u hrani ivotinjskog podrijetla.
10

LIJEENJE NEIZLJEIVOG
Sva gore citirana istraivanja bila su opservacijska. Opaene veze, ak i ako se esto primjeuju, mogu biti samo sluajna povezanost koja prikriva pravi uzrono-posljedini odnos vanjskih faktora (ukljuujui prehranu) i bolesti. Meutim, postoje i istraivanja kontroliranog ili intervencijskog tipa. To podrazumijeva promjenu prehrane ljudi koji su ve oboljeli od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2 ili imaju blage simpto me dijabetesa (oslabljena tolerancija glukoze). Dr. med. James Anderson trenutno je jedan od najuglednijih znanstvenika koji pro uavaju prehranu i dijabetes. Postie dramatine rezultate koristei iskljuivo pre hrambene metode. Jedna od njegovih studija prouila je utjecaje vlaknima i ugljiko hidratima bogate, mastima siromane prehrane na dvadeset i pet dijabetiara tipa 1 te dvadeset i pet dijabetiara tipa 2 u bolnikom okruenju. inzulina radi kontrole razina eera u krvi. Njegova eksperimentalna prehrana sastojala se uglavnom od cjelovitih namirnica biljnog podrijetla i koliine mesa ekvivalentne samo jednoj ili dvije krike nareska. Stavio je svoje pacijente na konzervativnu prehranu u amerikom stilu koju preporu uje Ameriko udruenje za dijabetes tijekom jednog tjedna, a nakon toga ih je pre bacio na eksperimentalnu vege prehranu u trajanju od tri tjedna. Mjerio je njihovu razinu eera u krvi, razine kolesterola, teinu i potrebe za lijekovima. Rezultati su bili impresivni. Dijabetiari tipa 1 ne mogu stvarati inzulin. Teko je zamisliti bilo kakvu promjenu prehrane koja bi mogla olakati njihovu nevolju. Ali nakon samo tri tjedna pacijenti s dijabetesom tipa 1 bili su u prilici smanjiti svoje doze inzulina u prosjeku za 40%! Njihovi profili eera u krvi dramatino su se popravili. / stoje jednako vano, razine kolesterola pale su im za 30%!ls Prisjetimo se, jedna od opasnosti dijabetesa su sekun darne posljedice: bolest srca i modani udar. Snienje faktora rizika za te sekundarne posljedice kroz poboljanje razina kolesterola gotovo je jednako vano kao i tretiranje visokog eera u krvi. Dijabetiari tipa 2, za razliku od tipa 1, mogu se uspjenije tretirati zato to njihova guteraa nije pretrpjela tako velika oteenja. Stoga, kad su Andersonovi pacijenti s dijabetesom tipa 2 jeli prehranu bogatu vlaknima a siromanu mastima rezultati su bili jo impresivniji. Od dvadeset i pet pacijenata tipa 2 njih dvadeset i etiri su mogla prestati uzimati inzulin! Da ponovim. Svi osim jedne osobe mogli su prestati uzimati inzulin nakon samo nekoliko tjedana!15 Jedan mukarac bolovao je od dijabetesa dvadeset i jednu godinu, dnevno je uzimao trideset i pet jedinica inzulina. Poslije tri tjedna intenzivne prehrambene terapije uje15

Ukupan unos masti takoer je bio vii

medu dijabetiarima. Iste te karakteristike prehrane takoer su za posljedicu imale prekomjernu teinu. Spomenuti japanski Amerikanci druge generacije jeli su mesniju' prehranu s manje biljnih namirnica od mukaraca roenih u Japanu. Istraivai su napisali: ini se da prehrambene navike japanskih mukaraca koji ive u Sjedinje nim Dravama vie podsjeaju na ameriki stil prehrane nego na japanski. Posljedi ca: etiri puta vea uestalost dijabetesa. Neke druge studije: Istraivai su utvrdili da je povean unos masti bio povezan s poveanom stopom dijabetesa tipa 2 meu 1.300 stanovnika doline San Luis u Coloradu. O tome su izja vili: Rezultati podravaju hipotezu daje mastima bogata, ugljikohidratima siroma na prehrana povezana s javljanjem dijabetesa melitusa [tip 2| neovisnog o inzulinu kod ljudi." U proteklih dvadeset i pet godina stopa dijabetesa tipa 2 meu djecom u Japanu vie se nego utrostruila. Istraivai istiu da se potronja ivotinjskih bjelanevina i ivo tinjskih masti drastino poveala u proteklih pedeset godina. Znanstvenici kau da bi ta promjena prehrane, zajedno s niskom razinom vjebanja, mogla biti odgovorna za ovu eksploziju dijabetesa.
12 10

Nijedan od njegovih

pedeset pacijenata nije imao prekomjernu tjelesnu teinu i svi su uzimali injekcije

U Engleskoj i Walesu stopa dijabetesa osjetno je pala izmeu 1940. i 1950. najvie za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad su se obrasci potronje hrane bitno promijenili. Tijekom rata i neposredno nakon njega unos vlakana i itarica je porastao, dok se unos masti smanjio. Ljudi su se hranili niim karikama prehrambenog lanca zbog oskudice. Meutim, oko 1950. ljudi su napustili prehranu temeljenu na itaricama i vratili se na prehranu s vie masti, vie eera i manje vlakana. I naravno, stopa dija betesa poela je rasti. 13 Istraivai su est godina prouavali 36.000 ena u lowi. Na poetku studije nijedna nije bolovala od dijabetesa, ali nakon est godina pojavilo se preko 1.100 sluajeva dijabetesa. Najmanju vjerojatnost da e dobiti dijabetes imale su one ene koje su jele najvie cjelovitih itarica i vlakana
11

- one ija je prehrana sadravala najvie ugljiko-

hidrata (kompleksnih, kakvi se nalaze u cjelovitim namirnicama). Svi ti rezultati potvruju da i izmeu i unutar populacija, vlaknima bogata, cjelovita hrana biljnog podrijetla titi od dijabetesa, a mastima i bjelanevinama bogata hrana ivotinjskog podrijetla potie dijabetes.

155

IWNtiHA 5IULMJA

DIJABETES

gova doza inzulina smanjila se na osam jedinica dnevno. Poslije osam tjedana borav ka kod kue njegova potreba za injekcijama inzulina nestala je. 1 5 Slika 7.2 prikazuje uzorak pacijenata i kako je biljna prehrana smanjila njihovu potrebu za inzulinom. To je ogroman uinak. U drugoj studiji na etrnaest vitkih pacijenata s dijabetesom Anderson je utvrdio da sama prehrana moe sniziti ukupne razine kolesterola za 3 2 % u tek neto vie od dva tjedna.10 Neki od rezultata prikazani su na slici 7.3. Te koristi, koje predstavljaju snienje razina kolesterola s 206 mg/dl na 141 mg/dl, zapanjujue su, posebno kad se uzme u obzir koliko se brzo javljaju. Dr. Anderson ta koer nije pronaao nikakve dokaze da je to smanjenje kolesterola bilo privremeno sve dok su ljudi ostali pri tom nainu prehrane: kolesterol je ostao nizak etiri godine. 17 Druga skupina znanstvenika u Pritikin centru postigla je jednako spektakularne re zultate prepisujui mastima siromanu biljnu prehranu i vjebanje pacijenata s dija betesom. Od etrdeset pacijenata na lijekovima na poetku programa trideset i etiri su mogla prestati uzimati sve lijekove nakon samo dvadeset i est dana.1* Ta istraivaka grupa ujedno je pokazala da e koristi od biljne prehrane trajati godinama ako se nastavi ista prehrana.1''

Ovo su primjeri nekih vrlo dramatinih istraivanja, ali time smo tek zagrebli po povr ini svih provedenih istraivanja koja tome idu u prilog. Autor jednog znanstvenog rada pregledao je devet publikacija u kojima se navodi koritenje ugljikohidratima i vlaknima bogata prehrana te jo dvije vrste prehrane sa standardnom koliinom ugljikohidrata i bogate vlaknima, u lijeenju pacijenata s dijabetesom.Svih jedanaest studija dovelo je do poboljanih razina eera u krvi i kolesterola. (Usput reeno, uzimanje biljnih vlakana u obliku dodataka prehrani, iako korisno, nije imalo iste konzistentne uinke kao prelazak na prehranu cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla.)-1

MO NAVIKE
Kao to moete vidjeti na temelju ovih rezultata, dijabetes je mogue pobijediti. Dvije nedavne studije prouavale su utjecaj kombinacije prehrane i vjebe na ovu bolest.22,23 Jedna studija podijelila je 3.234 nedijabetiara u opasnosti da dobiju dijabetes (povien eer u krvi) u tri skupine.22 Jedna grupa, kontrolna, primala je standardne informacije o prehrani i placebo lijek (bez uinka), druga je primala standardne informacije o prehrani i lijek metformin, a trea grupa je primila intenzivnu intervenciju u nain ivota, koja

157

KINtbKA blUDIJA

je ukljuivala prehranu umjereno siromanu mastima i plan vjebanja za gubitak barem 7% tjelesne teine. Nakon gotovo tri godine grupa s izmijenjenim nainom ivota imala je 58% manje sluajeva dijabetesa od kontrolne skupine. Grupa s lijekovima imala je samo 3 1 % manje sluajeva. U usporedbi s kontrolnom, oba su tretmana djelovala, ali je jasno da je promjena naina ivota daleko monija i sigurnija od jednostavnog uzimanja lijeka. Osim toga, promjena naina ivota bila bi djelotvorna i kod rjeavanja drugih zdravstve nih problema, dok lijek ne bi. Druga studija takoer je utvrdila da bi se stopa dijabetesa mogla smanjiti za 58% tek uz blage promjene naina ivota, ukljuujui vjebanje, gubitak teine i prehranu umjereno siromanu mastima. 23 Zamislite to bi se dogodilo kad bi ljudi u potpunosti prihvatili najzdraviju prehranu: prehranu cjelovitim biljnim namirnicama. Uvjeren sam da bi bilo mogue sprijeiti doslovno sve sluajeve dijabetesa tipa 2. Naalost, loa informiranost i ukorijenjene navike imaju razoran uinak po nae zdra vlje. Naa nas navika jedenja hot-doga, hamburgera i pomfrita ubija. ak ni dr. James Anderson, koji je postigao izvanredne rezultate s mnogim pacijentima prepisujui gotovo vegetarijansku prehranu nije imun na navike u pruanju zdravstvenih savje ta. Tako pie: ldealna je prehrana koja prua 7 0 % kalorija u obliku ugljikohidrata i do 70 g vlakana dnevno jer nudi najvee koristi po zdravlje za osobe s dijabetesom. Meutim, takva prehrana doputa samo jednu do dvije unce mesa dnevno (28-56 g), a mnogima je i nepraktina za primjenu. 2 0 Zato profesor Anderson, koji je izvrstan istraiva, kae daje takva prehrana nepraktina i time stvara predrasude kod svo jih sluatelja ak i prije nego to razmotre dokaze? Istina, mijenjanje vaeg naina ivota moe se initi nepraktinim. Moe se initi ne praktinim odrei se mesa i masne hrane, ali pitam se koliko je praktino imati 160 kila i dijabetes tipa 2 u dobi od petnaest godina, poput djevojke spomenute na po etku ovog poglavlja. Pitam se koliko je praktino doivotno stanje koje se ne moe izlijeiti ni lijekovima ni kirurgijom. Stanje koje esto vodi do bolesti srca, modanog udara, sljepila ili amputacija, stanje koje zahtijeva da si svakodnevno dajete injekcije inzulina do kraja ivota. Radikalna promjena nae prehrane moe biti nepraktina, ali moe biti i toga vri jedna. MOJA KARIJERA VELIKIM je dijelom bila usredotoena na prouavanje raka. Moj la boratorijski rad bio je fokusiran na nekoliko vrsta raka, ukljuujui rak jetre, dojke i guterae. K tomu, i neki od najimpresivnijih podataka iz Kine bili su povezani s rakom. Za taj ivotni rad Ameriki institut za istraivanje raka 1998. ljubazno m i j e dodijelio njihovu Nagradu za uspjehe u istraivanju. Izvanredno velik broj knjiga saeo je dokaze o utjecaju prehrane na razne oblike raka, od kojih svaki ima svoje specifinosti. Ali ja sam utvrdio da su uinci prehrane na vr ste raka o kojima e ovdje biti rijei doslovno jednaki za sve vrste raka, bez obzira jesu li inicirani razliitim faktorima ili smjeteni u razliitim dijelovima tijela. Koristei taj princip, raspravu mogu ograniiti na tri vrste raka, to e mi omoguiti da u ostatku knjige vie prostora posvetim drugim bolestima osim raka kako bih pokazao irinu dokaza koji hranu povezuju s mnogim zdravstvenim pitanjima. Odluio sam pojasniti tri vrste raka koje pogaaju stotine tisua Amerikanaca i koje u veini sluajeva predstavljaju i druge vrste raka: dva reproduktivna raka kojima se
158 159

este vrste raka: rak dojke, prostate, debelog crijeva (kolona i rektuma)

CbSTE V R S T E R A K A : RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

posveuje mnogo panje, rak dojke i rak prostate, le rak probavnog trakta, rak debe log crijeva - drugi vodei uzrok smrti od raka, nakon raka plua.

Iznenadilo me koliko je malo znala o prehrani. Mislila je da su geni jedini faktor koji odre uje rizik. Nije bila svjesna da je i hrana takoer vaan faktor za rak dojke. Razgovarali smo nekih dvadeset ili trideset minuta, to je malo vremena za tako vanu temu. Na kraju razgovora imao sam osjeaj da nije bila zadovoljna onim to sam joj rekao. Moda je to bilo zbog mog konzervativnog, znanstvenog naina objanjavanja, ili zato to sam oklijevao dati joj preporuku. Moda je, mislio sam, ve bila odluila da e ii na operaciju. Zahvalila mi je na mom vremenu, a ja sam joj poelio svako dobro. Sjeam se da sam ra zmiljao o tome kako me ljudi esto pitaju o konkretnim zdravstvenim situacijama i kako je ovo bilo jedno od najneobinijih pitanja. Betty, meutim, nije bila jedina. Jedna druga ena takoer je razgovarala sa mnom o mogunosti da svoju mlau ker podvrgne kirurkom uklanjanju obje dojke. Druge ene koje su ve imale jednu odstranjenu dojku razmiljale su o odstranjenju i druge kao pre ventivnoj mjeri. Jasno je daje rak dojke vaan problem u naem drutvu. Jednoj od osam amerikih ena - to je jedna od najviih stopa u svijetu - tijekom ivota bit e dijagnosticirana ova bo lest. Graanske organizacije za rak dojke rairene su, jake, relativno dobro financirane i izvanredno aktivne u usporedbi s drugim zdravstvenim aktivistikim organizacijama. Ta bolest, moda vie od ijedne druge, izaziva paniku i strah meu enama. Kada danas razmiljam o tom razgovoru s Betty imam dojam da sam trebao staviti jai naglasak na vanost koju prehrana igra kod raku dojke. Jo uvijek joj ne bih bio u stanju dati kliniki savjet, ali informacije kojima danas raspolaem mogle bi joj biti od vee ko risti. Dakle, to bih joj danas rekao?

RAK DOJKE
kad su mi rekli da je na telefonskoj liniji jedna ena s pitanjem u vezi s rakom dojke.

Bilo je to u proljee prije gotovo deset godina. Nalazio sam se u svom uredu u Comellu Imam jaku povijest raka dojke u obitelji, rekla je Betty. Moja majka i baka umrle su od te bolesti, a mojoj etrdesetpetogodinjoj sestri nedavno su je dijagnosticirali. S obzirom na taj obiteljski problem ne mogu a da ne strahujem za svoju devetogodinju ker. Uskoro e dobiti mjesenicu i brinem se zbog njenog rizika od raka dojke. Strah joj se mogao osjetiti u glasu. Vidjela sam brojna istraivanja koja pokazuju da je obiteljska povijest vana, pa se bojim da je neizbjeno da e moja ki dobiti rak dojke. Jedna od opcija o kojima razmiljam je mastektomija kod moje keri kojom bi uklonila obje dojke. Imate li nekakav savjet? Ta je ena bila u izuzetno tekom poloaju. Da li da dopusti da joj ki odraste u smrtnoj zamci ili da odraste bez grudi? Premda ekstremno, ovo pitanje oslikava brojna slina.pitanja s kojima se svakoga dana suoavaju tisue ena diljem svijeta. Takva su pitanja posebno potaknuli rani izvjetaji o otkriu gena za rak dojke - BRCA-1. Udarni lanci u New York Timesu i drugim novinama i magazinima razvikali su to otkrie kao ogroman napredak. Uzbuenje oko BRCA-1, koje sada takoer ukljuuje BRCA-2, uvrstilo je predodbu da je rak dojke rezultat loe sree s genima. To je izazvalo velik strah meu ljudima s obiteljskom povijeu raka dojke. Takoer je stvorilo uzbuenje meu znanstvenicima i farmaceutskim kompanijama. Postojala je velika mogunost da e nove tehnologije biti u stanju procijeniti ukupan rizik od raka dojke kod ena pomou genetskog testiranja. Nadali su se da bi mogli manipulirati novim genom na nain da sprijee ili lijee rak dojke. Novinari su poeli uurbano prevoditi birane djelie tih infor macija javnosti, uvelike se oslanjajui na genetski fatalistiki stav. Nema sumnje da je to doprinijelo zabrinutosti majki poput Betty. Pa, najprije vam moram rei da ja nisam lijenik - rekao sam. Ne mogu vam pomoi savjetima oko dijagnoze ili terapije. To treba uinili va lijenik. Meutim, ja vam mogu rei neto o trenutnim istraivanjima na openitiji nain, ako vam to moe biti od pomoi. Da - odvratila je - to je ono to sam eljela. Rekao sam joj poneto o Kineskoj studiji i vanoj ulozi prehrane. Rekao sam joj da samo zato to netko ima gen za bolest ne znai da e neizbjeno dobiti rak: ugledne studije izvijestile su da se tek za vrlo mali postotak sluajeva raka moe okriviti iskljuivo gene.

FAKTORI RIZIKA
Postoje barem etiri vana faktora rizika za rak dojke na koje djeluje prehrana, kao to pokazuje Slika 8.1. Mnogi od tih odnosa potvreni su u Kineskoj studiji nakon to su bili pouzdano utvreni u drugim istraivanjima.

160

KINESKA

STUDIJA

CESTE VRSTE RAKA: RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

S iznimkom kolesterola u krvi, ostala ti faktora rizika varijacije su na istu temu - izla ganje prevelikim koliinama enskih hormona, ukljuujui estrogen i progesteron, vodi k poveanom riziku od raka dojke. ene koje konzumiraju prehranu bogatu namirnicama ivotinjskog podrijetla, uz smanjenu koliinu cjelovitih namirnica bilj nog podrijetla, ulaze u pubertet ranije a u menopauzu kasnije i tako produljuju svoj reproduktivni ivot. Ujedno imaju vie razine enskih hormona tijekom cijelog ivo ta, kao to je prikazano na slici 8.2.

osam do devet reproduktivnih godina manje moglo znaiti, kao to smo utvrdili u Kineskoj studiji. Predodba da je izloenost estrogenu od presudne vanosti za rak dojke 3,21,22 vana je zato to prehrana ima glavnu ulogu u odreivanju izloenosti estrogenu. To sugerira da se rizik od raka dojke moe sprijeiti ako jedemo namirnice koje odravaju razine estrogena pod kontrolom. alosna je istina da veina ena jednostavno nije svjesna tih dokaza. Kad bi odgovorne i vjerodostojne agencije za javno zdravstvo objavljivale te informacije na pravi nain, vjerujem da bi mnogo vie mladih ena poduzimalo vrlo konkretne, vrlo djelotvorne korake u cilju izbjegavanja ove grozne bolesti.

UOBIAJENA PITANJA
Geni Razumljivo, ove se bolesti najvie boje ene koje imaju obiteljsku povijest raka dojke. Obiteljska povijest implicira da geni igraju ulogu u razvoju raka dojke. No, ujem prevelik broj ljudi koji govore otprilike ovo: Sve se to nasljeduje u obitelji, negira jui da mogu uiniti bilo to da si pomognu. Taj ialalistiki stav brie osjeaj osobne odgovornosti za vlastito zdravlje i bitno ograniava dostupne opcije. Istina je da ako imate obiteljsku povijest raka dojke imate povean rizik da ete od te bolesti i oboljeti. 23,21 Meutim, jedna istraivaka skupina utvrdila je da se manje od 3% svih sluajeva raka dojke moe pripisati obiteljskoj povijesti.2'1 Iako su druge grupe procijenile da je vii postotak sluajeva rezultat obiteljske povijesti,25 ogromna veina sluajeva raka dojke kod amerikih ena nije rezultat obiteljske povijesti ili gena. Ali genetski fatalizam nastavlja definirati nacionalna gledita. Medu genima koji utjeu na rizik od raka dojke BRCA-1 i BRCA-2 zaokupili su naj Prema naim podacima iz Kineske studije, izlaganje estrogenu tijekom ivota barem je 2,5-3 puta vee meu enama na Zapadu negoli meu enama u ruralnoj Kini. Ogromna je to razlika za tako presudno vaan hormon. 2 Da se posluim rijeima jedne od vodeih svjetskih grupa za istraivanje raka dojke, postoji obilje dokaza da su razine estrogena odluujui faktor za rizik od raka dojke. 4,5 Estrogen izravno sudjeluje u procesu raka. 6 7 Osim toga, obino ukazuje na prisutnost drugih enskih hormona
812 3 1

vie panje od njihovog otkria 1 9 9 4 . za rak dojke i rak jajnika.

30,31

2629

Ti geni, kada mutiraju, nose povien rizik

Ti mutirani geni mogu se prenositi s generacije na gene

raciju, drugim rijeima - nasljedni se. Meutim, zbog ushita radi tih otkria druge informacije ostale su zanemarene. Kao prvo, samo 0,2% pojedinaca u irokoj populaciji (1 na 500) nosi mutirani oblik tih ge na.
,33 25

Zbog rijetkosti tih genetskih aberacija, svega nekoliko postotaka sluajeva raka
32

koji imaju ulogu u riziku od raka dojke."' Poviene razine estrogena i po

3,13 18

dojke u irokoj populaciji moe se pripisati mutiranim BRCA-1 ili BRCA-2 genima.32" Kao drugo, ti geni nisu jedini geni koji sudjeluju u razvoju ove bolesti , izvjesno je da e biti otkriveni mnogi drugi. Tree, sama prisutnost BRCA-1, BRCA-2 ili drugih

vezanih hormona rezultat su konzumacije tipine zapadne prehrane, bogate mastima i ivotinjskim bjelanevinama a siromane prehrambenim vlaknima. ' Razlika u razinama estrogena izmeu ena u ruralnoj Kini i ena na Zapadu
19

tim

gena koji utjeu na rak dojke ne znai da e se bolest pojaviti. Faktori prehrane i oko line imaju kljunu ulogu u odreivanju hoe li doi do ekspresije tih gena. Jedan nedavni rad
31

je izvanrednija to je prethodni izvjetaj20 utvrdio da smanjenje razine estrogena od samo 17 posto moe biti uzrok golemih razlika u stopama raka dojke kad se uspo reuju razliite zemlje. Zamislite, onda, to bi 26-63% nie razine estrogena u krvi i

proanalizirao je dvadeset i dvije studije u kojima je procijenjen

rizik od raka dojke (i jajnika) meu enama koje nose mutirane BRCA-1 i BRCA-2

162

KINESKA b I UUIJA

L t i i t V K b l t K A K A : KAK U U J K b , KKOTATE, D E B E L O G C R I J E V A

gene. Ukupno, rizik od bolesti bio je 6 5 % za rak dojke i 3 9 % za rak jajnika do sedam desete godine za ene s BRCA-1, te 4 5 % odnosno 11% posto za ene s BRCA-2. ene s tim genima svakako su suoene s visokim rizikom za rak dojke. Ali ak i medu tim enama s visokim rizikom jo uvijek ima dobrih razloga da vjerujemo kako bi vee posveivanje panje prehrani vjerojatno donijelo bogatu nagradu. Otprilike polovica ena koje nose te rijetke, snane gene ne dobije rak dojke. Ukratko, iako je otkrie BRCA-1 i BRCA-2 gena dalo vanu dimenziju slici o raku dojke, prejak naglasak rta te konkretne gene i genetske uzroke openito nije opra vdan. Ne elim umanjiti vanost poznavanja svega to se moe spoznati o tim genima za mali broj ena koje ih nose. Moramo se, meutim, podsjetiti da se ti geni moraju izraziti kako bi sudjelovali u nastanku bolesti, a prehrana moe na to utjecati. U treem poglavlju ve smo vidjeli kako prehrana bogata bjelanevinama ivotinjskog podrijetla ima mogunost kontrole ekspresije gena. Pregledi i neprehrambena prevencija Uza sve te nove informacije o genetskim rizicima i obiteljskoj povijesti esto se ene potie da odlaze na preglede za rano otkrivanje raka dojke. Pregled je razuman korak, posebno za ene koje su pozitivne na BRCA gene. Ali vano je zapamtiti da odlazak na mamografiju ili gensko testiranje kako biste vidjeli imate li BRCA gene ne predstavlja prevenciju raka dojke. Pregled je samo provjera kako bi se utvrdilo da li je bolest napredovala do vidlji vog stanja. Neke studije 11
111

zbog obiteljske povijesti i/ili prisutnosti BRCA gena. Te opcije ukljuuju uzimanje lijekova kao stoje tamoxifen i/ili maslektomiju. Tamoxifen je jedan od najpopularnijih lijekova za prevenciju raka dojke, 3 9 1 0 ali du gorone koristi od te opcije nisu razvidne. Jedna velika studija iz SAD-a pokazala je daje tamoxifen koji je u razdoblju od etiri godine davan enama s poveanim ri zikom od raka dojke smanjio broj sluajeva za impresivnih 4 9 % . 1 1 Meutim, korist bi mogla biti ograniena na ene ije su razine estrogena vrlo visoke. Taj je rezultat naveo ameriku Dravnu upravu za hranu i lijekove da odobri upotrebu tamoxifena za ene koje ispunjavaju odreene kriterije. 1 2 Druge studije sugeriraju da entu zijazam oko ovog lijeka nije opravdan. Dva manje opsena europska ispitivanja 1 3 " nisu uspjela utvrditi bilo kakve statistike koristi od tamoxifena, dovodei pomalo u sumnju dramatinu korist od njegove primjene. Osim toga, postoji dodatna za brinutost da tamoxifen poveava rizik od modanog udara, raka maternice, kata rakti, tromboze dubokih vena i plune embolije, iako se i dalje smatra da ukupne koristi od prevencije raka dojke nadmauju rizike. 12 Istraeni su i drugi spojevi kao alternative tamoxifen!!, ali ti su lijekovi optereeni ogranienom djelotvornou i/ili nekima od istih uznemirujuih nuspojava. 45,46 Lijekovi poput tamoksifena i njegovih novijih analoga smatraju se antiestrogenskim lijekovima. Oni praktino djeluju smanjujui aktivnost estrogena za koji se zna da je povezan s povienim rizikom od raka dojke. 4 s Moje je pitanje jednostavno: zato se ne zapitamo zbog ega je uope estrogen tako visok, a kada otkrijemo njegovo prehrambeno podrijetlo, zato tada ne bismo ispravili taj uzrok? Sada imamo do voljno informacija da pokaemo kako prehrana siromana bjelanevinama ivo tinjskog podrijetla, siromana mastima a bogata cjelovitim biljnim namirnicama sniava razine estrogena. Umjesto da kao rjeenje predloimo promjenu prehrane, troimo stotine milijuna dolara na razvoj i reklamiranje lijeka koji moe i ne mora djelovati i koji e gotovo sigurno imati neeljene nuspojave. Sposobnost kontrole enskih hormona prehrambenim imbenicima odavno je po znata istraivakoj zajednici, ali jedna nedavna studija posebno je impresivna. 17 Nekoliko enskih hormona ije razine rastu s ulaskom u pubertet snieno je za 20 do 3 0 % (ak 5 0 % nie razine progesterona!) jednostavno lime to su djevojice u dobi od osam do deset godina tijekom sedam godina konzumirale prehranu umje reno siromanu mastima i siromanu ivotinjskim namirnicama.
17

utvrdile su da ene koje esto odlaze na mamografiju

imaju blago nie stope smrtnosti od ena koje ne odlaze esto na mamografiju. To implicira da terapije protiv raka imaju vee izglede za uspjeh ukoliko se rak otkrije u ranijem stadiju. Vjerojatno je to tono, ali postoje odreeni problemi oko naina na koji se statistika koristi u ovoj raspravi. Jedna od statistika koje su koritene kao potvrda prednosti ranog otkrivanja i lije enja je da je nakon dijagnosticiranja raka dojke vjerojatnost preivljavanja barem pet godina via nego ikada ranije. 3 7 To zapravo znai da uz agresivnu kampanju za redovite preglede mnoge ene svoj rak dojke otkrivaju u ranijim stadijima bolesti. Kada se bolest otkrije u ranijem stadiju manje je vjerojatno da e dovesti do smrti unutar pet godina, bez obzira na lijeenje. Posljedino, stopu preivljavanja poboljalo. Osim trenutnih metoda pregleda promiu se i druge neprehrambene opcije pre vencije. One su posebno zanimljive enama koje imaju visok rizik od raka dojke mogue je da imamo bolju da imaju unutar pet godina jednostavno zato to ene otkrivaju

Izvanredni su to

rezultati jer su postignuti uz umjerenu promjenu prehrane i u kritinom razdoblju ivota djevojaka, kada se sije prvo sjeme raka dojke. Te su djevojke konzumirale prehranu s ne vie od 2 8 % masti i manje od 150 mg kolesterola dnevno, dakle umjerenu prehranu biljnim namirnicama. Da su konzumirale prehranu bez ika kvih ivotinjskih namirnica i da su s njom poele ranije u ivotu vjerujem da bi

rak dojke ranije u procesu razvoja bolesti, a ne zato to se nae lijeenje s vremenom

164

Ko

Kl N Lb KA S I U D I J A

ESTE VRSTE RAKA: RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

imale jo vee koristi, ukljuujui kasniji ulazak u pubertet i jo nii rizik od raka dojke kasnije u ivotu. ene s visokim rizikom od raka dojke imaju tri mogunosti: gledati i ekati, uzimati lijek tamoxifen do kraja ivota ili podvrgnuti se mastektomiji. Trebala bi postojati e tvrta mogunost: konzumirati prehranu bez namirnica ivotinjskog podrijetla i siro manu rafiniranim ugljikohidratima, uz redovite kontrole za one s visokim rizikom. Vjerujem u korisnost ove etvrte mogunosti ak i za ene koje su ve imale prvu mastektomiju. Primjena prehrane kao djelotvornog tretmana za ve dijagnosticira nu bolest dobro je dokumentirana u studijama na ljudima s uznapredovalom bolesti s r c a , l s i y kliniki dokumentiranim dijabetesom tipa 2 (pogledati sedmo poglavlje), uznapredovalim melanomom 5 0 (smrtonosan rak koe) i, u studijama na pokusnim ivotinjama, 51 rakom jetre. Kemikalije iz okolia Ve se godinama vodi jo jedna rasprava u vezi s rakom dojke. Rije je o kemikali jama iz okolia. Dokazano je da te iroko rasprostranjene kemikalije naruavaju rad hormona iako nije sigurno koje hormone kod ljudi naruavaju. Te kemikalije takoer mogu uzrokovati reproduktivne anomalije, uroene defekte i dijabetes tipa 2. Mnogo je razliitih tipova tetnih kemikalija, a veina njih obino se povezuje s indu strijskim zagaenjem. Jedna skupina, koja ukljuuje dioksine i poliklorirane bifcnile ( P C B ) , zadrava se u okoliu zato to se ne metaboliziraju nakon unosa hranom. Zbog toga se ne izluuju iz tijela. Zbog nepostojanja metabolizma te se kemikalije nagomilavaju u tjelesnim maslima i mlijeku dojilja. Za neke od tih kemikalija po znato je da potiu rast stanica raka, premda ljudi vjerojatno nisu znaajnije ugroeni ukoliko ne konzumiraju pretjerane koliine mesa, mlijeka i ribe. Tonije, 9 0 % do 9 5 % naeg izlaganja tim kemikalijama posljedica je konzumiranja ivotinjskih proizvoda, to je jo jedan razlog zato konzumiranje hrane ivotinjskog podrijetla moe biti riskantno. Postoji druga skupina tih kemikalija iz okoline koje se openito smatraju znaajnim uzrocima raka dojke 52 kao i drugih vrsta raka. Zovu se PAU (policikliki aromatski ugljikovodici), a nalaze se u ispunim plinovima automobila, industrijskom dimu, proizvodima od katrana i dimu cigareta, pored drugih procesa uobiajenih u indu strijskom drutvu. Za razliku od PCB-a i dioksina, kada konzumiramo PAU-ove (u hrani i vodi) moemo ih metabolizirati i izluiti. Ali postoji problem: kad se PAU-ovi metaboliziraju u tijelu, stvaraju meuprodukte koji reagiraju s DNK i stvaraju vrsto vezane komplekse ili adukte (pogledati tree poglavlje). To je prvi korak u nastajanju raka. U stvari, nedavno je dokazano da te kemikalije negativno utjeu na BRCA-1 i BRCA-2 gene raka dojke uzgojene u laboratoriju. 51

U treem poglavlju opisao sam studije provedene u mom laboratoriju koje pokazuju da kada se u tijelo unese vrlo kancerogena tvar, brzina kojom uzrokuje probleme uglavnom je pod kontrolom prehrane. Tako je i brzina kojom se PAU-ovi metaboli ziraju u produkte koji se veu za DNK velikim dijelom pod kontrolom onoga to je demo. Jednostavno reeno, konzumiranje prehrane zapadnog tipa poveat e brzinu kojom se kancerogene kemikalije poput PAU-ova veu za DNK i stvaraju produkte koji uzrokuju rak. Zato kad je jedna nedavna studija otkrila blago poviene razine PAU-DNK adukata kod ena s rakom dojke u Long Islandu, New York,51 mogue je da su te ene konzu mirale prehranu s neto vie mesa, s t o j e povealo vezanje PAU-ova za DNK. Posve j e mogue da koliina unesenih PAU-ova nije imala nikakve veze s poveanjem rizika od raka dojke. U stvari, u toj studiji inilo se da broj PAU-DNK adukata kod tih ena nije povezan s izlaganjem PAU-ovima.5'1 Kako je to mogue? Moda su sve ene u toj studiji s Long Islanda unosile u sebe relativno ujednaene, niske razine PAU-ova, a samo su one koje su kasnije dobile rak dojke jele prehranu bogatu mastima i ivo tinjskim bjelanevinama, to je uzrokovalo da se vie progutanih PAU-ova vee za njihove DNK. U toj istoj studiji s Long Islanda rak dojke nije bio povezan s PCB-ovima i dioksinima, kemikalijama koje se ne mogu metabolizirati. 55 Kao rezultat te studije, galama oko povezanosti izmeu kemikalija iz okolia i raka dojke donekle se stiala. Ti i dru gi rezultati navode na zakljuak da kemikalije iz okolia imaju daleko manje znaajnu ulogu za rak dojke od vrste hrane koju jedemo. Hormonska nadomjesna terapija Moram ukratko spomenuti jo samo jedno pitanje vezano uz rak dojke: upotrebu hormonske nadomjesne terapije (HNT) koja poveava rizik od raka dojke. HNT uzi maju mnoge ene kako bi ublaile neugodne uinke menopauze, zatitile zdravlje kostiju i sprijeile koronarnu bolest srca. 56 Meutim, danas se sve vie priznaje da HNT nije toliko blagotvoran koliko se nekad mislilo i da moe imati odreene ozbilj ne nuspojave. Dakle, to su injenice? Ovaj komentar piem u pravo vrijeme jer su u proteklih godinu dana objavljeni re zultati nekih velikih ispitivanja upotrebe HNT-a. 5 6 Posebno su zanimljiva dva velika randomizirana intervencijska ispitivanja: Inicijativa za zdravlje ena ( W H I ) 5 7 i Stu dija srca i nadomjesnog estrogena/progestina (HERS). 5 8 Meu enama koje uzimaju HNT nakon 5,2 godine W H I ispitivanje pokazuje 26%-tno poveanje broja sluajeva raka dojke, dok HERS studija pokazuje jo vee poveanje od 30%. 5 9 Te su studije konzistentne. ini se da poveano izlaganje enskim hormonima, kroz HNT, zaista vodi do poveane stope raka dojke.

166

KINESKA

STUDIJA

CESTE VRSTE RAKA: RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

Smatralo se da je HNT povezan s niim stopama koronarne bolesti srca. 5 " Meutim, to nije nuno istina. U velikom W H I ispitivanju, na svakih 10.000 zdravih ena u postmenopauzi koje su uzimale HNT bilo je sedam ena vie s bolesti srca, osam vie s modanim udarom i osam vie s plunom embolijom 5 7 - suprotno onome to se oekivalo. HNT zapravo moda ak i poveava rizik od kardiovaskularne bolesti. S druge strane, HNT je zaista pokazao pozitivan utjecaj na kolorektalni rak i stopu pri jeloma kostiju. Na svakih 10.000 ena bilo je est sluajeva koloreklalnog raka manje kao i pet prijeloma kostiju manje. 57 Kako, dakle, donijeti odluku na temelju takvih informacija? Zbrajajui i oduzimajui brojke moemo vidjeti da bi HNT lako mogao izazivati vie tete nego koristi. Moe mo zasebno govoriti svakoj eni da sama donese odluku ovisno o tome koje se bolesti i koje neugodnosti najvie boji, to e mnogi lijenici vjerojatno i uiniti. Ali to moe biti teka odluka za ene koje se bore s menopauzom. Te ene moraju izabrati hoe U bez pomoi proivjeti emocionalne i tjelesne simptome menopauze kako bi sauvale nizak rizik od raka dojke ili e uzimati HNT kako bi ublaile svoje menopauzalne neugodnosti i time poveati svoj rizik od raka dojke, a moda i kardiovaskularne bo lesti. Malo je rei da me takav scenarij uznemiruje. Potroili smo preko milijardu do lara na istraivanje i razvoj tih medicinskih pripravaka za HNT, a sve to smo dobili je nekoliko prividnih pluseva i vjerojatno jo vie minusa. Nazvati to uznemirujuim bio bi eufemizam. Umjesto da se oslanjamo na HNT, ja predlaem bolji nain - hranu. Argument ide ovako: Tijekom reproduktivnih godina razine hormona su poviene, iako razine kod ena ija se prehrana temelji na biljnim namirnicama nisu toliko poviene. Kada ene koje dou do kraja svog reproduktivnog razdoblja potpuno je prirodno da reproduktivni hormoni svih ena padnu na nisku osnovnu razinu. Kada su reproduktivne godine na izmaku, nie razine hormona kod vegetarijanki ne padaju tako naglo kao kod ena koje jedu meso. Koristei hipotetske brojke za ilustraciju, razine kod vegetarijanki mogu pasti s etrdeset na petnaest umjesto sa ezdeset na petnaest, kao to je sluaj kod ena koje jedu meso. Te naprasne promjene razina hormona u tijelu uzrok su simptoma menopauze. Stoga, prehrana namirnicama biljnog podrijetla vodi do manje ozbiljnih padova razina hormona i blae menopauze. Taj je argument izuzetno razuman na temelju onoga to znamo, iako bi dodatne stu dije bile od koristi. Ali ak i ako budue studije ne potvrde ove pojedinosti, prehrana na biljnoj osnovi i dalje nudi najnii rizik za rak dojke i bolesti srca iz drugih razloga.

Ona bi mogla biti najbolje od oba svijeta, neto to nijedan lijek ne moe ponuditi. Kad se radi o svakom pojedinom pitanju povezanom s rizikom od raka dojke (pri mjena tamoxifena, primjena HNT-a, izloenost kemikalijama iz okoline, preventi vna mastektomija) uvjeren sam da su ti postupci ometanja koja nas sprjeavaju da uzmemo u obzir sigurniju i daleko korisniju prehrambenu strategiju. Od presudne je vanosti da izmijenimo nain na koji razmiljamo o toj bolesti i da te informacije pruimo enama kojima su potrebne.

RAK DEBELOG CRIJEVA (UKLJUUJUI KOLON I REKTUM)

Potkraj lipnja 2002. George W. Bush predao je predsjednike ovlasti Dicku Chene)ai na otprilike dva sata dok je on bio na kolonoskopiji. Zbog implikacija koje je kolonoskopija predsjednika Busha imala za svjetsku politiku pria je dospjela u nacionalne vijesti, a pregledi kolona i rektuma nakratko su se nali u sreditu panje. Diljem ze mlje od komiara koji su priali viceve do voditelja vijesti koji su opisivali dramu, svi su iznenada nakratko govorili o toj kolonoskopiji i emu ona slui. Bio je to rijedak trenutak u kojem je nacija usmjerila svoju pozornost na neke od najveih ubojica meu bolestima: rak kolona i rektuma. Budui da i rak kolona i rak rektuma spadaju u rak debelog crijeva te zbog drugih slinosti medu njima, esto ih grupiramo zajedno pod nazivom kolorektalni rak. Ko lorektalni rak etvrti je najei oblik raka u svijetu, gledajui ukupan mortalitet. 60 etvrti je po uestalosti u SAD-u: 6% Amerikanaca tijekom ivota dobit e ovaj rak. 37 Neki ak tvrde da e do dobi od sedamdeset godina polovica stanovnitva pozapadnjenih zemalja dobiti tumor na debelom crijevu te da e 10% tih sluajeva napre dovati do malignosti. 61

GEOGRAFSKA NEUJEDNAENOST
Sjeverna Amerika, Europa, Australija i bogatije zemlje Azije (Japan, Singapur) ima ju vrlo visoke stope koloreklalnog raka, dok Afrika, Azija i vei dio Srednje i June Amerike imaju vrlo niske stope ovog raka. Na primjer, eka ima stopu smrtnosti od 34,19 na 100.000 mukaraca, dok Banglade ima stopu smrtnosti od 0,63 na 100.000 mukaraca! 6 2 6 3 Slika 8.3 prikazuje usporedbu prosjenih stopa smrtnosti izmeu ra zvijenijih i manje razvijenih zemalja; sve su te stope dobno prilagoene. injenica da postoje ogromne razlike u stopama smrtnosti izmeu razliitih zemalja poznata je ve desetljeima. Pitanje je uvijek bilo - zato. Mogu li se razlike pripisati genetici ili okoliu?

169

KINESKA STUDIJA

ESTE VRSTE RAKA: RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

ini se da vanjski faktori, ukljuujui prehranu, imaju najvaniju ulogu u kolorektalnom raku. Studije migranata pokazale su da kada ljudi presele iz podruja s niskim rizikom od raka u podruje s visokim rizikom od raka unutar dvije generacije popri me visok rizik.'' To navodi na zakljuak da su prehrana i nain ivota vani uzroci ovog raka. Druge studije takoer su utvrdile da se stope kolorektalnog raka rapidno mijenjaju s promjenom prehrane ili naina ivota stanovnitva. Te brze promjene uestalosti raka unutar jedne populacije nikako se ne daju objasniti promjenama u naslijeenim genima. U kontekstu ljudskog drutva potrebne su tisue godina za na stanak rairenih, trajnih promjena u naslijeenim genima koje se prenose s jedne generacije na drugu. Jasno je da neto u nainu ivota ili okolini sprjeava ili pojaava rizik od kolorektalnog raka.
4

On je usporedio uzorke stolice i unos vlakana u Africi i Europi te zakljuio da je lcolorektalni rak uglavnom rezultat niskog unosa vlakana.
66

Podsjetimo se, vlakna se

nalaze iskljuivo u hrani biljnog podrijetla. Vlakna su dio biljke koji nae tijelo ne moe probaviti. Koristei podatke iz druge poznate studije koja je usporedila naine prehrane u sedam zemalja, znanstvenici su utvrdili da je unos dodatnih deset grama prehrambenih vlakana snizio dugoroni rizik od raka debelog crijeva za 33%.
67

Deset

grama vlakana nai ete u jednoj alici malina, jednoj azijskoj kruci ili jednoj alici graka. alica bilo koje vrste graha sadri znatno vie od deset grama vlakana.

Na temelju svih ovih istraivanja ini se oiglednim da se ima to za rei o vanosti U jednom prekretnikom radu objavljenom prije tridesetak godina istraivai su usporedili okolinske faktore i uestalost raka u trideset i dvije zemlje irom svijeta.65 Jedna od najjaih veza izmeu bilo kojeg raka i bilo kojeg prehrambenog faktora bila je izmeu raka kolona i unosa mesa. Slika 8.4 prikazuje tu vezu za ene u dvadeset i tri razliite zemlje. U tom izvjetaju zemlje u kojima se jelo vie mesa, vie ivotinjskih bjelanevina, vie eera a manje itarica imale su daleko vie stope raka kolona. 0 5 Drugi istraiva kojeg sam spomenuo u etvrtom poglavlju, Denis Burkitt, postavio je hipotezu da je unos prehrambenih vlakana od temeljne vanosti za zdravlje probave openito. prehrane za kolorektalni rak. Ali to je tono to to sprjeava rak debelog crijeva i rektuma? Jesu li to vlakna? Voe i povre? Ugljikohidrati? Je li to mlijeko? Postoje miljenja da svaka od tih namirnica ima ulogu u tome. Vodila se ogorena rasprava, no rijetko je postignuta suglasnost oko konkretnih odgovora.

SPECIFIAN LIJEK
Velik dio rasprave tijekom proteklih dvadeset i pet godina o prehrambenim vlakni ma i njihovoj vezi s rakom debelog crijeva poeo je s Burkittovim radom u Africi.

170

KINESKA

STUDIJA

CESTE VRSTE RAKA: RAK D O J K E , PROSTATE, D E B E L O G CRIJEVA

Zbog Burkittovog ugleda mnogi su ljudi povjerovali da su vlakna izvor koloreklalnog zdravlja. Moda ste ve uli da su vlakna dobra za prevenciju raka debelog crijeva. Zasigurno ste barem uli da vlakna pomau da stvari budu redovite. Nisu li ljive poznate po tome? Unato tome, nitko nikada nije uspio dokazati da su vlakna arobni tapi u preven ciji kolorektalnog raka. Postoje vani tehniki razlozi zato je teko doi do definiti vnog zakljuka u vezi s vlaknima. 68 Svi su ti razlozi izravno ili neizravno povezani s injenicom da prehrambena vlakna nisu jedna, jednostavna tvar koja prua jednu, jednostavnu korist. Vlakna predstavljaju stotine tvari, a koristi od njih javljaju se kroz izvanredno kompleksan niz biokemijskih i fiziolokih procesa. Svaki put kada znan stvenici procjenjuju unos prehrambenih vlakana moraju odluiti koje e od stotina podvrsta vlakana mjeriti i koje e metode koristiti. Gotovo je nemogue utvrditi stan dardnu proceduru jer je doslovno nemogue znati to svaka od podvrsta vlakana radi u tijelu. Nesigurnost zbog nepostojanja standardne procedure potaknula nas je da u naoj Kineskoj studiji mjerimo vlakna na preko dvanaest razliitih naina. Kao to sam ukratko objasnio u etvrtom poglavlju, s porastom potronje gotovo svih tili tipova vlakana smanjivale su se stope raka debelog crijeva i rektuma. mogli dati jasno tumaenje
70 69

dodataka), otprilike treina svih sluajeva kolorektalnog raka u SAD-u mogla bi se izbjei. 72 Podsjeam vas, trinaest grama u stvarnom ivotu predstavlja koliinu koja se nalazi u jednoj alici zrna bilo koje vrste graha. U novije vrijeme mamutska studija pod nazivom EPIC prikupila je podatke o uno su vlakana i kolorektalnom raku kod 519.000 ljudi diljem Europe.
73

Oni su utvrdili

da je 2 0 % ljudi koji su konzumirah najvie vlakana u prehrani, otprilike trideset i etiri grama dnevno, imalo 4 2 % nii rizik od kolorektalnog raka u odnosu na 2 0 % ljudi koji su konzumirali najmanje vlakana u svojoj prehrani, oko trinaest grama dnevno. 7 3 Vano je jo jednom istaknuti da su, kao i u svim ovim studijama, pre hrambena vlakna unoena hranom, a ne u obliku dodataka. Tako je sve to moe mo rei da se ini kako prehrana bogata vlaknima znaajno smanjuju rizik od kolorektalnog raka. Jo uvijek ne moemo rei nita definitivno o samim izoliranim vlaknima. To znai da pokuaji dodavanja izoliranih vlakana u hranu moda nee donijeti koristi. Ali konzumiranje biljnih namirnica prirodno bogatih vlaknima daje oigledne koristi. U te namirnice spadaju povre (osim korijenja), voe i cje lovite itarice. Zapravo ne moemo ak ni biti sigurni koliko se od prevencije kolorektalnog raka moe pripisati namirnicama s vlaknima, budui da to ljudi vie jedu tih namirni ca, obino konzumiraju manje namirnica ivotinjskog podrijetla. Drugim rijeima, imaju li voe, povre i cjelovite itarice zatitnu ulogu ili je meso opasno? Ili oboje? Jedna nedavno objavljena junoafrika studija pomogla je odgo voriti na ta pitanja. Bijeli Junoafrikanci imaju sedamnaest puta vii rizik od raka debelog crijeva od crnih Junoafrikanaca. U poetku se smatralo da je to rezultat mnogo vee konzumacije prehrambenih vlakana medu crnim Junoafrikancima zahvaljujui nerafiniranom kukuruzu. 71 Meutim, u novije vrijeme crni Junoafri kanci sve vie konzumiraju industrijski rafiniranu kukuruznu krupicu - kukuruz bez njegovih vlakana. Sada jedu manje vlakana ak i od bijelih Junoafrikanaca. Ipak, stopa raka debelog crijeva medu crnim stanovnitvom ostaje niska, 75 zbog ega se postavlja pitanje koliki se dio zatitnog uinka protiv raka moe pripisati iskljuivo prehrambenim vlaknima. Jedna novija studija 76 pokazala je da bi vie sto pe raka debelog crijeva meu bijelim Junoafrikancima lako mogle biti posljedica njihove vee potronje ivotinjskih bjelanevina (77 prema 25 g dnevno), ukupnih masti (115 prema 71 g dnevno) i kolesterola (408 prema 211 mg dnevno), kao s t o j e vidljivo iz slike 8.5. Znanstvenici su zakljuili da bi daleko vie stope raka debelog crijeva meu bijelim Junoafrikancima mogle biti u veoj mjeri povezane s koli inom ivotinjskih bjelanevina i masti u njihovoj prehrani nego s nedostatkom zatitne uloge prehrambenih vlakana. 76

Nismo, meutim,

o tome koji je tip vlakana posebno vaan.

Usprkos nesigurnostima i dalje vjerujem da je Burkittova 66 poetna hipoteza daprehrana bogata vlaknima sprjeava kolorektalni rak tona i daje dio tog uinka rezultat zajednikog djelovanja svih tipova vlakana. U stvari, hipoteza da prehrambena vla kna preveniraju rak debelog crijeva postala je jo uvjerljivija. Godine 1990. skupina istraivaa pregledala je ezdeset razliitih studija o vlaknima i raku kolona.
71

Utvr

dili su da je veina studija potvrivala pretpostavku da vlakna tite od raka debelog crijeva. Primijetili su da kombinirani rezultati pokazuju da su ljudi koji su konzumi rali najvie vlakana imali 4 3 % nii rizik od raka kolona od ljudi koji su konzumirali najmanje vlakana. 71 Oni koji su jeli najvie povra imali su 5 2 % nii rizik od onih koji su jeli najmanje povra.
71

Ali ak i u tom velikom pregledu dokaza, kako su istaknuli

71

istraivai, podaci ne doputaju utvrivanje razlike izmeu uinaka koji se mogu pripisati vlaknima i onih uinaka povra koji se ne mogu pripisati vlaknima. nismo znali. Dvije godine kasnije, 1992. druga je skupina istraivaa proanalizirala trinaest studija u kojima su usporeeni ljudi sa i bez kolorektalnog raka (anamnestika studija). kolorektalnog raka od onih koji su konzumirali najmanje.
72 72

Jesu

li dakle vlakna, sama za sebe, arobni tapi za kojim tragamo? Godine 1990. to jo

Utvrdili su da su oni koji su konzumirali najvie vlakana imali 4 7 % nii rizik od Preciznije, utvrdili su da kad bi Amerikanci jeli dodatnih trinaest grama vlakana dnevno iz hrane (ne u obliku

172

173

KINESKA STUDIJA

CESTE VRSTE RAKA: RAK DOJKE, PK0SIAIE, DEBELUu CRIJEVA

trolom takoer je dobro za rak debelog crijeva - prehrana sastavljena od cjelovitih biljnih namirnica. Takva je prehrana vrlo bogata ugljikohidratima koji su se nedavno nali pod napadom na tritu. Budui da zbunjenost u vezi s ugljikohidratima i dalje traje, dopustite da vas podsjetim kako postoje dva razliita tipa ugljikohidrata: rafinirani ugljikohidrati i kompleksni ugljikohidrati. Rafinirani ugljikohidrati su krob i eeri dobiveni iz biljaka mehanikim skidanjem njihovih vanjskih ovojnica koje sadre najvie biljnih vitamina, minerala, bjelanevina i vlakana. Ta hrana (obian eer, bijelo brano itd.) ima vrlo nisku prehrambenu vrijednost. Namirnice poput tjestenine od rafini ranog brana, zaeerene itarice, bijeli kruh, slatkii i bezalkoholna pia prepuna eera trebalo bi izbjegavati koliko je god mogue. Ali zato jedite cjelovite namirnice koje sadre kompleksne ugljikohidrate kao to su nepreraeno, svjee voe i povre te proizvodi od cjelovitih itarica poput smee rie i zobene kae. Nepreraeni uglji kohidrati, posebno iz voa i povra, izvanredno su zdravi. Moda ste uli i da je kalcij koristan u borbi protiv raka debelog crijeva, to se, nara vno, pretvara u argument da kravlje mlijeko suzbija rak kolona. Pretpostavljalo se da prehrana bogata kalcijem sprjeava rak debelog crijeva na dva naina: prvo, inhibira rast kritinih stanica u kolonu, 8 3 8 4 i drugo, vee une kiseline u crijevima. Te une kiseline nastaju u jetri, prelaze u crijevo i smatra se da dolaze do debelog crijeva i po tiu razvoj raka kolona. Vjeruje se da kalcij, vezanjem tih unih kiselina, sprjeava rak kolona. Jedna istraivaka skupina dokazala je da prehrana bogata kalcijem - to openito znai Ono to je poznato jest da prehrana koja je prirodno bogata vlaknima i siromana namirnicama ivotinjskog podrijetla moe sprijeiti kolorektalni rak. ak i bez konkretnijih pojedinosti ipak moemo dati vane preporuke za javno zdravlje. Podaci jasno pokazuju da prehrana sastavljena od cjelovitih Ne namirnica biljnog podrijetla moe vlakna dramatino sniziti stope kolorektalnog raka. pripisati vlaknima. moramo nuno znati koja su prehrana s mnogo mlijenih proizvoda - inhibira rast odreenih stanica u debelom crijevu,81 ali taj uinak nije bio u potpunosti konzistentan za razne indikatore rasta slani ca. K tomu, nije jasno da li su ti biokemijski uinci, za koje se pretpostavlja da su korisni, zaista zasluni za smanjeni razvoj ra/efl.83,85 Druga istraivaka skupina demonstrirala je da kalcij doista smanjuje vjerojatno opasne une kiseline, ali je takoer zapazila da prehrana bogata penicom jo bolje smanjuje une kiseline.8'' Meutim - to je doista neobino - kod konzumiranja kombinirane prehrane bogate i kalcijem i penicom, uinak vezanja unih kiselina bio je slabiji nego kod pojedinanog uzimanja tih doda taka.8'' To samo pokazuje da kad se kombiniraju individualno zapaeni uinci hranjivih tvari, kao u sluaju dijeta, oekivano moe postati neoekivano. Sumnjam da prehrana bogata kalcijem, dobivenim iz dodataka prehrani ili kalcijem bogatog kravljeg mlijeka, ima blagotvoran uinak na rak debelog crijeva. U ruralnoj Kini, gdje je potronja kalcija umjerena a mlijeni proizvodi gotovo da se i ne koriste, 8, stope raka debelog crijeva nisu vie, naprotiv, mnogo su nie nego u SAD-u. Dijelovi svijeta u kojima se konzumira najvie kalcija - Europa i Sjeverna Amerika - biljee naj vie stope kolorektalnog raka.

-usluna, koji je mehanizam ukljuen, pa ak ni koliki se dio tog uinka moe nezavisno

OSTALI FAKTORI
Nedavno je primijeeno da isti faktori rizika koji potiu kolorektalni rak - prehrana siromana voem i povrem te bogata ivotinjskim namirnicama i rafiniranim ugljikohidratima - takoer moe poticati sindrom otpornosti na inzulin. 7 7 ' 7 9 Na temelju toga znanstvenici su postavili hipotezu da otpornost na inzulin moe biti odgovorna za rak kolona. 7 7 8 2 Otpornost na inzulin opisana je u estom poglavlju kat) stanje po vezano s dijabetesom. A ono to je dobro za dranje otpornosti na inzulin pod kon-

174

KINbSKA

STUDIJA

ESTE V R S T E RAKA: RAK D O J K E , P R O S T A T E , D E B E L O G CRIJEVA

Drugi izbor u pogledu naina ivota koji je od oigledne vanosti za ovu bolest je vjebanje. Pojaano vjebanje uvjerljivo je povezano s manje kolorektalnog raka. U jednom saetku iz Svjetskog fonda za istraivanje raka i Amerikog instituta za istra ivanje raka sedamnaest od dvadeset studija potvrdilo je da vjebanje titi od raka debelog crijeva. 64 Naalost, ini se da nema uvjerljivih dokaza zato se ili kako to dogaa.

piranje), to bi moglo odraavati znaajan doprinos genetike. Te brojke, meutim, uveavaju broj sluajeva raka koji su iskljuivo posljedica gena. Osim kod vrlo malog broja ljudi iji je rizik od raka debelog crijeva uglavnom odre en poznatim naslijeenim genima ( 1 - 3 % ) , veina sluajeva raka kolona poveza nih s obiteljima (tj. dodatnih 10-30 %) jo je uvijek uglavnom odreena vanjskim i prehrambenim faktorima. Konano, mjesto boravka i prehrana esto su zajedniki unutar obitelji.

TRAENJE NEVOLJA
Korist od vjebanja vraa me natrag na predsjednika Georgea W. Busha. Poznato je da on voli odravati kondiciju redovnim tranjem, stoje nesumnjivo jedan od razloga zato je dobio negativne nalaze prilikom kolonoskopije. Ali to je uope kolonoskopija i isplati li se gnjaviti odlaskom na preglede? Kada ljudi odu kod lijenika kako bi napravili kolonoskopiju, lijenik im pomou rektalne sonde pregleda debelo crijevo i potrai ima li abnormalnog rasta tkiva. Abnormalnost koja se najee pronalazi je polip, lako jo nije potpuno jasno na koji su nain tumori povezani s polipima, veina znanstvenika slae se
8889

ak i ako imate visok genetski rizik zdrava prehrana biljnim namirnicama u stanju je ponititi veinu, ako ne i sav taj rizik kroz kontrolu ekspresije tih gena. Budui da prehrana bogata vlaknima moe samo prevenirati rak kolona - dodatna vlakna nika da nee potaknuti rak kolona - preporuke u pogledu prehrane trebale bi biti jednake, bez obzira na neiji genetski rizik.

RAK PROSTATE
Imam dojam da veina ljudi ne zna to je to tono prostata, iako se o raku prostate e sto raspravlja. Prostata je muki reproduktivni organ, otprilike veliine oraha, smje ten izmeu mjehura i debelog crijeva. Odgovorna je za proizvodnju nekih od teku ina koje pomau spermijima u njihovom zadatku oplodnje enske jajne stanice. Za jednu tako malu stvar stvarno je u stanju izazvati mnogo problema. Nekoliko mojih prijatelja ima rak prostate ili usko povezana stanja. I nisu jedini. Kao to je istaknuto u jednom novijem izvjetaju: Rak prostate jedan je od najee dijagno sticiranih oblika raka medu mukarcima u Sjedinjenim Dravama, predstavlja oko 2 5 % svih tumora...*
93

da dijele sline prehrambene veze i genetska obiljeja. Ljudr

koji imaju nekancerozne probleme u debelom crijevu, poput polipa, esto su isti oni ljudi koji e kasnije dobiti kancerozne tumore. Zbog toga su pregledi za otkrivanje polipa razuman nain da se utvrdi rizik od raka debelog crijeva u budunosti. to, dakle, uiniti ukoliko imate polip? to je najbolje? Hoe li kirurko uklanjanje polipa smanjiti rizik od raka debelog crijeva? Jedna stu dija na nacionalnoj razini pokazala je da kod uklanjanja polipa dolazi do smanjenja oekivanih sluajeva raka kolona za 76 do 90%,* tinskih pregleda.
8991 9jM

To svakako ide u prilog ideji ru

ak polovica svih mukaraca u dobi iznad sedamdeset godi

94

Openito se preporuuje da ljudi obave kolonoskopiju jednom

na ima latentni rak prostate,

pritajeni oblik raka koji jo ne izaziva neugodnosti.

svakih deset godina, poevi od navrene pedesete godine ivota. Imate li poveam rizik od kolorektalnog raka, preporuuje se da ponete s etrdeset godina i ee odlazite na preglede. Kako ete znati imate li povien rizik od kolorektalnog raka? Ugrubo moemo proci jeniti na osobni genetski rizik na nekoliko naina. Moemo analizirati vjerojatnost da emo dobiti rak debelog crijeva na temelju broja lanova ue obitelji koji ve imaju tu bolest, moemo otii na pregled za otkrivanje polipa, a danas moemo obaviti i kliniko testiranje na prisutnost sumnjivih gena.
92

Rak prostate ne samo to je ekstremno est, on i sporo raste. Svega 7% rtava s di jagnosticiranim rakom prostate umre unutar pet godina. 9 5 Zbog toga je teko znati treba li rak tretirati i kada. Glavno je pitanje za pacijenta i lijenika: hoe li taj rak poeti ugroavati ivot prije nego to smrt nastupi iz nekog drugog razloga? Jedan od markera koji se koriste za odreivanje vjerojatnosti da e rak prostate postati opasan po ivot razina je antigena specifinog za prostatu (PSA) u krvi. Mu karcima se problem s prostatom dijagnosticira kad su njihove razine PSA iznad etiri. Sam taj test, meutim, nikako nije pouzdana dijagnoza raka, posebno ako je razina PSA tek neto via od etiri. Nepouzdanost ovog testa dovodi do nekih vrlo tekih odluka. Ponekad me prijatelji pitaju za miljenje. Bi li trebali otii na malu operaciju ili veliku? Je li razina PSA od 6,0 ozbiljan problem ili tek poziv na buenje? Ako je poziv na buenje, to bi trebali uiniti da snize broj? Iako ne mogu govoriti o klinikom stanju pojedinaca, mogu govoriti o istraivanima, a iz isti a/i

Izvrstan je to primjer naina na koji genetika istraivanja mogu dovesti do boljeg razumijevanja sloenih bolesti. Meutim, zbog entuzijazma u prouavanju genetskih osnova ovog raka esto se previanju dvije stvari. Prvo, udio sluajeva raka debe log crijeva koji se pripisuju poznatim naslijeenim genima samo je l - 3 % . 10-30%
89 89

Drugih

javlja se u nekim obiteljima vie nego u drugima (takozvano obiteljsko gru-

176

KINESKA

STUDIJA

C E S T E V R S T E RAKA: RAK D O J K E , P R O S T A T E , D E B E L O G CRIJEVA

vanja koja sam vidio nedvojbeno proizlazi da prehrana igra kljunu ulogu kod ove bolesti. Iako traje rasprava oko pojedinosti odnosa prehrane i ovog oblika raka, ponimo s nekim vrlo izvjesnim pretpostavkama koje su ve dugo prihvaene u istraivakoj zajednici: Stope raka prostate snano variraju od zemlje do zemlje, ak i vie nego stope raka dojke. Visoke stope raka prostate u prvom se redu javljaju u drutvima sa zapadnom prehranom i nainom ivota. U zemljama u razvoju mukarci koji prihvate zapadne prehrambene navike ili pre sele u zemlje Zapada imaju viu stopu raka prostate. Ovi obrasci bolesti slini su kao i kod drugih bolesti obilja. To nam openito govori da premda rak prostate zasigurno ima genetsku komponentu, faktori okoline imaju glavnu ulogu. Dakle, koji su vanjski faktori vani? Pogaate da u rei kako su namir nice biljnog podrijetla dobre, a one ivotinjskog podrijetla loe, ali znamo li ita kom kretnijc? Iznenaujue, ali jedna od najkonzistentnijih, najodreenijih veza izmeu prehrane i raka prostate bila je potronja mlijenih proizvoda. Harvardski pregled istraivanja iz 2001. teko da bi mogao biti uvjerljiviji:96 ...dvanaest od... etrnaest anamnestikih studija i sedam od... devet kohortnih studija uoile su pozitivnu vezu izmeu odreene koliine mlijenih proizvo da i raka prostate; to je jedan od najkonzistentnijih prehrambenih prediktora za rak prostate u objavljenoj literaturi [moj naglasak]. U tim studijama mukarci s najviim unosom mlijenih proizvoda imali su priblino dvostruko vii uku pni rizik od raka prostate te do etiri puta vei rizik od metastatskog ili fatal nog raka prostate u odnosu na mukarce koji su konzumirali male koliine. 96 Razmotrimo to jo jednom: unos mlijenih proizvoda je jedan od najkonzistentni jih prehrambenih prediktora za rak prostate u objavljenoj literaturi, oni koji konzu miraju najvie mlijenih proizvoda imaju dvostruko do etverostruko vei rizik. Drugi pregled objavljene literature proveden 1998. doao je do slinog zakljuka: Kod ekolokih podataka prisutna je korelacija izmeu potronje mesa i mli jenih proizvoda po osobi te stope smrtnosti od raka prostate [citirana jedna studija]. U anamnestikim i prospektivnim studijama najvei izvori ivotinj skih bjelanevina, mesa, mlijeni proizvodi i jaja esto su bili povezani s veim

rizikom od raka prostate... [citirane dvadeset i tri studije]. Valja spomenuti da su mnoge studije utvrdile vezu prvenstveno kod starijih mukaraca [citira no est studija], premda ne sve [citirana jedna studija].... Konzislentne veze s mlijenim proizvodima mogle bi, barem djelomino, biti posljedica njihovog sadraja kalcija i fosfora.97 Drugim rijeima, enormna koliina dokaza ukazuje na to da su ivotinjske namirnice povezane s rakom prostate. U sluaju mlijenih proizvoda, visok unos kalcija i fosfora takoer bi mogao biti djelomino odgovoran za laj uinak. Ova istraivanja ne ostavljaju mnogo prostora za neslaganje. Svaka od spomenutih studija predstavlja analizu dvanaestak pojedinanih studija, to daje impresivnu go milu uvjerljive literature.

MEHANIZMI

Kao to smo vidjeli kod drugih oblika raka, velike opservacijske studije pokazuju vezu izmeu raka prostate i prehrane ivotinjskim namirnicama, posebno prehra ne koja se uvelike temelji na mlijenim proizvodima. Razumijevanje mehaniza ma iza opaene veze izmeu raka prostate i mlijenih proizvoda stavlja toku na raspravu. Prvi mehanizam tie se hormona koji poveava brzinu rasta stanica raka, hormon koji naa tijela stvaraju prema potrebi. Taj hormon rasta, inzulinu slian hormon rasta 1 ( I G F - 1 ) , pokazao se kao prediktor raka ba kao stoje kolesterol prediktor sr anih bolesti. U normalnim okolnostima taj hormon djelotvorno upravlja brzinom rasta stanica, odnosno njihovim razmnoavanjem i odbacivanjem starih stanica, sve u ime dobrog zdravlja. Meutim, u nezdravim uvjetima IGF-1 postaje aktivniji, pojaavajui stvaranje i rast novih stanica, dok istovremeno inhibira uklanjanje starih stanica. I jedno i drugo potie razvoj raka [citirano sedam studija 9 8 ]. A kakve to veze ima s hranom koju jedemo? Pokazalo se da konzumiranje namirnica ivotinjskog podrijetla po veava krvne razine hormona rasta I G F - 1 . 9 9 " 1 0 1 U vezi s rakom prostate, dokazano je da ljudi s razinom IGF-1 u krvi viom od normalne imaju 5,1 puta vei rizik od uznapredovalog raka prostate. 9 8 To nije sve: kada mukarci ujedno imaju niske krvne razine bjelanevine koja vee i deaktivira I G F - 1 , 1 0 2 imat e 9,5 puta vei rizik od uznapredovalog raka prostate.9* Brojke su velike i impresivne, a od temeljne je vanosti za ovo otkrie injenica da vie IGF-1 stvaramo kada konzumiramo namirnice ivotinjskog podrijetla poput mesa i mli jenih proizvoda. 9 9 1 0 1

179

KINESKA

STUDIJA

ESTE V R S T E R A K A : RAK D O J K E , P R O S T A T E , D E B E L O G CRIJEVA

Drugi mehanizam povezan je s metabolizmom vitamina D. Taj vitamin nije hranjiva tvar koju moramo konzumirati. Nae tijelo moe ga stvarati koliko mu je potrebno jednostavno tako to emo biti na suncu petnaest do trideset minuta svakih nekoliko dana. Osim to na stvaranje vitamina D utjee Suneva svjetlost, na njega takoer utjee hrana koju jedemo. Stvaranje najaktivnijeg oblika vitamina D proces je koji naa tijela paljivo nadziru i kontroliraju. Taj je proces odlian primjer ina odravanja ravnotee u naim tijelima koji utjee ne samo na rak prostate, nego i na rak dojke, rak debelog crijeva, osteoporozu i autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1. Zbog vane uloge koju igra kod mnogih bolesti i zbog sloenosti objanjenja naina na koji sve to funkcionira, u Dodatak C sam uvrstio skraenu shemu, upravo onoliko koliko je dovoljno da ilustri ra to elim rei. Ta mrea reakcija ilustrira mnoge slinosti i visoko integrirane mree reakcija koje pokazuju na koji nain hrana kontrolira zdravlje. Glavna komponenta tog procesa aktivan je oblik vitamina D koji se stvara u tijelu iz vi tamina D koji dobivamo hranom ili izlaganjem Suncu. Taj aktivni ili turbo vitamin D ima mnoge blagotvorne uinke za cijelo tijelo, ukljuujui prevenciju raka, autoimunih bolesti i bolesti poput osteoporoze. Taj kljuni, aktivirani vitamin D nije neto to se dobiva hranom ili lijekom. Lijek sastavljen od izoliranog aktiviranog vitamina D bio bi daleko prejak i preopasan za medicinsku upotrebu. Vae tijelo koristi paljivo sastavljen niz kontrola i senzora kako bi stvaralo upravo pravu koliinu aktiviranog vitamina D za svaki zadatak, tono u pravo vrijeme. ini se da naa prehrana moe odreivati koliko se tog aktiviranog vitamina D proizvodi i na koji nain djeluje nakon to se proizvede. ivotinjske bjelanevi ne koje unosimo hranom pokazuju tendenciju da blokiraju stvaranje aktiviranog vitamina D, ostavljajui tijelo s niskim razinama tog vitamina u krvi. Potraju li te niske razine due vrijeme moe doi do raka prostate. Uz to, konstantan visok unos kalcija stvara okruenje u kojem pada razina aktiviranog vitamina D, to problem dodatno pogorava. Koje namirnice sadre i ivotinjske bjelanevine i velike koliine kalcija? Mlijeko i ostali mlijeni proizvodi. To se savreno uklapa u dokaze koji povezuju potronju mlijenih proizvoda s rakom prostate. Informacija je to koja prua ono to zovemo biolokom uvjerljivou i pokazuje kako se podaci dobiveni zapaanjem uklapaju u cjelinu. Evo pregleda mehanizama: ivotinjske bjelanevine dovode do toga da tijelo stvara vie IGF-1, to pak izaziva poremeaj rasta i uklanjanja stanica, stimulirajui razvoj raka. ivotinjske bjelanevine suzbijaju stvaranje aktiviranog vitamina D. Suvian kalcij, prisutan u mlijeku, takoer suzbija stvaranje aktiviranog vita mina D.

Aktivirani vitamin D odgovoran je za iroki spektar koristi po zdravlje u tijelu. Konstantno niske razine aktiviranog vitamina D stvaraju povoljne uvjete za razne vrste raka, autoimune bolesti, osteoporozu i druge bolesti. U svemu ovome vano je na koji nain uinci hrane - kako dobri tako i loi - dje luju kroz simfoniju koordiniranih reakcija u prevenciji bolesti poput raka prostate. Otkrivajui postojanje tih mrea, ponekad se pitamo koja specifina funkcija dolazi prije, a koja je sljedea. O tim smo reakcijama unutar mree skloni razmiljati kao o nezavisnima. Time smo, meutim, promaili bit. Mene posebno impresionira to brojne reakcije djeluju zajedno na tako mnogo naina kako bi dale isti uinak. U ovom sluaju - prevenciju bolesti. Ne postoji jedan mehanizam koji u potpunosti objanjava to uzrokuje bolesti po put raka. U stvari, bilo bi nerazumno ak i razmiljati u tom pravcu. Ali ono to znam je sljedee: cjelokupnost i opsenost dokaza, djelujui kroz visoko koordinirane mre e, govore u prilog zakljuku da je konzumiranje mlijenih proizvoda i mesa ozbiljan faktor rizika za rak prostate.

PRAKTINA PRIMJENA
Otprilike pola milijuna Amerikanaca ove e godine posjetiti lijenike ordinacije i saznati da imaju rak dojke, prostate ili debelog crijeva. Ljudi koji dobiju neki od tih oblika raka predstavljaju 4 0 % svih novih pacijenata s rakom. Ta tri oblika raka raza raju ivote ne samo rtava nego i njihovih obitelji i prijatelja. Kad je moja punica umrla od raka debelog crijeva u dobi od pedeset i jedne godine nitko od nas nije znao mnogo o prehrani i onome to ona znai za zdravlje. Ne zato to nismo marili za zdravlje naih voljenih, naravno da jesmo. Ali nismo imali in formacije. Ipak, vie od trideset godina kasnije nije se mnogo promijenilo. Od vama poznatih ljudi koji imaju rak ili su u opasnosti da ga dobiju, koliko je njih razmislilo o mogunosti prelaska na prehranu cjelovitim biljnim namirnicama kako bi poboljali svoje izglede? Pretpostavljam da je vrlo mali broj njih to uinio. Vjerojatno ni oni nemaju potrebne informacije. Nae institucije i izvori informacija su nas izdali. ak i organizacije za borbu protiv raka, na nacionalnoj i lokalnoj razini, oklijevaju raspravljati ili ak i povjerovati u ove dokaze. Hrana kao klju za zdravlje predstavlja velik izazov za konvencionalnu medi cinu koja se temelji na lijekovima i kirurgiji (pogledati etvrti dio). iroke zajednice nutricionista, znanstvenika i lijenika u cjelini ili nisu svjesni ovih dokaza ili oklije vaju o njima govoriti. Zbog tih propusta Amerikancima se uskrauje informacija koja bi mogla spasiti brojne ivote.

180

KINESKA STUDIJA

Danas postoji dovoljno dokaza pa bi lijenici trebali raspravljati o opciji promjene prehrane kao potencijalnog puta prevencije i lijeenja raka. Danas postoji dovoljno dokaza da amerika vlada raspravlja o ideji daje toksinost nae prehrane najvei po jedinani uzrok raka. Danas postoji dovoljno dokaza da bi lokalna udruenja za rak dojke i institucije za rak prostate i debelog crijeva trebali raspravljati o mogunosti pruanja informacija Amerikancima o tome kako prehrana cjelovitim biljnim namir nicama moe biti nevjerojatno djelotvoran lijek protiv raka. Kad bi se te rasprave vodile, moda bi sljedee godine 500.000 ljudi manje posjetilo lijeniku ordinaciju i saznalo da ima rak dojke, prostate ili debelog crijeva. Godinu nakon toga jo manje prijatelja, kolega s posla i lanova obitelji ulo bi najstraniju od svih dijagnoza. I tako svih narednih godina jo manje. Takva budunost realno bi mogla biti naa stvarnost, a sve dok bude toliko obeavajua po zdravlje ljudi diljem svijeta, to je budunost koja je vrijedna truda.

Autoimune bolesti
NIJEDNA GRUPA BOLESTI nije podmuklija od autoimunih bolesti. Njih je teko lije iti, a progresivan gubitak tjelesnih i mentalnih funkcija est je ishod. Za razliku od bolesti srca, raka, pretilosti i dijabetesa tipa 2, kod autoimunih bolesti tijelo sustavno napada samo sebe. Pogoeni pacijent gotovo garantirano gubi. etvrtini milijuna ljudi u SAD-u svake se godine dijagnosticira jedna od etrdeset razliitih autoimunih bolesti. 1,2 ene su 2,7 puta ee pogoene od mukaraca. Oko 3% Amerikanaca (jedan od trideset i jedan) ima autoimunu bolest, to daje zapanju juu brojku od ukupno 8,5 milijuna ljudi. Pojedinci ukupan broj procjenjuju na ak 12-13 milijuna ljudi.3 este autoimune bolesti navedene su u tablici 9.1. 2 Prvih devet ini 97% svih sluaje va autoimunih bolesti. 2 Najvie se prouava multipla skleroza (MS), reumatoidni ar tritis, lupus, dijabetes tipa 1 i reumatska bolest srca. 2 To su ujedno glavne autoimune bolesti koje se prouavaju u vezi s prehranom. Druge - koje nisu navedene u tablici 9.1 - ukljuuju upalnu bolest crijeva,'1 Chronovu bolest,4 reumatsku bolest srca 3 i (moda) Parkinsonovu bolest. 5 Nazivi bolesti mogu zvuati posve razliito, ali kao to istie jedan nedavno objavljen lanak, 2 ...vano je uzeti u obzir...ove poremeaje kao grupu. Oni pokazuju slinu kliniku pozadinu, 3 6 7 ponekad se javljaju kod iste osobe i esto se mogu nai u istoj populaciji. 2 MS i dijabetes tipa 1, na primjer, imaju gotovo identinu etniku i geo grafsku distribuciju. 8 Autoimune bolesti openito postaju ee s veom udaljenosti od ekvatora. Ta pojava poznata je od 1922. 9 MS, na primjer, na krajnjem je sjeveru preko sto puta uestalija nego na ekvatoru. 10

183

KINESKA

SIUDIJA

AUTOIMUNE BOLESTI

(od engleskog bone = kost). Druge stanice nastale u kotanoj sri ostaju nezrele, ili ^specijalizirane, sve dok ne doputuju do timusa (organa u grudnoj upljini nepo sredno iznad srca) gdje postaju specijalizirane; one se zovu T-slanice (po timusu). Te stanice vojnici, zajedno s drugim specijaliziranim stanicama, udruuju se u timove i stvaraju zamrene planove obrane. Sastaju se na glavnim krianjima u tijelu, uklju ujui slezenu (odmah ispod donjeg lijevog dijela grudnog koa) i limfne vorove. Ta su sastajalita poput zapovjednih i kontrolnih centara gdje se stanice vojnici prestrojavaju u timove za borbu protiv vanjskih napadaa. Prilikom formiranja svojih timova te su stanice izvanredno prilagodljive. U stanju su reagirati na razliite okolnosti i razliite strane tvari, pa ak i one koje nikada ranije nisu susrele. Imunoloka reakcija na te strance nevjerojatno je kreativan proces. Je dno od pravih uda prirode. Vanjski su napadai proteinske molekule zvane antigeni. Te strane stanice mogu biti bakterija ili virus koji nastoji ugroziti integritet tijela. Stoga, kada na imunoloki su Zbog tih zajednikih obiljeja nije pretjerano o autoimunim bolestima razmiljati kao o jednoj velikoj bolesti koja se javlja u razliitim dijelovima tijela i dobiva razli ita imena. Na taj nain promatramo rak koji dobiva specifian naziv ovisno o dijelu tijela na kojem se javlja. Sve autoimune bolesti rezultat su jedne skupine mehanizama kod kojih je dolo do poremeaja, slino raku. U ovom sluaju, mehanizam je imunoloki sustav koji po greno napada stanice u vlastitom tijelu. Bilo da se radi o guterai kao kod dijabetesa tipa 1, mijelinskim ovojnicama kao kod MS ili tkivima zglobova kao kod artritisa, sve autoimune bolesti ukljuuju imunoloki sustav koji se pobunio. To je unutarnja pobuna najgore vrste u kojoj nae tijelo postaje vlastiti najgori neprijatelj. stav primijeti te strane stanice ili antigene on ih uniti. Svaki od tih stranih antigena ima poseban identitet koji je odreen slijedom aminokiselina koje tvore njegove bje lanevina, analogno licu koje je razliito kod svake osobe. Budui da su za stvaranje bjelanevina dostupne brojne aminokiseline, postoji bezbroj varijacija prepoznatlji vih lica. Da bi se suprotstavio tim antigenima, na imunoloki sustav svoju obranu mora pri lagoditi svakom napadu. On to radi stvaranjem zrcalne slike bjelanevina za svakog napadaa. Zrcalna slika moe se savreno uklopiti s antigenom i unititi ga. Ukratko, imunoloki sustav stvara kalup svakog lica koje susretne. Svaki put kada ponovno vidi to lice koristi kalup izraen po mjeri za hvatanje>> i unitavanje napadaa. Kalup moe biti antitijelo B-stanice ili receptorska bjelanevina na osnovu T-stanice. Pamenje svake obrane protiv svakog napadaa glavni je razlog imunizacije. Poetno izlaganje vodenim kozicama, na primjer, teka je bitka, ali kada se sljedei put sretne te s tim virusom znat ete tono kako se s njim boriti, pa e rat biti krai, manje bolan i daleko uspjeniji. Moda se neete ni razboljeti.

IMUNOST NA NAPAD
Imunoloki sustav zapanjujue je kompleksan. esto ujem kako ljudi o tom sustavu govore kao da se radi o nekom zasebnom organu poput plua. Nita nije dalje od istine. Radi se o sustavu, ne o organu. U biti, na je imunoloki sustav poput vojne mree organizirane za obranu od vanj skih napadaa. Vojnici te mree bijele su krvne stanice koje se sastoje od mnogo razliitih podgrupa, od kojih svaka una vlastitu misiju. Te podgrupe analogne su mornarici, kopnenoj vojsci, zrakoplovstvu i mornarikom pjeatvu, a svaka skupina specijalista radi visoko specijaliziran posao. Centar za novaenje imunolokog sustava kotana je sr. Kotana sr odgovorna je za stvaranje specijaliziranih stanica koje se zovu matine stanice. Neke od tih stanica oslobaaju se u krvotok kako bi bile iskoritene drugdje u tijelu, a zovu se B-stanice

IMUNOST NA NAS SAME

Iako je taj sustav udo prirode kada brani tijelo od stranih bjelanevina, u stanju je napasti ista ona tkiva koja bi trebao tititi. Taj samounitavajui proces zajedniki je svim autoi munim bolestima. To je kao da tijelo ini samoubojstvo. Jedan od temeljnih mehanizama za to aulodestruktivno ponaanje zove se molekularna mimikrija. Dogaa se da neki od stranih napadaa koje nae stanice vojnici trae i uni tavaju izgledaju jednako kao i nae vlastite stanice. Kalupi imunolokog sustava koji se

KINESKA STUDIJA

rt U I U I IVI U IN L D U L L J I I

slau s lim napadaima takoer se slau s naim vlastitim stanicama. Imunoloki sustav, pod nekim okolnostima, tada unitava sve to se uklapa u kalup, ukljuujui i vlastite stanice. To je izuzetno kompleksan autodestruktivan proces koji ukljuuje mnoge razliite strategije od strane imunolokog sustava, kojima je zajednika ista fatalna greka, a to je da nisu u stanju razlikovati bjelanevine stranog napadaa od bjelanevina naeg vlastitog tijela. Kakve veze ima sve to s onim to jedemo? Stvar je u tome da se antigeni koji za varaju nae tijelo tako da napadne vlastite stanice mogu nalaziti u hrani. Tijekom procesa probave, na primjer, neke bjelanevine provuku se u na krvotok iz crijeva bez da su se potpuno razgradile na aminokiseline od kojih su sastavljene. Ostatke neprobavljenih bjelanevina na imunoloki sustav tretira kao strane napadae, to uzrokuje izradu kalupa za njihovo unitavanje i pokree samounitavajui autoimuni proces. Jedna od namirnica bogata stranim bjelanevinama slinim bjelanevinama naeg tijela je mlijeko. Na imunoloki sustav najveim dijelom prilino je pametan. Ba kao to se vojska rasporeuje lako da bude zatiena od prijateljske vatre, imunolo ki sustav ima zatite koje ga sprjeavaju da napadne tijelo koje bi trebao tititi. Iako' neprijateljski antigen izgleda ba poput jedne od stanica u naem vlastitom tijelu, sustav je i dalje u stanju razlikovati nae stanice od napadakih antigena. tovie, imunoloki sustav moe koristiti nae vlastite stanice za vjebanje pravljenja kalupa protiv napadakog antigena bez da uniti prijateljske stanice. Slino kampovima za obuku prilikom priprema za rat. Kada na imunoloki sustav ispravilo funkcionira moemo koristiti stanice u naem tijelu koje izgledaju poput antigena za vjebanje, a da ih ne unitimo, kako bismo pripremili svoje stanice vojnike za odbacivanje napadakih antigena. To je jo jedan primjer 1 izvanredne elegancije sposobnosti prirode da regulira samu sebe. Imunoloki sustav koristi vrlo osjetljiv proces pri odluivanju koje bjelanevine treba napasti, a koje treba ostaviti na miru." Nain na koji se taj nevjerojatno kom pleksan proces kod autoimunih bolesti raspada jo nije dokraja objanjen. Znamo samo da imunoloki sustav gubi sposobnost razlikovanja stanica tijela od napada kih antigena, i umjesto da koristi stanice tijela za obuku, unitava ih zajedno s napadaima.

da je ta bolest povezana s prehranom i, preciznije, mlijenim proizvodima. Sposobnost bjelanevina kravljeg mlijeka da pokrenu dijabetes tipa l Mogue pokretanje ove bolesti ide ovako: Beba ne doji dovoljno dugo i hranjena je bjelanevinama kravljeg mlijeka, moda u formuli za dojenad. . Mlijeko dolazi do tankog crijeva gdje se probavlja do svojih sastavnih aminokiselina. Kod neke se djece kravlje mlijeko ne probavi u potpunosti, pa mali lanci aminokiselina ili dijelovi izvornih bjelanevina ostaju u crijevu. Ti dijelovi nepotpuno probavljenih bjelanevina mogu se apsorbirali u krv. . Imunoloki sustav te dijelove prepoznaje kao strane napadae i kree u njihovo unita vanje. Naalost, neki od dijelova izgledaju potpuno jednako kao stanice guterae koje su odgovorne za stvaranje inzulina. Imunoloki sustav gubi sposobnost razlikovanja izmeu dijelova bjelanevina kravljeg mlijeka i stanica guterae, pa razara i jedne i druge, blokirajui time djetetovu sposo bnost stvaranja inzulina. Beba postaje dijabetiar tipa 1 i ostaje to do kraja ivota. Ovaj proces svodi se na jednu doista izvanrednu injenicu: kravlje mlijeko moe uzroko vati jednu od najrazornijih bolesti koje dijete mogu zadesiti. Iz oiglednih razloga ovo je danas jedno od najkontroverznijih pitanja u nutricionizmu. Jedan od vanijih izvjetaja o lom uinku kravljega mlijeka objavljen je prije vie od jednog desetljea, lonije 1992. u asopisu New England Journal of Medicine.12 Finski istraivai uzeli su uzorke krvi djece s dijabetesom tipa 1 u dobi od etiri do dvanaest godina. Zatim su izmjerili razine antitijela koja su se formirala u krvi protiv nepotpuno probavljene bje lanevine kravljeg mlijeka zvane govei serumski albumin (BSA). Ponovili su isti proces s djecom koja nisu bolovala od dijabetesa i usporedili dvije skupine (prisjetite se, antitijelo je zrcalna slika ili kalup stranog antigena). Djeca koja su imala antitijela na bjelanevine kravljeg mlijeka morala su prije toga konzumirati kravlje mlijeko. To ujedno znai da su neprobavljeni dijelovi bjelanevina kravljeg mlijeka morali ui u djetetov krvolok kako bi izazvali formiranje antitijela. Znanstvenici su otkrili neto zaista izvanredno. Od 142 dje ce s dijabetesom kojima je mjerena razina antitijela, ba sva djeca imala su razine antitijela vie od 3,55. Od 79 djece bez dijabetesa, ba sva su imala razine antitijela nie od 3,55. Nije bilo apsolutno nikakvog preklapanja izmeu razina antitijela zdrave djece i one s di jabetesom. Sva djeca dijabetiari imala su razine antitijela na kravlje mlijeko vie od onih kod sve djece bez dijabetesa. To implicira dvije stvari: djeca s vie antitijela konzumirala su vie kravljeg mlijeka, i drugo, poviena antitijela mogu uzrokovati dijabetes tipa 1.
1211

dobro je dokumentirana.

DIJABETES TIPA 1
U sluaju dijabetesa tipa 1, imunoloki sustav napada stanice guterae odgovorne za stvaranje inzulina. Ta razorna, neizljeiva bolest pogaa djecu, donosei mladim obitelji ma bolno i teko iskustvo. Meutim, ono to veina ljudi ne zna jest da postoje jaki dokazi

187

AUlUIMUNt

BULtbll

Ti su rezultati podigli veliku buru u istraivakoj zajednici. Potpuna podjela razine an titijela ono je to je tu studiju uinilo doista izvanrednom. Ta studija, nje, *
15 17 12

Dakle, koliki dio od tog jedanaest do trinaest puta veeg rizika od dijabetesa tipa i otpada na rano izlaganje kravljem mlijeku, a koliki je posljedica gena? U poslje dnje vrijeme popularno je miljenje da je dijabetes tipa 1 rezultat genetike, to je miljenje koje esto dijele i lijenici. Ali sama genetika moe biti odgovorna tek za vrlo mali postotak sluajeva ove bolesti. Geni ne djeluju izolirano, potreban im je povod kako bi se njihovi uinci pojavili. Takoer je primijeeno da nakon to jedan od para identinih blizanaca dobije dijabetes tipa 1, postoji samo 1 3 - 3 3 % vjerojatnosti da e i drugi blizanac dobiti tu bolest, iako oba blizanca imaju iste gene. 1 3 , 2 "' ! l , ' : ' ! " Kad bi za to bili odgovorni samo geni, blizu 1 0 0 % identinih bli zanaca dobivalo bi tu bolest. K tome, mogue je da je 1 3 - 3 3 % rizika da e drugi blizanac oboljeti posljedica zajednike okoline i prehrane, faktora koji utjeu na oba blizanca. Pogledajte, na primjer, zapaanje prikazano na slici 9.3 koja istie vezu izmeu jednog aspekta okoline, konzumiranja kravljeg mlijeka i ove bolesti. Konzumi ranje kravljeg mlijeka kod djece u dobi od nula do etrnaest godina u dvanaest zemalja 2 7 pokazuje gotovo savrenu korelaciju s dijabetesom tipa l . 2 8 to je vea potronja kravljeg mlijeka, vea je uestalost dijabetesa tipa 1. U Finskoj je dija betes tipa 1 trideset i est puta ei nego u Japanu. 2 9 U Finskoj se konzumiraju velike koliine proizvoda od kravljeg mlijeka, dok ih se u Japanu konzumira vrlo malo. 2 7

a i druge prije

tijekom narednih godina pokrenule su lavinu dodatnih studija koja traje sve do

danas. ' '

13 18 19

Nekoliko studija u meuvremenu je istrailo taj uinak kravljeg mlijeka na razine antitije la na BSA. Sve osim jedne pokazale su da kravlje mlijeko povisuje razinu antitijela na BSA kod djece s dijabetesom tipa l, 1 8 iako su rezultati u prilinoj mjeri varirali. Tijekom proteklog desetljea znanstvenici su istraivali daleko ire od samog antitijela na BSA, stoga poinjemo dobivati daleko potpuniju sliku. U najkraim crtama, to izgleda otprilike ovako'
119

: bebe ili vrlo mala djeca odreenog genetskog naslijea, '

2 1,21

koja su

prerano s dojenja

22

prela na kravlje mlijeko i koja su se moda zarazila virusom koji

moe naruiti imunoloki sustav crijeva,19 vjerojatno e imati visok rizik za dijabetes tipa 1. U jednoj studiji provedenoj u ileu 23 razmotrena su prva dva faktora - kravlje mlijeko i geni. Genetski osjetljiva djeca koja su prerano s dojenja prela na formulu na bazi kravljeg mlijeka imala su rizik od dijabetesa tipa 1 koji je bio 13,1 puta vei od djece koja nisu ima la te gene i koja su bila dojena barem tri mjeseca (ime je na minimum svedeno njihovo izlaganje kravljem mlijeku). Druga studija iz SAD-a pokazala je da su genetski osjetljiva, djeca hranjena kravljim mlijekom kao bebe imala 11,3 puta vei rizik od bolesti u odnosu na djecu koja nisu imala te gene i koja su bila dojena barem tri mjeseca.
21

Jedanaest do

trinaest puta vei rizik nevjerojatno je velik (1.000-1.200%); sve iznad tri do etiri puta obino se smatra vrlo vanim. Za usporedbu, puai imaju priblino deset puta vei rizik od raka plua (to je jo uvijek manje od ovih jedanaest do trinaest puta), a ljudi s visokim krvnim tlakom i kolesterolom imaju 2,5-3,0 puta vei rizik od bolesti srca (slika 9.2). 1 8

Procjena rizika 188 189

KINESKA

STUDIJA

AUTOIMUNE BOLESTI

Kao to smo vidjeli kod drugih bolesti obilja, kada ljudi migriraju iz podruja svijeta gdje je uestalost bolesti niska u podruja gdje je uestalost visoka, s promjenom svo je prehrane i naina ivota oni brzo poprime visoke stope uestalosti. 30 " 32 To pokazuje da iako osobe mogu imati potrebne gene, bolest e se javiti iskljuivo kao reakcija na odreene prehrambene i/ili okolinske faktore. Trendovi bolesti u vremenu pokazuju istu stvar. Uestalost dijabetesa tipa 1 u svijetu raste alarmantnom stopom od 3% godinje." To poveanje javlja se kod razliitih populacija iako mogu postojati znatne razlike u uestalosti bolesti. To relativno brzo poveanje ne moe biti posljedica genetske osjetljivosti. Uestalost bilo kojeg gena u opoj populaciji relativno je stabilna tijekom vremena, osim ako postoje promjenjivi pritisci okoline koji omoguuju jednoj skupini da se razmnoava uspjenije od druge skupine. Evo primjera: ako sve obitelji s roacima dijabetiarima tipa 1 imaju po dva naest beba, a sve obitelji bez roaka s dijabetesom tipa 1 izumru, tada e gen ili geni koji bi mogli biti odgovorni za dijabetes tipa 1 postati daleko ei u toj populaciji. To se, naravno, ne dogaa, pa je injenica a se uestalost dijabetesa tipa 1 poveava 3% godinje vrlo snaan doka/, da za tu bolest nisu odgovorni iskljuivo geni. Osobno smatram da sada imamo impresivne dokaze koji pokazuju da je kravlje mli jeko vjerojatno vaan uzrok dijabetesa tipa 1. Kad se kombiniraju rezultati svih tih studija (i genetski osjetljivih i neosjetljivih), moemo vidjeti da djeca koja su prerano prestala dojiti i koja su bila hranjena kravljim mlijekom imaju u prosjeku 50-60% vei rizik od dijabetesa tipa 1 (1,5-1,6 puta povean rizik). 34 Ranije objavljene informacije o prehrani i dijabetesu tipa 1 bile su dovoljno impre sivne da potaknu dva znaajna razvoja dogaaja. Amerika pedijatrijska akademija 1994. dala je ozbiljnu preporuku da se bebe u obiteljima gdje je dijabetes tipa 1 est ne dohranjuju kravljim mlijekom tijekom prve dvije godine ivota. Drugo, mnogi istraivai 19 razvili su prospektivne studije - one u kojima se osobe prate u budunost - kako bi se vidjelo moe li paljivo praenje prehrane i naina ivota objasniti javlja nje dijabetesa tipa 1. Dvije od poznatijih studija te vrste u tijeku su u Finskoj: jedna se provodi o kraja 1980ih'\ a druga od sredine 1990-ih.'' Jedna je pokazala da potronja kravljeg mli jeka poveava rizik od dijabetesa tipa 1 pet do est puta,1" dok nam druga 2 , govori da kravlje mlijeko poveava razvoj jo barem tri ili etiri druga antitijela, pored onih o kojima smo ranije govorili. U zasebnoj studiji, antitijela na beta-kazein, jo jednu bjelanevinu kravljeg mlijeka, bila su znatno poviena kod beba hranjenih na boicu u usporedbi s bebama koje doje; djeca s dijabetesom tipa 1 takoer su imala poviene razine tih antitijela. 17 Ukratko, u studijama koje su objavile rezultate, otkria uvjerlji vo potvruju opasnost od kravljeg mlijeka, posebno kod genetski osjetljive djece.

KONTROVERZNA KONTROVERZIJA
Zamislite da gledate naslovnu stranu novina i vidite sljedei naslov: Kravlje mlijeko je vjerojatan uzrok smrtonosnog dijabetesa tipa 1. Budui da bi reakcija bila vie nego snana, a ekonomski udar monumentalan, takav naslov u doglednoj buduno sti nitko nee objaviti, bez obzira na znanstvene dokaze. Sprjeavanje takvog naslova postie se pomou mone etikete kontroverzno. Uz tako visoke uloge i tako mnogo informacija koje razumije tako malo ljudi, lako je stvoriti i odravati kontroverziju. Kontroverzije su prirodan dio znanosti. Meutim, kontroverzije preesto nisu rezul tat legitimne znanstvene rasprave ve, umjesto toga, odraavaju opaenu potrebu a se odgode i iskrive rezultati istraivanja. Na primjer, ako kaem da su cigarete tetne i potkrijepim svoju tvrdnju gomilom dokaza, duhanske kompanije mogle bi se umi jeati, uhvatiti se jednog nerijeenog detalja i onda tvrditi da je cijela ideja kako su cigarete nezdrave zapletena u kontroverzije, ponitavajui time sve moje zakljuke. To je lako poslii jer e uvijek biti nerijeenih pojedinosti, lakva je priroda znano sti. Neke skupine kontroverzije koriste za guenje odreenih ideja, usporavanje kon struktivnog istraivanja, zbunjivanje javnosti i pretvaranje javne politike u brbljanje umjesto u djelovanje. Odravanje kontroverzije kao sredstva diskreditiranja otkria koja uzrokuju ekonomske ili drutvene neugodnosti jedan je od najveih grijeha zna nosti. Laiku moe biti teko procijeniti legitimnost izrazito tehnike kontroverzije poput one o kravljem mlijeku i dijabetesu tipa 1. To vrijedi ak i ako tu osobu zanima itanje znanstvenih lanaka. Uzmimo kao primjer znanstvenu analizu " veze izmeu kravljeg mlijeka i dijabetesa tipa 1. U deset studija na ljudima (sve su bile anamnestike) saetih u lanku obja vljenom u sklopu niza kontroverzne teme)),'* autori su zakljuili da je pet od deset studija pokazalo statistiki znaajnu pozitivnu vezu izmeu kravljeg mlijeka i dijabe tesa tipa 1, a pet nije. Oigledno, to na prvi pogled ukazuje na znaajnu nesigurnost, prilino diskreditirajui hipotezu. Meutim, pet studija koje su raunate kao negativne nije pokazalo da kravlje mli jeko smanjuje uestalost dijabetesa tipa 1. Tih pet studija nije pokazalo nikakav sta tistiki znaajan uinak, bilo pozitivan bilo negativan. Nasuprot tome, ukupno ima pet statistiki znaajnih studija i svih pet pokazalo je isti rezultat: rana konzumacija kravljeg mlijeka povezana je s poveanim rizikom od dijabetesa tipa 1. Vjerojatnost da je to sluajan ili nasumian rezultat je samo jedan prema ezdeset i etiri. Postoje mnogi, doista mnogi razlozi, neki primijeeni a neki neprimjeeni, zato neki eksperiment nije utvrdio statistiki znaajan odnos izmeu dvaju faktora, ak i kada odnos realno postoji. Moda studija nije ukljuivala dovoljno ljudi, pa nije bilo mo1

I M I V L J l\rt

J I uuun

AUTOIMUNE

BOLESTI

gue postii statistiku sigurnost. Moda je veina subjekata imala vrlo slian nain prehrane koji ograniava otkrivanje odnosa koji bi inae bio vidljiv. Moda su poku aji mjerenja naina prehrane beba od prije vie godina bili dovoljno neprecizni da prikriju odnos koji stvarno postoji. Moda su znanstvenici prouavali krivo vremen sko razdoblje u ivotu djeteta. Bit je u tome da ako je pet od deset studija pronalo statistiki znaajnu vezu, i ako je svih pet pokazalo daje konzumiranje kravljeg mlijeka povezano s poveanjem dijabe tesa tipa 1, a nijedna nije pokazala da je konzumiranje kravljeg mlijeka povezano sa smanjenjem dijabetesa tipa 1, teko bih mogao nai opravdanje za izjavu autora ovog lanka da je hipoteza postala prilino mutna s nedosljednostima u lileraturi. 38 U tom istom lanku , s autori su saeli dodatne studije u kojima su neizravno uspore eni dojenje, potronja kravljeg mlijeka i dijabetes tipa 1. Ta kompilacija ukljuivala je pedeset i dvije mogue usporedbe, od kojih je dvadeset bilo statistiki znaajno. Od tih dvadeset znaajnih rezultata, devetnaest je govorilo u prilog veze izmeu kravljeg mlijeka i bolesti, a samo jedan nije. Opet su izgledi bili premono u korist hipoteze o povezanosti, to su autori propustili primijetiti. Taj primjer navodim ne samo kako bih iznio dokaze koji pokazuju utjecaj kravljeg mlijeka na dijabetes tipa 1, nego i kako bih ilustrirao jednu taktiku koja se esto ko risti kako bi se uinilo kontroverznim neto to to nije. Ta je praksa ea nego to bi trebala biti i izvor je nepotrebne konfuzije. Kada istraivai to rade - ak i ako to rade nenamjerno - esto u startu imaju jake predrasude prema hipotezi. U stvari, nedugo nakon to sam ovo napisao uo sam kratak razgovor na postaji National Public Radio o problemu dijabetesa tipa 1 s glavnim autorom spomenutog lanka. 38 Dovoljno je rei da autor nije priznavao dokaze u korist hipoteze o kravljem mlijeku. Budui da to pitanje ima goleme implikacije po ameriku poljoprivredu, te budui da tako velik broj ljudi ima intenzivne osobne predrasude protiv nje, mala je vjerojatnost da e ova istraivanja o dijabetesu uskoro dospjeti u amerike medije. Meutim, do kazi koji sada upuuju na kravlje mlijeko kao uzrok dijabetesa tipa 1 imaju potrebnu dubinu i irinu, iako vrlo sloeni detalji mehanizama jo nisu potpuno objanjeni. Ne samo to imamo dokaze za opasnost od kravljeg mlijeka, imamo i dovoljno dokaza koji pokazuju da je veza izmeu dijabetesa i kravljeg mlijeka bioloki prihvatljiva. Majino mlijeko savrena je hrana za bebe, a jedna od najtetnijih stvari koje majka moe uiniti jest da djetetu daje kravlje mlijeko umjesto vlastitog.

dvidive i ozbiljne invalidnosti. Pacijenti s MS-om esto prolaze kroz epizode akutnih napada dok postupno gube svoju sposobnost da hodaju ili vide. Nakon deset do petna est godina esto su vezani za invalidska kolica, a nakon toga za krevet do kraja ivota. Prema Nacionalnom udruenju za multiplu sklerozu, samo u SAD-u od ove bolesti boluje oko 400.000 ljudi.39 To je bolest koja se prvi put dijagnosticira u dobi izmeu dvadeset i etrdeset godina a ene pogaa triput ee nego mukarce. Iako postoji iroko medicinsko i znanstveno zanimanje za tu bolest, veina autoriteta tvrdi da zna vrlo malo o uzrocima ili lijekovima. Sve vanije internetske stranice o multiploj sklerozi tvrde da je bolest zagonetna. Openito navode genetiku, viruse i okolinske faktore kao mogue elemente u razvoju ove bolesti, ali gotovo nikakvu panju ne poklanjaju moguoj ulozi prehrane. To je neobino s obzirom na obilje intrigantnih informacija o utjecaju hrane dostupnih iz uglednih istraivakih izvjetaja. 4012 Jo je dnom se ini da kravlje mlijeko ima vanu ulogu. Multipli simptomi ove bolesti predstavljaju poremeaje ivanog sustava. Elektrini signali koji prenose poruke od i do sredinjeg ivanog sustava (mozga i lene modi ne) i vani kroz periferni ivani sustav do ostatka tijela nisu dobro koordinirani i kon trolirani. To je zato to izolacijski omota ili oblogu ivanih vlakana, mijelin, unitava autoimuna reakcija. Pomislite to bi se dogodilo s elektrinim vodovima u vaoj kui kad bi se izolacijski omota stanjio ili ogulio, ostavljajui ogoljene ice. Dolo bi, daka ko, do kratkih spojeva u elektrinim signalima. To se dogaa kod MS-a: nekontrolirani elektrini signali mogu unitavati stanice i spaljivati dijelove okolnog tkiva, ostavlja jui male oiljke ili djelie skleroliziranog tkiva. Te opeldine mogu postati teke i na kraju unititi tijelo. Prva istraivanja koja su pokazala utjecaj prehrane na MS, stara preko pola stoljea, proveo je dr. Roy Swank koji je svoj rad zapoeo u Norvekoj i na Neurolokom institu tu Montreal tijekom 1940-ih. Kasnije je dr. Swank bio proelnik Neurolokog odjela na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Oregonu. 43 Dr. Swank se zainteresirao za povezanost s prehranom kad je doznao da se ini da je MS ei u sjevernim podnebljima.
43

Postoji golema razlika u uestalosti MS-a s povea

njem udaljenosti od ekvatora: MS je preko 100 puta ei na krajnjem sjeveru nego na ekvatoru,10 te sedam puta ei u junoj Australiji (blioj Junom polu) nego u sjevernoj Australiji." Ovakva rasporedenost vrlo je slina rasporedu drugih autoimunih bolesti, ukljuujui dijabetes tipa 1 i reumatoidni artritis. 4 5 4 6 Iako su neki znanstvenici spekulirali da bi za bolest mogla biti odgovorna magnetska Polja, dr. Swank je smatrao da je u pitanju prehrana, posebno hrana ivotinjskog podri jetla bogata zasienim mastima. 43 On je utvrdio da su podruja u unutranjosti Norve ke gdje se konzumiralo vie mlijenih proizvoda imala vie stope MS-a od priobalnih Podruja u kojima se konzumirala riba.

MULTIPLA SKLEROZA I DRUGE AUTOIMUNE BOLESTI

Multipla skleroza (MS) posebno je teka autoimuna bolest, kako za oboljele, lako i za one koji se o njenim rtvama brinu. To je doivotna bitka koja ukljuuje razne nepre-

192

KINESKA

STUDIJA

AUTOIMUNE BOLEST

Dr. Swank je proveo svoje najpoznatije ispitivanje na 144 pacijenta s MS-om s Neu rolokog instituta u Montrealu. uvao je podatke o tim pacijentima sljedeih trideset i etiri godine.
17

U novije vrijeme, dodatne studije 1251 ' 52 potvrdile su i proirile Svvankova zapaanja i postupno su poele stavljati vei naglasak na kravlje mlijeko. Te nove studije pokazuju da je konzumiranje kravljeg mlijeka snano povezano s MS-om i kad se usporeuju razliite zemlje 52 i kad se usporeuju drave unutar SAD-a. 51 Slika 9.5, koju su objavili francuski istraivai, usporeuje potronju kravljeg mlijeka s MS-om na dvadeset i est populacija u dvadeset i etiri zemlje. 52

Svojim je pacijentima savjetovao dijetu s malo zasienih masti, ega

su se mnogi pridravali, ali mnogi i nisu. Nakon toga ih je klasificirao kao dobre i loe dijetae, ovisno jesu li konzumirali manje ili vie od 20 grama zasienih masti dnevno. (Za usporedbu, cheeseburger sa slaninom i dodacima ima oko esnaest gra ma zasienih masti. Jedna mala smrznuta pita s piletinom sadri gotovo deset grama zasienih masti.) U nastavku studije dr. Swank je primijetio da je prehrana siromana zasienim ma stima uvelike usporila napredovanje bolesti, to je vrijedilo ak i za ljude koji su u poetku imali uznapredovalo stanje. Svoj rad saeo je 1990./ 17 zakljuivi da je u podgrupi pacijenata koji su preli na prehranu s malo zasienih masti tijekom ranijih sta dija bolesti, oko 95%... ostalo s tek blagim invalidnostima tijekom priblino trideset godina. Samo je 5% tih pacijenata umrlo. Nasuprot tome, 80% pacijenata s ranim stadijima MS-a koji su konzumirali lou prehranu (vie zasienih masti) umrlo je od MS-a. Rezultati sva 144 pacijenta, ukljuujui i one koji su zapoeli s dijetom u kasnijim stadijima bolesti, prikazani su na slici 9.4.

Taj odnos, koji je doslovno identian onom za dijabetes tipa 1, zapanjuju je, i nije rezultat varijabli kao to su dostupnost medicinskih usluga ili geografska irina. nekim studijama
5253 51

istraivai iznose miljenje da bi ta jaka korelacija sa svjeim

kravljim mlijekom mogla biti posljedica prisutnosti virusa u mlijeku. Te novije stu dije takoer navode na zakljuak da same zasiene masti vjerojatno nisu bile u po tpunosti odgovorne za Swankove rezultate. Konzumiranje mesa bogatog zasienim mastima, kakvo je i mlijeko, takoer je bilo povezano s MS-om u tim multidravnim studijama,5'1 dok je konzumiranje ribe, koja sadri vie omega-3 masti, bilo povezano s niskim stopama bolesti. To je izvanredan rad. Praenje pacijenata kroz trideset i etiri godine fantastina je de monstracija upornosti i predanosti. Osim toga, da se u ovoj studiji testirao potencijalni lijek, bilo koji proizvoa lijekova trljao bi ruke od zadovoljstva ovakvim rezultatima. Swankovi prvi rezultati objavljeni su prije vie od pola stoljea,' a zatim opet i opet 17 tijekom narednih etrdeset godina.
8 19 55

Veza izmeu kravljeg mlijeka i MS-a, prikazana na slici 9.5, moe biti impresivna, ali ne predstavlja dokaz. Na primjer, gdje se geni i virusi ukljuuju u igru? Svi bi oni, teoretski, mogli utjecati na neobinu geografsku distribuciju ove bolesti. Sto se tie virusa, jo nije mogue dati definitivne zakljuke. Predloeni su mnogi ra zliiti tipovi virusa, i mogu biti ukljueni razni uinci na imunoloki sustav. Meutim,

i opet

50

194

195

KINESKA

STUDIJA

AUTOIMUNE

BOLESTI

dosad nije dokazano nita doista uvjerljivo. Neki od dokaza temelje se na otkrivanju vie virusnih antitijela u pacijentima s MS-om nego u kontrolama, neki se temelje na sporadinim epidemijama MS-a u izoliranim zajednicama, a neki se temelje na otkrivanju virusima slinih gena medu sluajevima MS-a.
13,19,56

grau tijela, boju kose, boju oiju, crte lica, osebujnosti u govoru i kretanju te dob, pa zakljuite da potjeu od istih roditelja. Ba kao to smo pretpostavili da bolesti obilja kao to su rak i bolesti srca imaju zajednike uzroke zato to dijele slinu geografiju i sline biokemijske biomarkere (etvrto poglavlje), takoer moemo pretpostaviti da bi MS, dijabetes tipa 1, reumatoidni artritis, lupus i druge autoimune bolesti mogle imati sline uzroke ako pokazuju slina obiljeja. Kao prvo, po definiciji, sve te bolesti ukljuuju imunoloki sustav koji se poremetio na takav nain da napada vlastite bjelanevine koje izgledaju jednako kao sirane bjelanevine. Drugo, za sve prouene autoimune bolesti utvreno je da su ee na veim geograf skim irinama gdje je manje konstantne suneve svjetlosti.
9,2061

U vezi s genima, njihovu povezanost s MS-om moemo poeti odgonetati tako to emo postaviti uobiajeno pitanje: to se dogaa s ljudima koji migriraju iz jedne populacije u drugu, zadravajui svoje gene, ali mijenjajui svoju prehranu i okoli? Odgovor je isti kao to je bio i za rak, bolest srca i dijabetes tipa 2. Ljudi poprimaju rizik populacije u koju su doselili, posebno ako se dosele prije adolescentske dobi. To nam govori da je ova bolest jae povezana s faktorima okoline nego s genima.
3 57,58 59

Odreeni geni identificirani su kao mogui kandidati za uzroke MS-a, ali prema je dnom novijem lanku, gena koji imaju takvu ulogu moglo bi biti ak dvadeset i pet. Zbog toga e bez sumnje proi dosta vremena prije nego to precizno utvrdimo koji geni ili kombinacije gena kod nekoga stvaraju predispoziciju za MS. Genetska predi spozicija moe utjecati na to tko e dobiti MS, ali u najboljem sluaju, geni mogu biti odgovorni samo za otprilike jednu etvrtinu ukupnog rizika od bolesti.
60

Tree, neke od tih bolesti pokazuju tendenciju pojavljivanja kod istih ljudi. Dokazano je, na primjer, da su MS i dijabetes tipa 1 zajedno prisutni kod istih osoba." " Parkinsonova bolest, koja nije autoimuna, ali ima autoimuna obiljeja, esto se javlja s MS-om, unutar istih geografskih regija'"' i kod istih osoba. MS se takoer povezuje bilo geografski ili kod istih osoba - s drugim autoimunim bolestima poput lupusa, miastenije gravis, Gravesove bolesti i eozinolilnog vaskulitisa.63 Dokazano je da juvenilni reumatoidni artritis, jo jedna autoimuna bolest, ima neobino jaku vezu s Hashimotovim tiroiditisom. 67 etvrto, kod onih bolesti koje su prouavane u vezi s prehranom, konzumiranje na mirnica ivotinjskog podrijetla - posebno kravljeg mlijeka - povezano je s veim rizikom od oboljevanja. Peto, postoje dokazi da virus (ili virusi) moe potaknuti javljanje nekoliko od tih bolesti. esto i najvanije obiljeje koje povezuje ove bolesti dokaz je da njihovi mehanizmi djelovanja - to je argonizam za opis na koji nain* nastaje bolest - imaju mnogo toga zajednikog. Kod razmatranja zajednikih mehanizama djelovanja mogli bismo poeti s izlaganjem suncu, jer se ini da je ono na neki nain povezano s autoimunim bolestima. Izlaganje suncu, koje se smanjuje s poveanjem geografske irine, moglo bi biti vano - ali je jasno da postoje i drugi faktori. Potronja namirnica ivotinjskog porijekla, posebno kravljeg mlijeka, takoer raste s udaljenou od ekvatora. U stvari, u jednoj od opsenijih studija utvreno je da je kravlje mlijeko jednako dobar prediktor MS-a kao i geografska irina (tj. suneva svjetlost). 31 U studijama dr. Swanka provedenim u Norvekoj, MS je bio manje est u blizini obalnih podruja zemlje gdje je potronja ribe vea. Tako je stvorena pretpostavka da bi omega-3 masti, prisutne u ribi, mogle imati zatitni uinak. Meutim, ono to se gotovo nikada ne spominje je daje potronja mlijenih proizvoda (i zasienih masti) bila mnogo nia u podrujima gdje se jede riba. Je li mogue da kravlje mlijeko i nedostatak suneve svjetlosti imaju
5 2 5

Iako MS i dijabetes tipa 1 dijele neka zajednika neodgovorena pitanja u vezi s tonim ulogama virusa, gena i imunolokog sustava, takoer su im zajedniki i isti alarman tni dokazi u vezi s prehranom. Kod obiju bolesti zapadna prehrana snano je po vezana s uestalou bolesti. Usprkos naporima onih koji bi te opservacijske studije radije odbacili ili uinili kontroverznima, one pokazuju konzistentnu sliku. Intervencijske studije provedene na ljudima koji ve boluju od tih bolesti samo potvruju otkria opservacijskih studija. Dr. Swank obavio je briljantan rad u vezi s MS-om, a moda se iz sedmog poglavlja sjeate da je dr. James Anderson uspjeno smanjio potrebe dijabetiara tipa 1 za uzimanjem lijekova, koristei pritom samo prehranu. Vano je spomenuti da su oba ta lijenika koristila prehranu koja je znatno blaa od prehrane iskljuivo cjelovitim biljnim namirnicama. Pitam se to bi se dogodilo s tim autoimunim pacijentima da su slijedili idealnu prehranu. Mogao bih se kladiti da bi uspjeh bio jo vei.

ZAJEDNIKA OBILJEJA AUTOIMUNIH BOLESTI

to je s drugim autoimunim bolestima? Postoje deseci autoimunih bolesti, a ja sam spomenuo samo dvije vanije. Moemo li neto rei o autoimunim bolestima ope nito? Da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo utvrditi koliko te bolesti imaju zajedni kog. to vie imaju zajednikog, vea je vjerojatnost da takoer imaju i zajedniki uzrok (ili uzroke). To je kao da vidite dvije osobe koje ne poznajete, a imaju slinu

KINESKA

STUDIJA

AUTOIMUNE BOLESTI

slian utjecaj na MS i druge autoimune bolesti zato to djeluju kroz slian mehani zam? Ako je to tono, moglo bi biti vrlo zanimljivo. Kako ispada, ova ideja i nije tako luda. Mehanizam, jo jednom, ukljuuje vitamin D. Na pokusnim ivotinjama postoje modeli lupusa, MS-a, reumatoidnog artritisa i upalnih bolesti crijeva (npr. Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa), koje su sve auto imune bolesti. 6 , 7 6 8 Vitamin D, djelujui kroz slian mehanizam u svim tim sluajevima, sprjeava ekspe rimentalan razvoj svake od tih bolesti. Ta pria postaje jo intrigantnija kada razmi slimo o utjecaju hrane na vitamin D. Prvi korak u procesu vitamina D dogaa se kada izaete iz kue po sunanom danu. Kada Suneva svjetlost pada na vau golu kou, koa stvara vitamin D. Vitamin D tada se mora aktivirati u bubrezima kako bi stvorio oblik koji pomae u suzbijanju razvoja autoimunih bolesti. Kao to smo ranije vidjeli, taj presudni aktivacijski korak moe biti inhibiran namirnicama koje su bogate kalcijem i ivotinjskim bjelanevi nama koje stvaraju kiselinu poput kravljeg mlijeka (neke itarice takoer stvaraju suvinu kiselinu). Pod eksperimentalnim uvjetima aktivirani vitamin D djeluje na dva naina: inhibira razvoj odreenih T-stanica i njihovu proizvodnju aktivnih tvari (zvanih citokini) koje pokreu autoimunu reakciju, i/ili potie proizvodnju drugih T-stanica koje imaju suprotan uinak. 6 9 , 7 0 (skraena shema ove mree vitamina D prikazana je u Dodatku C.) ini se da je taj mehanizam djelovanja snana poveznica svih dosad prouenih autoimunih bolesti. Poznavajui uvjerljivost dokaza protiv ivotinjskih namirnica, posebno kravljeg mlije ka, i za MS i za dijabetes tipa 1, te znajui koliko toga je zajedniko svim autoimunim bolestima, razumno je poeti razmiljati o hrani i njenoj vezi s daleko irom skupinom autoimunih bolesti. Oigledno, nuan je oprez; za donoenje konanih zakljuaka o slinostima izmeu autoimunih bolesti potrebno je provesti dodatna istraivanja. Ali dokazi koje sada imamo ve su zapanjujui. Do danas gotovo nikakva upozorenja o vezi ovih bolesti s prehranom nisu doprla do svijesti javnosti. Na wefr-lokaciji Meunarodne federacije za multiplu sklerozu, na pri mjer, pie: nema pouzdanih dokaza da je MS posljedica loe prehrane ili nedostatka hranjivih tvari. Oni upozoravaju da prehrambeni reimi mogu biti skupi i mogu izmijeniti normalnu prehrambenu ravnoteu.71 Ako je promjena vae prehrane skupa, ne znam to bi rekli na vezanost za krevet i invalidnost. to se tie mijenjanja normalne prehrambene ravnotee, stoje - normalno? Znai li to daje naa sadanja prehrana normalna - prehrana koja je velikim dijelom odgovorna za bolesti koje onesposo bljavaju, ubijaju i uzrokuju teke patnje milijunima Amerikanaca svake godine? Jesu li ogromne stope bolesti srca, raka, autoimunih bolesti, pretilosti i dijabetesa normalne? Ako je to normalno, predlaem da ponemo ozbiljno razmiljati o nenormalnom.

400.000 Amerikanaca rtve su multiple skleroze, a jo milijuni imaju druge auto imune bolesti. Iako statistike, rezultati istraivanja i kliniki opisi tvore osnovu za velik dio moje rasprave o prehrani i bolesti, vanost informacija svodi se na osobno iskustvo pojedinih ljudi. Svaka od tekih bolesti o kojima sam govorio u ovom pogla vlju moe zauvijek izmijeniti ivot bilo koje osobe - lana obitelji, prijatelja, susjeda, kolege ili vas samih. Vrijeme je da rtvujemo nae svete krave. Razum mora pobijediti. Profesionalna udruenja, lijenici i vladine agencije moraju ustati i odraditi svoj posao, kako se dje ca koja se danas raaju ne bi suoavala s tragedijama koje je mogue sprijeiti.

198

199

10 Dalekoseni uinci: bolesti kostiju, bubrega, oka i mozga

JEDAN OD NAJUVJERLJIVIJIH ARGUMENATA za prehranu biljnim namirnicama jest inje nica da ona sprjeava irok raspon bolesti. Ako s nekim popriam o jednoj studiji koja pokazuje zatitni uinak voa i povra protiv bolesti srca, oni e se moda sloiti da je to sve jako lijepo to se tie voa i povra, ali vjerojatno e se ipak vratiti kui, mesnoj struci i umaku od peenja. Nije vano koliko je studija velika, koliko su rezultati uvjer ljivi ili koliko su ugledni znanstvenici koji su proveli istraivanje. injenica je da veina ljudi ima zdrav skepticizam prema jednoj izoliranoj studiji - kao to bi i trebali. Ali ako im kaem za desetke i desetke studija koje pokazuju da zemlje s niskim stopa ma bolesti srca konzumiraju niske koliine ivotinjskih namirnica, te desetine i dese tine studija koje pokazuju da osobe koje jedu vie cjelovitih biljnih namirnica imaju nie stope bolesti srca, i nastavim to potkrepljivati drugim studijama koje pokazuju da prehrana siromana ivotinjskim namirnicama i bogata nepreraenim biljnim na mirnicama moe usporiti ili lijeiti bolest srca, tada su ljudi skloniji tome posvetiti panju. Ako nastavim govoriti i proem kroz taj proces ne samo za bolesti srca, nego i pre tilost, dijabetes tipa 2, rak dojke, rak kolona, rak prostate, multiplu sklerozu i druge

201

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

autoimune bolesti, lako je mogue da ljudi nikada vie nee jesti mesnu trucu i umak od peenja. Ono to daje toliku uvjerljivost u vezi s liinkom prehrane na zdravlje jest opsenost dokaza. Dok se moe nai izolirana studija koja e potvrditi gotovo bilo koju zamisli! vu ideju, koliki su izgledi da stotine, pa ak i tisue raznih studija pokazuju zatitnu korist biljnih namirnica i/ili tetno djelovanje ivotinjskih namirnica za tako mnogo razliitih bolesti? Ne moemo rei da je to rezultat sluajnosti, loih podataka, pri stranog istraivanja, krivo interpretiranih statistika ili igranja brojevima. To mora biti istina. Dosad sam predstavio samo mali uzorak mnotva dokaza koji govore u prilog pre hrani na biljnoj bazi. Kako bih vam pokazao koliko su ti dokazi iscrpni, ukljuit u jo pet naizgled nepovezanih bolesti koje su este u Americi: osteoporozu, bubrene kamence, sljepilo, kognitivnu disfunkciju i Alzheimerovu bolest. Pobrojane bolesti obino nisu fatalne i esto ih smatramo neizbjenim posljedicama starenja. Zato mi slimo da nije neprirodno kad se djedu pojave mutne mrlje pred oima, kad se ne moe sjetiti imena svojih prijatelja ili mu je potrebna operacija kuka. Ali, kao to emo vidjeti, ak i kod tih bolesti postoji veza s prehranom.

pa mlijena industrija zato revno podrava napore da se povea potronja kalcija. Ti napori imaju veze sa savjetima da pijete mlijeko kako biste imali jake kosti - o toj emo politici raspravljati u etvrtom dijelu. Meutim, neto tu nije u redu, jer one zemlje koje troe najvie kravljeg mlijeka i mlije nih proizvoda ujedno imaju najvie stope prijeloma i najgore zdravlje kostiju. Jedno od moguih objanjenja nalazi se u izvjetaju koji pokazuje impresivno jaku vezu izmeu unosa ivotinjskih bjelanevina i stopa prijeloma kostiju kod ena u razliitim zemlja ma. Taj izvjetaj iz 1992., iji su autori istraivai s Medicinskog fakulteta Sveuilita Yale, saeo je podatke o unosu bjelanevina i stopama prijeloma uzete iz trideset i etiri razliite ankete iz esnaest zemalja koje su bile objavljene u dvadeset i devet struno recenziranih istraivakih radova. Ispitanici u tim anketama bile su ene u dobi od pe deset i vie godina. Utvreno je da se doista impresivnih 70% prijeloma moe pripisati potronji ivotinjskih bjelanevina. Istraivai su objasnili da ivotinjske bjelanevine, za razliku od biljnih bjelanevina, poveavaju kiselinsko optereenje tijela. Poveano kiselinsko optereenje znai da naa krv i tkiva postaju kiseliji. Tijelo ne voli kiselu sredinu pa se poinje protiv nje boriti. Kako bi neutraliziralo kiselinu tijelo koristi kalcij koji je vrlo djelotvorna baza. Meu tim, taj kalcij mora odnekud dolaziti. Na kraju se crpi iz kostiju, a gubitak kalcija slabi kosti to pak poveava rizik od prijeloma. Dokazima da ivotinjske bjelanevine slabe zdravlje kostiju raspolaemo dulje od je dnog stoljea. Objanjenje da ivotinjske bjelanevine uzrokuju suvinu metaboliku kiselinu prvi je put predloeno 1880-ih 4 a dokumentirano jo 1920. 5 Takoer smo bili upoznati s tim da ivotinjske bjelanevine djelotvornije od biljnih poveavaju opteree nje tijela metabolikim kiselinama. 6,78 Kada ivotinjske bjelanevine poveavaju metaboliku kiselinu i izvlae kalcij iz kostiju koliina kalcija u urinu se poveava. Taj je uinak utvren prije vie od osamdeset go dina 5 i detaljno se prouava od 1970-ih. Saeci tih studija objavljeni su 1974., 9 1981. 1 0 i 1990." Svaki od tih saetaka jasno pokazuje da je koliina ivotinjskih bjelanevina koju mnogi od nas svakodnevno konzumiraju u stanju prouzroiti znatno poveanje razine kalcija u urinu. Slika 10.1 preuzeta je iz publikacije objavljene 1981. 1 0 Udvostru enje unosa bjelanevina (uglavnom ivotinjskih) s 35 na 78 grama na dan dovelo je do alarmantnog, pedesetpostotnog poveanja koliine kalcija u urinu. Taj uinak javlja se unutar raspona unosa bjelanevina koji veina nas konzumira: prosjean ameriki unos iznosi izmeu 70 i 100 grama dnevno. Kao to je spomenuto u etvrtom poglavlju, estomjesena studija koju je financirao Atkinsov centar utvrdila je da su ljudi koji su prihvatili Atkinsovu dijetu izluivali 50% vie kalcija u svom urinu poslije est mjeseci takve dijete.12
3 2

OSTEOPOROZA
Je li vam uiteljica u osnovnoj koli ikada rekla da kada ne biste imali kostiju da biste bili samo bezoblina masa na podu? Ili ste za ljudski kostur moda doznali iz one popu larne pjesme: ...skona kost povezana je s goljenicom, goljenica je povezana s kostima koljena, itd. U istom tom razdoblju ivota vjerojatno su vam govorili da pijete puno mlijeka kako biste izgradili snane kosti i zube. Budui da nitko od nas ne eli biti be zoblina masa, i budui da su poznate osobe plaene da reklamiraju navodne koristi od mlijeka, pili smo ga. Mlijeko je za zdravlje zuba neophodno kao pele za med. Amerikanci konzumiraju vie kravljeg mlijeka i mlijenih proizvoda po stanovniku od veine populacija u svijetu. To znai da bi Amerikanci trebali imati izvanredno vrste kosti, zar ne? Naalost, ne. Jedna nedavno objavljena studija pokazala je da amerike ene u dobi od pedeset i vie godina imaju jednu od najviih stopa prijeloma kuka u svijetu.1 Vie stope biljee samo zemlje u Europi i junom Pacifiku (Australija i Novi Zeland) 1 gdje se konzumira jo vie mlijeka nego u Sjedinjenim Dravama. to se to dogaa? Previsoka stopa prijeloma kuka esto se koristi kao pouzdan indikator osteoporoze, bolesti kostiju koja posebno pogaa ene poslije menopauze. esto se govori da je po sljedica neodgovarajueg unosa kalcija. Zbog toga ljudi koji oblikuju zdravstvenu po litiku esto savjetuju vei unos kalcija. Mlijeni proizvodi posebno su bogati kalcijem,

202

203

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

Poetna zapaanja o vezi izmeu konzumiranja ivotinjskih bjelanevina i stopa prijeloma kostiju doista su impresivna, a sada imamo i prihvatljivo objanjenje kako bi ta povezanost mogla funkcionirati, mehanizam djelovanja. Procesi bolesti rijetko su tako jednostavni da jedan mehanizam radi sve, ali istra ivanja koja se provode na ovom podruju daju snaan argument. Jedna novija stu dija objavljena 2000. dolazi s Medicinskog odjela Kalifornijskog sveuilita u San Franciscu. Koristei osamdeset i sedam anketa iz trideset i tri zemlje, usporedili su omjer potronje biljnih i ivotinjskih bjelanevina sa stopama prijeloma kostiju (slika 10.2).' Utvreno je d a j e visok omjer potronje biljnih prema ivotinjskim bjelanevinama impresivno povezan s gotovo potpunim izostankom prijeloma kostiju. Te su studije uvjerljive iz nekoliko razloga. Objavljene su u vodeim znanstvenim asopisima, autori su bili paljivi u svojim analizama i interpretaciji podataka, ukljuili su velik broj pojedinanih izvjetaja o istraivanjima. Statistiki znaaj veze izmeu ivotinjskih bjelanevina i stopa prijeloma kostiju zaista je izvanredan. Ne moe ih se odbaciti kao tek nekoliko novih studija - najnovija studija predstavlja saetak osamdeset i sedam pojedinanih anketa! Studija Grupe za istraivanja osteoporotskih prijeloma s Kalifornijskog sveuili ta u San Franciscu objavila je jo jednu studiju 13 provedenu na preko 1.000 ena u dobi od ezdeset i pet i vie godina. Kao u multidravnoj studiji, istraivai su okarakterizirali prehranu ena prema udjelima ivotinjskih i biljnih bjelanevina. Poslije sedam godina promatranja ispostavilo se da su ene s najveim omjerom i votinjskih bjelanevina prema biljnim bjelanevinama imale 3,7 puta vie prijeloma kostiju od ena s najmanjim omjerom. Uz to, u tom razdoblju ene s visokim omjerom gubile su kotanu masu gotovo etiri puta bre od ena s najniim omjerom. Utemeljena na eksperimentu, ta je studija visoke kvalitete zato to je usporedila potro nju bjelanevina, gubitak kotane mase i prijelome kostiju kod istih subjekata. Razlika od 3,7 puta je velika i vrlo bitna jer su ene s najniim stopama prijeloma kostiju i dalje konzumirale u prosjeku oko pola svojih ukupnih bjelanevina iz ivotinjskih izvora. Ne mogu se ne zapitati koliko je ta razlika mogla biti vea da su umjesto 50% konzumirale 0-10% svojih ukupnih bjelanevina iz ivotinjskih izvora. U naoj studiji u ruralnoj Kini, gdje je omjer ivotinjskih prema biljnim bjelanevinama bio oko 10%, stopa prijeloma iznosi samo jednu petinu one u SAD-u. Nigerija ima omjer ivotinjskih prema biljnim bjelanevinama koji je samo 10% onoga u Njemakoj, a uestalost prijeloma kuka nia je za preko 99%.' Ova zapaanja ozbiljno dovode u pitanje iroko razglaenu tvrdnju da bjelanevinama bogate mlijene namirnice tite nae kosti. Unato tome, gotovo svakodnevno nas upo zoravaju na potrebu za mlijenim namirnicama koje pruaju kalcij potreban za jake kosti. Lavina komentara upozorava da veina nas ne unosi dovoljno kalcija, posebno trudnice i dojilje. Meutim, te ogromne koliine kalcija nisu opravdane. U jednoj studiji koja je

2M

jk

205

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

obuhvatila deset zemalja," vea potronja kalcija bila je povezana s veim - a ne manjim - rizikom od prijeloma kostiju (slika 10.3). Velik dio unosa kalcija prikazanog na loj slici, posebno u zemljama s visokom potronjom, potjee iz mlijenih namirnica, a ne iz doda taka prehrani s kalcijem ili nemlijenih prehrambenih izvora kalcija. Mark Hegsted, koji je doao do rezultata prikazanih na slici 10.3, due je vrijeme bio profesor na Harvardu. Bavio se pitanjem kalcija poevi od ranih 1950-ih, bio je glavni tvorac prvih nacionalnih prehrambenih smjernica 1980., a 1986. objavio je ovaj dijagram. Profesor Hegsted vjeruje da previsok unos kalcija kroz due razdoblje naruava sposo bnost tijela da kontrolira koliko kalcija koristi i kada. Kad je zdravo tijelo koristi aktivirani oblik vitamina D, kalcitriol, za reguliranje apsorpcije kalcija iz hrane, njegovog izluivanja i raspodjele u kostima. Kalcitriol svrstavamo u hormone. Kad je potrebno vie kalcija, on pojaava apsorpciju kalcija i ograniava njegovo izluivanje. Kad se prevelike koliine kalcija konzumiraju kroz due vrijeme tijelo moe izgubiti svoju sposobnost reguliranja kalcitriola, to trajno ili privremeno naruava regulaciju i time stvara uvjete za osteoporo zu kod ena u menopauzi i postmenopauzi. ene u loj ivotnoj dobi moraju biti u stanju pravovremeno poboljati svoje iskoritavanje kalcija, posebno ukoliko nastave konzumi rati prehranu bogatu ivotinjskim bjelanevinama. injenica da tijelo gubi sposobnost kontroliranja fino podeenih mehanizama ako je podvrgnuto neprekidnom zlostavljanju dobro je poznata pojava u biologiji.

S obzirom na ove rezultate ini se savreno prihvatljivim da su ivotinjske bjelane vine, pa ak i kalcij - konzumiraju li se u prevelikim koliinama - u stanju poveati rizik od osteoporoze. Mlijeko je, naalost, jedina namirnica koja sadri mnogo obiju hranjivih tvari. Hegsted je, potkovan svojim izvanrednim iskustvom u istraivanju kalcija, u svom radu iz 1986. ustvrdio: ...prijelomi kuka ei su u populacijama u kojima se mlijeni proizvodi esto konzumiraju i gdje je unos kalcija relativno vi sok. Godinama kasnije mlijena industrija i dalje tvrdi da bismo trebali konzumirati vie njihovih proizvoda kako bismo imali vrste kosti i zube. Zbrka, sukobi i kontroverzije kojima ovo podruje istraivanja obiluje omoguavaju bilo kome da kae praktino bilo to. I naravno, u igri su i ogromne koliine novca. Jedan od najcitiranijih stru njaka za osteoporozu - kojega financira mlijena industrija - bijesno je u uvodnom lanku jednog uglednog asopisa 13 napisao da su gore navedeni rezultati koji podra vaju prehranu s visokim udjelom biljnih bjelanevina mogli biti do neke mjere pod utjecajem kretanja u irem drutvu. Kretanja o kojima je govorio bili su aktivisti za prava ivotinja koji su se protivili upotrebi mlijenih proizvoda. Velik dio debate oko osteoporoze, bila ona vodena neovisno ili ne, vrti se oko istrai vanja koja se tiu pojedinosti. Kao to ete vidjeti, vrag se skriva u detaljima, a glavni detalj nosi naziv - gustoa minerala u kostima (engl. bone mineral density - B M D ) . Brojni su znanstvenici istraivali na koji nain razliiti faktori prehrane i naina ivo ta utjeu na BMD. B M D je mjerilo gustoe kostiju koje se esto koristi u dijagnostici ranju zdravlja kostiju. Padne li gustoa vaih kostiju ispod odreene razine u opasno sti ste da dobijete osteoporozu. U praksi, to znai da ukoliko imate nizak BMD, imate vei rizik od prijeloma.
1618

Postoje, meutim, neki vraki proturjeni i zbunjujui

detalji u tom velikom cirkusu istraivanja osteoporoze. Spomenut u tek neke: visok B M D poveava rizik od osteoartritisa 19 visok B M D povezan je s poveanim rizikom od raka dojke '
20 21

iako je visok B M D povezan i s viim rizikom od raka dojke i smanjenim rizikom od osteoporoze, rak dojke i osleoporoza svejedno su grupirani zajedno u istim podruji ma u svijetu, pa ak i kod istih pojedinaca
22 2

brzina gubitka mase kostiju jednako je vana kao ukupan B M D ' postoje podruja u kojima su ukupna masa kostiju, gustoa minerala u kostima ili mjerenja mineralnog sadraja u kostima nia nego u zapadnim zemljama, ali su i stope prijeloma nie, to prkosi prihvaenoj logici nae definicije velikih, vrstih kostiju2-' 2" debljina je povezana s viim BMD-om, 2 1 , 2 7 iako podruja u svijetu koja imaju vie stope pretilosti takoer biljee i vie stope osteoporoze

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

Neto ne valja s teorijom da B M D pouzdano predstavlja osteoporozu, a time i uka zuje na vrstu prehrane koja bi smanjila stope prijeloma. Nasuprot tome, alternativan ali i bitno bolji indikator osteoporoze omjer je ivotinjskih i biljnih bjelanevina u prehrani. 1 1 3 to je omjer vei, vei je rizik od bolesti. I to jo? B M D nije znaajno povezan s tim omjerom. 1 3 Oigledno je da su konvencionalne preporuke u vezi sa ivotinjskim namirnicama, mlijenim proizvodima i gustoom minerala u kostima, a na koje utjee i koje rekla mira mlijena industrija, na udaru ozbiljnih sumnji u literaturi. Evo to bih vam ja, na temelju istraivanja, preporuio kako biste smanjili rizik od osteoporoze: Budite tjelesno aktivni. Koristite stube umjesto dizala, eite, dogirajte, vozite bi cikl. Plivajte, vjebajte jogu ili aerobik svakih nekoliko dana i bez straha kupite utege koje ete povremeno koristiti. Bavite se nekim sportom ili se ukljuite u drutvenu skupinu u kojoj se vjeba. Mogunosti su beskrajne, a mogu biti i zabavne. Za nagra du ete se osjeati bolje, a vae e kosti biti mnogo zdravije. jedite raznovrsne, cjelovite biljne namirnice i izbjegavajte namirnice ivotinjskog porijekla, ukljuujui mlijene proizvode. Obilje kalcija dostupno je u irokom ra>sponu biljnih namirnica, ukljuujui razne vrste graha i lisnatog povra. Sve dok izbjegavate rafinirane ugljikohidrate poput zaeerenih itarica, slatkia, obinih tje stenina i bijeloga kruha ne biste trebali imati problema s nedostatkom kalcija. Svedite unos soli na minimum. Izbjegavajte visoko preraene i pakirane namirnice koje sadre suvinu sol. Postoje odreeni dokazi da pretjeran unos soli moe pred stavljati problem.

Akutne renalne kolike zasluuju objanjenje. Ti vrlo bolni simptomi javljaju se kada kristalizirani kamenac pokuava proi kroz tanku cjevicu u vaem tijelu (mokrani kanal) koja provodi urin iz bubrega u mjehur. U opisu bolova koji se javljaju, spomenuta web-lokacija navodi: To su vjerojatno najtei bolovi koje o vjek moe doivjeti. Oni koji su ih imali nikada ih ne zaboravljaju... Teke bolove renalnih kolika potrebno je kontrolirati jakim analgeticima. Nemojte oekivati da e aspirin pomoi. Posjetite lijenika ili hitnu pomo. 2 H Ne znam kako vi, ali od samog razmiljanja o tim stvarima mene podilaze trnci. Naalost, do 15% Amerikanaca, vie mukaraca nego ena, tijekom svog ivota imat e dijagnosticiran bubreni kamenac. 2 '' Postoji nekoliko vrsta bubrenih kamenaca, lako je jedan rijedak genetski tip 3 0 , a jedan povezan s urinarnom infekcijom, veinom se radi o kamencima koji se sastoje od kalcija i oksalata. Ti kamenci od kalcijevog oksalata relativno su esti u razvijenim zemljama, a relativno rijetki u zemljama u razvoju. 31 Opet, ta se bolest uklapa u iste globalne uzorke kao i sve druge bolesti Zapada. Za povezanost ove bolesti s prehranom prvi sam put uo na Medicinskom fakul tetu Sveuilita u Torontu. Pozvali su me da odrim seminar o rezultatima nae Kineske studije. Dok sam bio tamo upoznao sam profesora W. G. Robertsona iz Vijea za medicinska istraivanja u Leedsu u Engleskoj. Taj sluajan susret bio je izuzetno koristan. Dr. Robertson je, kao to sam uskoro saznao, jedan od vodeih svjetskih strunjaka za prehranu i bubrene kamence. Istraivaka skupina dr. Robertsona iscrpno je i detaljno prouila odnos izmeu hrane i bubrenih kame naca, kako u teoriji tako i u praksi. Njihov rad zapoeo je prije vie od trideset godina i nastavlja se do dananjeg dana. Pretraga znanstvenih publikacija kojima

BUBREZI
Na web-lokaciji Centra za lijeenje bubrenih kamenaca Kalifornijskog sveuilita u Los Angelesu otkrit ete da bubreni kamenci mogu uzrokovati sljedee simptome: Muninu, povraanje Nemir (traenje udobnog poloaja kako bi se ublaili bolovi) Tupi bolovi (nedefinirani, lumbalni, abdominalni, isprekidani bolovi) Hitnost (hitna potreba za pranjenjem mjehura) Uestalost (esto mokrenje) Bolno mokrenje i krv u urinu (jaka hematurija) Groznica (kada se kao komplikacija javi infekcija) Akutne renalne kolike (jaki koliki bolovi u slabinama koji se ire prema trbuhu, monjama, usminama)
28

je Robertson autor ili suautor otkriva barem 100 radova objavljenih od sredine 1960-ih. Jedan od Robertsonovih dijagrama prikazuje zapanjuju odnos izmeu unosa i votinjskih bjelanevina i stvaranja bubrenih kamenaca (slika 10.4).
32

Iz dijagra

ma je vidljivo da je konzumiranje ivotinjskih bjelanevina u koliinama veim od dvadeset i jednog grama po osobi dnevno u Ujedinjenom Kraljevstvu u razdo blju od 1958. do 1973. u uskoj korelaciji s visokim brojem bubrenih kamenaca na 10.000 stanovnika godinje. To je impresivan odnos. Rijetki su istraivai koji su razradili pojedinosti istraivakog pitanja detaljnije od Robertsona i njegovih suradnika. Oni su razvili model za procjenu rizika od nastanka kamenca koji je izvanredno precizan. rizika za bubrene kamence,
34,35 33

Iako su identificirali est faktora

unos ivotinjskih bjelanevina bio je glavni kri

3 1,35

vac. Konzumiranje ivotinjskih bjelanevina u koliinama koje se esto susreu u bogatim zemljama vodi do razvoja etiriju od est faktora rizika. "

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

Ne samo to su ivotinjske bjelanevine povezane s faktorima rizika za budui nasta nak kamenaca nego utjeu i na ponovno javljanje kamenaca. Robertson je objavio rezultate koji pokazuju da je bio u stanju rijeiti problem pacijenata kojima su se opetovano javljali bubreni kamenci jednostavnom promjenom njihove prehrane te izbacivanjem namirnica sa ivotinjskim bjelanevinama.
,0

romana vlaknima, prehrana kakva se konzumira u veini industrijaliziranih zemalja... Dokazi posebno ukazuju na visok unos mesnih bjelanevina kao dominantan faktor... Na temelju epidemiolokih i biokemijskih studija moe se predvidjeti da bi prijelaz na vie vegetarijansku, energetski manje bogatu prehranu smanjio rizik od kamenaca meu stanovnitvom.

Na koji nain to djeluje? Kad se konzumira dovoljno namirnica koje sadre ivotinj ske bjelanevine, koncentracije kalcija i oksalata u urinu naglo rastu, obino unutar nekoliko sati. Slika 10.5, koju je objavila Robertsonova skupina, prikazuje te impre sivne promjene. 35 Osobe iz ove studije konzumirale su svega pedeset i pet grama ivotinjskih bjelane vina dnevno, emu je dodavano jo trideset i etiri grama ivotinjskih bjelanevina dnevno u obliku tunjevine. Ta razina unosa ivotinjskih bjelanevina posve je u okvi rima raspona koji veina Amerikanaca redovito konzumira. Mukarci konzumiraju oko 90 do 100 grama ukupnih bjelanevina dnevno, od ega vei dio potjee iz ivo tinjskih namirnica, dok ene konzumiraju izmeu 70 i 90 grama dnevno. Kad su bubrezi pod neprekidnim, dugotrajnim napadom poveanih razina kalcija i oksalata mogu se pojaviti bubreni kamenci. 3 5 Sljedei izvadak iz Robertsonovog lanka objavljenog 1987. 3 7 naglaava ulogu prehrane, posebno namirnica koje sadre ivotinjske bjelanevine: Urolitijaza (nastanak bubrenih kamenaca] svjetski je problem kojeg, kako se ini, pogorava prehrana bogata mlijenim proizvodima i energijom, a siLjudi koji dobro vide esto vid uzimaju zdravo za gotovo. Nae oi tretiramo vie kao male komade tehnologije nego kao ive dijelove tijela i previe smo skloni vjerovati da su laseri najbolji put za odravanje zdravih oiju. Posljednjih nekoliko desetljea istraivanja su pokazala da na te komade tehnologije zapravo jako djeluje hrana koju jedemo. Nai doruci, ruci i veere imaju posebno jak utjecaj na dvije este Dokazano je da ivotinjske namirnice imaju znaajan i uvjerljiv uinak na stvaranje kamenaca. Nedavna istraivanja takoer pokazuju da nastanak bubrenih kamenaca moe biti pokrenut aktivnou slobodnih radikala,38 pa se stoga moe prevenirati konzumiranjem biljnih namirnica koje sadre antioksidante (pogledati etvrto po glavlje). Na jo jednom organu i jo jednoj bolesti prepoznajemo suprotne uinke (u ovom sluaju na nastanak kamenaca) namirnica ivotinjskog i biljnog podrijetla.

PROBLEMI S OIMA

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

bolesti oiju - katarakte i makularnu degeneraciju - bolesti koje pogaaju milijune starijih Amerikanaca. Da, u pravu ste. Rei u vam da ako jedete ivotinjske namirnice umjesto biljnih na mirnica moete ak i oslijepiti. Makularna degeneracija vodei je uzrok nepovratnog sljepila medu osobama starijim od ezdeset i pet godina. Preko 1,6 milijuna Amerikanaca boluje od te bolesti od koje mnogi naposljetku i oslijepe.39 Kao to sam naziv govori, to stanje ukljuuje propadanje makule (ute pjege) koja je biokemijsko krianje u oku - gdje se energija svjetlosti koja ulazi u oko pretvara u ivani signal. Makula igra glavnu ulogu, da se tako izrazimo, i mora biti funkcionalna za postojanje vida. Oko makule se nalaze masne kiseline koje mogu reagirati sa svjetlou i stvarati male koliine visoko reaktivnih slobodnih radikala.4,) Ti slobodni radikali (pogledati etvrto poglavlje) mogu razarati, ih degenerirati, okolna tkiva, ukljuujui i makulu. Ali sre om po nas, teta od slobodnih radikala moe se suzbijati zahvaljujui antioksidantima iz povra i voa. Dvije studije, koje su proveli iskusni znanstvenici s prestinih institucija, pruaju uvjer ljive dokaze da hrana moe tititi od makularne degeneracije. Obje su studije objavljene* prije desetak godina. Jedna je evaluirala prehranu", a druga je prouavala hranjive tvari u krvi.42 Rezultati tih dviju studija daju zakljuiti da je ak 7 0 - 8 8 % sljepila uzrokovanog makularnom degeneracijom mogue sprijeiti ukoliko se jedu odgovarajue namirnice. Studija o unosu hranjivih tvari41 usporedila je 356 osoba u dobi od pedeset i pet do osamdeset godina s dijagnosticiranom uznapredovalom makularnom degeneracijom (sluajevi) s 520 osoba koje su bolovale od drugih bolesti oka (kontrole). Na studiji je suraivalo pet oftalmolokih medicinskih centara. Istraivai su utvrdili da je vii ukupan unos karotenoida bio povezan s niom uesta lou makularne degeneracije. Karotenoidi su skupina antioksidanata koji se nalaze u obojenim dijelovima voa i povra. Kad su unosi karotenoida razvrstani u razrede, oso be koje su konzumirale najvee koliine imale su 4 3 % manje sluajeva bolesti od onih koji su konzumirali najmanje. Ne iznenauje to je pet od est mjerenih biljnih namir nica takoer bilo povezano s niim stopama makularne degeneracije (brokula, mrkva, listovi pinata ili ratike, zimska tikva i batat tj. slatki krumpir). pinat i ratika pruali su najbolju zatitu. Zabiljeeno je 88% manje bolesti kod osoba koje su jele to zelenje pet ili vie puta tjedno u usporedbi s osobama koje su isto zelenje jele rjee od jednom mjeseno. Jedina skupina namirnica koja nije pokazala preventivni uinak bila je gru pa kupus/cvjetaa/prokulica, koja sadri najmanje boja od est grupa namirnica. 4 3 Ovi istraivai takoer su prouili potencijalnu zatitu od bolesti kao rezultat uno sa pet individualnih karotenoida konzumiranih u tim namirnicama. Od tih pet svi osim jednog pokazali su visoko znaajan zatitni uinak, posebno karotenoidi koji se

nalaze u tamnozelenom lisnatom povru. Nasuprot tome, dodaci prehrani s nekim vitaminima, ukljuujui retinol (gotovi oblik vitamina A), vitamin C i vitamin E pokazali su slab ili nikakav koristan uinak. Jo jednom vidimo da iako dodaci prehrani mogu donijeti veliko bogatstvo njihovim proizvoaima, oni nee bitno doprinijeti ni vaem ni mojem zdravlju. Sve u svemu, ova studija utvrdila je da je rizik od makularne degeneracije mogue smanjiti za ak 88%, jednostavno prehranom odgovarajuim namirnicama.11 Sad se moda ve pitate: Gdje mogu nai neke od tih karotenoida? Zeleno lisnato povre, mrkve i agrumi dobri su izvori. Meutim, tu se javlja jedan problem. Meu stotinama (moda i tisuama) antioksidacijskih karotenoida u tim namirnicama, proueni su bioloki uinci samo njih dvanaestak. Sposobnost tih spojeva da uklo ne i umanje tetu od slobodnih radikala dobro je poznata, ali aktivnosti pojedinih karotenoida enormno variraju, ovisno o uvjetima prehrane i naina ivota. Takve varijacije potpuno onemoguavaju predvianje njihovih individualnih aktivnosti, bilo dobrih bilo tetnih. Logika njihovog koritenja kao dodataka prehrani ne uzi ma u obzir iru sliku i povrna je. Ona ignorira dinamiku prirode. Daleko je si gurnije konzumirati te karotenoide u njihovom prirodnom obliku, u intenzivno obojenom vou i povru. Druga studija 42 usporedila je ukupno 421 pacijenta s makularnom degeneracijom (sluajevi) s 615 kontrolnih. Pet vodeih klinikih centara specijaliziranih za one bolesti i njihovo istraivanje sudjelovalo je u toj studiji. Umjesto konzumiranih an tioksidanata znanstvenici su mjerili razine antioksidanata u krvi. Mjerene su etiri vrste antioksidanata: karotenoidi, vitamin C, selen i vitamin E. Osim selena, sve ove grupe hranjivih tvari bile su povezane s manjim brojem sluajeva makular ne degeneracije, iako su samo karotenoidi pokazali statistiki znaajne rezultate. Rizik od makularne degeneracije bio je manji za dvije treine kod ljudi s najviim razinama karotenoida u krvi, u usporedbi sa skupinom koja je imala niske razine karotenoida. To smanjenje za 65 do 7 0 % u ovoj studiji slino je smanjenju od preko 8 8 % iz prve studije. Te dvije studije konzistentno su pokazale koristi od antioksidacijskih karo tenoida konzumiranih u hrani. S obzirom na ogranienosti eksperimenata moe mo samo procijeniti postotak makularne degeneracije uzrokovane loim prehram benim navikama, no ne moemo znati koji su antioksidanti ukljueni. Meutim, ono to moemo rei je da e jedenje namirnica koji sadre antioksidante, posebno onih koji sadre karotenoide, sprijeiti veinu sluajeva sljepila nastalog zbog ma kularne degeneracije. To je ve samo po sebi izvanredna preporuka. Katarakte su neto manje ozbiljne od makularne degeneracije zato to postoje dje lotvorne kirurke opcije kojima je mogue povratiti vid izgubljen uslijed ove bo-

213

KINESKA

STUDIJA

D A L E K O S E Z N I UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

lesti. Ali kada pogledale brojke, katarakte su mnogo vei teret za nae drutvo. Do dobi od osamdeset godina polovica Amerikanaca imat e katarakte.
39

boku starost nije neto od ega moramo odustali. Gubitak pamenja, dezorijentacija i smuenost nisu neizbjene sastavnice starenja ve problemi povezani s tim kljunim faktorom naina ivota - prehranom. Danas raspolaemo dobrim nutricionistikim informacijama za dva glavna stanja povezana s mentalnim propadanjem. Blae stanje naziva se kognitivno oteenje ili kognitivna disfunkcija. To stanje opisuje slabljenje sposobnosti neke osobe da pamti i razmilja kao to je nekad mogla. Ono predstavlja niz bolesti u rasponu od sluajeva koji tek daju naslutiti slabljenje sposobnosti do onih koji su daleko oigle dniji i lake se dijagnosticiraju. Zatim su tu mentalne disfunkcije koje postaju ozbiljne, ak i opasne po ivot. To se zove demencija, a dijeli se na dva glavna tipa: vaskularna demencija i Alzheimerova bolest. Vaskularna demencija u prvom je redu uzrokovana brojnim malim moda nim udarima nastalim zbog pucanja krvnih ila u mozgu. Za starije ljude uobiajeno je da imaju tihe modane udare u svojim poznim godinama. Modani udar smatra mo tihim ukoliko ostane neprimijeen i nedijagnosticiran. Svaki mali modani udar onesposobljava dio mozga. Drugi tip demencije, Alzheimerova bolest, javlja se kad se proteinska tvar zvana beta amiloid akumulira u kritinim dijelovima mozga kao plak, slino kolesterolskom plaku koji se nakuplja kod kardiovaskularnih bolesti. Alzheimerova bolest iznenaujue je esta. Tvrdi se da 1% ljudi u dobi od ezdeset 1 pet godina pokazuje znakove Alzheimerove bolesti, a taj se postotak udvostruuje sa svakih dodatnih pet godina starosti. 18 Pretpostavljam da je to razlog zato mirno prihvaamo scnilnost kao dio procesa starenja. Procjenjuje se da 10 do 12% osoba s blagom kognitivnom disfunkcijom doivi pogor anje do ozbiljnijeg tipa demencije, dok samo 1 do 2% osoba bez kognitivne disfun kcije oboli od tih bolesti.'19-5" To znai da ljudi s kognitivnom disfunkcijom imaju oko deset puta vei rizik od Alzheimerove bolesti. Osim to kognitivna disfunkcija esto vodi do teeg oblika demencije, ona je ujedno povezana s kardiovaskularnim bolestima, 5 1 5 3 modanim udarom 5 4 i dijabetesom tipa 2 kod odraslih osoba. 5 5 , 5 6 Sve te bolesti grupiraju se u istim populacijama, esto kod istih ljudi. To grupiranje znai da imaju neke zajednike faktore rizika. Jedan je fa ktor hipertenzija (povien krvni tlak); 5 1 , 5 7 5 8 drugi je visok kolesterol u krvi. 53 Oba se faktora, naravno, mogu kontrolirati prehranom. Trei je faktor rizika koliina opa snih slobodnih radikala koji u poznijim godinama razaraju nae modane funkcije. Budui da je teta od slobodnih radikala od tolikog znaaja za proces kognitivne di sfunkcije i demencije, znanstvenici vjeruju da konzumiranje antioksidanata iz hrane nae mozgove moe zatititi od takve tete, kao i kod drugih bolesti. Namirnicama i votinjskog podrijetla nedostaju antioksidacijski titovi, zbog ega one esto aktiviraju stvaranje slobodnih radikala i oteivanje stanica, dok namirnice biljnog podrijetla,

Trenutno od

ove bolesti boluje 20 milijuna Amerikanaca starijih od etrdeset godina. Stvaranje katarakte ukljuuje zamuivanje one lee. Korektivna kirurgija sastoji se od uklanjanja zamuenih lea i njihove zamjene umjetnim leama. Nastanak zamu enog stanja, poput degeneracije makule i mnogih drugih bolesnih stanja u naem tijelu, usko je povezan sa tetom koju uzrokuje viak reaktivnih slobodnih radikala.' ' ksidante trebala biti od pomoi. Poevi od 1988. istraivai u Wisconsinu prouavaju zdravlje oiju i unos hranjivih tvari na preko 1.300 ljudi. Deset godina kasnije
15 11

Jo jednom, razumno je pretpostaviti da bi prehrana namirnicama koje sadre anlio-

objavili su izvjetaj o svojim rezulta

tima. Ljudi koji su konzumirali najvie luteina, specifinog tipa antioksidanta, imali su upola manju stopu katarakte od ljudi koji su konzumirali najmanje luteina. Lutein je zanimljiv spoj jer, osim to je lako dostupan u pinatu kao i u drugom tamnozelenom lisnatom povru, takoer je integralan dio tkiva same lee.' '
16 17

Slino tome,

osobe koje su konzumirale najvie pinata imale su 4 0 % manje katarakti. Ove dvije bolesti oka, makularna degeneracija i katarakte, javljaju se kada ne konzu-' miramo dovoljno intenzivno obojenog zelenog i lisnatog povra. U oba sluaja, viak slobodnih radikala, iju razinu poveavaju ivotinjske namirnice i smanjuju biljne namirnice, vjerojatno je odgovoran za spomenuta stanja.

PREHRANA KOJA UTJEE NA SVIJEST

Kad se ova knjiga pojavi na policama meni e biti sedamdeset godina. Nedavno sam bio na pedesetoj godinjici mature i doznao da su mnogi od mojih nekadanjih dru gova iz razreda umrli. Primam magazin Amerikog udruenja umirovljenika, imam popust na razne proizvode zbog svoje visoke dobi i svaki mjesec primam mirovinu. Oni skloni eufemizmima mogli bi me nazvati zrelom odraslom osobom. Ja jedno stavno kaem - star. to to znai 'biti star'? 1 dalje svakog jutra trim, ponekad est ili vie milja dnevno. Jo uvijek sam profesionalno aktivan, moda aktivniji nego ikad. Jo uvijek uivam u istim aktivnostima koje me oputaju, bilo to posjeivanje unuka, objedovanje s prijateljima, vrtlarstvo, putovanja, golf, predavanja ili poboljanja na okunici kao to je gradnja ograda ili popravljanje ovog ili onog, kao to sam nekada radio na farmi. Meutim, neke su se stvari promijenile. Jasno je da postoji razlika izmeu mene kao sedamdesetogodinjaka i kao dvadesetogodinjaka. Sporiji sam, nisam toliko jak, radim manje sati na dan i ee osjetim potrebu malo zadrijemati. Svi znamo da starenje donosi smanjene sposobnosti u usporedbi s mladim danima. Ali postoje kvalitetni znanstveni podaci koji pokazuju da bistro razmiljanje do u du-

215

K I N E S K A bi U U U A

DALEKOSENI UINCI: BOLESTI KOSTIJU, BUBREGA, OKA I M O Z G A

sa svojim obilnim koliinama antioksidanata, obino sprjeavaju takvu tetu. Radi se o istom prehrambenom uzroku i posljedicama koje smo vidjeli kod makularne degeneracije. Naravno, genetika u tome ima ulogu: utvreni su konkretni geni koji mogu poveati rizik od kognitivnog propadanja."' Ali faktori okolia takoer igraju kljunu ulogu, vjerojatno najvaniju. U jednoj novijoj studiji utvreno je da japanski Amerikanci koji ive na Havajima imaju viu stopu Alzheimerove bolesti od Japanaca koji ive u Japanu.
59 2

tivne funkcije u starijoj dobi. Studije na pokusnim ivotinjama ne samo to su potvr dile da su biljne namirnice zdrave za mozak, nego i pokazuju mehanizme kojima te namirnice djeluju.
71,72

Iako postoje vane varijacije u rezultatima nekih od tih studija

- na primjer, jedna studija utvrdila je vezu samo s vitaminom C, a druga je pronala vezu samo s beta karotenom, a ne i vitaminom C - ne bismo trebali izgubiti iz vida umu fokusirajui se na jedno ili dva stabla. Nijedna studija nikada nije utvrdila da konzumiranje veih koliina antioksidanata u hrani poveava gubitak pamenja. Kad se promatraju zapaanja, uvijek je suprotno. Osim toga, ini se da je veza znaajna, iako je potrebno provesti opsenija istraivanja prije nego to budemo u stanju rei tono koliki je dio kognitivne disfunkcije rezultat prehrane. A to je s teom demencijom uzrokovanom modanim udarima (vaskularna demen cija) i Alzheimerovom bolesti? Kako prehrana utjee na te bolesti? Na demenciju uzrokovanu istim vaskularnim problemima koji vode do modanog udara oigle dno utjee prehrana. U publikaciji koju je objavila slavna Framinghamska studija &traivai zakljuuju da se za svake tri dodatne porcije voa i povra dnevno rizik od modanog udara smanjuje za 22%. 7 3 Tri porcije voa i povra manje je nego to moda mislite. Sljedei primjeri u ovoj su se studiji raunali kao jedna porcija: Vz alice bresaka, XA alice umaka od rajice, % alice brokule ili jedan krumpir. 73 Pola alice nije mnogo. U stvari, mukarci u ovoj studiji koji su konzumirali najvie voa i povra jeli su ak do devetnaest porcija dnevno. Ako svake tri porcije smanjuju rizik za 22%, koristi se mogu brzo nagomilati (smanjenje rizika pribliava se, ali ne moe prijei 100%). Studija prua dokaze da zdravlje arterija i ila koje provode krv do mozga i iz njega ovise o tome koliko se kvalitetno hranite. Stoga je logino pretpostaviti da konzu miranje voa i povra titi od demencije uzrokovane slabim zdravljem ila. ini se da istraivanja to jo jednom potvruju. Znanstvenici su proveli testiranja mental nog zdravlja i analizirah unos hrane na preko 5.000 starijih osoba te pratili njihovo zdravstveno stanje vie od dvije godine. Utvrdili su da su ljudi koji su konzumirali najvie ukupnih masti i zasienih masti imali najvei rizik od demencije uzrokovane vaskularnim problemima. 7 4 Alzheimerova bolest takoer je povezana s prehranom, esto se javlja u kombinaciji s bolestima srca, 53 to navodi na zakljuak da imaju zajednike uzroke. Znamo to uzrokuje bolesti srca, a nauili smo i to nudi najbolje izglede za izljeenje bolesti srca - prehrana. Studije na pokusnim ivotinjama uvjerljivo su dokazale da prehrana bo gata kolesterolom potie stvaranje beta amiloida tipinog za Alzheimerovu bolest. 53 Potvrdivi te rezultate dobivene na pokusnim ivotinjama, studija na preko 5.000 osoba utvrdila je da je vei unos masti i kolesterola s hranom obino poveavao rizik posebice od Alzheimerove bolesti, 75 te svih oblika demencije openito. 7 4

Druga studija

utvrdila je da afriki crnci imaju znaajno nie stope demencije i Alzheimerove bole sti od amerikih crnaca u Indiani."" Oba rezultata jasno potvruju da vanjski faktori igraju vanu ulogu u kognitivnim poremeajima. Diljem svijeta ini se da su obrasci uestalosti kognitivnih poremeaja slini dru gim zapadnim bolestima. Stope Alzheimerove bolesti nie su u slabije razvijenim podrujima."
1

Jedna novija studija usporedila je stope Alzheimerove bolesti s pre

62,63

hrambenim varijablama u jedanaest razliitih zemalja i utvrdila da populacije s viim unosom masti i niim unosom itarica i zrnja biljee vie stope ove bolesti. Izgleda da smo na tragu neega. Oito je da prehrana ima glavnu rije u odreivanju koliko emo dobro razmiljati u poznijim godinama. Ali to je tono dobro za nas? to se tie blaih stanja kognitivne disfunkcije, nedavna istraivanja su pokazala da su visoke razine vitamina E u krvi povezane s manjim gubitkom pamenja. 64 Manji gubitak pamenja takoer je povezan s viim razinama vitamina C i selena, koji sma njuju aktivnost slobodnih radikala."5 Vitamini E i C antioksidanti su koji se nalaze gotovo iskljuivo u biljnim namirnicama, dok se selen nalazi i u ivotinjskim i u biljnim namirnicama. U studiji provedenoj na 260 starijih osoba u dobi izmeu ezdeset i pet i devedeset godina objavljeno je da: Prehrana s manje masti, zasienih masti i kolesterola, te s vie ugljikohidrata, vlakana, vitamina (posebno folata, vitamina C i E i beta karotena) i minerala (eljeza i cinka) moe biti preporuljiva ne samo za poboljanje opeg zdravlja starijih osoba, nego i za poboljanje kognitivne funkcije."" Taj zakljuak go vori u prilog biljnim namirnicama dok ivotinjske namirnice u pogledu optimalne funkcije mozga proglaava neprikladnima. Jo jedna studija provedena na nekoliko stotina starijih osoba utvrdila je da su rezultati na mentalnim testovima bili bolji kod ljudi koji su konzumirali najvie vitamina C i beta karotena. 67 Druge studije takoer su potvrdile da je niska razina vitamina C u krvi povezana sa slabijim kognitivnim sposobnostima u starijoj dobi," 8 " 9 a neke su utvrdile da su vitamini skupine B, 6 9 uklju ujui beta karoten, 70 povezani s boljom kognitivnom funkcijom. Svih sedam gore spomenutih studija pokazuje da su jedna ili vie hranjivih tvari koje se nalaze gotovo iskljuivo u biljkama povezane s niim rizikom od slabljenja kogni-

KINESKA

STUDIJA

U drugoj studiji o Alzheimerovoj bolesti 7 6 rizik za dobivanje bolesti bio je 3,3 puta vei kod ljudi ije su razine folne kiseline u krvi bile u donjoj treini raspona, a 4,5 puta vei kad su razine homocisteina u krvi bile u gornjoj treini. to su folna kiselina i homocistein? Folna kiselina je spoj koji se dobiva iskljuivo iz biljnih namirnica kao to su zeleno i lisnato povre. Homocistein je aminokiselina koja se dobiva u prvom redu iz ivotinjskih bjelanevina. 77 Ova studija utvrdila je da je poeljno odrava ti niske razine homocisteina i visoke razine folne kiseline u krvi. Drugim rijeima, kombinacija prehrane bogate ivotinjskim namirnicama i siromane biljnim namir nicama poveava rizik od Alzheimerove bolesti. 78 Blago kognitivno oteenje, na raun kojeg se obino zbijaju ale, jo uvijek doputa pogoenoj osobi da odrava nezavisan, funkcionalan ivot, ali demencija i Alzheime rova bolest tragine su i predstavljaju gotovo nepodnoljivo teak teret kako za rtve tako i za njihove voljene. irom tog spektra, od manjih potekoa kod zadravanja misli pod kontrolom do teke degeneracije, hrana koju jedete moe drastino utjecati na vjerojatnost mentalnog slabljenja. Bolesti o kojima sam govorio u ovom poglavlju teko pogaaju veinu nas u naim poznim godinama, iako ne moraju biti fatalne. Budui da obino nisu smrtonosne', brojni pojedinci pogoeni ovim bolestima i dalje imaju dug ivot. Njihova kvaliteta ivota, meutim, postupno opada sve dok ih bolest ne uini u velikoj mjeri ovisnima o drugima i nesposobnima za funkcioniranje u veini aspekata ivota. Razgovarao sam s mnogim ljudima koji govore: Moda neu ivjeti toliko dugo kao vi fanatici zdravlja, ali u zato uivati u vremenu koje imam i jesti odreske kad god mi se jedu, puiti ako to elim i raditi sve to mi se hoe. Odrastao sam s takvim ljudima, iao sam u kolu s takvim ljudima i njegovao lijepa prijateljstva s takvim lju dima. Nedavno je jedan od mojih najboljih prijatelja bio podvrgnut tekoj operaciji zbog raka. Svoje posljednje godine proveo je paraliziran u starakom domu. Prilikom brojnih posjeta starakom domu nijednom nisam otiao odande bez osjeaja duboke zahvalnosti na zdravlju koje me jo uvijek slui. Nerijetko se dogaalo da prilikom posjeta prijatelju u starakom domu ujem da je jedan od novih pacijenata u domu netko koga smo moj prijatelj i ja poznavali iz naih mladih dana. Preesto su ti ljudi bolovali od Alzheimerove bolesti i bivali smjeteni na posebnom odjelu ustanove. Uivanje u ivotu, posebno u drugoj polovici ivota, uvelike je narueno ako ne vi dimo, ako ne moemo razmiljati, ako nam ne rade bubrezi ili ako su nam kosti slo mljene ili krhke. to se mene tie, nadam se da u biti u stanju u potpunosti uivati ne samo u sadanjem vremenu, nego i u buduem, dobroga zdravlja i samostalan. NEDAVNO SAM BIO U RESTORANU i gledao jelovnik, kad sam primijetio vrlo neobino low-carb jelo: veliki pladanj tjestenine s povrem, poznate i kao pasta primavera. Ogromna veina kalorija iz tog jela oigledno potjee od ugljikohidrata. Kako onda moe biti siromano ugljikohidratima? Je li bila u pitanju tiskarska pogreka? i nilo mi se da ne. U brojnim drugim prilikama primijetio sam da salate, kruhovi, pa ak i slatka peciva s cimetom nose oznaku low-carb, iako njihovi popisi sastojaka jasno pokazuju da, u stvari, golemu veinu kalorija pruaju ugljikohidrati. to se to dogaa? Ta ugljikohidratna manija najveim je dijelom rezultat pokojnog dr. Atkinsa i nje gove prehrambene poruke. Ali nedavno je Nova dijetna revolucija dr. Atkinsa svrgnu ta i zamijenjena South Beach dijetom koja je postala nova hit knjiga o dijetama. South Beach dijeta hvaljena je kao umjerenija, laka za slijediti i sigurnija od Atkinsove, ali koliko se meni ini, vuk gubitka kilograma samo se ogrnuo novom, janjeom koom. Obje dijete podijeljene su u tri faze, obje ozbiljno ograniavaju unos uglji kohidrata za vrijeme prve faze, i obje se uveliko temelje na mesu, mlijenim pro izvodima i jajima. South Beach dijeta, na primjer, zabranjuje kruh, riu, krumpir, tjesteninu, peenu hranu, eer, pa ak i voe tijekom prva dva tjedna. Nakon toga moete ponovno poeti uvoditi ugljikohidrate sve dok ne doete do onoga to meni izgleda kao manje-vie tipina amerika prehrana. Moda je to razlog zato se South Beach dijeta tako dobro prodaje. Prema web-lokaciji South Beach dijete, Newsweek

Trei dio

VODI ZA KVALITETNU PREHRANU

71

219

KINESKA STUDIJA

je objavio: prava vrijednost ove knjige njeni su zdravi nutricionistiki savjeti. Ona zadrava najbolji dio Atkinsovog reima - meso - istovremeno odbacujui naelo da sve ugljikohidrate treba izbjegavati.
1

Tko je u Newsweeku recenzirao literaturu da zna je li to zdrav nutricionistiki savjet ili nije? I ako imate Atkinsovu dijetu plus neto ugljikohidrata, koliko se takva dije ta razlikuje od standardne amerike prehrane, toksine prehrane koja nas dokazano ini debelima, donosi nam bolesti srca, unitava nam bubrege, osljepljuje nas i vodi u Alzheimerovu bolest, rak i mnotvo drugih medicinskih problema? To su samo primjeri trenutnog stanja prehrambene svijesti u Sjedinjenim Dravama. Svakog dana sam sebe podsjeam da se Amerikanci utapaju u poplavi oajnih nutricionistikih informacija. Sjeam se izreke koja se ponavljala prije nekoliko desetljea: Amerikanci vole lupetanja. I jo jedne: Amerikanci vole uti dobre stvari o svojim loim navikama. Na prvi pogled, reklo bi se da su te dvije izreke tone. Ili moda nisu? ja imam vie povjerenja u prosjenog Amerikanca. Nije istina da Amerikanci vole lupetanja. Stvar je u tome da Amerikance zatrpavaju lupetanjima, htjeli to oni ili ne! Znam da neki Amerikanci ele istinu, ali ju jednostavno nisu bili u stanju nai zato to je preplavljena lupetanjima. Vrlo malen dio nutricionistikih informacija koje dopru do svijesti javnosti vrsto je utemeljen na znanosti, za to plaamo visoku cijenu. Jedan je dan maslinovo ulje grozno, drugi dan je zdravo za srce. Jedan dan jaja zaepljuju vae arterije, drugi dan su dobar izvor bjelanevina. Jedan su dan krumpiri i ria odlini, drugi su dan najvea prijetnja vaoj teini s kojom ete se ikada suoiti. Na poetku knjige rekao sam daje moj cilj redefinirati nae razmiljanje o nutricionistikim informacijama: ukloniti zbrku, uiniti zdravlje jednostavnim i temeljiti svoje tvrdnje na dokazima dobivenim u struno provjerenim nutricionistikim istraiva njima objavljenim u struno recenziranim, profesionalnim publikacijama. Dosad ste vidjeli irok uzorak - a radi se samo o uzorku - tih dokaza. Vidjeli ste da postoji ogromna znanstvena podloga za jednu jednostavnu, optimalnu prehranu - prehranu temeljenu na cjelovitim, biljnim namirnicama. elio bih saeti lekcije iz prehrane nauene iz tog irokog raspona dokaza i iz mo jih iskustava u proteklih etrdeset i neto godina u jednostavan vodi za kvalitetnu prehranu. Svoje znanje sveo sam na nekoliko glavnih principa, principa koji e rasvijetiiti kako prehrana i zdravlje stvarno funkcioniraju. K tome, preveo sam znanost u prehrambene preporuke koje moete poeti primjenjivati u ivotu. Ne samo to ete stei novo razumijevanje prehrane i zdravlja, nego ete takoer tono vidjeti koje biste namirnice trebali jesti a koje biste trebali izbjegavati. Na vama je da s tim informacijama uinite to elite, ali moete barem biti sigurni da su vam, kao itatelju i ovjeku, konano rekli neto to nije lupetanje. ivjeti dulje izgledati i osjeati se mlae imati vie energije izgubiti kilograme sniziti kolesterol u krvi sprijeiti, pa ak i izlijeiti bolest srca umanjiti rizik od raka prostate, dojke i drugih vrsta raka sauvati va vid u starijoj ivotnoj dobi sprijeiti i lijeiti dijabetes izbjei kirurgiju u mnogim sluajevima uvelike smanjiti potrebu za farmaceutskim lijekovima odrati vae kosti vrstima izbjei impotenciju izbjei modani udar
ZDRAV NAIN IVOTA PRUA nemjerljive prednosti. elim da znate da moete:

Pravilna prehrana: osam principa hrane i zdravlja

11

220

221

M N t b K A b I U L> IJ A

r n M V I L l N n RKTTLKTTLNA: U i t t I V I C KL IM U I'M flKMINC I LuiSnV L J n

sprijeiti bubrene kamence sauvati vau bebu od dijabetesa tipa 1 ublaiti opstipaciju sniziti krvni tlak izbjei Alzheimerovu bolest pobijediti artritis i vie od toga... Ovo su samo neke od koristi i u svima njima moete uivati. Cijena? Jednostavno - promjena vae prehrane. Ne vjerujem da je ikada bilo lako lako ili relativno bez napora postii tako vane koristi. Dao sam vam uzorak dokaza i ispriao o putu koji me doveo do mojih zakljuaka. Sada elim saeti lekcije o hrani, zdravlju i bolesti koje sam usput nauio slijedei osam principa. Ti principi trebali bi utjecati na nae bavljenje znanou, nain na koji lijeimo oboljele, nain na koji se hranimo, nae razmiljanje o zdravlju i na pogled na svijet.

PRINCIP B R . l
Prehrana predstavlja kombinirane aktivnosti bezbrojnih hranjivih tvari. Cjelina je vea od zbroja njenih dijelova. Da bih ilustrirao ovaj princip dovoljno je da vas provedem kroz biokemijsku perspe ktivu jednog obroka. Recimo da ste pripremili pinat na maslacu s umbirom i raviole od integralnog brana punjene mukatnom tikvom i zainima, prelivene umakom od oraha i rajica. Sam pinat obiluje raznim kemijskim tvarima. Slika 11.1 samo je djelomian popis onoga to biste mogli pronai u svojim ustima nakon zalogaja pinata. Kao to moete vidjeti, upravo ste u vae tijelo unijeli gomilu hranjivih tvari. Pored te izuzetno kompleksne mjeavine, kada zagrizete te raviole s njihovim punjenjem od tikve i rajica, dobivale tisue i tisue dodatnih spojeva, sve povezane na razne naine u svakoj razliitoj namirnici - pravo biokemijsko obilje. im ta hrana doe u dodir s vaom slinom vae tijelo zapoinje svoju aroliju i kree proces probave. Svaki od tih spojeva iz hrane ulazi u interakcije s drugim spojevima iz hrane i vaeg tijela na vrlo specifine naine. To je beskrajno sloen proces, doslo vno je nemogue precizno razumjeti kako svaki spoj reagira sa svim drugim spojevi ma. Nikada neemo otkrili kako se tono sve to uklapa u cjelinu.

222

223

M R I U M

3 I UUIJH

PRAVILNA P R E H R A N A : OSAM PRINCIPA H R A N E I Z D R A V L J A

Temeljna poruka koju pokuavam prenijeti glasi: kemijski spojevi koje dobivamo iz hrane koju jedemo ukljuuju se U niz reakcija koje zajedno doprinose dobrom zdra vlju. Te spojeve paljivo koordiniraju zamrene kontrole unutar naih stanica i irom naih tijela. Upravo te kontrole odluuju koja hranjiva tvar kamo odlazi, koliko je koje hranjive tvari potrebno i kada e se dogoditi koja reakcija. Naa tijela evoluirala su s tom beskrajno kompleksnom mreom reakcija kako bi izvukla najveu korist iz cjelovitih namirnica, kakve se javljaju u prirodi. Krivo upu eni mogu hvaliti koristi od pojedine hranjive tvari ili spoja, ali takvo razmiljanje previe je pojednostavljeno. Na je organizam nauio iskoritavati spojeve u hrani u paketu u kojem se javljaju, odbacujui jedne i koristei druge prema potrebi. Ne postoji nain da to dovoljno naglasim, budui daje to temelj razumijevanja to znai kvalitetna prehrana.

problemi osoba na dijeti ukljuujui opstipaciju, udnju za eerom, glad, zadr avanje tekuina, umor, nervozu i nesanicu. 1 Meutim, ta strategija stjecanja i ouvanja zdravlja pomou dodataka prehrani po ela se raspadati 1994.-1996. s velikom istragom o uincima dodataka s beta karotenom (prekursorom vitamina A) na rak plua i druge bolesti. 2,3 Poslije etiri do osam godina uzimanja dodatka, rak plua nije se povukao prema oekivanjima; proirio se! Nisu utvrene ni bilo kakve koristi od uzimanja vitamina A i E za prevenciju bolesti srca. Otada je proveden velik broj dodatnih ispitivanja koja su kotala stotine milijuna dolara kako bi se utvrdilo da li vitamini A, C i E sprjeavaju bolesti srca i rak. Neda vno su objavljena dva velika lanka o tim ispitivanjima.'1,5 Istraivai, prema njiho vim rijeima, nisu mogli utvrditi ravnoteu prednosti i tete od rutinske upotrebe dodataka s vitaminima A, C ili E, multivitamina s folnom kiselinom ili kombinacija antioksidanata za prevenciju raka ili kardiovaskularnih bolesti 4 tovie, preporuili su da se dodaci s beta karotenom ne uzimaju. Nije stvar u tome da te hranjive tvari nisu vane. Vane su - ali samo kad se konzu miraju kao hrana, ne kao dodaci. Izoliranje hranjivih tvari i pokuaji da se postignu koristi jednake onima od cjelovitih namirnica otkrivaju neznanje o funkcioniranju prehrane u tijelu. Nedavno objavljen specijalan lanak u New York Timeu6 dokumen tira taj neuspjeh dodataka s hranjivim tvarima da prue bilo kakve dokazive koristi po zdravlje. Uvjeren sam da emo, kako vrijeme bude prolazilo, nastaviti otkrivati da je oslanjanje na upotrebu dodataka s izoliranim hranjivim tvarima za odranje zdravlja, uz konzumiranje uobiajene zapadne prehrane, ne samo bacanje novca, nego i potencijalno opasno.

PRINCIP BR. 2
Vitaminski dodaci nisu panaceja za dobro zdravlje. S obzirom da prehrana funkcionira kao beskrajno kompleksan biokemijski sustav koji ukljuuje tisue spojeva i tisue uinaka na vae zdravlje, nema ba mnogo smisla vjerovati da izolirane hranjive tvari u obliku dodataka prehrani mogu za mijeniti cjelovite namirnice. Dodaci prehrani nee dovesti do dugotrajnog zdra vlja, a mogu uzrokovati nepredviene nuspojave. Osim toga, oni koji se oslanjaju na dodatke odgaaju korisnu i dugotrajnu promjenu prehrane. Opasnosti zapa dne prehrane ne mogu se pobijediti uzimanjem pilula s hranjivim tvarima. Dok sam promatrao eksploziju zanimanja za dodatke prehrani tijekom proteklih dvadeset do trideset godina, postajalo je sve jasnije zato se razvila tako ogromna industrija dodataka prehrani. Golemi profiti odlian su poticaj, a novi vladini propisi poploali su put irenju trita. K tome, potroai ele nastaviti jesti svo ju uobiajenu hranu, a to to progutaju nekoliko pilula ljudima pomae da se osjeaju bolje u vezi s potencijalnim tetnim zdravstvenim posljedicama njihove prehrane. Prihvaanje dodataka prehrani znai da mediji mogu govoriti ljudima ono to oni ele uti, a lijenici imaju neto za ponuditi svojim pacijentima. Kao rezultat toga, milijarde dolara vrijedna industrija dodataka prehrani danas je dio naeg prehrambenog okruenja, pri emu je veina potroaa zavedena a vje ruju kako kupuju zdravlje. To je bila formula pokojnog dr. Atkinsa. On je zago varao prehranu s mnogo bjelanevina i masti - rtvujui dugotrajno zdravlje za kratkotrajan dobitak - a onda je zagovarao uzimanje njegovih dodataka prehrani za rjeavanje onoga to je zvao, prema njegovim vlastitim rijeima, uobiajeni

PRINCIP BR. 3
U ivotinjskim namirnicama nema doslovno nijedne hranjive tvari k o j o m biljke nisu bogatije. Gledano u cjelini, moe se rei da bilo koja biljna namirnica u pogledu sastava hra njivih tvari ima mnogo vie slinosti s drugim biljnim namirnicama nego sa ivotinj skim namirnicama. Vrijedi i obrnuto; sve ivotinjske namirnice vie nalikuju drugim ivotinjskim namirnicama nego biljnim namirnicama. Na primjer, iako se riba zna ajno razlikuje od govedine, ima mnogo vie slinosti s govedinom nego s riom. ak i namirnice koje su iznimke od tog pravila, kao to su jezgriasti plodovi, sjemenke i preraeni posni ivotinjski proizvodi, ostaju u jasno odvojenim biljnim i ivotinj skim grupama hranjivih tvari.

224

KINESKA

STUDIJA

PRAVILNA P R E H R A N A : OSAM PRINCIPA H R A N E I Z D R A V L J A

jedenje ivotinja znatno je drukije prehrambeno iskustvo od jedenja biljaka. Kolii ne i vrste hranjivih tvari u te dvije vrste hrane, prikazane na slici 11.2,7-8-9 ilustriraju te zapanjujue prehrambene razlike.

arijskih namirnica. Budui da su hranjive tvari u prvom redu odgovorne za zdrave uinke hrane, i s obzirom na ove velike razlike u sastavu hranjivih tvari izmeu ivotinj skih i biljnih namirnica, nije li razumno pretpostaviti da bismo trebali oekivati bitno razliita djelovanja na naa tijela ovisno o tome koje vrste namirnica konzumiramo? Po definiciji, da bi neka tvar iz hrane bila esencijalna hranjiva tvar, mora ispunjavati dva zahtjeva: tvar mora biti nuna za zdravo funkcioniranje ovjeka tvar mora biti neto to naa tijela ne mogu stvarati sama, i stoga se mora dobivati iz vanjskih izvora Jedan primjer tvari koja nije esencijalna je kolesterol, sastavni dio ivotinjskih namir nica koji ne postoji u biljnim namirnicama. Iako je kolesterol nuan za zdravlje, naa tijela mogu ga proizvesti dovoljno za svoje potrebe; zato ga uope ne moramo unositi hranom. Dakle, on nije esencijalna hranjiva tvar. Postoje etiri hranjive tvari koje se nalaze u ivotinjskim namirnicama i koje biljne namirnice, u veini sluajeva, ne sadre: kolesterol i vitamini A, D i B J 2 . Troje od toga su neesencijalne hranjive tvari. Kao to je ve objanjeno, naa tijela prirodno sama proizvode kolesterol. Vitamin A brzo nastaje u naim tijelima iz beta karotena, a vitamin D nastaje u naim tijelima ako jednostavno izlaemo kou Sunevoj svje tlosti u trajanju od otprilike petnaest minuta svakih nekoliko dana. Oba ta vitamina su otrovna ako se unose u velikim koliinama. To je jo jedno upozorenje da je bolje oslanjati se na prekursore vitamina - beta karoten i Sunevu svjetlost - kako bi naa tijela mogla kontrolirali koliinu i vrijeme stvaranja vitamina A i D za svoje potrebe.

Kao to moete vidjeti, biljne namirnice imaju dramatino vee koliine antioksidanata, vlakana i minerala od ivotinjskih namirnica. U stvari, ivotinjske namirnice gotovo su potpuno liene pojedinih hranjivih tvari. S druge strane, ivotinjske na mirnice imaju mnogo vie kolesterola i masti. Takoer imaju malo vie bjelanevina od biljnih namirnica, zajedno s vie B 1 2 i vitamina D, iako je vea koliina vitamina D najvie rezultat umjetnog dodavanja u mlijeko. Naravno, postoje neke iznimke: neki jezgriasti plodovi i sjemenke bogati su mastima i bjelanevinama (npr. kilj riki, sjemenke sezama) dok neke ivotinjske namirnice imaju malu koliinu masti, obino zato stoje mast odvojena umjetnom preradom (npr. obrano mlijeko). Ali kad se paljivije pogleda, masti i bjelanevine u jezgriastim plodovima i sjemenkama drugaije su: zdravije su od masti i bjelanevina iz ivotinjskih namirnica. Osim toga, s njima dolaze i neke zanimljive antioksidacijske tvari. S druge strane, preraene, nemasne ivotinjske namirnice i dalje imaju neto kolesterola, mnogo bjelanevina i vrlo malo ili nimalo antioksidanata i prehrambenih vlakana, ba poput drugih ivo-

Vitamin B l 2 je problematiniji. Vitamin B 12 stvaraju mikroorganizmi iz tla i mikroor ganizmi koji se nalaze u crijevima ivotinja, ukljuujui i nas. Koliina koja nastaje u naim crijevima ne apsorbira se u potrebnoj mjeri, pa je zato preporuljivo B 1 2 unositi hranom. Istraivanja su uvjerljivo pokazala da biljke koje se uzgajaju na zdravom tlu koje sadri potrebnu koncentraciju B | 2 l a k o apsorbiraju tu hranjivu tvar.
10

Meutim,

biljkama uzgojenim na beivotnom (neekolokom) tlu moe nedostajati vitamina B 1 2 . U Sjedinjenim Dravama poljoprivreda se veinom odvija na beivotnom tlu, iscrpljenom od dugogodinje upotrebe neprirodnih pesticida, herbicida i gnojiva. Zato biljke koje se uzgajaju na tom tlu i prodaju u amerikim supermarketima ne sadre B ] 2 . Osim toga, ivimo u toliko sterilnom svijetu da rijetko dolazimo u izravan dodir s mikroorganizmima tla koji stvaraju B p . U jednom trenutku nae povijesti dobivali smo B ( ,iz povra koje nije bilo potpuno oieno od zemlje. Stoga nije nera zumno pretpostaviti da moderni Amerikanci koji jedu temeljito oiene biljne proi zvode i nimalo ivotinjskih proizvoda vjerojatno ne dobivaju dovoljno vitamina B .

227

KINESKA STUDIJA

KKAVILNA KKEHKANA: OSAM PRINCIPA HRANE I ZDRAVLJA

Iako opsjednutost naeg drutva dodacima prehrani ozbiljno skree pozornost s dru gih, daleko vanijih informacija o prehrani, to ne znai da dodatke prehrani treba uvijek izbjegavati. Procjenjuje se da u naim tijelima imamo zalihe vitamina B,,do voljne za tri godine. Pod uvjetom da uope ne jedete ivotinjske proizvode tri ili vie godina, ili ako ste trudni ili dojite, trebali biste razmisliti o povremenom uzimanju dodataka s malim koliinama vitamina B 1 2 ili o redovitom godinjem posjetu k lije niku na provjeru razina B vitamina i homocisteina u krvi. Slino tome, ukoliko se nikada ne izlaete suncu, posebno tijekom zimskih mjeseci, mogli biste razmisliti o uzimanju dodataka s vitaminom D. Preporuio bih da uzimate najmanje doze to moete nai i potrudite se biti vie na otvorenom. Te dodatke zovem pilule odvajanja od prirode zato to su zdrava prehrana koja se sastoji od svjeih, ekoloki uzgojenih biljaka s bogatog tla i nain ivota koji vas redovno vodi izvan kue najbolje rjeenje tih problema. Povratak naem prirodnom nainu ivota na taj nain prua i nebrojene druge koristi.

zdravlje. Veini znanstvenika i mnogim laicima to je oigledno, ali rijetko se shvaa vanost toga. to tono dovodi do toga da neki geni ostanu uspavani, dok se drugi eksprimiraju? Odgovor: okolina, ponajvie - prehrana. Ponovno u iskoristiti prethodnu analogiju: zgodno je zamisliti gene kao sjeme. Kao to svaki dobar vrtlar zna, sjeme nee izrasti u biljke ako nema hranjivima bogato tlo, vodu i Sunevu svjetlost. Tako ni geni nee biti eksprimirani nemaju li odgovaraju okoli. U naem tijelu prehrana predstavlja okolinski faktor koji odreuje aktivnost gena. Kao to smo vidjeli u treem poglavlju, geni koji uzrokuju rak bili su pod jakim utjecajem konzumiranja bjelanevina. U mojoj istraivakoj skupini uvidjeli smo da loe gene moemo ukljuiti i iskljuiti jednostavnom prilagodbom unosa ivotinjskih bjelanevina. Osim toga, rezultati naih istraivanja u Kini pokazali su da ljudi priblino istog etni kog podrijetla imaju ogromne varijacije u stopama bolesti. Radi se o ljudima za koje se govori da imaju sline gene, pa ipak obolijevaju od razliitih bolesti, ovisno o njihovoj okolini. Deseci studija dokumentirali su da ljudi koji migriraju poprimaju rizik zemlje u koju su se doselili. Ne mijenjaju svoje gene, pa ipak postaju rtve bolesti i zdravstvenih tegoba u stopama koje su rijetke meu stanovnitvom njihove stare domovine. Nadalje, vidjeli smo da se stope bolesti s vremenom tako drastino mijenjaju daje bi oloki nemogue za to okriviti gene. U dvadeset i pet godina postotak pretilih osoba u naem stanovnitvu udvostruio se, s 15% na 30%. K tome, dijabetes, bolesti srca i mnoge druge bolesti obilja bile su rijetke sve donedavno, a na se genetski kod jedno stavno nije mogao znaajnije promijeniti u posljednjih 25, 100 ili ak 500 godina. Dakle, iako moemo rei da su geni kljuni za svaki bioloki proces, raspolaemo nekim vrlo uvjerljivim dokazima da je ekspresija gena daleko vanija. A ekspresiju gena kontrolira okolina, posebno prehrana. Jo jedna lakomislenost prisutna kod tih genetskih istraivanja je pretpostavka da je razumijevanje naih gena jednostavno. Nije. Nedavno su, na primjer, istraivai prouavali genetsku regulaciju teine kod jedne siune vrste crva.
12

PRINCIP BR. 4
Geni sami po sebi ne odluuju o bolesti. Geni djeluju s a m o kroz a k t i v a c i j u , ili e k s p r e s i j u , a p r e h r a n a i g r a p r e s u d n u u l o g u u o d r e i v a n j u h o e l i d o i d o e k s p r e s i j e d o b r i h ili l o i h g e n a . Slobodno mogu rei da je podrijetlo svake bolesti genetsko. Nai su geni kod za sve to se nalazi u naim tijelima, i dobro i loe. Bez gena ne bi bilo raka. Bez gena ne bi bilo pretilosti, dijabetesa ili sranih bolesti. I - bez gena ne bi bilo ivota. To objanjava zato troimo stotine milijuna dolara pokuavajui otkriti koji geni uzrokuju koje bolesti i kako moemo priguiti opasne gene. To takoer objanjava zato su neke savreno zdrave, mlade ene dale da im se odstrane dojke samo zato to su kod njih pronaeni geni koji se povezuju s rakom dojke. To objanjava zato je najvei dio sredstava u znanosti i zdravstvu u prolom desetljeu preusmjeren na genetska istraivanja. Samo na Sveuilitu Cornell prikuplja se 500 milijuna dolara za pokretanje Inicijative za znanosti o ivotu. Ta inicijativa obeava da e ^zau vijek promijeniti nain na koji se istraivanja o znanosti o ivotu vode i predaju na sveuilitu. to je jedan od glavnih ciljeva programa? Integracija svih znanstvenih disciplina pod sveobuhvatan kiobran genetskih istraivanja. To je najvei znanstveni pothvat u povijesti Cornelia." Meutim, velik dio tog fokusa na gene previda jednu jednostavnu ali kljunu stvar: ne izraavaju se svi geni u potpunosti u svako vrijeme. Ako nisu aktivirani, ili eksprimirani, ostaju biokemijski uspavani. Uspavani geni nemaju nikakvog utjecaja na nae

Znanstvenici su

prouili 16.757 gena, iskljuili svaki od njih, i promatrali uinak na teinu. Otkrili su 417 gena koji utjeu na teinu. Nain na koji te stotine gena kroz due razdoblje re agiraju meusobno i sa svojom uvijek promjenjivom okolinom - utjeui na dobiva nje ili gubljenje teine - nevjerojatno je sloena zagonetka. Goethe je jednom rekao: Znamo tono samo kada znamo malo; sa znanjem se sumnja poveava. 13 Ekspresija naeg genetskog koda predstavlja itav jedan svemir biokemijskih intera kcija gotovo beskrajne sloenosti. Taj biokemijski svemir u interakciji je s mnogim razliitim sustavima, ukljuujui prehranu, koja i sama predstavlja prave sustave slo ene biokemije. S genetskim istraivanjima slutim da se uputamo u ogroman pot-

228

229

KINESKA SI U Dl J A

PRAVILNA P R E H R A N A : OSAM PRINCIPA H R A N E I Z D R A V L J A

hvat stvaranja preice u prirodi, samo kako bismo zavrili u gorem poloaju nego to smo bili na poetku. Znai li to da smatram kako geni nisu vani? Naravno da ne. Ako uzmete dva Ame rikanca koji ive u istoj sredini i hranite ih potpuno istom, mesnom hranom svakoga dana kroz cijeli njihov ivot, ne bi me iznenadilo kad bi jedan umro od sranog udara s pedeset i etiri godine, a drugi umro od raka s osamdeset. Cime emo objasniti razliku? Genima. Geni nam daju nae predispozicije. Svi imamo razliite rizike od bolesti zbog naih razliitih gena. No, kako nikada neemo tono znati za koje rizike imamo predispoziciju, znamo kako te rizike moemo kontrolirati. Bez obzira na nae gene, svi mi moemo optimizirati nae izglede za ekspresiju pravih gena, pruajui naem organizmu najbolji mogui okoli - to jest, najbolju moguu prehranu. Iako su dva Amerikanca iz spomenutog primjera podlegla razliitim bolestima u razliitoj starosnoj dobi, posve je realno da su obojica mogla ivjeti jo cijeli niz godina uz viu kvalitetu ivota da su se pridravali optimalne prehrane.

da kad bismo mogli djelotvorno ukloniti tu kemikaliju iz ipsa, on bi bio siguran za jelo, iako bi se i dalje radilo o vrlo nezdravim, preraenim listiima krumpira nato pljenima mau i solju. Dojam je da mnogi od nas prieljkuju rtveno janje. Ne elimo uti da je naa omilje na hrana problem jednostavno zbog svog nutritivnog sastava. TJ treem poglavlju vidjeli smo da je potencijalne uinke aflatoksina, koji smatramo snanim kancerogenim spojem, mogue u potpunosti kontrolirati prehranom. ak i kod velikih doza aflatoksina takori mogu ostati zdravi, biti aktivni i bez raka ukoliko ih se hrani dijetom s niskom razinom bjelanevina. Takoer smo vidjeli kako mala otkria mogu postati velike vijesti svaki put kad se spominje rak. Ako, primjerice, pokusne ivotinje imaju poveanu uestalost raka nakon izlaganja divovskim kolii nama neke tvari, o toj e se kemikaliji trubiti kao o uzroku raka, kao to je bio sluaj s NSAR-om (pogledati tree poglavlje) i nitritima. Meutim, poput gena, aktivnosti tih kancerogenih kemikalija u prvom su redu pod kontrolom hranjivih tvari koje jedemo. to nam, dakle, govore ovi primjeri? U praktinom pogledu ne inite mnogo za svoje zdravlje ako umjesto konvencionalne govedine koja je napumpana kemikalijama je dete ekoloki uzgojenu govedinu. Ekoloka govedina moe biti marginalno zdravija, ali nikada ne bih ustvrdio da je siguran izbor. Oba tipa govedine imaju slian profil hranjivih tvari. Nije loe o ovom principu razmiljati na drugi nain: kroninoj bolesti kao to je rak potrebne su godine da se razvije. Obino se na naslovnim stranicama nau one ke mikalije koje iniciraju rak. Meutim, ono to ne dospije na naslovnice je injenica da se proces bolesti nastavlja dugo nakon inicijacije, a tijekom faze promocije moe se ubrzati ili suspregnuti pomou prehrane. Drugim rijeima, prehrana u prvom redu odreuje hoe li bolest ikada nanijeti tetu.

PRINCIP BR. 5
Prehrana moe u velikoj mjeri kontrolirati tetne uinke otrovnih kemikalija. Prie o kemikalijama koje uzrokuju rak redovito osvanu u tisku. Eksperimentalne studije pokazale su da su akrilamid, umjetna sladila, nitrozamini, nitriti, Alar, heterocikliki amini i aflatoksin povezani s rakom. Postoji iroko uvrijeeno shvaanje da je rak uzrokovan toksinim spojevima koji u opa snim koliinama ulaze u na organizam. Primjerice, ljudi esto navode brigu za zdravlje kako bi opravdah svoje protivljenje pumpanju ivotinja na farmama antibioticima i hor monima. Pretpostavka je da bi meso bilo sigurno kad ne bi sadravalo te neprirodne ke mikalije. Meutim, prava opasnost od mesa lei u neravnotei hranjivih tvari, bez obzira na prisutnost ili odsutnost tih opakih kemikalija. Davno prije nego to su moderne kemi kalije ule u nau prehranu ljudi su ve poeli vie obolijevati od raka i bolesti srca kad su poeli jesti vie hrane ivotinjskog podrijetla. Dobar je primjer pogreno shvaene brige za javno zdravlje u vezi s kemikalijama duga istraga vrijedna 30 milijima dolara o minimalno povienim stopama raka dojke na Long Islandu, New York, koju sam spomenuo u osmom poglavlju. Pretpostavljalo se da kemij ski kontaminanti iz odreenih industrijskih lokacija izazivaju rak dojke kod ena koje su ivjele u blizini. Meutim, dokazano je da ta loe osmiljena pria ne stoji. Zabrinutost zbog kancerogene kemikalije povezana je i s akrilamidom koji se prven stveno nalazi u preraenoj ili prenoj hrani poput ipsa od krumpira. Implikacija je

PRINCIP BR. 6
Ista p r e h r a n a koja sprjeava bolest u n j e n i m r a n i m s t a d i j i m a ( p r i j e d i j a g n o z e ) t a k o e r m o e z a u s t a v i t i ili lijeiti bolest u n j e n i m k a s n i j i m stadijima ( n a k o n dijagnoze). Vrijedi ponoviti da je kroninim bolestima potrebno nekoliko godina da se razvi ju. Na primjer, openito se smatra da rak dojke moe biti iniciran u adolescenciji, a da ne postane zamjetan sve do poslije menopauze! Zato je lako mogue da imamo mnogo sredovjenih ena koje ive s rakom dojke iniciranim u njihovim tinejdcrskim godinama koji nee postati detektabilan sve do nakon menopauze}4 Za mnoge to znai

230

231

KINESKA

STUDIJA

PRAVILNA P R E H R A N A : OSAM PRINCIPA H R A N E I Z D R A V L J A

fatalistiko shvaanje da se kasnije u ivotu malo toga moe uiniti. Znai li to da bi te ene trebale poeti puiti i jesti vie pohanih odrezaka zato to im je sudbina io nako zapeaena? Sto da radimo, s obzirom da mnogi medu nama moda ve imaju iniciranu kroninu bolest koja vreba u naim tijelima, ekajui da za koje desetljee eksplodira? Kao to smo vidjeli u treem poglavlju, rak koji je kod pokusnih ivotinja ve iniciran i raste moe se usporiti, zaustaviti, pa ak i lijeiti kvalitetnom prehranom. Na nau sreu, ista kvalitetna prehrana niaksimizira zdravlje u svakom stadiju bolesti. Kod ljudi vidjeli smo rezultate istraivanja koji pokazuju da prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla lijei uznapredovale bolesti srca, pomae pretilim osobama da sia nu kilograme a dijabetiarima da prestanu uzimati lijekove i vrate se normalnijem ivotu kakav su vodili prije dijabetesa. Istraivanja su takoer pokazala da se uzna predovali melanom, smrtonosan oblik raka koe, moe ublaiti ili lijeiti promjenom naina ivota.
15

Moda to jest dobar marketing, ali nije 'dobra znanost. Kako sam sve vie otkrivao o biokemijskim procesima raznih bolesti uvidio sam i da te bolesti imaju mnogo toga zajednikog. Zbog tih impresivnih zajednikih elemenata jedino razumno za oekiva ti je da ista, kvalitetna prehrana potie zdravlje i sprjeava bolest u svim sluajevima. ak i ako je prehrana cjelovitim biljnim namirnicama djelotvornija u lijeenju bolesti srca nego raka mozga moete biti sigurni da takva prehrana nee zaustavljajui jednu bolest poticati neku drugu. Nikada nee biti loa. Ta ista kvalitetna prehrana moe samo pomoi u svim sluajevima. Zato se bojim da nemam drukiju, privlaniju formulu za svaku pojedinu bolest. Imam samo jedan recept u pogledu prehrane. Ali umjesto da budem oajan zbog nje nog utjecaja na prodaju moje knjige radije sam i dalje ushien to vam mogu prenijeti koliko su hrana i zdravlje zapravo jednostavni. Ovo je prilika da se raisti velik dio nevjerojatne konfuzije u javnosti. Jednostavno reeno, bez obzira o kojoj se bolesti radi, svoje zdravlje moete dovesti na najbolju razinu uz pomo jednostavne prehrane.

Naravno, za neke se bolesti ini da su ireverzibilne. Autoimune bolesti moda su najstranije jer jednom kad se tijelo okrene protiv sebe taj proces moe postati ne zaustavljiv. Pa ipak, zaudo, ak je i neke od tih bolesti mogue usporiti ili ublaiti prehranom. Sjetite se istraivanja koje je pokazalo da ak i dijabetiari tipa 1 mogu smanjiti potrebe za lijekovima jedu li pravu hranu. Dokazi takoer pokazuju da se reumatoidni artritis moe usporiti prehranom, 16 kao i multipla skleroza. 17,18 Vjerujem da 'jedan dekagram prevencije vrijedi kilogram lijeenja, te to osoba ranije u ivotu pone jesti kvalitetne namirnice, to e njeno zdravlje biti bolje. Ali i kod onih koji su ve suoeni s teretom bolesti ne smijemo zaboraviti da prehrana jo uvijek moe igrati vitalnu ulogu.

PRINCIP BR. 8
Kvalitetna prehrana stvara zdravlje na svim podrujima naeg ivota. Svi su dijelovi m e u s o b n o povezani. U novije vrijeme velika se pozornost poklanja holistikom zdravlju. Taj kon cept razliitim ljudima moe znaiti razne stvari. Mnogi sva altcrnativna lije enja i aktivnosti trpaju u taj koncept, pa tako holistiko zdravlje podrazumije va akupresuru, akupunkturu, lijeenje biljem, meditaciju, vitaminske dodatke, tretmane kod kiropraktiara, jogu, aromaterapiju, feng shui, masau, pa ak i terapiju zvukom. Koncepcijski, vjerujem u holistiko zdravlje, ali ne kao krilaticu za sve nekon vencionalne i esto nedokazane naine lijeenja. Hrana i prehrana, na primjer, od primarne su vanosti za nae zdravlje. Proces jedenja moda je najintimniji susret koji imamo s naim svijetom: proces je to u kojem ono to jedemo postaje dio naeg tijela. Ali druga iskustva takoer su vana, poput tjelesne aktivnosti, emocionalnog i mentalnog zdravlja te dobrobiti naeg okolia. Ukljuivanje ra zliitih sfera u na koncept zdravlja vano je zato to su sve one meusobno po vezane. To je doista holistiki koncept. Isprepletenost mi je poslala oigledna tijekom eksperimentiranja na ivotinjama. takori kojima je davana prehrana s niskim razinama bjelanevina ne samo to su ostali poteeni raka jetre, nego su imali i nii kolesterol u krvi, primjetno vie energije i dobrovoljno su vjebali dvostruko vie od takora koji su dobivali viso-

PRINCIP BR. 7
Prehrana koja je zaista korisna za j e d n u kroninu bolest poboljat e zdravlje i kod svih drugih. Dok sam pokuavao objaviti ovu knjigu sastao sam se s urednicom jedne velike izda vake kue i objasnio joj svoju namjeru da organiziram poglavlja prema konkretnim bolestima i u njima povezem prehranu s odreenim zdravstvenim tegobama ih nji hovim grupama. Urednica me otprilike upitala: Moete li izraditi konkretne planove prehrane kako ne bi sva poglavlja imala iste preporuke? Drugim rijeima, mogu li itateljima preporuiti da se hrane na odreen nain za bolesti srca, a na neki drugi nain za dijabetes? Time se podrazumijevalo, naravno, da isti plan prehrane za mno ge bolesti jednostavno ne zvui dovoljno privlano, nema dobru prou.

KINESKA

STUDIJA

PRAVILNA P R E H R A N A : OSAM PRINCIPA H R A N E I Z D R A V L J A

ku razinu bjelanevina. Dokaze u vezi s povienim razinama energije potvrivala je enormna koliina anegdolalnih dokaza na koje sam naiao tijekom godina: ljudi imaju vie energije kad se pravilno hrane. Sinergija izmeu prehrane i tjele sne aktivnosti izuzetno je vana, dokaz je da ta dva dijela ivota nisu meusobno odvojena. Kvalitetna prehrana i redovito vjebanje u kombinaciji osobi jame bolje zdravlje od zbroja svakog dijela uzetog zasebno. Svi znamo da tjelesna aktivnost utjee na emocionalno i mentalno blagostanje. Mnogo se govorilo o utjecaju tjelesne aktivnosti na razne spojeve u naem tije lu, koji pak utjeu na nae raspoloenje i koncentraciju. A nagrada u vidu po boljanog emocionalnog stanja i vee mentalne budnosti prua samopouzdanje i motivaciju da se poastimo optimalnom prehranom, to uvruje cijeli ciklus. Oni koji su zadovoljni sobom i osjeaju se dobro prije e potovati svoje zdravlje drei se kvalitetne prehrane. Ponekad ljudi te razliite dijelove svojih ivota pokuavaju koristiti jedne protiv drugih. Pitaju me mogu li loe prehrambene navike ponititi time to su trkai. Odgovor je - ne. Koristi i rizici od prehrane od presudne su vanosti i imaju veu teinu nego koristi i rizici od drugih aktivnosti. Osim toga, zato bi bilo tko pokuavao uravnoteiti koristi i rizike kada moe imati sve koristi koje e djelo vati zajedno? Takoer me pitaju da li je neka opaena korist za zdravlje rezultat vjebanja ili dobre prehrane. To je, na kraju krajeva, isto akademsko pitanje. injenica je da su te dvije sfere naeg ivota usko isprepletene, a ono to je vano jest da sve djeluje zajedrio, poboljavajui ili naruavajui zdravlje. Osim toga, ispada da ukoliko se hranimo na nain koji najbolje pogoduje zdra vlju nas samih time ujedno pogodujemo najboljem zdravlju Planeta. Hranei se cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla troimo manje vode, manje zemlje, manje resursa te stvaramo manje zagaenja i nanosimo manje patnji naim ivo tinjama na farmama. John Robbins uinio je najvie kako bi to pitanje dospjelo u prvi plan amerike svijesti, pa toplo preporuujem da proitate njegovu knjigu The Food Revolution. Na izbor prehrane ima nevjerojatan uinak ne samo na na metabolizam nego i na inicijaciju, promociju, pa ak i lijeenje bolesti, na nau energiju, nau tjelesnu aktivnost, nae emocionalno i mentalno blagostanje, kao i na na okoli. Sve te naizgled odvojene sfere usko su isprepletene. Spomenuo sam mudrost prirode na mnogim mjestima u ovoj knjizi. Nauio sam snagu mehanizama prirodnog svijeta. To je udesna mrea zdravlja, od molekula i ljudi, do drugih ivotinja, uma, oceana i zraka koji udiemo. To je priroda na djelu, od mikroskopskog do makroskopskog.

KOGA JE UOPE BRIGA?

Principi koje sam ukratko iznio u ovom poglavlju zapoeli su, to se mene tie, s usko fokusiranim pitanjem o prehrani i raku kod takora, a zatim rasli u konstantno rastui svemir pitanja o zdravlju ljudi i drutva diljem svijeta. U velikoj mjeri principi iz ovog poglavlja odgovori su na dalekosena pitanja koja sam si morao postaviti tijekom svoje karijere. Primjenjivost tih principa ne treba podcijeniti. S t o j e najvanije, oni pomau u sma njivanju zbunjenosti javnosti u pogledu hrane i zdravlja. Posljednje pomodnosti, najnoviji naslovi i rezultati nedavnih studija stavljeni su u koristan kontekst. Nema potrebe da skoimo iz naih naslonjaa svaki put kad neki spoj proglase kanceroge nim, svaki put kad se na policama nae nova knjiga o prehrani ili svaki put kada neki naslov na sav glas razglaava o rjeavanju bolesti uz pomo genetskih istraivanja. Jednostavno reeno, moemo se opustiti. Napokon moemo s olakanjem odahnuti i zavaliti se u naslonja. Moemo se, osim toga, inteligentnije baviti znanou i posta vljati bolja pitanja zato to imamo pouzdan okvir koji povezuje prehranu i zdravlje. U praksi, nova otkria moemo interpretirati sa irim kontekstom na umu. Uz ta novointerpretirana otkria moemo obogaivati ili mijenjati na izvorni okvir i ula gati novac i resurse tamo gdje su najpotrebniji za poboljanje zdravlja naeg drutva. Koristi od razumijevanja tih principa dalekosene su i velike kako za pojedince tako i za drutva, nae ivotinje i na planet.

234

235

Kako jesti
KAD J E TOMU, MOJEM NAJMLAEM SINU i suradniku na ovoj knjizi bilo trinaest godi na naa je obitelj bila u posljednjoj fazi polaganog prelaska na vegetarijanstvo. Jednog nedjeljnog jutra nazvao me Tom, koji je prespavao kod bliskog prijatelja, i ispriao nam priu koju jo uvijek pamtim. Prethodne noi Toma su prijateljski zapitkivali o njegovim prehrambenim navikama. Sestra Tomovog prijatelja s prilinom gaje nevjericom upitala: Ne jede meso? Moj sin nikada nije opravdavao svoje prehrambene navike, navikao se jesti ono to je bilo poslueno na stolu. Zbog toga Tom nije bio vjet u odgovaranju na takva pitanja. Sto ga je jednostavno odgovorio: Ne, ne jedem, ne ponudivi nikakva objanjenja. Djevojica je nastavila ispitivati: Pa, to onda jede? Moj sin odgovorio je uz neto slijeganja ramenima: Pa, pretpostavljam samo... biljke. Ona je odvratila: Oh i to je bio kraj te teme. Razlog zato uivam u toj prii je to to je odgovor moga sina - biljke - bio tako jednostavan. Potpuno istinit odgovor, ali formuliran na posve netradicionalan nain. Kada vas netko zamoli da mu dohvatite glaziranu unku sa stola pritom nee rei: Molim te, dodaj mi to meso svinjske stranjice, a kada netko svojoj djeci govori da pojedu graak i mrkvu ne kae pojedite svoje biljke. No kako smo moja obitelj i ja promijenili nae prehrambene navike poelo mi se sviati da o hrani razmiljam kao o biljkama ili ivotinjama. Dobro se takoer uklapa u moju filozofiju da informacije o hrani i zdravlju uinim to je mogue jednostavnijima. Hrana i zdravlje u naoj su zemlji sve samo ne jednostavni. esto se divim sloenosti raznih planova za skidanje kilograma. Iako autori svoje planove uvijek reklamiraju

12

KINESKA

STUDIJA

KAKO JEST

kao lake za primjenu, u stvarnosti to nikada ne bude lako. Sljedbenici tih dijeta mo raju brojati kalorije, bodove, porcije i hranjive tvari, ili jesti odreene koliine odre enih namirnica prema tonim matematikim omjerima. Postoje sprave koje treba koristiti, dodaci prehrani koje treba uzimati i radni listovi koje treba ispunjavati. Nije udo to ih malo tko uspijeva slijediti. Jelo bi trebalo biti ugodno i bezbrino iskustvo i ne bi se trebalo oslanjati na uskrai vanje. Neophodno je zadrati jednostavnost elimo li uivati u naoj hrani. Jedno od veselijih otkria iz gomile prehrambenih istraivanja na koja sam naiao jest da su kvalitetna hrana i dobro zdravlje jednostavni. Biologija odnosa hrane i zdravlja izvanredno je kompleksna, ali poruka je i dalje jednostavna. Preporuke iz objavljene literature toliko su jednostavne da ih mogu iznijeti u jednoj reenici: jedite cjelovite, biljne namirnice, uz minimalnu potronju rafiniranih namirnica, dodatne soli i do datnih masti. (Pogledati tablicu koja slijedi)

primjenu ovog naina prehrane ini mnogo lakom, posebno kada jedete izvan kue ili kupujete ve gotovu hranu.

DODACI PREHRANI
Poeljno je svakodnevno uzimanje dodataka s vitaminom B ( , i moda vitaminom D za ljude koji provode veinu vremena u zatvorenom prostoru i/ili ive u sjevernim podnebljima. to se tie vitamina D, ne bi trebalo prelaziti preporuenu dnevnu dozu (PvDA). To je to. To je ono za to je znanost o prehrani utvrdila da je u skladu s otimalnim zdravljem i najniom uestalou bolesti srca, raka, pretilosti i mnogih drugih zapa dnih bolesti.

TO ZNAI SVESTI NA MINIMUM? TREBA LI POTPUNO IZBACITI MESO?

Rezultati Kineske studije pokazuju da to je postotak ivotinjskih namirnica u pre hrani nii, vea je korist za zdravlje - ak i kad se taj postotak smanji s 10% na 0% kalorija. Stoga nije nerazumno pretpostaviti da je optimalan postotak ivotinjskih proizvoda nula, barem za one koji imaju predispozicije za degenerativne bolesti. Meutim, to nije apsolutno dokazano. Svakako je tono da se veina koristi za zdra vlje ostvaruje pri vrlo niskim razinama ivotinjskih namirnica, ali veim od nule. Moj je savjet da pokuate izbaciti sve proizvode ivotinjskog podrijetla iz vae pre hrane, ali da ne budete time opsjednuti. Ako ukusna juha od povra sadri pilei te meljac, ili ako velika truca integralnog peninog kruha sadri malu koliinu jaja, ne brinite. Te su koliine, najvjerojatnije, nutritivno nevane. to je jo vanije, mogu nost da budete oputeni kad se radi o vrlo malim koliinama ivotinjskih namirnica

KINESKA

STUDIJA

KAKO JEST

Iako preporuujem da se ne brinete zbog malih koliina ivotinjskih proizvoda u va oj prehrani, to ne znai da predlaem da namjerno nastojite ukljuiti male koliine mesa u svoju svakodnevnu prehranu. Moja je preporuka da nastojite izbjegavati sve proizvode ivotinjskog podrijetla. Postoje tri izvrsna razloga da idete do kraja. Kao prvo, pridravanje ovakve prehra ne zahtijeva radikalnu promjenu u vaem stavu o hrani. Tee je uiniti to napola. Ako raunate na proizvode ivotinjskog podrijetla jest ete ih i gotovo sigurno ete jesti vie nego to biste trebali. Kao drugo, osjeat ele se prikraeni. Umjesto da na svoje nove prehrambene navike gledate kao na mogunost da jedele koje god biljne namirnice elite, imat ete osjeaj da se morate ograniavati, to dugorono oteava ostanak na takvoj prehrani. Da je va prijatelj bio pua cijeli svoj ivot i pitao vas za savjet, biste li mu rekli da smanji na samo dvije cigarete dnevno ili biste mu rekli da potpuno prestane puiti? Na taj nain elim vam rei da umjerenost, ak i uz najbolje namjere, ponekad otea va postizanje uspjeha.

je. Mnogima su potrebni mjeseci da se potpuno prilagode. Ali gotovo svi otkriju da je daleko lake nego to su mislili. 3. Osjeat ete se bolje. ak i nakon samo jednog mjeseca veina ljudi osjeat e se bolje, a vjerojatno i izgubiti koji kilogram. Pokuajte napraviti krvne pretrage prije i poslije. Najvjerojatnije ete primijetiti znaajno poboljanje ak i u tom kratkom razdoblju. 4. to je najvanije, otkrit ete da je to mogue. Moda e vam se nova prehrana svidjeti, moda nee, ali u najmanju ruku iz svog jednomjesenog pokusa izai ete sa spoznajom da je mogue. Moete to uiniti ako tako odluite. Sve zdravstve ne koristi o kojima govori ova knjiga nisu samo za tibetanske redovnike i fanati ne Spartance. I vi se njima moete okoristiti. Izbor je na vama. Prvi mjesec moe biti teak (kasnije e biti vie govora o tome), ali nakon toga postaje mnogo lake. A mnogima postaje i velik uitak. Znam da je teko u to povjerovati dok sami ne doivite, ali ukusi se mijenjaju kad ste na biljnoj prehrani. Ne samo to izgubite elju za mesom nego ponete otkri vati nove okuse u mnogim jelima, okuse koji su bili otupljeni dok ste se hranili preteno ivotinjskim namirnicama. Jedan moj prijatelj jednom je rekao da je to kao da vas odvuku da pogledate nezavisan film, a vi ste htjeli gledati najnoviji holivudski akcijski film. Ulazite u kino gunajui, ali na vae iznenaenje, otkri vate da je film odlian i da ste daleko zadovoljniji nego to biste bili da ste gledali film s pucnjavom.

MOETE LI VI TO?
Veini Amerikanaca zamisao da se odreknu doslovno svih mesnih proizvoda - uklju ujui govedinu, piletinu, ribu, sir, mlijeko i jaja - ini se nemoguom. Mogli biste isto tako zatraiti od Amerikanaca da prestanu disati. Cijela ta ideja ini se udnom, fanatinom ili fantastinom. Najvea je to prepreka prihvaanju prehrane biljnim namirnicama: veina ljudi koji uju za nju uope je ne uzmu ozbiljno u obzir, usprkos zaista impresivnim koristima za zdravlje. Ako ste vi jedan od njih - ako vas zanimaju ova otkria, ali u sebi osjeate da nikada neete biti u stanju odrei se mesa - onda znam da vas nikakvo nagovaranje nee uvjeriti da promijenite miljenje. Morate pokuati. Zaajte si jedan mjesec. Jeli ste cheeseburgere cijeli svoj ivot; mjesec dana bez njih nee vas ubiti. Jedan mjesec nije dovoljno vremena da od toga imate bilo kakve dugorone koristi, ali je dovoljno da otkrijete etiri stvari: 1. U prehrani biljnim namirnicama postoje izvrsna jela koja inae vjerojatno ni kada ne biste otkrili. Moda neete jesti sve to biste htjeli (elja za mesom moe potrajati due od jednog mjeseca), ali iskuat ete mnogo odlinih, slasnih jela. 2. To nije tako strano. Neki se ljudi naviknu na takvu prehranu vrlo brzo i zavole

PRIJELAZ
Prihvatite li moj prijedlog da isprobate biljnu prehranu na jedan mjesec vjerojatno ete se suoiti s pet glavnih izazova: Prvih tjedan dana, dok se va probavili sustav prilagodava, mogao bi vas muiti uznemireni eludac. To je prirodno, zbog toga se ne treba brinuti i obino ne traje dugo. Morat ete tome posvetiti neto vremena. Ne alite zbog tog vremena - bolesti srca i rak takoer oduzimaju vrijeme. Drugim rijeima, trebat ete nauiti neke nove recepte, biti spremni isprobati nova jela, otkriti nove restorane. Morat ete obratiti pozornost na vae ukuse i pronai jela u kojima zaista uivate. U tome je klju. Morat ete se psiholoki prilagoditi. Bez obzira koliko tanjur bio pun, mnogi od nas naueni su misliti da bez mesa to nije pravi obrok, posebno za rukom. Morat ete pobijediti tu predrasudu.

KINESKA

STUDIJA

KAKO JESTI

Moda neete moi odlaziti u iste restorane u koje ste ranije odlazili, a i ako budete mogli, sigurno neete moi naruivati ista jela. To zahtijeva odreenu prilagodbu. Vai prijatelji, obitelj i kolege moda vam nee pruati podrku. Iz razliitih razloga ljudi e se osjetiti ugroeni time to ste sada vegetarijanac ili vegan. Moda je to zato to, duboko u sebi, znaju da njihova prehrana nije ba zdrava i smatraju prijeteim to to je netko drugi u stanju odrei se nezdravih prehrambenih navika dok oni to ne mogu. Takoer bih vam elio dati nekoliko savjeta za va prvi mjesec: Dugorono gledano, prehrana biljnim namirnicama jeftinija je od prehrane i votinjskim namirnicama, ali dok uite moda ete troiti neto vie novca ispro bavajui stvari. Uinite tako. Isplati se. Hranite se dobro. Ako jedete vani, isprobajte razne restorane kako biste otkrili neka izvrsna veganska jela. Etno restorani esto nude ne samo najvei izbor jela od biljnih namirnica nego i jedinstvene okuse koji su izvrsni. Otkrijte ega sve ima. jedite dovoljno, jedan od vaih zdravstvenih ciljeva mogao bi biti gubitak kilo grama. To je u redu, a hranei se biljnim namirnicama gotovo je sigurno da ete ih izgubiti. Ali nemojte se susprezati - to god radili, nemojte gladovati. jedite raznovrsno. Mijeanje je dobro i kako biste dobili sve potrebne hranjive tvari i kako biste odrali zanimanja za takvu prehranu. Poenta je u tome da se moete hraniti biljnim namirnicama s velikim uitkom i zadovoljstvom. Sam prijelaz na takvu prehranu, meutim, predstavlja izazov. Postoje psiholoke barijere i one praktine. Potrebno je uloiti vrijeme i trud. Moda neete imati podrku vaih prijatelja i obitelji. Ali koristi su nita manje nego udesne. I zadivit e vas koliko to postaje lako jednom kad steknete nove navike. Prihvatite jednomjeseni izazov. Ne samo to ete napraviti veliku stvar za sebe nego ete biti dio prethodnice koja radi na voenju Amerikanaca prema zdravi j o j , vitkijoj budunosti. Glenn je moj suradnik koji je donedavno bio oduevljeni mesojed. U stvari, nedavno je bio na Atkinsovoj dijeti i malo smravio, ali je odustao kad mu je kolesterol skoio preko svake granice. Ima etrdeset i dvije godine i prekomjer nu tjelesnu teinu. Dao sam mu nacrt rukopisa za Kinesku studiju i pristao je na jednomjeseni izazov. Evo nekoliko njegovih zapaanja:

GLENNOVI SAVJETI
Prvi tjedan predstavlja velik izazov. Teko je odluiti to jesti. Nisam ba neki kuhar, pa sam izvadio nekoliko kuharica i pokuao pripremiti neka veganska jela. Kao ovjeku koji bi se zaletio u McDonald's ili podgrijao smrznuto jelo bila mi je gnjavaa svake veeri kuhati obroke. Barem pola ih je bilo katastrofalnih i morao sam ih baciti. Ali s vremenom sam otkrio nekoliko fantastinih. Sestra mi je dala recept za zapadnoafriko varivo s kikirikijem koje je bilo nevjerojatno i drukije od svega to sam ikada probao. Mama mi je dala recept za vegetarijanski ili koji je bio odlian. I nabasao sam na odlino jelo od integralnih pageta s mnogo po vra i lanim mesnim umakom (napravljenim od soje) koje je bilo zadivljujue. Kladim se da nitko ne bi pogodio da se radi o veganskom jelu. Ali za sve to treba vremena. Ponovno otkrivam voe. Oduvijek sam volio voe, ali zbog nekog razloga ne je dem ga ba mnogo. Moda je to zato to ne jedem meso, ali otkrio sam da uivam u vou vie nego ikad. Sada si izreem grejpfrut i pojedem ga kao meduobrok. Stvarno mi se svia! Prije to nikada nisam radio; zapravo mislim da mi ukus po staje istananiji. Izbjegavao sam jesti vani - neto to sam prije stalno radio - iz straha da neu imati vegansku opciju. Ali sada se osjeam pustolovnije. Otkrio sam neke nove restorane koji imaju izvrsne veganske priloge, ukljuujui jedan divan lokalni vijetnamski restoran (znam da veina vijetnamske hrane nije strogo veganska jer koriste riblji umak u mnogim jelima, ali za nutricionistike svrhe vrlo su blizu). Neki dan zavrio sam u piceriji s velikom skupinom: tamo nisam mogao nita i bio sam strano gladan. Naruio sam pizzu bez sira s mnogo povra. ak su j o j napravili koricu od integralnog peninog brana. Bio sam spreman pojesti je na silu, ali zapravo je bila iznenaujue ukusna. Otada je povremeno donosim kui. Otkrio sam da je udnje za mesnim proizvodima gotovo nestalo, posebno ako si ne dozvolim da ogladnim. I iskreno govorei, jedem kao prase. Kao ovjek s vikom kilograma uvijek sam se osjeao neugodno zbog onoga to jedem. Sada jedem kao lud i k tome se osjeam kreposno. Iskreno mogu rei da sada uivam u hrani koju jedem mnogo vie nego ranije, dijelom zato to sam sada izbirljiviji u onome to jedem. Jedem samo jela koja stvarno volim. Prvih mjesec dana prolo je bre nego to sam oekivao. Izgubio sam osam funti (3,6 kg), a kolesterol mi se dramatino spustio. Sada troim daleko manje vre mena na to, posebno otkad sam otkrio toliko restorana u kojima mogu jesti, a osim toga kuham velike koliine pa stavim u hladnjak. Moj zamrziva prepun je veganskih poslastica.

242

14 3

KINESKA STUDIJA

Eksperiment je gotov, ali prestao sam o tome razmiljati kao o eksperimentu prije vie tjedana. Ne mogu zamisliti da bih se vratio na svoje stare prehrambene na vike.

etvrti dio

ZATO OVO NISTE R A N I J E ULI

KADA UJU ZNANSTVENE I N F O R M A C I J E koje opravdavaju radikalnu promjenu pre

hrane na biljnu hranu ljudi esto ne mogu vjerovati svojim uima. Ako je sve to to govorite istina - pitaju se - zato za to nisam ranije uo/ula? Zapravo, zato obino sluam suprotno od ovoga to Vi govorite: da je mlijeko zdravo, da nam je meso po trebno zbog bjelanevina te da su rak i srane bolesti uzrokovani iskljuivo genima? To su opravdana pitanja, a odgovori su kljuni dio ove prie. Meutim, kako bismo pronali odgovore na ta pitanja vjerujem da je nuno razumjeti na koji se nain in formacije stvaraju i kako stiu do javnosti. Kao to ete vidjeti, tu velikim dijelom vrijedi zlatno pravilo: onaj tko ima zlato odre uje pravila. Postoje mone, utjecajne i enormno bogate industrije koje bi mogle izgubiti ogromne koliine novca kad bi Amerikanci poeli prelaziti na biljnu pre hranu. Njihovo financijsko blagostanje ovisi o kontroliranju onoga to javnost zna o prehrani i zdravlju. Poput svakog dobrog poduzetnika spomenute industrije ine sve to je u njihovoj moi da zatite svoj profit i svoje dioniare. Moda ste skloni misliti da industrija plaa znanstvenike ispod pulta da krivotvo re podatke, podmiuje vladine dunosnike ili vodi protuzakonite aktivnosti. Mnogi ljudi vole senzacionalistike prie. Ali mone interesne skupine koje odravaju status quo obino se ne bave protuzakonitim poslovima. Koliko mi je poznato, ne plaaju znanstvenicima da krivotvore podatke. Ne podmiuju izabrane dunosnike i ne oba vljaju tajne prljave poslove. Situacija je mnogo gora.

KINESKA STUDIJA

Cijeli sustav - vlada, znanost, medicina, industrija i mediji - promie profit ispred zdravlja, tehnologiju ispred hrane i konfuziju ispred jasnoe. Vei dio zbrke oko pre hrane, ali ne i sva, stvara se na legalne, potpuno otvorene naine a ire ju, nita ne slu tei, dobronamjerni ljudi, bili oni istraivai, politiari ili novinari. Najtetniji aspekt sustava nije senzacionalan i nije vjerojatno da e dii mnogo praine kad ga se razot krije. To je tihi neprijatelj kojeg malobrojni prepoznaju i razumiju. Moja iskustva unutar znanstvene zajednice ilustriraju kako itav sustav stvara zbunjujue informacije i zato ranije niste uli poruku ove knjige. U sljedeim poglavlji ma podijelio sam sustav problema na cjeline znanosti, vlade, industrije i medicine, ali, kao to ete vidjeti, postoje sluajevi gdje je gotovo nemogue odijeliti znanost od industrije, vladu od znanosti ili vladu od industrije.

Znanost - tamna strana

D O K SAM IVIO U PLANINSKOJ DOLINI blizu Blacksburga u Virginiji moja je obitelj rado odlazila u posjet jednom umirovljenom farmeru dalje niz cestu, g. Kinseyju koji je uvijek priao smijene prie. Radovali smo se veerima kada bismo sluali njegove prie na verandi pred kuom. Jedna od meni najdraih bila je ona o velikoj prijevari s krumpirovom zlaticom. Pripovijedao nam je o svojim farmerskim danima prije pojave pesticida: kada bi krumpirove zlatice napale krumpir kukce je trebalo runo ukloniti i ubiti, jednog po jednog. Jednoga dana g. Kinsey je u poljoprivrednom magazinu primijetio oglas za velikog ubojicu krumpirovih zlatica, i to na rasprodaji za pet dolara. Iako pet dolara u to vrijeme nije bila mala svota, g. Kinsey je smatrao da su kukci dovoljno velika gnjavaa da opravdavaju tu investiciju. Neto kasnije, kada je nabavio velikog ubojicu krumpirovih zlatica, otvorio je paket i pronaao dva komada drveta i kratak popis s tri upute: Uzmite jedan drveni blok. Postavite krumpirovu zlaticu na ravnu povrinu drveta. Uzmite drugi drveni blok i vrsto stisnite krumpirovu zlaticu. Prijevare, trikovi i obine obmane radi osobne koristi stari su kao sama povijest. U naem drutvu od tog problema vjerojatno nijedna disciplina ne pati vie od discipli ne zdravstva. Vrlo je malo iskustava koja su toliko osobna i toliko dojmljiva kao isku-

13

247

KINtSKA S1UDIJA

ZNANOST - TAMNA STRANA

stva ljudi koji su prerano izgubili svoje zdravlje. Razumljivo, oni su spremni povjerovati i isprobati bilo to to bi im moglo pomoi. Oni su vrlo ranjiva grupa potroaa. Sredinom 1970-ih pojavio se izvrstan primjer zdravstvene prijevare, barem prema me dicinskom establimentu. Radilo se o alternativnom tretmanu za rak pod nazivom La etrile, prirodnoj tvari dobivenoj uglavnom iz kotica marelice. Ako ste imah rak a va vas je redovni lijenik neuspjeno lijeio u Sjedinjenim Dravama mogli ste razmisliti o tome da odete u Tijuanu u Meksiku. Washington Post Magazine dokumentirao je priu o Sylviji Dutton, eni s Floride staroj pedeset i tri godine, koja je upravo to uinila, kao zadnji pokuaj da obuzda rak koji se ve proirio s jajnika na limfni sustav. Prijatelji i poznanici iz crkve njoj i njezinom suprugu rekli su za tretman Laetrileom kao i za nje govu sposobnost da lijei uznapredovali rak. U lanku tog magazina Sylvijin je suprug izjavio: Na ovom podruju postoji barem dvanaest ljudi kojima je bilo reeno da e umrijeti od raka. Koristili su Laetrile. Danas su vani i igraju tenis. Meutim, kvaka je bila u tome da je Laetrile bio vrlo sporan lijek. Neki ljudi iz medi cinskog establimenta tvrdili su da su studije na ivotinjama opetovano pokazivale da Laetrile nema nikakvog uinka na tumore. Zbog toga je amerika Dravna uprava za hranu i lijekove odluila zabraniti upotrebu Laetrilea, stoje potaknulo otvaranje popularnih klinika juno od granice. Jedna poznata bolnica u Tijuani lijeila je ak 20.000 amerikih pacijenata godinje.1 Meu tim pacijentima nala se i Sylvia Dutton kod koje Laetrile naalost nije djelovao. No, Laetrile je bio tek jedan od brojnih alternativnih proizvoda za lijeenje. Krajem 1970-ih Amerikanci su troili milijardu dolara godinje na razne dodatke prehrani i napitke koji su obeavali arobne koristi.2 Medu njima su bili pangamina kiselina, re klamirana kao dotad neotkriven vitamin s doslovno neogranienim moima, razni pri pravci od pelinjih proizvoda i drugi dodaci prehrani, ukljuujui enjak i cink. 2 Istovremeno je znanstvena zajednica bjesomuno generirala sve vie informacija o zdravlju, posebno o prehrani. Godine 1976. senator George McGovern sazvao je odbor koji je izradio nacrte prehrambenih ciljeva, savjetujui smanjenu potronju masnih i votinjskih namirnica i poveanu potronju voa i povra zbog njihovih uinaka na sr ane bolesti. Prvi nacrt tog izvjetaja, u kojima su srane bolesti povezane s prehranom, izazvao je takvo previranje da je bilo potrebno provesti veliku reviziju prije slanja na objavljivanje. U privatnom razgovoru McGovern mi je rekao da su on i jo pet drugih utjecajnih senatora iz poljoprivrednih drava 1980. izgubili izbore, dijelom i zato to su se usudili suprotstaviti industriji ivotinjskih namirnica. Potkraj 1970-ih McGovernov izvjetaj uspio je uvjeriti vladu da izradi prve prehrambe ne smjernice za koje se ukalo da promiu poruku slinu onoj McGovernovog odbora. Otprilike u isto vrijeme naveliko se izvjetavalo o vladinim raspravama o sigurnosti prehrambenih aditiva te uzrokuje li saharin rak.
1 1 1

MOJA ULOGA
Potkraj 1970-ih zatekao sam se u tom okruenju koje je bilo u stalnom previranju. Do 1975. zavrio je moj program na Filipinima i ve sam odavno bio zapoeo s ek sperimentalnim laboratorijskim radom u Sjedinjenim Dravama, nakon to sam pri hvatio stalno profesorsko mjesto na Sveuilitu Cornell. Neki od mojih ranih radova o aflatoksinu i raku jetre na Filipinima (drugo poglavlje) izazvali su irok interes. Moj kasniji laboratorijski rad s istraivanjem prehrambenih faktora, kancerogenih tvari i raka (tree poglavlje) privukao je pozornost nacije. U to vrijeme imao sam na raspolaganju jedan od svega dva ili tri laboratorija u zemlji koji su se bavili osnovnim istraivanjem prehrane i raka. Bio je to nov pothvat. Od 1978. do 1979. uzeo sam plaenu studijsku godinu i otiao iz Cornelia u samo sredite nacionalne nutricionistike aktivnosti - Bethesdu u Marylandu. Organiza cija s kojom sam suraivao bila je Federacija amerikih drutava za eksperimentalnu biologiju i medicinu ili skraeno - FASEB. Federacija se sastojala od est individual nih istraivakih drutava koja su predstavljala patologiju, biokemiju, farmakologiju, nutricionizam, imunologiju i fiziologiju. FASEB je sponzorirao zajednike godinje skupove svih est drutava kojima je prisustvovalo vie od 20.000 znanstvenika. Bio sam lan dvaju od tih drutava, za prehranu i farmakologiju, a bio sam i posebno akti van u Amerikom zavodu za nutricionizam (koje se danas zove Ameriko drutvo za nutricionistike znanosti). Moj glavni zadatak bilo je predsjedanje, pod ugovorom s Dravnom upravom za hranu i lijekove, odborom znanstvenika koji su istraivali potencijalne opasnosti od koritenja dodataka prehrani. Dok sam boravio tamo primio sam poziv da uem u odbor za javne poslove koji je sluio kao veza izmeu FASEB-a i Kongresa. Zadatak odbora bio je da nadzire kongresnu aktivnost i predstavlja interese naeg drutva u radu sa zakonodavcima. Analizirali smo politike, budete i slubene stavove, sastajali se sa kongresnim oso bljem i odravali sastanke oko velikih, impresivnih direktorskih stolova u otmje nim, velianstvenim prostorijama za sastanke. esto sam imao osjeaj da se nalazim u utvrdi znanosti. Kao preduvjet da zastupam svoje drutvo za nutricionizam u tom odboru za javne poslove, najprije sam za sebe morao odluili koja je najbolja definicija nutricionizma. To je daleko tee pitanje nego to moda mislite. Bilo je znanstvenika koje je zanimao primijenjeni nutricionizam koji ukljuuje ljude i zajednice. Bilo je lijenika koje su zanimali izolirani spojevi iz hrane kao farmakoloki lijekovi te znanstvenika istrai vaa koji su radili iskljuivo s izoliranim stanicama i dobro poznatim kemikalijama u laboratoriju. Bilo je i ljudi koji su smatrali da bi se prouavanje nutricionizma trebalo fokusirati i na stoku, a ne samo na ljude. Koncept nutricionizma bio je sve samo ne

248

KINESKA

STUDIJA

Z.INMNU3 I - I rt IVI IN M D I r\ rt IN rt

jasan, bilo je neophodno razjasniti stvari. Shvaanja prosjenog Amerikanca o pre hrani bila su sve raznolikija i konfuznija. Potroae su neprestano obmanjivali hit-ijetama, ali su ipak ostali intenzivno zainteresirani za dodatke prehrani i prehrambene savjete iz bilo kojeg izvora, bio taj izvor knjiga o nekoj dijeti ili vladin slubenik. Jednog dana u kasno proljee 1979. dok sam obavljao svoj rutinski posao primio sam poziv od direktora ureda za javne poslove u FASEB-u koji je koordinirao rad naeg odbora za vezu s Kongresom. Ellis me obavijestio da se formira jo jedan novi odbor unutar jednog od EASEB-ovih drutava, Amerikog instituta za nutricioni/am, koji bi me mogao zanimati. Zvat e se Odbor za informiranje javnosti o prehrani, rekao mi je, i jedna od nje govih odgovornosti bit e odluivanje o tome koji su pouzdani savjeti o prehrani pogodni za objavljivanje u javnosti. Oigledno je - rekao je - da postoji veliko preklapanje izmeu onoga ime se taj novi odbor namjerava baviti i onoga to mi radimo u odboru za javne poslove. Prijedlog mi je zvuao dobro jer sam bio na poetku karijere, a to je znailo da u dobiti priliku uti struna gledita nekih od velikih imena na polju istraivanja prehrane. To je ujedno, prema organizatorima, bio odbor koji bi se mogao razviti'u vrhovni sud informiranja javnosti o prehrani. Mogao je sluiti, na primjer, za utvr ivanje prijevara u vezi s prehranom.

izvjetaj Dijetu, prehrana i rak/ Kako se ispostavilo, meu trinaest znanstvenika izabranih u odbor za pripremu izvjetaja naao sam se i ja. Kao to se moglo i oekivati, Alf Harper, Bob Olson i njihovi kolege iz Odbora za hranu i prehranu nisu bili sretni to su izgubili kontrolu nad tim prekretnikim izvjetajem. Znali su da bi izvjetaj mogao uvelike utjecati na nacionalni stav o pre hrani i bolesti. Vie od svega strahovali su se da e slavna amerika prehrana biti kritizirana, moda ak i prozvana kao mogui uzronik raka. James S. Turner, predsjednik Vijea za odnose s potroaima unutar NAS-a, bio je kritian prema Odboru za hranu i prehranu. Napisao je: Moemo zakljuiti samo da Odborom [za hranu i prehranili upravlja skupina znanstvenika koji se opiru promjenama te dijele prilino izolirana gledita o prehrani i bolesti. 3 Nakon to mu je uskraena kontrola nad tim obeavajuim novim izvjetajem o prehrani, nutricionizmu i raku, proindustrijski Odbor morao je na neki nain ubla iti tetu. Ubrzo je na drugom mjestu osnovana alternativna skupina: novi Odbor za informiranje javnosti o prehrani. Tko je stajao na elu novog Odbora za infor miranje javnosti o prehrani? Bob Olson, Alfred Harper i Tom Jukes, dugogodinji znanstvenik industrije, koji su svi bili lanovi profesorskog zbora na fakultetima. U poetku nisam razumio svrhu ove grupe, ali do naeg prvog sastanka u proljee 1980. otkrio sam da sam, od osamnaest lanova tog odbora, bio jedini koji nije imao veze s komercijalnim svijetom prehrambenih i farmaceutskih kompanija i njihovih koalicija. Taj odbor bio je oznaeni pil; njegovi lanovi bili su snano zainteresirani za status quo. Njihove profesionalne veze, njihovi prijatelji, ljudi s kojima su se druili, svi su oni bili proindustrijski orijentirani. I sami su uivali u mesnoj amerikoj prehrani i nisu bili spremni razmotriti mogunost da su njihova gledita pogrena. Osim toga, neki od njih imali su nemale koristi, ukljuujui trokove putovanja prvom klasom i lijepe honorare od savjetovanja koje su plaali proizvoai hrane ivotinj skog podrijetla. Iako nije bilo niega protuzakonitog ni u jednoj od tih aktivnosti, svakako su otkrivale ozbiljan sukob interesa koji je veinu lanova odbora dovodio u raskorak s interesom javnosti. To je analogno situaciji koja se odvijala u vezi s cigaretama i zdravljem. Kad su se pojavili prvi znanstveni dokazi koji su pokazali da su cigarete opasne, horde zdrav stvenih radnika odluno su branile puenje. Na primjer, Journal of the American Medical Association nastavio je reklamirati duhanske proizvode. I mnogi drugi dali su svoj doprinos nepokolebljivoj obrani upotrebe duhana. U mnogim sluajevima ti su znanstvenici bili motivirani razumljivim oprezom. Ali bilo je prilino mnogo drugih, posebno kako su se gomilali dokazi protiv duhana, iji su motivi oigledno bili osobna pristranost i pohlepa.

VELIKO IZNENAENJE
U vrijeme nastajanja log novog Odbora za informiranje javnosti o prehrani, na dru goj strani grada, u prestinoj Nacionalnoj akademiji znanosti (NAS) spremala se olu ja. Odvijala se javna rasprava izmeu predsjednika NAS-a Phila Handlera i internog NAS-ovog Odbora za hranu i prehranu. Handler je elio dovesti skupinu uglednih znanstvenika izvan NAS-a radi savjetovanja o temi prehrane, nutricionizma i raka te pisanja izvjetaja. To se nije svidjelo njegovom internom Odboru za hranu i prehranu koji je elio nadzor nad tim projektom. Handlerovom NAS-u Kongres je ponudio sredstva za izradu izvjetaja o temi koja dotada nije bila razmotrena na taj nain. Unutar znanstvene zajednice bilo je opepoznato da je NAS-ov Odbor za hranu i prehranu pod jakim utjecajem industrija mesa, mlijenih proizvoda i jaja. Dvojica njegovih voa, Bob Olson i Alf Harper, imali su jake veze s tim industrijama. Olson je bio dobro plaeni savjetnik industrije jaja, a Harper je priznao da 10% njegovih prihoda dolazi od usluga koje prua prehrambenim kompanijama, ukljuujui velike mljekarske korporacije. 1 Na kraju je Handler, kao predsjednik NAS-a, zaobiao svoj Odbor za hranu i prehra nu i dogovorio da skupina znanstvenih strunjaka izvan njegove organizacije napie

251

ZNANU!) I - I AM NA > I KANA

I ja sam se tako zatekao u odboru koji je trebao procjenjivati vrijednost informacija o prehrani, odboru u kojem su bili neki od najmonijih proindustrijskih znanstveni ka. Bio sam jedini kojeg nisu paljivo izabrali ortaci industrije jer sam tamo dospio po preporuci direktora FASEB-ovog ureda za javne poslove. U toj fazi moje karijere jo nisam imao neko posebno vrsto stajalite 'za ili 'protiv' standardne amerike prehrane. Iznad svega zanimalo me otvaranje potene, otvorene rasprave - to me odmah dovelo u sukob s ovom novom organizacijom.

lanovima odbora, nagnuo sam se prema Harperu i pokazao na mjesto gdje su meu drugim uobiajenim prijevarama bili navedeni McGovernovi prehrambeni ciljevi i zapanjeno proaptao: Vidite li ovo? Harper je osjetio moju nelagodu, pa i nevjericu, i zato je brzo uzeo rije. Pokrovitelj skim tonom obratio se skupu: U naem drutvu ima asnih ljudi koji se moda nee nuno sloiti s ovim popisom. Moda bismo ga trebali staviti na ekanje. Nevoljko su prihvatili raspravu te potom odluili odbaciti prijedlog priopenja. Zatvorivi pitanje priopenja za javnost, sastanak je priveden kraju. to se mene tica lo bio je to, u najmanju ruku, dvojben poetak. Nekoliko tjedana kasnije, na sjeveru drave New York, ukljuio sam televizor na ko jem je bio jutarnji informativni program. Na ekranu se pojavio Tom Brokaw i poeo govoriti o prehrani ni s kim drugim nego s Bobom Olsonom. Raspravljali su o neda vnom izvjetaju koji su Olson i prijatelji sastavili na Nacionalnoj akademiji znanosti pod nazivom Prema zdravim nainima prehrane. Taj izvjetaj, koji je bio jedan od najturijih, najpovrnijih izvjetaja o zdravlju koje je NAS ikada objavio, veliao je kvalitete amerike prehrane bogate mastima i bjelanevinama, u osnovi potvrdivi da je sve u redu s nainom na koji se Amerikanci hrane. Sa znanstvenog stajalita poruka je bila zauujua. Sjeam se jednog razgovora kad je Tom Brokaw postavio pitanje o brzoj hrani (engl. fast food), a Olson je uvjereno ustvrdio da su McDonaldsovi hamburgeri sasvim u redu. Imajui u vidu milijune gledatelja koji su vidjeli kako taj strunjak hvali zdravstvenu vrijednost McDonaldsovih hamburgera, ne udi to su potroai irom zemlje bili zbunjeni. Samo je aica insajdera mogla znati da njegovi stavovi ni priblino ne odraavaju najbolja znan stvena gledita toga vremena.

PRVI SASTANAK
Od prvog trenutka prvog sastanka odranog u travnju 1980. znao sam da sam pile koje je zalutalo u lisiju jazbinu, iako sam uao s velikim oekivanjima, otvoren ali i naivan. Konano, mnogi znanstvenici, ukljuujui i mene, savjetovali su se s kompa nijama i nastojali zadrati objektivnost u najboljem interesu javnog zdravlja. Na drugom zasjedanju prvog sastanka naeg odbora predsjednik Tom Jukes podi jelio je prijedlog priopenja za javnost koji je sam runo napisao, u vezi sa zadaom odbora. Osim stoje u njemu objavljeno nae osnivanje, u priopenju su bili navedeni, primjeri prehrambenih prijevara koje je na odbor namjeravao raskrinkati. Prelazei pogledom preko popisa takozvanih prijevara, zapanjio sam se kad sam medu njima vidio McGovernove prehrambene ciljeve iz 1977. 5 Ti relativno umjereni ciljevi, iji je prvi nacrt izraen 1976., sugerirali su da bi manja potronja mesa i ma sti te vea potronja voa i povra mogle sprijeiti srane bolesti. U tom prijedlogu priopenja za javnost one su opisane kao tek obino arlatanstvo, ba poput iroko osuivanog Lactrilea i pripravaka s pangaminom kiselinom. Ukratko, preporuka da se nae prehrambene navike mijenjaju ka veoj potronji voa, povra i cjelovitih itarica bila je prijevara. Bio je to pokuaj odbora da demonstrira kako je u stanju biti vrhovni arbitar pouzdanih znanstvenih informacija! Budui da sam se radovao svom lanstvu u ovom novom odboru, okiralo me kad sam vidio kako se stvari razvijaju. Iako u to vrijeme nisam bio posebno sklon bilo kojem nainu prehrane, znao sam da bi prekretnika skupina za prehranu, nutricionizam i rak Nacionalne akademije znanosti u kojoj sam bio vjerojatno preporuila neto slino McGovernovim ciljevima, ovaj put citirajui istraivanja raka umjesto istraivanja sranih bolesti. inilo se da znanstveni rezultati s kojima sam bio upo znat vrlo nedvosmisleno opravdavaju umjerene preporuke McGovernovog odbora za prehrambene ciljeve. Na naem prvom sastanku do mene je sjedio Alf Harper kojeg sam osobito cijenio jo iz vremena kada smo bili na MIT-u, gdje je bio profesor znanosti o prehrani. Na poetku sastanka, kad je taj rukom pisani prijedlog priopenja za javnost podijeljen

DRUGI SASTANAK
Vratili smo se na drugu rundu u Atlantic City, na na godinji sastanak u kasno pro ljee 1981. U meusobnom dopisivanju tijekom protelde godine odbor je ve dogo vorio neformalan program. Kao prvo, trebali smo iznijeti miljenje da prehrambene prijevare naruavaju povjerenje javnosti u nutricionistiku istraivaku zajednicu. Drugo, trebali smo rairiti glas da je zagovaranje vee potronje povra i voa uz manje mesa i masnih namirnica, kao takvo, prijevara. Tree, namjeravali smo uspo staviti na odbor kao trajnu, stalnu organizaciju. Do tog trenutka naa je skupina imala tek privremenu ulogu, kao istraivaki odbor. Sad smo trebali raditi na tome da postanemo trajni, glavni izvor pouzdanih nutricionistikih informacija u SAD-u. Prvih dana po dolasku na konvenciju jedan kolega iz odbora, Howard Applebaum, ispriao mi je tra koji se poeo iriti. Jesi li uo?, proaptao je. 01son je odluio

252

253

KINtbKA SI U Dl JA

Z N M IN U J

I - I A M N M i I K rt IM A

da e rekonstruirati odbor, a ti e biti izbaen. U to vrijeme Olson je i dalje sluio svoj jednogodinji mandat kao predsjednik matinog drutva, Amerikog instituta za nutricionizam, i imao je ovlasti raditi takve stvari. Sjeam se da sam pomislio kako ta vijest nije ni iznenaujua ni razoaravajua. Znao sam da sam crna ovca odbora i da sam ve prekrio pravila na naem inauguracijskom sastanku prethodne godine. Nastavak mog sudjelovanja u toj grupi postao bi nalik pokuaju da plivam uzvodno po Nijagarinim slapovima. Jedini razlog zato sam uope u nju bio ukljuen bilo je to to mi je direktor FASEB-ovog ureda za javne poslove osigurao to mjesto. Smatrao sam da je sastanak odbora u prvoj godini bio dvojben, ali na tom drugom sastanku godinu dana kasnije susreo sam se s jo bizarnijim poetkom, prije nego to je Olson dobio priliku da me ukloni. Kad je iznesen prijedlog da postanemo trajna organizacija u naem drutvu, bio sam jedini koji se suprotstavio toj ideji. Izrazio sam zabrinutost da taj odbor i njegove aktivnosti zaudaraju na McCarthyevu politiku, emu nema mjesta u znanstvenom istraivakom drutvu. To to sam izrekao jako je razbjesnilo predsjednika odbora koji je poeo iskazivati fiziko neprijateljstvo, pa sam odluio daje najbolje jednostavno napustiti prostoriju. Oigledno sam bio prije tnja svemu to su lanovi odbora eljeli postii. Nakon to sam o cijeloj nezgodi obavijestio novoizabranu predsjednicu drutva, pro fesoricu Doris Calloway s Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu, odbor je ukinut i reformiran, sa mnom kao predsjednikom. Sreom, nagovorio sam na esterolani odbor da se raziemo nakon manje od godinu dana i tako je cijela ta nesretna pria privedena kraju. Ostati i hrabro se boriti, da tako kaem, nije dolazilo u obzir. Bio sam na poetku karijere, a ogromna mo starijih lanova mog drutva bila je surova i intelektualno brutalna. Za mnoge od tih osoba potraga za istinom - koja bi stavljala javno zdravlje iznad statusa quo - nije bila opcija. Da sam se tako rano u svojoj karijeri posvetio rje avanju tih pitanja potpuno sam uvjeren da danas ne bih pisao ovu knjigu. Bilo bi mi teko, moda i nemogue doi do sredstava za istraivanja i publikacija. U meuvremenu Bob Olson i neki od njegovih kolega posvetili su se drugim stva rima, usmjerivi pozornost na relativno novu organizaciju osnovanu 1978. pod na zivom Ameriko vijee za znanost i zdravlje (ACSH). ACSH, ije je sjedite u gradu New Yorku, jo i danas sebe opisuje kao konzorcij za obrazovanje potroaa koji se bavi pitanjima vezanim uz hranu, nutricionizam, kemikalije, farmaceutske proizvode, nain ivota, okoli i zdravlje. Takoer tvrde da je ACSH nezavisna, neprofitabilni
0 1

Prema Nacionalnoj zaldadi za okoli, ACSH je u svojim izvjetajima tvrdio da ko lesterol nije povezan s koronarnom bolesti srca, nepopularnost ozraivanja hrane... nije znanstveno utemeljena, endokrini disruptori (npr. poliklorirani bifenili, dioksini itd.) ne predstavljaju problem za zdravlje ljudi, saharin nije kancerogen i ogra niavanje upotrebe fosilnih goriva radi kontrole globalnog zatopljenja ne bi trebalo provoditi. Traiti ozbiljnu kritiku prehrambene industrije od strane ACSH-a slino je traenju igle u plastu sijena. Iako vjerujem da su neki od njihovih argumenata valjani, ozbiljno sumnjam u njihove tvrdnje da su objektivni posrednik u edukaciji potroaa.

PAD NA VLASTITU PETARDU

Tijekom itavog iskustva s Odborom za informiranje javnosti o prehrani i dalje sam radio na izvjetaju Nacionalne akademije znanosti o prehrani, nutricionizmu i raku koji je objavljen u lipnju 1982. 1 Kao to se moglo i oekivati, poslije objavljivanja tog izvjetaja digla se oluja. Kako je to bio prvi takav izvjetaj o prehrani i raku dobio je velik publicitet i brzo postao najtraeniji izvjetaj u povijesti NAS-a. Postavio je razglaene ciljeve za prehrambenu prevenciju raka koji su bili vrlo slini onima iz izvjetaja McGovernovog odbora o prehrani i sranim bolestima iz 1976. U osnovi, poticali smo potronju voa, povra i proizvoda od integralnih itarica, uz smanjenje ukupnog unosa masti. Meutim, to to je ovaj izvjetaj govorio o raku umjesto o sr anim bolestima razbuktalo je emocije. Ulozi su bili visoki i stalno su rasli: rak izaziva daleko vei strah od sranih bolesti. Uz takve uloge iznenada su se pojavili neki moni neprijatelji. Unutar dva tjedna Vijee za poljoprivredu, znanost i tehnologiju (CAST), utjecajna lobistika skupina za stonu industriju, objavila je izvjetaj u kojem je saela gledita pedeset i est strunjaka koji su bili zabrinuti zbog uinaka NAS-ovog izvjetaja na poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Olson, Jukes, Harper i njihovi kolege istomiljenici iz sada rasputenog Odbora za informiranje javnosti o prehrani ukljuili su se kao strunjaci. Njihov je izvjetaj ubrzo objavljen te potom gurnut u ruke svih 535 lanova ameri kog Kongresa. Bilo je jasno da je CAST duboko zabrinut zbog mogueg utjecaja naeg izvjetaja na javnost. CAST nije bio jedina skupina koja je istupila kako bi kritizirala izvjetaj. Pored njih tu su bili Ameriki institut za meso, Nacionalno vijee za brojlere, Nacionalno stoarsko udruenje, Nacionalni odbor za stoku i meso, Nacionalno udruenje za meso, Na cionalna federacija proizvoaa mlijeka, Nacionalno vijee proizvoaa svinjetine, Nacionalna federacija za purane i Ujedinjeni proizvoai jaja. 3 Nije mi poznato koli ko se Nacionalna federacija za purane bavi istraivanjem raka, ali slutim da njihova

organizacija osloboena poreza, ali 7 6 % svojih sredstava dobivaju od korporacija i korporativnih donatora, prema Nacionalnoj zakladi za okoli, koja citira Kongresni tromjeseni izvjetaj o organizacijama od javnog interesa. 7

254

255

KINESKA

STUDIJA

Z N A N O S T - TAMNA STRANA

kritinost prema naem izvjetaju nije bila motivirana eljom za istinom u znanosti. Ironino je to to sam neke od svojih najdragocjenijih lekcija nauio odrastajui na mljekarskoj farmi, pa ipak je moj rad prikazivan kao suprotstavljen interesima po ljoprivrede. Naravno, interesi tih mamutskih korporacija nisu imali nikakve veze s farmerima koje sam poznavao dok sam odrastao - marljivim, potenim obiteljima koje su odravale male farme, dovoljno velike tek da ne ive u oskudici. esto sam se pitao da li ti poljoprivredni interesi Washingtona zaista predstavljaju ameriku veliku farmersku tradiciju ili predstavljaju samo poljoprivredne konglomerate s operacija ma vrijednim desetke milijuna dolara. Alf Harper, koji je napisao vrlo pohvalno pismo preporuke za moj prvi nastavni po loaj nakon odlaska s MIT-a, poslao mi je otro osobno pismo u kojem je ustvrdio da sam pao na vlastitu petardu. Kako se ini, moja ukljuenost u Odbor za informi ranje javnosti o prehrani i NAS-ov izvjetaj Dijeta, prehrana i rak naposljetku su ak i njemu postali previe. Vremena su bila teka, nema sumnje. O samom NAS-ovom izvjetaju odrana su kongresna sasluanja u kojima sam i svjedoio; magazin People pisao je o meni u jednom istaknutom lanku. Slijedee godine nastavio se beskrajan niz izvjetaja u informativnim emisijama.

vanje istraivanja. Kao drugo, trebalo je dati publicitet NAS-ovim preporukama. Zato mi se inilo da ima smisla da AICR pomogne u razglaavanju NAS-ovih pre poruka. Dr. Sushma Palmer, izvrna direktorica NAS-ovog projekta, 1 i harvardski profesor Mark Hegsted, koji je bio glavni savjetnik McGovernovog odbora, pristali su pridruiti mi se u pruanju podrke tom AICR-ovom projektu. Istovremeno je AICR-ova predsjednica Marilyn Gentry predloila da AICR objavi NAS-ov izvjetaj i poalje besplatne primjerke na adrese 50.000 lijenika u SAD-u. Ti projekti, koji su mi se inili logini, korisni i drutveno odgovorni takoer su se pokazali vrlo uspjenima. Veze koje smo stvarali i publicitet koji smo tome davali bili su usmje reni na poboljanje javnog zdravlja. Meutim, kako sam ubrzo otkrio, stvaranje organizacije koja e biti usredotoena na prehranu kao presudnu kariku u nastanku raka mnogi su ljudi doivljavali kao prijetnju. Bilo je jasno da su AICR-ovi proje kti poeli postizati rezultate zbog neprijateljskih reakcija od strane prehrambene, medicinske i farmaceutske industrije. inilo se da poduzimaju sve to je mogue da ih diskreditiraju. Iznenadilo me to se vlada na posebno grub nain umijeala. Uredi glavnog naci onalnog i dravnog odvjetnika istraivali su AICR-ov status i njihove procedure prikupljanja sredstava. U guvu se ukljuila i amerika pota, postavivi pitanje ima li AICR pravo koristiti potu za irenje smea od informacija. Svi smo imali svoje sumnje u pogledu toga tko potie te vladine urede na sprjeavanje irenja informa cija o prehrani i raku. Te javne agencije zajednikim djelovanjem zagoravale su nam ivot. Zato su napadale neprofitnu organizaciju koja je promicala istraivanje raka? Sve se svodilo na injenicu da je AICR, slino NAS-u, radio na programu koji je dovodio u vezu prehranu i rak. Ameriko drutvo za rak pokazalo se posebno energinim u irenju kleveta. U nji hovim oima AICR je predstavljao dvostruku prijetnju: mogao se natjecati za ista sredstva i pokuavao je pomaknuti raspravu o raku u smjeru prehrane. Ameriko drutvo za rak jo nije priznavalo da su prehrana i hranjive tvari povezane s rakom. (Tek su mnogo godina kasnije, poetkom 1990-ih, izradili prehrambene preporuke za kontrolu raka kad je to postalo iroko poznato u javnosti.) Oni su najveim di jelom organizacija koja se temelji na medicini, okrenuta konvencionalnoj upotrebi "jekova, zraenja i kirurgije. Neto prije toga Ameriko drutvo za rak kontakti ralo je na NAS-ov odbor zbog mogunosti a im se pridruimo radi sastavljanja Prehrambenih preporuka za prevenciju raka. Kao odbor, to smo odbili premda je nekoliko ljudi iz naeg odbora ponudilo svoje individualne usluge. ini se da je Ameriko drutvo za rak nanjuilo neto veliko, pa im se nije sviala ideja da bi drugoj organizaciji, AICR-u, mogle pripasti zasluge.

AMERIKI INSTITUT ZA ISTRAIVANJE RAKA

inilo se da je, po prvi put u naoj povijesti, vlada ozbiljno razmiljala o onome to jedemo kao sredstvu kontrole raka. Bilo je to plodno tlo za poduzimanje neeg novog, a prilika za to zaista mi se i ukazala. Pozvali su me da pomognem novoj orga nizaciji pod nazivom Ameriki institut za istraivanje raka (AICR) u Falls Churchu i Virginiji. Osnivai te organizacije ujedno su i prikupljali financijskih sredstava. Na uili su da je, kroz kampanje slanja pisama, mogue prikupiti velike svote novca za istraivanje raka. inilo se da su mnogi ljudi zainteresirani za otkrivanje neeg novog o raku izuzev uobiajenih modela kirurgije, zraenja i citotoksinih lijekova. Ta novonastala organizacija bila je dobro upoznata s naim NAS-ovim izvjetajem iz 1982; koji je bio usredotoen na prehranu i rak, pa su me pozvali da im se prikljuim kao njihov vii znanstveni savjetnik. Poticao sam ih da se fokusiraju na prehranu jer je veza prehrane s rakom postajala vano podruje istraivanja koje je, tome unato, uivalo vrlo slabu ili nikakvu podrku od strane glavnih organizacija za financiranje. Posebno sam ih ohrabrivao da istiu cjelovite namirnice kao izvor hranjivih tvari, a ne dodatke prehrani, dijelom i zato to je to bila poruka NAS-ovog izvjetaja. Kad sam poeo raditi s AICR-om istovremeno su se pojavila dva problema. Kao prvo, AICR se trebao afirmirati kao vjerodostojna organizacija za irenje poruka i podra1

257

KINESKA STUDIJA

ZNANOST - TAMNA STRANA

DEZINFORMIRANJE
Moda se stjee dojam da sam se pomalo grubo okomio na organizaciju koju veina ljudi smatra iskljuivo dobronamjernom, ali Ameriko drutvo za rak iza kulisa po naalo se drukije nego u javnosti. Jednom prilikom otputovao sam ujedan grad na sjeveru drave New York, gdje sam bio pozvan da odrim predavanje pred lokalnim ogrankom Amerikog drutva za rak, kao to sam inio i drugdje. Tijekom mog predavanja pokazao sam dijapozitiv na kojem je spomenuta nova organizacija AICR. Nisam spomenuo da sam osobno s njom povezan, pa sluatelji nisu bili svjesni da sam bio njihov vii znanstveni savjetnik. Nakon predavanja odgovarao sam na pitanja. Moja domaica me upitala: Znate li da je AICR arlatanska organizacija? Ne - odgovorio sam - nisam upoznat. Bojim se da nisam ba vjeto sakrio svoj skepticizam prema njenom komentaru jer se osjetila dunom pojasniti: Tu organi zaciju vodi skupina arlatana i diskreditiranih lijenika. Neki od njih ak su bili i u zatvoru. Zatvorske kazne? To je za mene bila novost! I ovoga puta ne otkrivajui svoju povezanost s AICR-om, upitao sam: Kako znate? Rekla je da je vidjela dopis koji je poslan lokalnim uredima Amerikog drutva za rak diljem zemlje. Prije mog odlaska dogovorio sam se S njom da mi poalje kopiju dopisa o kojem je govorila, a koji dan kasnije to je i uinila. Dopis je bio poslan iz ureda predsjednika nacionalnog Amerikog drutva za rak koji je ujedno bio i vii rukovodilac prestinog Memorijalnog instituta za istraivanje raka Roswell Park iz Buffaloa. U dopisu se tvrdilo da znanstveni predsjednik te organi zacije, ne imenujui me, vodi skupinu od osam ili devet diskreditiranih lijenika, od kojih je nekoliko odsluilo zatvorske kazne. Bila je to ista izmiljotina. Nisam ak ni prepoznao imena tih diskreditiranih lijenika i nisam imao pojma odakle tolika zloba. Pronjukavi jo malo, otkrio sam osobu u uredu Amerikog drutva za rak u Buffalou koja je bila odgovorna za dopis. Nazvao sam ju. Kao to se moglo i oekivati, izbjegavala je otvorene odgovore i rekla samo da je te informacije dobila od neime novanog izvjestitelja. Bilo je nemogue ui u trag pravom izvoru. Jedina stvar koju pouzdano znam je da je taj dopis poslan iz ureda predsjednika Amerikog drutva za rak. Doznao sam i daje Nacionalno mljekarsko vijee, mona industrijska lobistika sku pina, dobila kopiju istog dopisa i odluila poslati vlastitu obavijest svojim lokalni'
11

uredima diljem zemlje. Kampanja blaenja AICR-a doista se proirila. Prehrambena, farmaceutska i medicinska industrija paralelno su ili preko Amerikog drutva za rak i Nacionalnog mljekarskog vijea pokazivali svoje pravo lice. Prevencija raka pomou jeftine, niskoprofitne biljne hrane nije bila poeljna prehrambenoj i farmaceutskomedicinskoj industriji. Uz podrku lakovjernih medija njihova zajednika mo utje caja na javnost bila je nepobjediva.

OSOBNE POSLJEDICE
Meutim, pria ima sretan kraj. lako je prvih nekoliko godina AICR-ova postojanja bilo turbulent no i teko, kako osobno tako i profesionalno, kampanja blaenja naposljetku je poela jenjavati. Prestavi ga smatrati rubnim, AICR se proirio na Englesku (Svjetski fond za istraivanje raka, WCRF, u Londonu) i druge zemlje. Ve due od dvadeset go dina AICR vodi program koji financira istraivake i edukacijske projekte o povezanosti izmeu prehrane i raka. U poetku sam organizirao i bio predsjednik programa potpora, a nakon toga sam ostao AICR-ov vii znanstveni savjetnik jo nekoliko godina, u vie navrata, nakon njegovog izvornog osnivanja. Meutim, jo jedan nemio dogaaj zasluuje da ga spomenem. Upravni odbor mog nutricionistikog drutva obavijestio me da su dva lana drutva (Bob Olson i Alt" Harper) predloili moje izbacivanje iz Drutva, navodno zbog moje veze s AICR-om. Bilo bi to prvo izbacivanje u povijesti Drutva. Morao sam otii u Washington na razgovor s predsjednikom Drutva i direktorom za nutricionizam pri PDA. Veina njihovih pitanja ticala se AICR-a. Cijela pria pokazala se neobinijom od fikcije. Izbaciti uglednog lana Drutva - nedugo nakon to sam bio nominiran za predsjednika organizacije - zbog umijeanosti u organi zaciju za istraivanje raka? Kasnije sam o tom nemilom dogaaju razgovarao s kolegom koji je poznavao unutarnje funkcioniranje naeg Drutva, profesorom Samom Toveom s Dravnog sveuilita North Carolina. On je, naravno, znao sve o istrazi, kao i o dru gim smicalicama. U razgovoru sam mu rekao da je AICR asna organizacija s dobrim namjerama. Njegov odgovor trajno me se dojmio. Ne radi se o AICR-u - odvratio je. Stvar je u onom to si napravio u izvjetaju o prehrani, nutricionizmu i raku Nacionalne akademije znanosti. Kad je NAS-ov izvjetaj u lipnju 1982. zakljuio da manji unos masti i vei unos voa, povra i proizvoda od cjelovitih itarica predstavlja zdraviju prehranu, ja sam, u oima pojedinih ljudi, izdao nutricionistiku istraivaku zajednicu. Navodno je moj zadatak, kao jednog od dvojice eksperimentalnih istraivaa prehrane i raka u skupini, bio tititi reputaciju amerike prehrane takve kakva jest. Kako to nisam uinio, moja kasnija uklju enost u AICR i njihovo promicanje NAS-ovog izvjetaja samo su pogorali stvari.

'

KINESKA STUDIJA

ZNANUSI - TAMNA STRANA

Sreom, u cijeloj toj farsi od susreta prevladao je razum. Odran je sastanak odbora kako bi se odluilo treba li me izbaciti iz Drutva, a ja sam uspjeno preivio glasanje (6 : 0, uz dva suzdrana glasa). Nije bilo lako ne shvatiti sve to osobno, ali ovdje se radi o irem problemu koji nije osobne prirode. U svijetu nutricionizma i zdravlja znanstvenici nisu slobodni slijediti svoja istraivanja bez obzira kamo ih ona odvela. Dolazak do krivih zakljuaka, ak i putem prvorazredne znanosti, moe nakoditi vaoj karijeri. Pokuaj da te pogrene zakljuke date na uvid javnosti zbog koristi za javno zdravlje moe vam unititi karijeru. Moja nije unitena, imao sam sree, a i neki dobri ljudi su se zauzeli za mene. Ali moglo je proi mnogo gore. Nakon svih tih brojnih nevolja bolje razumijem zato je moje Drutvo radilo stvari koje je radilo. Nagrade koje su financirali Mead Johnson Nutritionals, Lederle Labo ratories, BioServe Biotechnologies, a ranije i Procter and Gamble i Dannon Institute - redom proizvoai hrane i lijekova - predstavljale su udan brak izmeu industrije i mog Drutva. Vjerujete li da te prijatelje Drutva zanima bavljenje znanstvenim istraivanjem, bez obzira kakvi bili zakljuci?
8

imati ulogu u smrti njihovih voljenih. Slino tome, ima znanstvenika za koje je mastima i ivotinjskim proizvodima bogata prehrana koju svakodnevno jedu je dnostavno ono za to su u mladosti nauili da je zdravo: svia im se ta navika i ne ele se mijenjati. Ogromna veina znanstvenika asni su i inteligentni ljudi, predani istraivanju radi opeg dobra a ne osobne koristi. Meutim, postoje malobrojni znanstvenici koji su spremni prodati duu najboljem ponuau. Moda nisu brojni, ali njihov utjecaj moe biti golem. Oni mogu naruiti ugled institucija kojih su dio i, to je najvanije, mogu stvoriti veliku zbunjenost u javnosti, koja esto ne moe znati tko je tko. Tako moete jedan dan ukljuiti televizor i vidjeti kako jedan strunjak hvali McDonaldsove hamburgere, a onda isti dan proitati u magazinu da trebate jesti manje masnog crvenog mesa kako biste izbjegli rak. Kome vjerovati? Institucije su takoer dio tamne strane znanosti. Odbori poput Odbora za in formiranje javnosti o prehrani i Amerikog vijea za znanost i zdravlje stvaraju pristrana vijea, odbore i institucije koje daleko vie zanima promicanje njihovog stajalita nego slobodoumna rasprava o znanstvenim istraivanjima. Ako izvje taj Odbora za informiranje javnosti o prehrani kae da je prehrana siromana mastima prijevara, a izvjetaj Nacionalne akademije znanosti kae suprotno - tko je u pravu? Osim toga, usko gledanje u znanosti raireno je kroz cijele sustave. Ameriko drutvo za rak nije bila jedina zdravstvena institucija koja se trudila zagorati i vot AICR-u. Ured za informiranje javnosti Nacionalnog instituta za rak, Harvard ski medicinski fakultet i nekoliko drugih sveuilita s medicinskim fakultetima bili su vrlo skeptini prema AICR-u i, u nekim sluajevima, otvoreno neprijatelj ski raspoloeni. Neprijateljstvo medicinskih fakulteta isprva me iznenadilo, ali kad se Ameriko drutvo za rak, vrlo tradicionalna medicinska institucija, tako er pridruilo svai, postalo je jasno da zaista postoji medicinski establiment. Tom gigantu nije se svidjela zamisao o ozbiljnoj povezanosti izmeu prehrane i raka ili, to se toga tie, gotovo bilo koje druge bolesti. Medicinski biznis u Ame rici bavi se tretiranjem bolesti lijekovima i kirurgijom nakon to se pojave sim ptomi. To znai da ste mogli ukljuiti televizor i vidjeti da Ameriko drutvo za rak gotovo u potpunosti odbacuje mogunost da je prehrana povezana s rakom, a potom otvoriti novine i vidjeti da Ameriki institut za istraivanje raka kae da ono to jedete utjee na va rizik obolijevanja od raka. Kome ete vjerovati? Samo netko tko poznaje sustav iznutra moe prepoznati razliku izmeu iskrenih stavova utemeljenih na znanosti te neiskrenih, sebinih stavova. Ja sam bio u sustavu cijeli niz godina, radei na najviim razinama, i vidio sam dovoljno da mogu rei kako znanost nije uvijek iskrena potraga za istinom, kao to velik broj

POSLJEDICE ZA JAVNOST
Naposljetku, lekcije koje sam nauio u svojoj karijeri nisu imale mnogo veze s konkretnim imenima ili konkretnim institucijama. Mnogo vie veze imaju s onim to se dogaa iza kulisa svake velike institucije. Ono to se odvija iza scene za vrijeme rasprava o nacionalnoj politici, bilo da se to dogaa u znanstvenim drutvima, vladi ili industrijskim prostorijama za sastanke, od najvee je vanosti za nae zdravlje kao nacije. Osobna iskustva koja sam iznio u ovom poglavlju - a to je samo primjer takvih iskustava - imaju posljedice koje su daleko ire od oso bne gnjavae i tete nanesene mojoj karijeri. Ta iskustva ilustriraju tamnu stranu znanosti, stranu koja teti ne samo individualnim istraivaima koje se doivljava kao smetnju nego itavom drutvu. Ona to ini sustavnim nastojanjem da sakrije, porazi i uniti gledita koja se suprotstavljaju statusu quo. Postoje pojedini ljudi na vrlo utjecajnim poloajima u vladi i na sveuilitima koji djeluju pod krinkom znanstvenih strunjaka, no pravi im je posao da gue otvorenu i iskrenu znanstvenu raspravu. Moda primaju veliku osobnu nadokna du za to to slue interesima monih prehrambenih i farmaceutskih kompanija. Ili moda jednostavno imaju potenu osobnu pristranost prema gleditima koja idu u prilog kompanijama. Osobna pristranost jaa je nego to biste pomislihPoznajem znanstvenike kojima su lanovi obitelji umrli od raka, ali se razbjesne kada trebaju razmotriti mogunost da su osobni izbori, poput prehrane, mogli

260

261

KINESKA STUDIJA

ljudi vjeruje. Preesto se novac, mo, ego i zatita osobnih interesa stavljaju iznad zajednikog dobra. Nezakonitim postupcima pribjegava se vrlo rijetko ili nikad. U to nisu ukljuena velika mita uplaena na tajne bankovne raune ili privatnim detektivima u zadimljenim hotelskim predvorjima. To nije holivudska pria. To su svakodnevna vlada, znanost i industrija u Sjedinjenim Dravama.

14 Znanstveni redukcionizam
K A D JE ODBOR ZA DIJETU, prehranu i rak Nacionalne akademije znanosti (NAS) odluivao kako saeti istraivanja o prehrani i raku, ukljuili smo poglavlja o poje dinim hranjivim tvarima i skupinama hranjivih tvari. Na taj su nain voena istrai vanja, jedna po jedna hranjiva tvar. Na primjer, poglavlje o vitaminima sadravalo je informacije o odnosima izmeu raka i vitamina A, C, E i nekih B vitamina. Meutim, u saetku izvjetaja preporuili smo uzimanje tih hranjivih tvari hranom, a ne u pi lulama ili dodacima prehrani. Eksplicitno smo ustvrdili da Ove preporuke vrijede samo za namirnice kao izvor hranjivih tvari - ne na dodatke prehrani s pojedinanim hranjivim tvarima. 1 Izvjetaj je brzo dospio u ruke korporacijskog svijeta koji je u njemu vidio veliku priliku za zgrtanje novca. Ignorirali su nau poruku upozorenja u kojoj smo ukazali na razliku izmeu hrane i pilula: poeli su reklamirati vitaminske tablete kao proi zvode koji bi mogli sprjeavati rak, drsko citirajui na izvjetaj kao opravdanje. To je bio odlian poetak za ogromno novo trite - komercijalne vitaminske dodatke prehrani. General Nutrition, Inc., kompanija s tisuama General Nutrition centara, poela je prodavati proizvod pod nazivom Healthy Greens (Zdravo zelenje), multivitaminski dodatak s vitaminima A, C i E, beta karotenom, selenom i siunih pola grama dehidriranog povra. Svoj su proizvod reklamirali tvrdei sljedee: 2

KINESKA

STUDIJA

ZNANSIVENI KEUUKUUNIZAM

[Izvjetaj Dijeta, prehrana i rak] savjetuje da, izmeu ostalog, poveamo unos odreenih vrsta povra kako bismo pomogli zatititi naa tijela od rizika dobi vanja odreenih oblika raka. Vrste povra koje je preporuio [izvjetaj Nacionalne akademije znanosti] ... one su iji bismo unos trebali poveati[:] kupus, kelj pupar, cvjetaa, brokula, mrkva i pinat.... Mama je bila u pravu! Znanstvenici koji se bave istraivakim radom i tehniari u laboratorijima Ge neral Nutritiona, prepoznavi vanost tog istraivanja, odmah su prionuli na posao kako bi iskoristili svo povre i sve ih kombinirali u jednu prirodnu, pra ktinu tabletu s jakim djelovanjem. [Rjezultat je Health Greens [sic], novi, veliki napredak u nutricionizmu uz koji milijuni ljudi sada mogu poboljati zatitu svoga zdravlja ... zelenim povrem kojeg bismo prema preporuci [Nacionalne akademije znanosti] trebali jesti vie! GNCje reklamirao netestiran proizvod i neprikladno koristio vladin dokument kao potvrdu svojih senzacionalnih tvrdnji. Zato je Savezna trgovinska komisija otila na sud kako bi kompaniji zabranila objavljivanje takvih tvrdnji. Bitka je trajala godina ma, a prialo se daje General Nutrition Inc. kotala oko 7 milijuna dolara. Nacionalna akademija znanosti preporuila me kao njihovog vjetaka zato to sam bio suautor izvjetaja o kojem je bila rije kao i zbog mog stalnog spominjanja te teme na sastan cima naeg odbora. Suradnik na istraivanju iz moje grupe dr. Tom O'Connor i ja proveli smo tri intele ktualno stimulativne godine radei na ovom projektu, ukljuujui moja tri puna dana na klupi za svjedoke. General Nutrition Inc. 1988. postigao je nagodbu oko lanog oglaavanja u vezi s Healthy Greensom i drugim dodacima prehrani pristavi ispla titi 600.000 dolara, podijeljenih na tri jednaka dijela, trima razliitim zdravstvenim organizacijama. Bila je to mala cijena za jednu kompaniju, imajui u vidu ogromne prihode ostvarene od stalno rastueg trita dodataka prehrani.
3

velika pogreka s nae strane. Nismo dovoljno naglasili da se nae preporuke odnose na cjelovite namirnice jer su mnogi ljudi i dalje smatrali da je Izvjetaj katalog speci finih uinaka pojedinih hranjivih tvari. Od svih hranjivih tvari na Odbor najvie se usredotoio na masti. Prva smjernica u izvjetaju eksplicitno je govorila da je visoka potronja masti povezana s rakom, uz preporuku da smanjimo unos masti s 4 0 % na 3 0 % kalorija, iako je taj cilj od 3 0 % bio proizvoljno odabran prag. U prateem tekstu je pisalo: [P]odaci bi se mogli upo trijebiti kao opravdanje za jo vee smanjenje. Meutim, prema procjeni Odbora, predloeno smanjenje umjeren je i praktian cilj i vjerojatno donosi koristi. Jedan od lanova Odbora, direktor prehrambenog laboratorija Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Drava (USDA), rekao nam je da ukoliko bismo ili ispod 3 0 % da bi to od potroaa zahtijevalo smanjenje unosa ivotinjskih namirnica, to bi oznailo smrt Izvjetaja. U vrijeme objavljivanja Izvjetaja sve studije provedene na ljudima u kojima su masti bile povezane s rakom (uglavnom dojke i debelog crijeva) zapravo su pokazivale da stanovnitvo s viom stopom raka konzumira ne samo vie masti, nego i vie ivo tinjskih namirnica i manje biljnih namirnica (pogledati etvrto poglavlje). Drugim rijeima, uzrok tih vrsta raka jednako tako mogle su biti ivotinjske bjelanevine, kolesterol u hrani, neto drugo to se nalazi iskljuivo u ivotinjskim namirnicama ili pak nedostatak biljnih namirnica (o emu je bilo govora u etvrtom i osmom po glavlju). Meutim, umjesto da upru prstom u ivotinjske namirnice, te su studije glavnim krivcem proglasile masti u hrani. Osobno sam se na sastancima Odbora protivio stavljanju naglaska na odreene hranjive tvari, ali sa skromnim uspjehom. (Taj moj stav donio mi je priliku da budem vjetak na sasluanjima Savezne trgovin ske komisije.) Pogreka kada se cijele namirnice karakteriziraju prema zdravstvenim uincima odreenih hranjivih tvari ono je to ja zovem redukcionizam. Na primjer, zdravstveni uinak hamburgera ne moe se jednostavno pripisati uinku nekoliko grama zasie nih masti u mesu. Zasiene masti samo su jedan sastojak. Hamburgeri takoer sadre druge vrste masti, pored kolesterola, bjelanevina i vrlo malih koliina vitamina i rninerala. ak i ako promijenite koliinu zasienih masti u mesu, sve druge hranjive tvari i dalje e biti prisutne, i mogu i dalje imati tetne uinke po zdravlje. To je sluaj kada je cjelina (hamburger) vie od zbroja njezinih dijelova (zasienih masti, kole sterola, itd.). Jedan znanstvenik posebno je uoio 4 nau fokusiranu kritiku masti u prehrani i odlu io testirati hipotezu da masti uzrokuju rak dojke na velikoj skupini amerikih ena. Bio je to dr. Walter Willet s Harvardskog fakulteta za javno zdravlje, a studija koju je iskoristio slavna je Studija zdravlja medicinskih sestara.

FOKUS NA MASTIMA
U protekla dva desetljea fokus na pojedinim hranjivim tvarima umjesto na cjelo vitim namirnicama postao je uobiajena stvar. Dio krivnje za to moe se pripisati naem Izvjetaju iz 1982. Kao to sam ranije spomenuo, na je Odbor organizirao znanstvene informacije o prehrani i raku po hranjivim tvarima, s posebnim pogla vljem za svaku hranjivu tvar ili klasu hranjivih tvari. Postojala su posebna poglavlja za masti, bjelanevine, ugljikohidrate, vitamine i minerale. Uvjeren sam da je to bila

265

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI

REDUKCIONIZAM

Poevi od 1976. istraivai s Harvarskog fakulteta javnog zdravlja ukljuili su preko 120.000 medicinskih sestara iz cijele zemlje u studiju koja je trebala istraiti odnos izmeu raznih bolesti i oralnih kontracepcijskih sredstava, postmenopauzalnih hor mona, cigareta i drugih faktora poput boja za kosu. 5 Od 1980. profesor Willett u studiju je ukljuio anketni list, a etiri godine kasnije, 1984. proirio anketni list o prehrani na vie namirnica. Taj proireni anketni list o prehrani ponovno je poslan medicinskim sestrama 1986. i 1990. godine. Podaci se sada prikupljaju ve due od dva desetljea. Studija zdravlja medicinskih sestara poznata je kao najdugotrajnija, najvea studija o zdravlju ena. 6 Od nje su potekle tri satelitske studije, koje ukupno godinje kotaju 4 - 5 milijuna dolara/' Kada drim predavanja zdravstveno osvijetenoj publici, preko 70% ljudi ulo je za Studiju zdravlja medicinskih sestara. Znanstvena zajednica paljivo je pratila tu studiju. Istraivai koji su vodili studiju pripremili su stotine znanstvenih lanaka objavljenih u najboljim struno recenzira nim asopisima. Studija je prema strukturi prospektivna kohortna studija, to znai da prati skupinu ljudi, kohortu, i biljei informacije o prehrani prije nego to su bole sti dijagnosticirane, to studiju ini prospektivnom. Mnogi prospektivnu kohortnu studiju smatraju najboljim eksperimentalnim oblikom studije na ljudima. Pitanje je li prehrana bogata mastima povezana s rakom dojke prirodno se rodilo iz estoke rasprave vodene sredinom 1970-ih i poetkom 1980-ih. Mastima bogata prehrana dovodila se u vezu ne samo sa sranim bolestima (McGovernovi prehram beni ciljevi) nego i s rakom (izvjetaj Dijeta, prehrana i rak). Koja je studija mogla bolje odgovoriti na to pitanje od Studije zdravlja medicinskih sestara? Imala je dobru strukturu, ogroman broj ena, vrhunske istraivae i dugo razdoblje praenja. Zvui savreno, zar ne? Ne. Studija zdravlja medicinskih sestara ima manjkavosti koje ozbiljno dovode u pitanje dobivene rezultate. Ona je vrhunski primjer kako redukcionizam u znanosti moe stvoriti ogromnu koliinu zbrke i dezinformacija, ak i kad su znanstvenici koji su u to ukljueni poteni, dobronamjerni i zaposleni u vrhunskim svjetskim institucija ma. Gotovo da nijedna studija nije vie nakodila nutricionizmu od Studije zdravlja medicinskih sestara, pa bi ostatku znanosti trebala sluiti kao upozorenje na ono to se ne smije raditi.

Amerikanci jedu mnogo mesa i masti. Jedemo vie ukupnih bjelanevina i - to je jo vanije - 7 0 % naih bjelanevina potjee iz ivotinjskih izvora. injenica da 7 0 % naih ukupnih bjelanevina dolazi iz ivotinjskih izvora znai samo jednu stvar: konzumi ramo vrlo malo voa i povra. Da stvari budu gore, i kada jedemo namirnice biljnog podrijetla jedemo velike koliine visoko preraenih proizvoda koji esto sadre vie dodanih masti, eera i soli. Na primjer, u nacionalnom programu kolskih obroka Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Drava pomfrit se rauna kao povre! Nasuprot tome, ljudi u ruralnoj Kini jedu vrlo malo ivotinjskih namirnica: iz njih dobivaju svega 10% ukupnog unosa bjelanevina. Upadljiva razlika izmeu dvaju prehrambenih obrazaca prikazana je na dva naina na slici 14.1. 8 Tipine su to razlike u prehrani izmeu zapadnih kultura i tradicionalnih kultura. Openito, ljudi u zapadnim kulturama preteno su mesojedi, a ljudi u tradicionalnim zemljama veinom su biljojedi. Dakle, stoje sa enama u Studiji zdravlja medicinskih sestara? Kao to ste mogli pre tpostaviti, gotovo sve te ene konzumiraju prehranu vrlo bogatu namirnicama ivo tinjskog podrijetla, ak i vie od prosjeka amerike prehrane. Njihov prosjean unos bjelanevina (u postotku kalorija) iznosi otprilike 19%, dok se ameriki prosjek kree oko 15-16%. Kako biste stekli neki dojam o kakvim se brojkama radi - preporueni dnevni unos (RDA) za bjelanevine je svega 9-10%.

MEDICINSKE SESTRE MESOJEDI

Kako biste razumjeli moju prilino otru kritiku nuno je stei odreeni uvid u samu ameriku prehranu, posebno kad se usporeuje s meunarodnim studijama koje go vore u prilog hipotezi o mastima u prehrani. 7 U usporedbi sa zemljama u razvoju

Sto je jo vanije, od bjelanevina koje su konzumirale medicinske sestre u ovoj studiji, izmeu 78% i 86% potjecalo je od namirnica ivotinjskog podrijetla, kao to pokazuje slika 14.2. ' ak i u skupini sestara koje su jele najmanje koliine ukupnih bjelane vina, 79% potjecalo je od namirnica ivotinjskog podrijetla.1' Drugim rijeima, goto vo sve medicinske sestre vei su mesojedi od prosjene Amerikanke. Konzumiraju vrlo ntalo cjelovitih, biljnih namirnica.
8 9

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

Meutim, budui da su ene iz Studije zdravlja medicinskih sestara doista daleko od To je od presudne vanosti. Kako bismo dobili jo iru sliku moramo se vratiti na meunarodnu usporedbu Kena Carrolla iz 1975., prikazanu na slikama 4.7 i 4.9. Slika 4.7 ponovno je prikazana na slici 14.3. Taj dijagram postao je jedno od najutjecajnijih zapaanja o prehrani i kroninim bolestima u posljednjih pedeset godina. Poput drugih studija, predstavljala je je dan od vanih razloga zato je izvjetaj Dijela, prehrana i rak iz 1982. preporuio da Amerikanci smanje unos masti na 3 0 % ukupnog kalorijskog unosa radi pre vencije raka. Taj izvjetaj i drugi konsenzusni izvjetaji koji su uslijedili nakon toga stvorili su okolnosti za eksploziju proizvoda sa snienim udjelom masnoa na tritu (niskomasni mlijeni proizvodi, komadi mesa bez masti, niskomasni slatkii i grickalice). Naalost, stavljati naglasak iskljuivo na masti pokazalo se pogrenim. Carrollova studija, poput svih drugih meunarodnih korelacijskih studija, usporeivala je populacije koje su veinom jele meso i mlijene proizvode s populacijama koja su preteno jele biljnu hranu. Izmeu naina prehrane u tim zemljama bilo JE mnogo vie razlika od pukog unosa masti! Ono to Carrollov dijagram zapravo prikazuje je sljedee: to je populacija blie konzumiranju biljne prehrane to JOJ je rizik od raka dojke nii. biljne prehrane, ne postoji nain da se proui odnos izmeu prehrane i raka dojke na koji su izvorno ukazale meunarodne studije. Gotovo da i nema medicinskih sestara koje se hrane na nain tipian za zemlje s dna ovog dijagrama. Izvan svake sumnje, gotovo cjelokupna skupina spomenutih medicinskih sestara konzumira visokorizi nu hranu. Ljudi koji pogledaju Studiju zdravlja medicinskih sestara veinom previ de laj nedostatak jer, kao to su istaknuli istraivai s Harvarda, medu medicinskim sestrama postoji velik raspon unosa masti. Skupina medicinskih sestara koja je konzumirala najmanje masti unosila je 2 0 - 2 5 % unesenih kalorija u obliku masti, dok je skupina medicinskih sestara koja je konzu mirala najvie masti unosila 5 0 - 5 5 % svojih kalorija u obliku masti. 10 Povrno gleda no, ini se da taj raspon ukazuje na znaajne razlike u njihovoj prehrani, ali to jedno stavno nije istina: gotovo sve ene jedu ujednaenu prehranu, iznimno bogatu namir nicama ivotinjskog podrijetla. To otvara pitanje zato njihov unos masti drastino varira iako sve ujednaeno konzumiraju velike koliine ivotinjskih namirnica? Otkad je niskomasno postalo sinonim za zdravo tehnologija je stvorila brojne namirnice i jela koje poznajete i volite, ali bez masti. Sada moete jesti razne nisko masne ili nemasne mlijene proizvode, niskomasne mesne preraevine, niskomasne Preljeve i umake, niskomasne krekere, niskomasne slatkie i niskomasni junkjood, Poput ipsa i keksa. Drugim rijeima, moete jesti uglavnom istu hranu koju ste jeli i Prije dvadeset i pet godina, uz znaajno smanjenje unosa masti. Ali i dalje ete zar p t i isti omjer unosa ivotinjskih i biljnih namirnica.

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

U praktinom smislu to znai da potronja govedine, svinjetine, janjetine i teletine pada, a raste potronja manje masne piletine, puretine i ribe. Meutim, konzumira jui vie mesa peradi i ribe ljudi poveavaju ukupan unos mesa do rekordnih razi na," pokuavajui (uglavnom neuspjeno 12 ) smanjiti unos masti. K tome, manje se konzumira punomasno mlijeko, ali se vie konzumira niskomasno i obrano mlijeko. Potronja sira u posljednjih trideset godina porasla je za 150%. 1 3 Gledano u cjelini, danas smo jednako mesojedi kao to smo to bili prije trideset go dina, ali smo u stanju selektivno sniziti unos masti ukoliko to elimo, zahvaljujui udima prehrambene tehnologije. Za ilustraciju, dovoljno je pogledati dva tipina amerika obroka." 1 5 Obrok br. 1 posluuje se u zdravstveno osvijetenom kuanstvu, u kojem osoba koja obino kupuje prehrambene namirnice za obitelj ita prehrambeni sastav na ambala i svake namirnice koju kupi. Rezultat: ruak siromaan mastima. Obrok br. 2 posluuje se u kuanstvu u kojem je standardna amerika hrana favorit svih lanova. Kada kuhaju kod kue pripreme bogat obrok. Rezultat: ruak bogat mastima.

od visokomasnog obroka. U praksi, to je nain kako su medicinske sestre iz Studije zdravlja medicinskih sestara pokazale tako velike razlike u unosu masti. Neke sestre jednostavno su marljivije u biranju niskomasnih ivotinjskih proizvoda. Mnogi bi smatrali da je niskomastan obrok trijumf planiranja zdravog obroka, ali to je s drugim hranjivim tvarima u tim obrocima? to je s bjelanevinama i kolestero lom? Pokazuje se da niskomasni obrok sadri preko dvostruko vie bjelanevina od vi sokomasnog obroka, pri emu gotovo sve potjeu od namirnica ivotinjskog podrijetla. 14.5).'11' Osim toga, niskomasni obrok sadri gotovo dvostruko vie kolesterola (slika

MASTI I IVOTINJSKE NAMIRNICE

Kada Amerikanke, poput onih u Studiji zdravlja medicinskih sestara i milijardu dola ra vrijednog Ispitivanja zdravlja ena, " '' smanje unos masti, one to ne ine smanjiva njem potronje namirnica ivotinjskog podrijetla. Umjesto toga, koriste niskomasne i bezmasne ivotinjske proizvode, te manje masti prilikom kuhanja i za stolom. Na taj nain one ne slijede prehranu za koju meunarodne korelacijske studije i naa studija provedena u ruralnoj Kini pokazuju da je povezana s niskim stopama raka dojke. To je vrlo vaan raskorak, a ilustrira ga korelacija izmeu ivotinjskih bjelanevina Oba obroka sadre otprilike 1.000 kalorija, ali imaju znatno razliit sadraj masti. Niskomasni obrok (br. 1) sadri oko dvadeset i pet grama masti, dok visokomasni obrok (br. 2) sadri neto vie od ezdeset grama masti. U niskomasnom obroku 22% ukupnih kalorija potjee od masti, a u visokomasnom obroku 5 4 % kalorija potjee od masti. Zdravstveno osvijeteno kuanstvo uspjelo je pripremiti obrok koji sadri daleko ma nje masti od prosjenog amerikog ruka, ali to su uinili ne prilagoavajui svoj omjer unosa ivotinjskih i biljnih namirnica. Glavne namirnice u oba obroka ivo tinjskog su podrijetla. U biti, niskomastan obrok sadri vie ivotinjskih namirnica i masti u prehrani za grupu zemalja (slika M . ) . ^ * objavljena je 1975.
20 1 2 0 22 1 1

Najpouzdanija usporedba

koja je pokazala vrlo uvjerljivu korelaciju od preko 90%. To znai

da kako unos masti raste u razliitim zemljama, poveava se unos bjelanevina na gotovo savreno paralelan nain. Slino tome, u Kineskoj studiji unosi masti i ivo tinjskih bjelanevina takoer pokazuju slinu korelaciju od 8 4 % . 8 2 1 U studiji zdravlja medicinskih sestara to nije sluaj. Korelacija izmeu unosa ivo tinjskih bjelanevina i ukupnog unosa masti iznosi svega 16%. U Ispitivanju zdravlja ena, u koje su bile ukljuene i Amerikanke, stanje je jo gore - 17%. 1 8 , 2 1 2 2 Kako se smanjuju masti, raste potronja ivotinjskih bjelanevina. Takva praksa tipina je za
y

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

Amerikanke koje se navelo na vjerovanje kako smanjujui svoj unos masti prelaze na zdraviju prehranu. Medicinska sestra iz harvardske studije koja konzumira niskomasnu prehranu, poput drugih Amerikanki bilo gdje drugdje, vjerojatno e i dalje jesti goleme koliine ivotinjskih bjelanevina, kao u primjeru obroka br. 1 (slika 14.4). Naalost, dokazi o utjecajima namirnica ivotinjskog podrijetla na rak i druge bolesti obilja ignoriraju se, pa i kleveu, dok se i dalje fokusiramo na masti i druge izolirane hranjive tvari. Zbog toga su Studija zdravlja medicinskih sestara i gotovo sve druge epidemioloke studije na ljudima objavljene do danas ozbiljno manjkave u svojim istraivanjima veza izmeu prehrane i bolesti. Praktino svi subjekti u studiji kon zumiraju upravo onu prehranu koja uzrokuje bolesti obilja. Ako se jedna namirnica ivotinjskog podrijetla zamijeni drugom tada je tetne utjecaje obiju namirnica na zdravlje - u usporedbi s namirnicama biljnog podrijetla - lako previdjeti. Da stvari budu gore, te studije esto se fokusiraju na potronju samo jedne hranjive tvari, kao to su masti. Zbog tih vrlo ozbiljnih nedostataka te su studije prava katastrofa elimo li otkriti doista znaajan utjecaj prehrane na spomenute bolesti.

ovi podaci pruaju dokaz protiv tetnog utjecaja unosa masti i zatitnog uinka unosa vlakana kod sredovjenih ena za uestalost raka dojke kroz osam godina
23

Prijevod:

Studija

zdravlja

medicinskih

sestara

nije

utvrdila

odnos

izmeu

masti

vlakana u prehrani i rizika od raka dojke. nismo pronali dokaze da je nii unos ukupnih masti ili odreenih tipova masti povezan sa smanjenim rizikom od raka dojke 1() Prijevod: Studija zdravlja medicinskih sestara nije utvrdila odnos izmeu smanjenja masti, bilo ukupnih ili odreenih vrsta masti, i rizika od raka dojke. postojei podaci, meutim, ne idu osobito u prilog hipotezi da smanjenje udjela masti u prehrani, ak do 2 0 % energije u odrasloj dobi, vodi do znaajnijeg smanje nja stope raka dojke u zapadnim kulturama 2 ' 1 Prijevod: Studija zdravlja medicinskih sestara nije utvrdila vezu izmeu raka dojke i masti, pa ni kad su ene smanjile unos masti ak do samo 20% kalorija. relativni rizici od... mononezasienih i polinezasienih masti... bili su blizu jedinice 2 5 Prijevod: Studija zdravlja medicinskih sestara nije utvrdila odnos izmeu tih o-

REZULTATI VRIJEDNI PREKO 1 0 0 MILIJUNA DOLARA

Sada kad ste upoznati s tim kako gledam na Studiju zdravlja medicinskih sestara i njene nedostatke moemo proanalizirati njezine zakljuke. Nakon vie od 100 mi lijuna dolara i desetljea rada rezultata ima napretek. Kakvi su? Naravno, logino bi bilo poeti od pitanja je li unos masti zaista povezan s rakom dojke. Evo nekih od rezultata, doslovno prenesenih: S L I K A 14.6: P O S T O T A K K O R E L A C I J E U N O S A U K U P N I H M A S T I I IVOTINJSKIH BJELANEVINA

brih masti i rizika od raka dojke. nismo pronali znaajne veze izmeu unosa masti i mlijenih proizvoda i rizika od raka dojke Prijevod:
26

Studija

zdravlja

medicinskih sestara

nije

utvrdila

odnos

izmeu

konzumi

ranja mesa i mlijenih proizvoda i rizika od raka dojke. nai rezultati ne potvruju vezu izmeu tjelesne aktivnosti, u kasnoj adolescen ciji ili nedavnoj prolosti, i rizika od raka dojke meu mladim odraslim enama 2 7 Prijevod: Studija zdravlja medicinskih sestara nije utvrdila odnos izmeu vjebanja i rizika od raka dojke ti podaci ukazuju na slabu pozitivnu vezu sa zamjenom zasienih masti ugljiko hidratima; nijedna od drugih prouenih vrsta masti nije bila znaajno povezana s promjenom rizika od raka dojke ekvivalentnom smanjenju unosa ugljikohidrata28 -

Prijevod:

Studija zdravlja imala malen

medicinskih

sestara

utvrdila je daje zamjena

masti

uglji

kohidratima

ili nikakav uinak na rak dojke.

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

unos selena kasnije u ivotu vjerojatno nije vaan faktor u etiologiji raka dojke 29 Prijevod: Studija zdravlja rizik od raka dojke. Ti rezultati navode na zakljuak da potronja voa i povra u odrasloj dobi nije znaajno povezana sa smanjenjem rizika od raka dojke 3 0 Prijevod: Studija zdravlja medicinskih sestara nije utvrdila odnos izmeu voa i povra te rizika od raka dojke. I to je to, itatelji. Rizik od raka dojke ne raste s poveanjem unosa masti, mesa, mlije nih proizvoda ili zasienih masti. Rak dojke ne moe se sprijeiti poveanjem unosa voa i povra, ili pak smanjiti vjebanjem (bilo za vrijeme tinejderskih godina ili ka snije u odrasloj dobi), prehrambenim vlaknima, mononezasienim mastima ili polinezasienim mastima. Osim toga, ni mineral selen, za koji se dugo smatralo da titi od odreenih vrsta raka, nema nikakav uinak na rak dojke. Drugim rijeima, moemo isto tako zakljuiti da prehrana uope nije povezana s rakom dojke. Mogu razumjeti frustraciju profesora Maira Stampfera, jednog od vodeih istraivaa' iz te skupine, u njegovoj citiranoj izjavi: To je bio na najvei neuspjeh i razoaranje, to to nismo nauili vie o tome to ljudi mogu uiniti da smanje rizik.6 Taj je ko mentar dao kao odgovor na miljenje da je naivei izazov za budunost rijeiti zbrku kontradiktornih rezultata i nedostatka informacija o raku dojke. estitam profesoru Stampferu na njegovoj iskrenosti, ali je alosno to je toliko novca utroeno kako bismo saznali tako malo toga. Moda je najvrednije otkrie, ironino, da eksperimentiranje s jednom po jednom hranjivom tvari, uz zadravanje istih opih obrazaca prehrane, ne vodi k boljem zdravlju ili boljim informacijama o zdravlju. Ipak, istraivai s Harvarda nepokolebljivo objavljuju svoje rezultate, usprkos tim izazo vima. Iz gomile njihovih studija, evo nekih rezultata koje smatram vrlo zabrinjavajuim proturjenostima kada se usporeuju rizici za neku bolest kod mukaraca i kod ena: Mukarci koji konzumiraju alkohol tri ili etiri puta tjedno imaju nii rizik od sr anog udara." Mukarci s dijabetesom tipa 2 koji konzumiraju umjerene koliine alkohola imaju nii rizik od koronarne bolesti srca. 32 Ali, u vezi s rakom dojke: Pa ipak... Naa otkria [koja predstavljaju osam prospektivnih studija] upuuju na mo Potronja alkohola poveava uestalost raka dojke za 4 1 % kod ena koje konzumi raju 3 0 - 6 0 g alkohola dnevno, u usporedbi sa enama koje ne piju. 33 gunost umjerenog poveanja rizika [od raka dojke] s konzumiranjem jaja.... utvreno je da rizik od raka dojke raste 2 2 % sa svakih dodatnih 100 g konzuje li to jo jedno od pitanja kada trebate odluiti koje se bolesti najmanje bojite? Ili je to jo jedna razlika izmeu mukaraca i ena? Evo jedne jo starije prie: dugo su nas upozoravali da smanjimo unos kolesterola, pa je potronja jaja, uglavnom iz tog razloga, dovedena u pitanje. Jedno jaje sadri ogromnih 200 ili vie miligrama kolesterola,"' to predstavlja velik dio preporuene dnevne granice od 300 miligrama. Dakle, to nam harvardske studije kau o tom prevakanom pitanju? ...konzumiranje jaja do jednog komada dnevno vjerojatno nema znaajniji ukupni utjecaj na rizik od koronarne bolesti srca ili sranog udara kod zdravih mukaraca i ena
37 6

medicinskih sestara

nije utvrdila zatitni uinak selena

na

Izgleda da je alkohol dobar za srane bolesti, a lo za rak dojke. Mu moe popiti za rukom, ali nikada ne bi smio podijeliti pie sa svojom suprugom, je li to razlika izmeu mukaraca i ena ili je to razlika u reakciji izmeu sranih bolesti i raka? Osjeate li se informiranije ili zbunjenije? Zatim su tu udesne omega-3 masne kiseline. Neke vrste ribe sadre relativno veli ke koliine tih masti i o njima se ovih dana vrlo mnogo i pozitivno pie. Ako ste o omega-3 masnim kiselinama ita uli, to je da ih trebate uzimati vie kako biste bili zdraviji. Opet, evo rezultata s Harvarda: ... suprotno prevladavajuoj hipotezi, utvrdili smo da je vii rizik od raka dojke povezan s omega-3 mastima iz ribe (Taj vii rizik bio je statistiki znaajan i bio je povezan s poveanjem od samo 0,1% ukupne energije u hrani.) 1 0 nai rezultati navode na zakljuak da konzumiranje ribe jednom mjeseno ili ee moe smanjiti rizik od ishemijskog modanog udara kod mukaraca ! | podaci navode na zakljuak da konzumiranje ribe barem jednom tjedno moe smanjiti rizik od iznenadne srane smrti [ali ne i smanjiti] ukupni rizik od infarkta miokarda, neiznenadne srane smrti ili ukupnu kardiovaskularnu smrtnost 3 5 (Dru gim rijeima, riba moe sprijeiti neke aspekte sranih bolesti, ali openito nema ni kakvog utjecaja na smrtnost od sranih bolesti, pa ak ni na rizik od sranog udara.)

KINESKA STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

miranih jaja dnevno [oko 2 jaja] je bio vei za 67%.]

26

26

|U Studiji zdravlja medicinskih sestara rizik

ktalnog raka i unosa vlakana ili voa i povra.

111

''

Prehrambena vlakna, naravno, potjeu iskljuivo iz biljnih namirnica, pa ta otkria pobuuju sumnju u ideju da vlakna ili voe, povre i itarice sprjeavaju rak debelog crijeva. Imajte na umu da se harvardske studije odnose na ujednaeno mesojedsku populaciju u kojoj gotovo nitko ne slijedi prehranu cjelovitim, biljnim namirnicama u kojoj prirodno ima malo masti i mnogo vlakana. Vjerojatno je da se potencijalan zatitni uinak vlakana ili voa i povra protiv koloreklalnog raka ne javlja dok se iz prehrane potpuno ne izbace ivotinjske namirnice. Izmeu rezultata o raku debelog crijeva i raku dojke, Studija zdravlja medicinskih sestara uinila je mnogo da zamagli, ako ne i diskreditira, predodbu da je prehrana
39

Meutim, ranije su istraivai s Harvarda imali neto drukiji stav: ...za zdrave mukarce i ene umjerena konzumacija jaja moe biti dio hranjive i uravnoteene prehrane
38

U posljednje vrijeme navodi se da Studija zdravlja medicinskih sestara prua jo sna niju podrku jajima. Jedna nedavno objavljena vijest kae: Jedenje jaja za vrijeme adolescencije moglo bi tititi ene od raka dojke.... U lanku se dalje citira jedan harvardski istraiva: ene koje su za vrijeme adolescencije jele vie jaja... imale su nii rizik od raka dojke.... 39 Veina ljudi koji proitaju taj lanak vjerojatno e zakljuiti da su jaja opet postala popularna, ak i ako ne znaju koliko je jaja dnevno u redu ili jesu li oni iznimka u toj generalizaciji. Jaja se ine zdravijima samo kada peradarska industrija dometne svoje mudre savjete. Ali, ekajte malo. Dokazi kau da je konzumiranje jaja za tinejderice u redu, moda ak i dobro, ali dokazi takoer kau da vea potronja jaja ukupno poveava rizik od raka dojke. Usput reeno, evo jo neega o emu valja razmisliti. Mnoge studije relativno su konzistentno pokazale da konzumiranje jaja moe pove ati rizik od raka kolona, i to vie kod ena nego kod mukaraca. 10 emu bismo trebali vjerovati? U jednom trenutku konzumiranje alkohola moe smanjiti nae rizike od bolesti, u sljedeem trenutku moe ih poveati. U jednom trenutku konzumiranje ribe moe pomoi u smanjivanju naeg rizika od bolesti, u sljedeem trenutku moe biti tetno. U jednom trenutku jaja su loa, u sljedeem tre nutku mogu biti zdrava. Meni se ini daje ono to ovdje nedostaje iri kontekst. Ono to dobivamo bez tog konteksta tek je gomila konfuzije.

povezana s rakom. Poslije desetljea rada profesor Walt Willett kae: ....ini se da poveanje koliine voa i povra ukupno manje obeava kao put do znaajnijeg smanjenja rizika od raka....izgleda da su koristi [od tih namir nica] vee za kardiovaskularne bolesti nego za rak
1

Ova izjava zvui pomalo zlokobno. Rak debelog crijeva, povijesno jedan od prvih oblika raka za koje se tvrdilo da se mogu sprijeiti biljnom prehranom, 43 "' 15 prema ovoj tvrdnji nije povezan s prehranom? A prehrana siromana mastima ne sprjeava rak dojke? Uz rezultate poput ovih samo je pitanje vremena kada e se hipoteza o vezi prehrane i raka poeti ruiti. Dapae, ve sam uo ljude iz znanstvene zajednice kako poinju govoriti da prehrana moda nema nikakvog utjecaja na rak. To su razlozi zbog kojih smatram da je Studija zdravlja medicinskih sestara nanije la nemalu tetu stanju u nutricionizmu. Gotovo je ponitila brojne napretke koji su postignuti u posljednjih pedeset godina, zapravo ne ponudivi nikakve znanstveno pouzdane prigovore ranijim otkriima o prehrani i raku. Problem prouavanja populacije koja ujednaeno konzumira visokorizinu prehra nu i analize razlika u konzumiranju jedne po jedne hranjive tvari nije jedinstven za Studiju zdravlja medicinskih sestara. Zajedniki je to problem gotovo svih studija koje koriste zapadne subjekte. Osim toga, zbrajanje rezultata mnogo velikih studija u analizi kako bi se dolo do pouzdanijih rezultata ima malo ili nimalo smisla ukoliko sve studije imaju isti nedostatak. Strategija zbrajanja esto se koristi za identificiranje uzrono-posljedinih veza koje su suptilnije i manje izraene unutar jedne studije. To je pouzdana pretpostavka ukoliko je svaka studija ispravno provedena, ali oigledno nije ako sve studije imaju slian nedostatak. Kombinirani rezultati samo daju pou zdaniju sliku nedostatka. Harvardski istraivai proveli su nekoliko takvih kombiniranih analiza vie studija. Jedna takva kombinirana analiza bavila se pitanjem imaju li mesne i mlijene namir-

RASPLETANJE PREHRANE I RAKA

Osim to su ustvrdili da prehrana i vjebanje nisu povezani s rakom dojke, istraivai s Harvarda ruili su i druga popularna shvaanja u vezi s prehranom i rakom. Na primjer, harvardske studije nisu bile u stanju otkriti bilo kakvu vezu izmeu kolore-

KINESKA STUDIJA

ZNANSI VENI K E U U K U O N I Z A M

nice ikakav utjecaj na rak dojke/'' Prethodno kombiniranje devetnaest studija"' iz 1993. pokazalo je umjereno, statistiki znaajno 18%-tno poveanje rizika od raka dojke kod poveanog unosa mesa te 17%-tno poveanje kod poveanog unosa mlijeka.
16

takozvane nezavisne veze pojedinih elemenata ove skupine kada se moe oe kivati da imaju iste ishode bolesti i kada postoji tako velika izloenost teko mjerljivim i medudjelujuim faktorima rizika. Kada e se poeti shvaati da su ukupna prehrana i zajedniki i sveobuhvatni uinci velikih grupa namirnica ono to daje najvei doprinos odravanju zdravlja i prevenciji bolesti? Redukcionizam kakav je utjelovljen u interpretaciji podataka iz ove kohorte [Studija zdravlja medicinskih sestara] prijeti da ozbiljno skrene s pravog puta raspravu o smislenim programima javnog zdravlja i javne politike. Zatim odgovor dr. Hua i profesora VVilletta: Premda se slaemo da su opi prehrambeni obrasci takoer vani za utvri vanje rizika od bolesti (naveden izvor), vjerujemo da bi identifikacija veza s pojedinim hranjivim tvarima trebala biti prvi korak jer su odreene tvari ili skupine tvari to to je fundamentalno povezano s [procesom bolesti]. Odre ene komponente prehrane mogu se modificirati, na emu i pojedinci i pre hrambena industrija aktivno rade. Stoga je razumijevanje zdravstvenih uina ka odreenih promjena prehrane, koje Campbell naziva redukcionizmom, vaan zadatak. 48 Slaem se da je prouavanje nezavisnih uinaka pojedinih hranjivih tvari (njihovih identiteta, funkcija, mehanizama) vrijedno, ali Willett i ja u otrom smo neslaganju u pogledu interpretacije i primjene tih rezultata. Odluno odbacujem implikacije u Willettovoj tvrdnji da se odreene komponente prehrane mogu modificirati s pozitivnim uinkom na neije zdravlje. To je upravo ono to je pogreno s ovim podrujem istraivanja. U stvari, ako je Studija zdravlja medicinskih sestara ita pokazala, onda je to da modificiranje unosa jedne po jedne hranjive tvari, bez da se dovedu u pitanje itavi prehrambeni obrasci, ne daje zna ajne koristi po zdravlje. ene koje mijenjaju svoj unos masti, zadravajui gotovo potpuno mesojedsku prehranu, nemaju nii rizik od raka dojke, io nas vodi do sri redukcionizma u znanosti. Sve dok znanstvenici prouavaju po tpuno izolirane spojeve i sastojke hrane i izvlae informacije izvan konteksta kako bi donijeli uopene zakljuke o sloenim odnosima prehrane i bolesti rezultat e biti konfuzija. Varljivi naslovi u vijestima o ovom ili onom spoju iz hrane i ovoj ili onoj bolesti bit e uobiajeni. Impresivnija poruka o koristima od iroke promjene prehra ne bit e potisnuta sve dok se budemo fokusirali na relativno trivijalne pojedinosti. S vremena na vrijeme, kad bi nam se putevi sreli, profesor Willett i ja raspravljali smo o otkriima o mastima i njihovom odnosu prema Kineskoj studiji i Studiji zdravlja
17

Har-

vardski istraivai zato su 2002. izradili saetak grupe novijih studija, ovaj put ukljuivi osam velikih prospektivnih studija ije su se informacije o prehrani smatrale pouzdani jima i u koje je bila ukljuena mnogo vea skupina ena. Istraivai su zakljuili: Nismo pronali znaajnu vezu izmeu unosa mesa ili mlijenih proizvoda i rizi ka od raka dojke.
26

Veina ljudi rekla bi: Dakle, to je to. Nema uvjerljivih dokaza da su meso i mlijeni proizvodi povezani s rizikom od raka dojke. Ali pogledajmo malo bolje tu navodno solisticiraniju analizu. Svih osam studija odnosilo se na prehranu koja je sadravala visok udio ivotinjskih namirnica. To znai da je svaka studija iz te grupe imala isti nedostatak od kojeg trpi Studija zdravlja medicinskih sestara. Njihovo kombiniranje nema nikakvog smisla i ne donosi nikakvu korist. Usprkos tome stoje ta megabaza podataka obuhvaala 351.041' enu i 7.379 sluajeva raka dojke, ti rezultati ne mogu otkriti pravi utjecaj prehrane bo gate mesom i mlijenim proizvodima na rizik od raka dojke. To bi vrijedilo i daje studi ja obuhvaala nekoliko milijima subjekata. Poput Studije zdravlja medicinskih sestara, sve te studije odnosile su se na tipinu zapadnu prehranu koja je usmjerena velikoj potronji namirnica ivotinjskog podrijetla, gdje ljudi pokuavaju mijenjati unos samo jedne po jedne hranjive tvari ili namirnice. Nijedna od tih studija nije uzela u obzir iri raspon prehrambenih izbora - ukljuujui one koji su u prolosti demonstrirali poziti vne uinke na rizik od raka dojke.

IGNORIRANJE MOJIH KRITIKA

Jednom sam, proitavi izvjetaj o ivotinjskim bjelanevinama i bolestima srca u Studiji zdravlja medicinskih sestara,1' objavio kritiku 17 u kojoj sam saeo neke od istih argumenata koje iznosim u ovom poglavlju, ukljuujui nemogunost Studije zdra vlja medicinskih sestara da doprinese naem boljem razumijevanju izvornih meu narodnih korelacijskih studija. Oni su odgovorili. Evo kako je tekla naa prepiska. Prvo, moj komentar: Unutar prehrambenog raspona [tako bogatog namirnicama ivotinjskog po drijetla], ini mi se besmislenim vjerovati da je mogue pouzdano utvrdili

KINESKA

STUDIJA

ZNANSTVENI REDUKCIONIZAM

medicinskih sestara. Ja sam uvijek naglaavao isto: da prehrana cjelovitim biljnim na mirnicama, prirodno siromana mastima, nije ukljuene u kohortu Studije zdravlja medicinskih sestara, kao i da je ta vrsta prehrane najblagotvornija za nae zdravlje. Profesor Willett u vie prilika mi je odgovorio: Moda ste u pravu, Coline, ali ljudi ne ele raspravljati o tome. Taj komentar ima uznemirujue implikacije. Znanstvenici ne bi trebali ignorirati ideje samo zato to smatraju da ih javnost ne eli uti. Tijekom svoje karijere previe sam puta uo komentare koji vie zvue kao pokuaj da se ugodi javnosti nego uputanje u otvorenu, potenu raspravu, kamo nas god ona odvela. To je pogreno. Uloga znanosti u drutvu je zapaati, postavljali pitanja, stvarati i testirati hipoteze i nepristrano interpretirati rezultate, a ne klanjati se pred onim za to vjerujemo da su elje javnosti. Na potroaima je da odlue hoe li nae rezultate uklopiti u svoj nain ivota, ali mi smo im duni pruati najbolje in formacije na temelju kojih e donijeti tu odluku, a ne odluivati umjesto njih. Oni su ti koji plaaju istraivanja i samo oni imaju pravo odluiti to e s njima uiniti. Shvaanje znanstvene zajednice da javnost eli samo arobni tapi i jednostavne promjene u prehrani precijenjeno je. Na svojim javnim predavanjima shvatio sam da za promjenu prehrane i naina ivota postoji vee zanimanje nego to je akademski zajednica spremna priznati. Ta metoda istraivanja detalja izvan konteksta, koju zovem redukcionizam, i pokuaji da se iz rezultata ocijene kompleksni odnosi, pogubni su. To je jo tetnije od neprimje renog ponaanja malobrojne manjine znanstvenika o kojoj sam govorio u trinaestom poglavlju. Naalost, taj manjkav nain istraivanja prehrane postao je pravilo. Kao rezultat toga, poteni, marljivi, dobronamjerni znanstvenici irom svijeta primora ni su donositi zakljuke o ukupnim uincima prehrane na temelju usko fokusiranih studija o pojedinim hranjivim tvarima. Najvea opasnost je to to je redukcionistika znanost, ogoljena od svog ireg okruenja, postala zlatni standard. tovie, poznajem mnoge istraivae koji bi ak rekli da je to ono to definira pravu znanost. Ti su problemi posebno izraeni u istraivanju vitaminskih dodataka prehrani. Kao to sam spomenuo na poetku poglavlja, tijekom rane povijesti industrije dodataka prehrani proveo sam preko tri godine pripremajui svjedoenje za Saveznu trgovin sku komisiju i Nacionalnu akademiju znanosti u njihovom sudskom procesu protiv General Nutritiona. Tvrdio sam da se izoliranim vitaminima i mineralima u obliku dodataka prehrani ne mogu pripisivati odreene koristi za zdravlje kod kroninih bolesti. Zbog toga sam pretrpio brojne kritike svojih kolega koji su bili suprotnog miljenja. Danas, vie od petnaest godina kasnije, nakon stotina milijuna dolara u potporama za istraivanja i milijardi dolara koje su potroili kupci, jedan nedavni pregled dokaza dao nam je sljedee zakljuke:

Amerika radna skupina za preventivne usluge (USPSTF) zakljuila je da nema dovoljno dokaza 'za' ili protiv' upotrebe dodataka s vitaminima A, C ili E; mul tivitamin s folnom kiselinom; ili kombinacija antioksidanata za prevenciju raka ih kardiovaskularnih bolesti. 49 ' 50 Koliko se jo milijardi dolara mora potroiti prije nego to shvatimo ogranienja redukcionistikih istraivanja? Znanstvena istraivanja uinaka pojedinanih hranjivih tvari na kompleksne bolesti imaju slabo ili nikakvo znaenje kada je glavni uinak prehrane posljedica unosa izvanrednog mnotva hranjivih tvari i drugih tvari koje se nalaze u cjelovitim namirnicama. To posebno vrijedi kada nijedan subjekt u proua vanoj populaciji ne konzumira prehranu cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla, prehranu koja je najkonzistentnija s bioloki utemeljenim dokazima, kojoj govori u prilog krajnje impresivan niz strune literature, u skladu s ekstremno niskim sto pama bolesti vienim u meunarodnim studijama, daleko usklaenija s odrivim okoliem, obdarena snagom da lijei uznapredovale bolesti i ima neusporediv po tencijal za pruanje podrke novom, ekonominom zdravstvenom sustavu. Katego riki odbacujem ideju bavljenja redukcionistikim istraivanjem na ovom polju bez traenja ili razumijevanja ireg konteksta. Beskrajna bujica zbrke koju stvara krivo interpretirani redukcionizam ugroava ne samo itavu nutricionistiku znanost nego i zdravlje Amerike.

Industrijska znanost
N A TO SVAKI AMERIKANAC TROI novac nekoliko puta dnevno? Na hranu. Nakon cjeloivotnog hranjenja, to svi napravimo? Umremo - u procesu koji obino uklju uje velike trokove dok pokuavamo odgoditi smrt to je mogue due. Svi smo potroai gladi i smrti, zato se na tome troe i zarauju veliki iznosi. Zbog toga su prehrambena i zdravstvena industrija u Americi medu najutjecajni jim organizacijama u svijetu. Prihodi kompanija koje proizvode hranu i proizvode za zdravlje zapanjujui su. Mnoge pojedinane prehrambene kompanije imaju godinje prihode vee od 10 milijardi dolara. Kraft ima prihode od otprilike 30 milijardi dolara godinje. Danone grupa, meunarodna mljekarska kompanija sa sjeditem u Francu skoj, vodi brand Dannon i ima prihode od 15 milijardi dolara godinje. I, naravno, tu su velike kompanije brze hrane. McDonald's ima prihode vee od 15 milijardi dolara godinje, a Wendy's International utri gotovo 3 milijarde godinje. Ukupna potronja na hranu, ukljuujui hranu koju kupuju pojedinci, vlade i kompanije, prelazi 700 mi lijardi dolara godinje.1 Farmaceutski div Pfizer u 2002. imao je 32 milijarde dolara prihoda, dok je Eli Lilly & Co. imao prihode od preko 11 milijardi. Johnson and Johnson prikupio je preko 36 milijardi dolara od prodaje svojih proizvoda. Nije pretjerano rei da preko jednog bilijuna dolara godinje ovisi o tome to biramo za jelo i kako odluujemo tretirati bolesti i brinuti za zdravlje. Mnogo je to novaca. Postoje moni igrai koji se natjeu za novce koje vi troite na hranu i zdravlje. Po jedinane kompanije, naravno, ine to mogu da prodaju vie svojih proizvoda, ali postoje i industrijske grupe koje rade na poveanju ope potranje za njihovim pro283

15

KINESKA

STUDIJA

INUUSIKIJSKA ZNANUSI

izvodima. Nacionalno mljekarsko vijee, Nacionalni mljekarski odbor za promociju i istraivanje, Nacionalni odbor za promociju preraivaa tekueg mlijeka, Meuna rodno udruenje uzgajivaa klica, Ameriki institut za meso, Udruenje preraivaa agruma Floride i Ujedinjeni proizvoai jaja primjeri su takvih industrijskih skupina. Te organizacije, djelujui neovisno o bilo kojoj pojedinanoj kompaniji, vre znaajan utjecaj - najmonije meu njima imaju godinje budete od vie stotina milijuna dolara. Te prehrambene kompanije i udruenja koriste sve metode koje mogu kako bi po boljali privlanost svojih proizvoda i proirili svoja trita. Jedan od naina da se to postigne su tvrdnje o hranjivoj vrijednosti prehrambenih proizvoda koje prodaju. Istovremeno, te kompanije i udruenja moraju tititi svoje proizvode od toga da ih se smatra nezdravim. Ako je proizvod povezan s rakom ili nekom drugom bolesti, profiti i prihodi e presuiti. Zato prehrambene interesne grupe moraju tvrditi da je njihov proizvod zdrav ili, u najmanju ruku, da nije tetan. U tom procesu nutricionistika znanost postaje marketinki biznis.

povezanosti s Amerikim institutom za istraivanje raka (AICR), posebno zato to sam bio predsjednik odbora koji je odluivao kojim e istraivanjima o prehrani i raku biti odobrena sredstva, jedan drugi lan odbora imao je zadatak drati na oku aktivnosti AICR-a. Nakon to sam saznao za Aerodromski klub i osobe koje su bile zaduene da paze na mene i AICR-ove sastanke za odobravanje potpora mogao sam pratiti kako e se odvijati njihovo pijuniranje. Nakon to sam saznao za Klub, na prvi sastanak revizijskog odbora AICR-a otiao sam drei na oku pijuna koji je drao na oku mene! Netko bi mogao rei da to pijuniranje koje je financirala industrija nije bilo pro tuzakonito, i da je mudro od kompanija da paze na potencijalno tetne informacije koje bi mogle utjecati na njihovu budunost. Potpuno se slaem, iako je bilo uznemi rujue pronai sebe na popisu onih koje se pijunira. Ali industrija se ne ograniava samo na praenje opasnih istraivanja. Ona aktivno iri svoju verziju, bez obzira na potencijalno katastrofalne posljedice po zdravlje, naruavajui integritet znanosti kako bi to postigla. Posebno se treba zabrinuti kada akademski znanstvenici obavljaju pijuniranje i skrivaju svoje prave namjere.

AERODROMSKI KLUB
Dok sam pokretao Kinesku studiju saznao sam za odbor od sedam uglednih istraiva kih znanstvenika koje je angairala industrija prehrambenih proizvoda ivotinjskog podrijetla (Nacionalno mljekarsko vijee i Ameriki institut za meso) da pazi na sve istraivake projekte u SAD-u koji bi mogli nakoditi njihovoj industriji. Poznajem est od sedam lanova, od kojih etiri prilino dobro, jedan moj student razgovarao je s jednim od tih znanstvenika i dobio spise o aktivnosti odbora. Nikada nisam sa znao toan razlog zato mu ih je dao. Moda je znanstvenika poela muiti savjest. U svakom sluaju, spisi su na kraju doli do mene. Spisi su sadravali zapisnike sa sastanaka Odbora, od kojih je posljednji bio odran na ikakom aerodromu O'Hare. Od tada nadalje tu sam skupinu znanstvenika zvao Aerodromski klub. Vodili su je profesori E. M. Foster i Michael Pariza, lanovi pro fesorskog zbora Sveuilita u Wisconsinu (gdje je ivio Alf Harper), a financirala ju je mesna i mljekarska industrija. Glavni zadatak tog odbora bio je da njegovi lanovi paze na projekte koji bi mogli nanijeti tetu njihovoj industriji. Uz takav nadzor industrija je mogla djelotvornije reagirati na neoekivana otkria istraivaa koji bi inae mogli objaviti neoekivane vijesti. Dobro sam nauio: kad su ulozi visoki indu strija voli iznijeti svoju verziju prie. Sastavili su popis od devet potencijalno tetnih projekata, a ja sam imao sumnjivu ast biti jedini istraiva odgovoran za dva projekta, jednom sam bio naveden zbog Kineske studije, za ije je praenje bio zaduen jedan lan, a drugi put zbog svoje

MONE SKUPINE

Mljekarska industrija, jedan od sponzora Aerodromskog kluba, posebno je mona u ovoj zemlji. Osnovano 1915., dobro organizirano, obilno financirano Nacionalno mljekarsko vijee promie mlijeko ve gotovo stotinu godina. 2 Dvije velike mljekar ske industrijske grupe 1995. izmijenile su lice svoje stare organizacije i preimenovali je u Dairy Management, Inc. Cilj te nove grupe bio je initi jedno: poveati potranju za amerikim mlijenim proizvodima, da citiram njihovu web-Iokaciju. Kako bi to ostvarili u 2003. imali su budet za marketing od preko 165 milijuna dolara. Za usporedbu, Nacionalni odbor za promicanje lubenica ima budet od 1,6 milijuna. 3 Priopenje za tisak Dairy Managementa sadri sljedee toke: 4 Rosemont, Illinois - direktori nacionalnih, dravnih i regionalnih proizvoaa mlijenih proizvoda odobrili su budet od 165,7 milijuna dolara za Ujedinjeni marketinki plan (UMP) za 2003. s ciljem poveanja potranje za mlijenim proizvodima.... -Glavna programska podruja ukljuuju: Tekue mlijeko: Pored kljunih tekuih aktivnosti u oglaavanju, promociji i odnosima s javnou usmjerenih na djecu u dobi od est do dvanaest godina i
1 3

285

KINESKA

STUDIJA

INUUblKUbKAZNAN0SI

njihove majke, napori mljekarskog fonda 2003. bit e usredotoeni na razvoj i irenje partnerstva s velikim proizvoaima prehrambenih proizvoda, uklju ujui Kellogg's*', Kraft foods'" i McDonald's".... ...Oglaavanje u kolama: U sklopu napora da se kolsku djecu navede da posta nu doivotni potroai mlijenih proizvoda, aktivnosti za 2003. bit e usmjere ne na uenike, roditelje, uitelje i zaposlenike u kolskim kafeterijama. U tijeku su programi i u razredima i u blagovaonicama, gdje mljekarski fondovi nastoje proiriti uspjeh prologodinjeg pilot-testa kolsko mlijeko... ...Imid/povjerenje u mlijene proizvode: Ovo tekue programsko podruje usmjereno je na zatitu i poboljanje povjerenja potroaa u mlijene proizvo de i mljekarsku industriju. Vana komponenta ukljuuje provedbu i objavlji vanje rezultata nutricionistikih istraivanja koja pokazuju blagotvoran uinak mlijenih proizvoda na zdravlje, te upravljanje krizama i problemima... Da parafraziram napore mljekarske industrije: njihovi su ciljevi: 1) reklamiranje ma loj djeci i njihovim majkama; 2) koritenje kola kao kanala do mladih potroaa; 3) provoenje i objavljivanje istraivanja koja idu u prilog industriji. > Mnogi nisu svjesni prisutnosti mljekarske industrije u naim kolama. Budite sigur ni, u pogledu informacija o prehrani mljekarska industrija dopire do male djece dje lotvornije od bilo koje druge industrije. Mljekarska industrija koristi javni obrazovni sustav kao glavno sredstvo poveanja potranje za njenim proizvodima. U godinjem izvjetaju Dairy Managements za 2001. stoji:" Kao najbolji put do dugoronog poveanja potronje tekueg mlijeka djeca su nesumnjivo budunost potronje mlijenih proizvoda. To je razlog zato mlje karski fond nastavlja provoditi programe promicanja mlijeka u kolama kao jedan od naina da se povea potronja tekueg mlijeka meu djecom. Proizvoai mlijenih proizvoda... u 2001. su pokrenuli dvije inovatorske ini cijative, jednogodinji program istraivanja mlijeka u kolama koji je zapoet u jesen 2001. prati kako poboljano pakiranje, novi okusi, hladnjaci s arani ranim proizvodima i boljom regulacijom temperature mogu utjecati na potro nju tekueg mlijeka i stavove djece prema mlijeku u koli i izvan nje. Studija zavrava s krajem kolske godine 2001.-2002. Osim toga, proizvoai i prera ivai mlijeka zajedno su proveli petomjesenu studiju prodaje u osnovnim i srednjim kolama na pet velikih trita u SAD-u. Studija je pokazala da bi mnogi uenici izabrali mlijeko umjesto konkurentnih pia kad bi bilo dostu pno kada, gdje i kako oni to ele.

Mnogi drugi uspjeni kolski programi nastavljaju poticati djecu da piju mlijeko. Programi obrazovanja o prehrani poput Istraivanja piramide i Kafi Piramida ue uenike da su mlijeni proizvodi kljuni dio zdrave prehrane; program Hladno je cool ui voditelje kolskih kafeterija kako da odravaju mlijeko hladnim, ba kao to djeca vole; i fond pomae irenje programa kolskih obroka s mlijenim proizvo dima. Osim toga, popularna kampanja ima mlijeka nastavlja dopirati do djece u koli i kroz televizijske programe namijenjene djeci kao to su Nickelodeon i Cartoon Network. Aktivnosti su to nemalih razmjera: 1999. Fantastine pustolovine kuhara Comba, niz obrazovnih (marketinkih) planova predavanja koje je predstavila mljekarska industrija, uvrten je u 7 6 % vrtia irom zemlje. 7 Prema izvjetaju mljekarske indu strije za Kongres, 8 programi obrazovanja o prehrani mljekarske industrije prilino su uspjeni: Kafi Piramida' i Istraivanja piramide, namijenjeni drugim i etvrtim razredima, dopiru do preko 12 milijuna uenika s porukom da su mlijeko i mlijeni proizvodi kljuni dio zdrave prehrane. Rezultati anketa nastavljaju pokazivali vrlo visoke stope primjene tih dvaju programa, trenutno ih koristi preko 7 0 % nastavnika koji imaju programe. Vaan zadatak obrazovanja nae djece o prehrani i zdravlju Amerika je povjerila mli jenoj industriji. Uz posvuda prisutne planove predavanja o prehrani i obrazovne>> opreme, industrija srednje kole opskrbljuje video materijalima, posterima i vodii ma o prehrani, odrava posebne promocije u kafeterijama kako bi poveala potronju mlijeka u tisuama kola, distribuira informacije ravnateljima na nacionalnim konfe rencijama, vodi promocije 'povratak u kolu' s preko 20.000 kola i odrava sportske promocije usmjerene na mlade. Trebamo li se zabrinuti? Jednom rijeju - da. Ako vas zanima kakvo obrazovanje provodi mlijena industrija, pogledajte njihovu web-lokaciju. Kad sam posjetio nji hovu web-lokaciju u srpnju 2003. jedna od prvih informacija koje su me doekale bila je: Srpanj je nacionalni mjesec sladoleda. Kad sam kliknuo kako bih dobio vie informacija o nacionalnom mjesecu sladoleda, proitao sam: Ukoliko ste se zapitali moete li jesti sladoled i pritom se kvalitetno hraniti odgovor je 'da'!9 Odlino. Toli ko o borbi protiv pretilosti i dijabetesa kod djece! Web-lokacija podijeljena je na tri dijela, jedan za edukatore, jedan za roditelje i jedan za radnike u kolskim kafeterijama. Kad sam u srpnju 2003. pogledao web-lokaciju (web-lokacija redovito mijenja svoj sadraj), na dijelu za edukatore uitelji su mogli preuzeti nastavne planove za predavanja o prehrani u svojim razredima. Planovi prey

287

KINESKA STUDIJA

INDUSTRIJSKA ZNAN0ST

davanja ukljuivali su izraivanje lutaka za ruku u obliku krava i mlijenih proizvoda i igranje prstima. Nakon izrade lutaka uitelj bi trebao [r]ei uenicima da e upo znati pet posebnih prijatelja, a ti prijatelji ele da djeaci i djevojice porastu i budu jaki i zdravi.* Druga lekcija bila je Dan za mlijene poslastice, kada svako dijete dobije priliku da kua sir, puding, jogurt, mladi sir i sladoled. Uitelji takoer svoje razrede mogu voditi kroz izraivanje Muu masaka. Za naprednije etvrte razrede uitelji mogu primijeniti nastavni plan iz Istraivanja piramide u kojem uenici istra uju pet skupina namirnica i njihove koristi za zdravlje, kako slijedi: Mlijeni proizvodi (Grade vrste kosti i zube.) Mesni proizvodi (Grade snane miie.) Povre (Pomau vam da vidite u mraku.) Voe (Pomau u zarastanju posjekotina i modrica.) itarice (Daju nam energiju.) Na temelju dokaza iznesenih u prethodnim poglavljima znate da nas - ako naa dje ca ue takve stvari o prehrani i zdravlju - eka bolna budunost zahvaljujui Dairy Managementu. Oigledno ni djeca ni njihovi roditelji ne ue da je mlijeko povezano s dijabetesom tipa 1, rakom prostate, osteoporozom, multiplom sklerozom i drugim autoimunim bolestima, te kako je eksperimentalno dokazano da kazein, glavna bje lanevina u mlijenim namirnicama, potie nastanak raka i poveava razinu koleste rola u krvi i aterosklerolskog plaka. U 2002. ta marketinka web-lokacija uiteljima je podijelila preko 70.000 nastavnih planova* Mljekarska industrija zaista sljedeu generaciju Amerikanaca pouava svo joj verziji nutricionizma. Industrija to radi ve desetljeima i u tome je uspjena. Susreo sam brojne ljude koji, kada uju za potencijalne tetne uinke mlijenih proizvoda, odmah odgovaraju: Mlijeko ne moe biti loe. Obino ti ljudi nemaju nikakvih dokaza kojima bi pot krijepili svoj stav, imaju samo osjeaj da je mlijeko dobro. Oduvijek su znali da je lako i svia im se da je tako. Korijen nekih njihovih stavova moete nai u kolskim danima, kada su nauili da postoji sedam kontinenata, da su dva i dva etiri i da je mlijeko zdravo. Razmislite li o tome na taj nain razumjet ete zato mlijena indu strija ima tako ogroman utjecaj u ovoj zemlji, koristei obrazovanje za svoje marke tinke ciljeve. Kada taj marketinki program ne bi bio tako rairena prijetnja zdravlju nae djece bilo bi upravo smijeno to jedna industrijska grupa pokuava propagirati svoje pre hrambene proizvode pod tako slabo zamaskiranim obrazovnim planom. Zar se ljudi ne pitaju to se to dogaa kada gotovo svaka knjiga za djecu koja se reklamira
9 9 9 9

na Polici s knjigama o prehrani na toj web-lokaciji govori o mlijeku, siru ili slado ledu, U Z naslove kao to j e Sladoled: Veliki trenuci u povijesti sladoleda? Napokon, u srpnju 2003. na toj Polici s knjigama o prehrani nije se mogla nai nijedna knjiga o povru! Zar ono nije zdravo? Ako nita drugo, kada mljekarska industrija opisuje sve ove aktivnosti povezane sa kolom u slubenim izvjetajima Kongresu i industrijskim priopenjima za tisak, opravdano ih naziva marketinkim aktivnostima.

KONJUGIRANA LINOLNA KISELINA

Mljekarska industrija ne staje na klincima. Kad se radi o odraslima, industrija sta vlja jak naglasak na znanost i objavljivanje rezultata istraivanja koji se mogu protumaiti kao dokaz da je konzumiranje mlijenih proizvoda korisno za zdravlje. Mlijena industrija godinje troi 4 do 5 milijuna dolara na financiranje istraivanja usmjerenih na otkrivanje neeg zdravog o emu se moe govoriti.
710

Uz to, reklamni

strunjaci mljekarske industrije koriste Medicinski savjetodavni odbor sastavljen od lijenika, profesora i drugih zdravstvenih strunjaka. Ti su znanstvenici oni isti koji se pojavljuju kao zdravstveni strunjaci u medijima, iznosei znanstveno utemeljene tvrdnje koje podupiru zdravstvene koristi od mlijeka. Aerodromski klub bio je dobar primjer napora industrije da zadri povoljan imid proizvoda i povjerenje. Osim stoje drao na oku potencijalno tetne projekte, Klub je nastojao predstaviti istraivanja koja bi mogla pokazati da se rak moe sprijeiti pijenjem kravljeg mlijeka. Kakav bi to bio uspjeh! U to vrijeme industrija je postajala prilino nervozna zbog sve brojnijih dokaza koji su pokazivali da je konzumiranje hrane ivotinjskog podrijetla povezano s rakom i srodnim bolestima. Njihov adut za to istraivanje bila je neobina grupa masnih kiselina koje proizvode bakterije u kravljem buragu (najveem od etiri eluca). Te masne kiseline zajedni kim se imenom zovu konjugirana linolna kiselina (CLA) i nastaju iz linolne kiseline koja se inae nalazi u kukuruzu koji jedu krave. Iz kravljeg buraga CLA se zatim apsorbira i ostaje pohranjena u mesu i mlijeku ivotinja, da bi je na kraju konzumirali ljudi. Dan velikog slavlja za Aerodromski klub bio je kada su poetni testovi na pokusnim mievima dali zakljuiti da bi CLA mogla pomoi u blokiranju nastanka eluanih tumora izazvanih slabo kancerogenom kemikalijom zvanom benzo(a)piren. 1 1 1 2 Ali u tom istraivanju postojala je jedna kvaka. Kvaka je bila u tome to su istraivai mi evima prvo dali CLA, a nakon toga kancerogeni benzo(a)piren. Redoslijed davanja tih kemikalija bio je obrnut. U tijelu postoji enzimski sustav koji svodi na minimum koliinu raka izazvanog kancerogenom tvari. Kad se prvo konzumira spoj kao to

KINESKA STUDIJA

INDUSTRIJSKA

ZNAN0ST

je CLA, ona pobuduje taj enzhnski sustav tako da se njegova aktivnost poveava. Dakle, trik je bio u tome da se prvo da CLA, kako bi se podraio enziniski sustav, i da se zatim da kancerogena tvar. Uz takav redoslijed enzimski sustav pobuen CLA-om bio bi djelotvorniji u neutraliziranju kancerogene tvari. Kao rezultat toga, CLA bi se moglo nazvati antikancerogenom tvari. Dopustite da vam predoim analognu situaciju. Pretpostavimo da u vaoj garai ima te vreu jakog pesticida. Na vrei pesticida pie Ne gutati! U sluaju gutanja, obratiti se lokalnom centru za trovanja ili neko slino upozorenje. Ali, recimo da ste ogla dnjeli i da ste ipak pojeli aku pesticida. 'laj pesticid u vaem e tijelu dati gasa enzimskim sustavima u svim vaim stanicama koje su odgovorne za uklanjanje tetnih tvari. Ako zatim uete u kuu i pojedete aku kikirikija natopljenog atlatoksinom, enzimski sustavi vaeg tijela spremni su za borbu protiv aflatoksina, pa ete zavriti s manje aflatoksinom induciranih tumora. Tako je pesticid, koji e na kraju napraviti svakakve gadne stvari u vaem tijelu, zapravo antikancerogena tvar! Scenarij je oi gledno apsurdan, a istraivanja na mievima koja su u poetku pokazivala da CLA ima antikancerogeno djelovanje bila su u slinoj mjeri apsurdna. Meutim, konani rezultati istraivanja na mievima zvuali su prilino dobro ljudima koji ne poznaju tu metodologiju (ukljuujui veinu znanstvenika). lan Aerodromskog kluba Michael Pariza vodio je istraivanje u kojem je dosta detaljno prouena CLA.
1 3 15

vjeruje kako kravlje mlijeko sprjeava rak. 1 gle, nedavno se na naslovnoj stranici naih lokalnih novina, Ithaca fournala, pojavio naslov: Promjena prehrane krava poboljava antikancerogena svojstva mlijeka. Taj je lanak govorio o studijama je dnog profesora s Cornelia koji je sudjelovat) u razvoju goveeg hormona rasta koji se danas daje kravama. Pokazao je da moe poveati koliinu CLA u kravljem mlijeku tako to je ivotinje hranio s vie kukuruznog ulja. lanak u Ithaca Journalu, iako se radi samo o lokalnim, gradskim novinama, zaista je bio ostvarenje sna za sponzore Aerodromskog kluba. Naslov alje snanu ali vrlo jednostavnu poruku javnosti: pijenje mlijeka smanjuje rizik od raka. Znam da ljudi iz medija vole bombastine tvrdnje, pa sam u poetku sumnjao da je novinar tvrdio i vie nego to je istraiva rekao. Ali u lanku je entuzijazam profesora Baumana zbog implikacija ovog istraivanja bio jednak onom iz naslova. Studija citirana u ovom lanku pokazala je samo da mlijeko krava hranjenih kukuruznim uljem sadri viu razinu CLA. To je jako daleko od bilo kakve vanosti za rak kod ljudi. Nijedna stu dija jo nije pokazala da ljudi ili ak mievi koji piju kravlje mlijeko imaju nii rizik od raka - bilo kakvog. Pa ipak Bauman, koji je tehniki kompetentan istraiva, ci tiran je kako kae da ta otkria imaju dobar potencijal zato to je CLA ima vrlo jaka [antikancerogenaj svojstva. Novinar je dalje ustvrdio: pokazalo se da CLA suzbija kancerogene tvari i inhibira irenje raka kolona, prostate, jajnika i dojke te leukemije, zakljuivi da sve ukazuje na to da je CLA djelotvorna kod ljudi ak i u niskim koncentracijama. Prema tom lanku, Bauman kae da to istraivanje pred stavlja novi fokus u modificiranju namirnica radi poboljanja njihovih prehrambenih i zdravstvenih kvaliteta. Tvrdnje nisu mogle biti dramatinije s obzirom na nedosta tak nunih istraivanja na ljudima. Bauman, Pariza i mnogi drugi njihovi kolege11' energino su slijedili laj pravac istra ivanja petnaest godina i objavili velik broj istraivakih radova. Iako je reeno da postoje dodatni korisni uinci CLA, kljuno istraivanje jo nije provedeno, to jest, testiranje da li konzumiranje mlijeka krava hranjenih velikim koliinama suncokretovog ulja zaista smanjuje rizik od raka kod ljudi. U novije vrijeme Bauman i njegovi kolege pokuali su napraviti korak prema otkriva nju te nune veze. Dokazali su da je mlijena mast krava hranjenih velikim koliina ma suncokretovog ulja (tj. linolnom kiselinom, prekursorom CLA), poput sintetike CLA, bila u stanju smanjiti tumore kod takora tretiranih kancerogenom tvari. 20 Ali opet su koristili nepotenu pokusnu metodu. Davali su mlijenu mast prije, a ne na kon kancerogene tvari. Ipak, njihove e tvrdnje biti dramatine kao i uvijek, jer je prvi put dokazano da je CLA, kao sastojak hrane (tj. masti) jednako antikancerogena kao izolirani spoj. U prijevodu: jedite maslac krava hranjenih suncokretovim uljem - to titi od raka!
ls

Kasnije, u Memorijalnom institutu za istraivanje raka

Roswell Park u Buffalou, jedan vrlo dobar istraiva i njegova skupina dodatno su proirili istraivanja i pokazali da ona ini vie od pukog blokiranja prvog koraka u stvaranju tumora. inilo se da CLA takoer usporava kasniji rast tumora 1 " 1 7 kada se daje ivotinjama nakon kancerogene tvari. To je bilo uvjerljivije otkrie o antikancerogenim svojstvima CLA od poetnih studija" 1 2 koje su pokazale samo inhibiciju inicijacije tumora. Bez obzira koliko su te studije na mievima i ljudima postajale obeavajue, to je istraivanje ostalo prilino udaljeno od raka kod ljudi. Kao prvo, nije bilo dokaza no da kravlje mlijeko koje sadri CLA kao cjelovita namirnica (nasuprot izoliranoj kemijskoj CLA) sprjeava rak kod mieva. Kao drugo, ak i kad bi takav uinak po stojao kod mieva trebalo bi ga potvrditi na ljudima. Odnosno, kao stoje izneseno u prethodnim poglavljima ove knjige, ako kravlje mlijeko ima ikakvog utjecaja doka zano je da poveava a ne smanjuje stope raka. Daleko vanija hranjiva tvar u mlijeku su bjelanevine, ije su jaka svojstva poticanja raka u skladu s podacima studija na ljudima. Drugim rijeima, iznoenje bilo kakvih zdravstvenih tvrdnji o CLA u mlijeku i nje govom utjecaju na rak kod ljudi zahtijevalo bi nerazumno veliko povjerenje u pretpo stavke. Ali nikada ne sumnjajte u odlunost (tj. novac) onih koji bi voljeli da javnost

KINESKA STUDIJA

INDUSTRIJSKA ZNAN0ST

INDUSTRIJSKA ZNANOST
Pria o CLA dobar je primjer kako industrija koristi znanost za poveanje potranje za svojina proizvodima kako bi vie zaradila. U najboljem sluaju, industrijska zna nost esto stvara zbunjenu javnost (Jesu li jaja zdrava? Jesu li tetna?), a u najgorem industrijska znanost vodi naivne potroae do prehrambenih proizvoda koji su za pravo tetni za njih, a sve u ime boljeg zdravlja. Industrijska znanost prepuna je sukoba interesa. Istraivanje o CLA provedeno je novcem interesnih grupa. iri se i odrava novcem interesnih grupa. Nacionalno mljekarsko v i j e e , " Kraft Foods, Inc.,
20 2{)

vie od uinka farmaceutskog lijeka. Meutim, moete biti sigurni da ono to je po znalo u privatnom drutvu nee biti izgovoreno javnosti.

LJUBAV INDUSTRIJE PREMA PRTLJANJU

Velik dio prie o Aerodromskom klubu i CLA pria je o tamnoj strani znanosti, o kojoj sam detaljno pisao u trinaestom poglavlju. Ali pria o CLA takoer govori o opasno stima od redukcionizma, od vaenja pojedinosti izvan konteksta i iznoenja tvrdnji o prehrani i zdravlju, o kojima sam raspravljao u prethodnom poglavlju. Poput akademske zajednice, industrija je takoer nezaobilazan igra u sustavu znanstvenog redukcionizma koji potkopava nae znanje o prehrambenim obrascima i bolestima. Vidite, industrija voli prdjati. Dobivanje patenata na temelju detalja vodi do marketinkih tvrdnji i, na kraju, do veih prihoda. U jednom nedavnom radu 20 nekoliko istraivaa CLA (ukljuujui profesora Dalea Baumana, dugogodinjeg prijatelja industrije ivotinjskih namirnica), pojavila se sljedea reenica koja otkriva mnogo o tome to neki industrijski entuzijasti misle dok nastojimo prtljanjem postii bolje zdravlje: Koncept hrane obogaene CLA-om mogao bi biti posebno privlaan ljudima koji ele princip prevencije raka utemeljen na mani bez radikalnih promjena u svojim prehrambenim navikama.20 Znam da za Baumana i druge radikalne promjene u... prehrambenim navikama znae konzumiranje prehrane bogate namirnicama biljnog podrijetla. Ti istraivai predlau da, umjesto potpunog izbjegavanja loe hrane, prtljamo s postojeom, ah problemati nom hranom kako bismo rijeili problem. Umjesto da suraujemo s prirodom kako bismo ouvali zdravlje, oni ele da se oslanjamo na tehnologiju - njihovu tehnologiju. Tu uvjerenje u tehnoloko prtljanje, u to da je ovjek iznad prirode, posvuda je prisutna. Nije ograniena na mljekarsku industriju, mesnu industriju ili industriju preraene hra ne. Postala je dio svake prehrambene i zdravstvene industrije u zemlji, od naranaa do rajica, od itarica do vitaminskih dodataka. Industrija biljne hrane nedavno se digla na noge kada je otkriven jo jedan karotenoid. Vjerojatno ste uli za njega. Zove se likopen i rajicama daje crvenu boju. Godine 1995. objavljeno je da ljudi koji jedu vie rajica, ukljuujui cijele rajice i hranu koja sadri rajice poput umaka za tjestenine, imaju nii rizik od raka prostate,24 a u skladu s jednim ranijim izvjetajem.25 Za kompanije koje proizvode hranu s preraevinama od rajice to je bio dar s neba. Mar ketinki strunjaci u korporacijskom svijetu brzo su primili poruku. Ali usredotoili su se na likopen, a ne na rajicu.
293

Istraivaki centar za mlijene proizvode

Northeast, 20 - 21 Stoarski odbor za govedinu 23 i Stoarsko udruenje za govedinu 23 grupe su koje esto financiraju te studije. Utjecaj korporacija u akademskom istraivakom svijetu moe se javljati u mnogim oblicima, u rasponu od drske zloupotrebe osobne moi do sukoba interesa, sve dale ko od oiju javnosti. Taj utjecaj ne mora biti isto podmiivanje istraivaa da krivo tvore podatke. Ponaanje takve vrste je rijetkost. Vaniji nain kako korporacijske in teresne skupine utjeu na akademske rezultate daleko je sofisticiraniji i djelotvorniji.' Kao to je vidljivo iz primjera CLA, znanstvenici istrauju neki detalj izvan konteksta koji se moe protumaiti kao povoljna poruka, a industrija to iskoristi koliko je god mogue. Gotovo nitko ne zna odakle je potekla hipoteza o CLA i tko ju je izvorno financirao. Malo ljudi zaista dovodi u pitanje takva istraivanja ako su objavljena u najboljim asopisima. Vrlo malo ljudi, posebno u javnosti, zna koje su se studije okoristile izravnim korporacijskim financiranjem. Vrlo malo ljudi u stanju je ostaviti po strani tehnike detalje i prepoznati nedostatak informacije koja bi inae stvorila kontekst. Meutim, gotovo svi razumiju naslov iz mojih lokalnih novina. I ja bih mogao igrati tu igru. Kad bih elio nakoditi mljekarskoj industriji i biti malo matovit u interpretaciji rezultata studija, mogao bih stvoriti jo jedan naslov u kojem bi pisalo: Novi kontracepcijski spoj otkriven u kravljem mlijeku. Nedavna istrai vanja, na primjer, pokazala su da CLA dramatino ubija pilee embrije. Takoer, CLA poveava razinu zasienih masti u tkivima koje bi mogle (koristei nae dramatine metode interpretacije) pogorati rizik od sranih bolesti. Naravno, ta sam dva nepove zana uinka u svom primjeru prikazao potpuno izvan konteksta. Ja zapravo ne znam da U ta dva uinka CLA stvarno dovode do smanjene plodnosti i veeg obolijevanja od sranih bolesti kod ljudi, ali kad bih igrao igru onako kako to rade industrijski entuzija sti ne bi me bilo briga. Imao bih odlian naslov, a to moe znaiti jako puno. Nedavno sam se sreo s jednim od lanova Aerodromskog kluba, znanstvenikom koji je bio ukljuen u napore oko CLA. Priznao je da uinak CLA nikada nee biti nita
13

KINESKA STUDIJA

INDUSTRIJSKA ZNAN0ST

Mediji, uvijek spremni pritei u pomo, bili su dorasli situaciji. Bilo je to vrijeme likopenal Iznenada je likopen postao nairoko poznat kao neto ega trebate jesti vie ako ne elite dobiti rak prostate. Znanstveni svijet, istraujui detalje, intenzivirao je svoje napore da protumai aroliju likopena. U trenutku nastajanja ove knjige postojala je 1.361 (!) znanstvena publikacija o likopenu spomenuta u Nacionalnoj medicinskoj knjinici. 26 Razvija se veliko trite, sa zatienim imenima kao to su Likopen 10 disperzija u hladnoj vodi i LycoVit 10% za upotrebu kao dopuna prehrani. 27 Sudei prema zdravstvenim tvrdnjama, moda smo na putu da rak prostate, najei oblik raka kod mukaraca, stavimo pod nadzor. Meutim, postavlja se nekoliko zabrinjavajuih pitanja. Kao prvo, nakon milijuna dolara potroenih na istraivanja i razvoj, postoji sumnja u to da likopen, kao izoliran spoj, moe sprjeavati rak prostate. Prema jednoj novijoj publikaciji, dosad je est studija pokazalo statistiki znaajno smanjenje rizika od raka prostate kod povea nog unosa likopena; to potvruju i tri studije iji rezultati nisu statistiki znaajni; a sedam studija nije pokazalo nikakvu vezu.28 Ali te su studije mjerile unos likopena iz cjelovitih namirnica, tonije rajica. Dakle, iako te studije svakako pokazuju daje rajica i dalje zdrava namirnica, 2 8 znai li to da moemo pretpostaviti da likopen, sam za sebe, smanjuje rizik od raka prostate? U rajici postoje stotine, pa i tisue spojeva. Imamo li dokaza da e izolirani likopen postii ono to postiu rajice, posebno za one ljude koji ne vole rajice? Odgovor je - ne. 2 9 Nema dokaza da likopen ima uinka na rak prostate, a osobno ozbiljno sumnjam da emo ikada imati uvjerljive dokaze. Usprkos tome, posao s likopenom dobro na preduje. U tijeku su detaljne studije kojima se eli utvrditi najdjelotvornija doza li kopena, te utvrditi jesu li komercijalni pripravci s likopenom sigurni (to jest, kada se testiraju na takorima i kuniima). 2 7 Ujedno se razmatra mogunost genetskog modificiranja biljaka radi poveanja razina likopena i drugih karotenoida. 3 " Doista je nategnuto taj niz izvjetaja o likopenu nazvati legitimnom znanou. U svojoj knjizi to zovem tehnolokim prtljanjem i marketingom, a ne znanou. Pet godina prije najnovijeg otkria likopena jedan moj poslijediplomski student, Youping He, usporedio je etiri razliita karotenoida (beta-karoten, likopen iz rajica, kanlaksanlin iz mrkve i kriptoksanlin iz naranaa) u vezi s njihovom sposobnou prevencije raka kod pokusnih ivotinja. 1 '
<:

Pet godina nakon naeg prilino nepoznatog rada o tim antioksidantima, 1 ' jodna harvarska studija praktino je pokrenula kampanju o likopenu. Po mom miljenju, likopen se, kao sredstvo za borbu protiv raka, kree prema ve pretrpanom smetlitu arobnih rjeenja, ostavljajui za sobom duboku zbunjenost.

TVRDNJE O VOU
Industrija voa igra igru kao i svi drugi. Na primjer, razmiljate li o vitaminu C, koji vam prehrambeni proizvodi padaju na pamet? Ako ne pomislite na narane i sok od narani medu rijetkima ste. Veina od nas bezbroj je puta ula da su na rane dobar izvor vitamina C. Meutim, to je uvjerenje samo jo jedan rezultat dobrog marketinga. Koliko, na primjer, znale o odnosu vitamina C s prehranom i bolesti? Ponimo od temelja. Iako vjerojatno znate da su narane dobar izvor vitamina C, moda ete se izne nadili kada ujete a ga mnoge druge biljne namirnice sadre znatno vie. jedna alica paprika, jagoda, brokule ili graka sadri vie vitamina C. Jedna papaja ima ak etiri puta vie vitamina C od jedne narane. 3 1 Osim injenice da su mnoge druge namirnice bolji izvor vitamina C, to moe mo rei o vitaminu C koji je u naranama? To se odnosi na sposobnost vitamina da djeluje kao antioksidant. Koliki se dio ukupne antioksidacijske aktivnosti je dne narane zapravo moe pripisati njenom vitaminu C? Vjerojatno ne vie od 1-2%. 35 Osim toga, mjerenje antioksidacijske aktivnosti koritenjem studija na epruvetama ne predstavlja istu aktivnost vitamina C koja se dogaa u naim tijelima. Veina naih dojmova o vitaminu C i naranama mjeavina su nagaanja i pretpo stavki o dogaajima izvan konteksta. Tko je prvi objavio te pretpostavke? Trgovci naranama. Jesu li svoje pretpostavke temeljili na paljivim istraivanjima? Na ravno da nisu. Jesu li te pretpostavke (predstavljene kao injenice) zvuale dobro strunjacima za marketinga? Naravno a jesu. Bih li ja pojeo naranu radi doze vitamina C. Ne. Bih li pojeo naranu zato s t o j e to zdrava biljna hrana s komplek snom mreom spojeva koji gotovo sigurno nude koristi za zdravlje? Apsolutno. Prije nekoliko desetljea odigrao sam sporednu ulogu u toj prii. Tijekom 1970ih i 1980-ih pojavio sam se u televizijskoj reklami za agrume. jedna njujorka tvrtka za odnose s javnou koja je radila za Floridsku komisiju za agrume prije toga me intervjuirala o vou, prehrani i zdravlju. Taj je intervju, to meni tada nije bilo poznato, bio izvor moje prisutnosti u reklami. Nisam vidio tu reklamu i nisam bio plaen za nju, a ipak sam bio jedno od lica koja su pomogla Floridskoj komisiji za agrume da prikupi svoje argumente za vitamin C u naranama. Zato

Ovisno o tome to smo testirali i kako snio

testirali, pojedini karotenoidi mogu imati irok raspon snage djelovanja. Dok je jedan karotenoid jak u jednoj reakciji, isti karotenoid daleko je slabiji za drugu reakciju. Ta varijacija manifestira se na bezbroj naina, ukljuujui stotine antioksidanata i tisue razliitih reakcija, stvarajui gotovo nerazmrsivu mreu. Konzumiranje jednog po je dnog karotenoida u obliku pilula nikada nee biti isto kao jedenje cjelovite namirnice koja prua prirodnu mreu hranjivih tvari koje potiu zdravlje.

295

KINESKA

STUDIJA

sam pristao na intervju? U tom trenutku u mojoj karijeri vjerojatno sam mislio da je vitamin C u naranama vaan i, bez obzira na vitamin C, narane su vrlo zdrava namirnica. Znanstvenicima je vrlo lako uplesti se u mreu redukcionistikog razmiljanja, ak i ako imaju drukije namjere. Tek sam nedavno, nakon cjeloivotnog istraivanja, shvatio koliko je tetno vaditi detalje iz konteksta i zatim iznositi tvrdnje o prehrani i zdravlju. Industrija izvanredno dobro koristi te pojedinosti, a rezultat je zbunjenost javnosti. ini se da se svake godine neki novi proizvod propagira kao klju za dobro zdravlje. Situacija je toliko loa da na odjelima trgovina mjeovite robe sa zdravim proizvodima esto ima vie dodataka prehrani i posebnih pripravaka od naizgled arobnih sastojaka nego prave hrane. Ne dajte se zavarati: najzdraviji odjel svake tr govine mjesto je na kojem prodaju cijelo voe i povre. I, moda najgore od svega, industrija iskrivljuje znanstvene dokaze ak i kad je njezin proizvod povezan s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Nai su klinci esto naj draa meta njihovog marketinga. Amerika vlada donijela je zakone koji sprjeavaju proizvoae cigareta i alkohola da reklamiraju svoje proizvode djeci. Zato ignorira mo hranu? Iako je priznato da hrana igra vanu ulogu u mnogim kroninim bolesti ma, prehrambenim industrijama doputamo ne samo da se oglaavaju izravno djeci, nego i da za to koriste nae javno financirane kolske sustave. Dugorona teta od nae kratkovidne nerazboritosti neprocjenjiva je. TIJEKOM POSLJEDNJA DVA DO TRI DESETLJEA prikupili smo brojne dokaze da se veina kroninih bolesti u Americi jednim dijelom moe pripisati looj prehrani. To su rekli vladini struni odbori, to je rekao direktor Savezne uprave za javno zdravstvo i to su rekli akademski znanstvenici. Vie ljudi umre zbog naina na koji se hrani nego zbog duhana, nesrea ili bilo kojeg drugog faktora naina ivota ili okolia. Znamo da ue stalost pretilosti i dijabetesa strelovito raste i da Amerikancima zdravlje klizi iz ruku, a znamo i to je krivac za to. Prehrana. Dakle, ne bi li nas vlada trebala upuivati na bolju prehranu? Vlada ne bi mogla napraviti nita bolje po pitanju sprjeavanja novih bolesti i patnji u ovoj zemlji nego da Amerikancima jasno porui da jedu manje ivo tinjskih proizvoda, manje visoko rafiniranih biljnih proizvoda a vie cjelovitih biljnih namirnica. Takva poruka vrsto je utemeljena na mnotvu znanstvenih dokaza. Vlada bi to mogla pojasniti kao to je uinila u sluaju cigareta. Cigarete ubijaju, a isto ini i ova loa hrana. Ali umjesto da to uini, vlada govori da su ivotinjski proizvodi, mlijeni proizvodi i meso, rafinirani eeri i masti u vaoj hrani dobri za vas! Vlada se pravi da ne vidi dokaze, kao ni milijune Amerikanaca koji boluju od bolesti povezanih s prehra nom. Zavjet povjerenja izmeu vlade SAD-a i amerikih graana prekren je. Vlada Sjedinjenih Drava ne samo to ne gasi poar nego i aktivno raspiruje vatru.

16 Vlada: Slui li narodu ?

PREHRAMBENI RASPONI: NAJNOVIJI NAPAD

Dunost Odbora za hranu i prehranu (1 ; NB), dijela Instituta za medicinu (IOM) Na cionalne akademije znanosti, jest da otprilike svakih pet godina pregleda i korigira 297

KINESKA STUDIJA

VLADA: SLUI LI NARODU?

preporuenu potronju pojedinih hranjivih tvari. FNB objavljuje preporuke o hra njivim tvarima od 1943. kada je pripremila plan za Ameriku vojsku u kojem je dala preporuene dnevne unose (RDA) za pojedine hranjive tvari. U najnovijem izvjetaju FNB-a 1 objavljenom 2002. prehrambene preporuke iznesene su kao rasponi umjesto kao jedan broj, kakva je bila praksa do 2002. Kako bismo bili dobrog zdravlja, sada nam savjetuju da konzumiramo izmeu 4 5 % i 6 5 % naih kalo rija u obliku ugljikohidrata. Takoer postoje rasponi za masti i bjelanevine. Nekoliko citata iz priopenja za javnost u kojem je predstavljen ovaj golemi izvjetaj od preko 900 strana govore sve. Evo prve reenice priopenja za javnost: 2 Kako bi zadovoljile dnevne potrebe organizma za energijom i hranjivim tvari ma, uz svoenje na minimum rizika od kroninih bolesti, odrasle osobe treba le bi dobivati od 4 5 % do 6 5 % svojih kalorija iz ugljikohidrata, 2 0 % do 3 5 % iz masti te 10% do 3 5 % iz bjelanevina... Neto dalje moemo proitati: ...dodani eeri ne bi trebali predstavljati vie od 2 5 % ukupno konzumiranih kalorija... dodani eeri su oni ubaeni u jela i pia tijekom proizvodnje [i] glavni izvori ukljuuju bombone, bezalkoholna pia, vona pia, kolae i druge slastice. 2 Razmotrimo to malo bolje, to nam te preporuke zapravo govore? Sjetimo se, prio penje za javnost poinje tvrdnjom da je cilj izvjetaja svoenje na minimum rizika od kroninih bolesti. Taj izvjetaj kae da moemo konzumirati prehranu koja sa dri do 3 5 % kalorija u obliku masti; to je vie od 3 0 % iz prethodnog izvjetaja. Tako er preporuuje da moemo konzumirati do 3 5 % kalorija u obliku bjelanevina; ta brojka daleko je vea od preporuke bilo kojeg drugog odgovornog tijela. Posljednja preporuka predstavlja lag na torti, da se tako izrazim. Moemo konzumi rati do 2 5 % kalorija u obliku dodanih eera. Sjetimo se, eeri su najrafiniraniji tip ugljikohidrata. lako izvjetaj savjetuje da nam je potrebno minimalno 4 5 % kalorija u obliku ugljikohidrata, vie od polovine te koliine (tj. 25%) mogu biti eeri prisutni u bombonima, bezalkoholnim piima i kolaima. Kritina pretpostavka ovog izvje taja je: amerika prehrana ne samo to je najbolja to postoji, nego biste sada trebali slobodno konzumirati jo bogatiju prehranu i jo uvijek biti sigurni da svodite na minimum rizik od kroninih bolesti. Zaboravite sva upozorenja koja biste mogli nai u tom izvjetaju: uz takav raspon mogunosti za gotovo bilo koju prehranu moe se tvrditi da smanjuje rizik od bolesti.
2

Moda vam je teko stvoriti si predodbu to te brojke znae u svakodnevnom ivotu, pa sam pripremio sljedei jelovnik koji nudi hranjive tvari u skladu s ovim smjerni cama (slika 16.1).*'

Ljudi, ne alim se. Ovaj katastrofalan jelovnik uklapa se u preporuke izvjetaja i na vodno je u skladu sa svodenjem kroninih bolesti na minimum. Zapanjujue je to to bih mogao sastaviti razne jelovnike, sve pune ivotinjskih na mirnica i dodanih eera, koji se uklapaju u ove preporuene dnevne raspone. S obzi rom na sve dosad izreeno u knjii, ne trebam vam napomenuti da kada jedemo prehranu poput spomenute iz dana u dan ne samo to emo ii, nego emo sprintati u susret kroninim bolestima. alosna je injenica da je to ono to velik dio naeg stanovnitva ve radi.

KINESKA STUDIJA

VLADA: SLUI LI NARODU?

BJELANEVINE
Moda je najokantnija brojka gornja granica unosa bjelanevina. Od ukupnog kalorijskog unosa samo je 5 - 6 % bjelanevina u prehrani potrebno kao nadoknada za bjelanevine koje se redovito izluuju iz tijela (kao aminokiseline). Meutim, oko 9 - 1 0 % bjelanevina koliina je koja se preporuala tijekom proteklih pedeset godina kako bi se osiguralo da veina ljudi zadovolji barem svoje potrebe od 5-6%. Ta pre poruka od 9 - 1 0 % ekvivalentna je dobro poznatom preporuenom dnevnom unosu ili RDA. 5 Gotovo svi Amerikanci prekorauju tu preporuku od 9-10%; konzumiramo bjelan evine u rasponu od oko 11-21%, s prosjekom od otprilike 15-16%/' Relativno ma lobrojni ljudi koji konzumiraju vie od 2 1 % bjelanevina uglavnom su oni koji se bave bildanjem, a u novije vrijeme su im se pridruili i oni na dijetama s visokom koliinom bjelanevina. Posve je zbunjujue to ove nove FNB-ove preporuke za 2002., koje plaa vlada, sada kau da bismo trebali moi konzumirati bjelanevine do izvanredno velike koliine od 3 5 % kao nain minimiziranja kroninih bolesti kao to su rak i srane bolesti. Radi se o nevjerojatnoj parodiji imamo li u vidu znanstvene dokaze. Dokazi pred stavljeni u ovoj knjizi pokazuju da je poveanje koliine bjelanevina u prehrani u rasponu od 1 0 - 2 0 % povezano sa irokim spektrom zdravstvenih problema, posebno ako veina bjelanevina potjee iz ivotinjskih izvora. Kao to je objanjeno ranije u ovoj knjizi, prehrana bogata ivotinjskim bjelanevi nama uzrokovat e vie razine kolesterola u krvi i vie rizike od ateroskleroze, raka, osteoporoze, Alzheimerove bolesti i bubrenih kamenaca, da nabrojimo samo neke od kroninih bolesti koje je FNB-ov odbor misteriozno odluio ignorirati. Osim toga, FNB-ov odbor ima drskosti ustvrditi da je taj preporueni raspon od 1 0 - 3 5 % isti kao iz prethodnih izvjetaja. U njihovom priopenju za javnost jasno stoji: preporuke za unos bjelanevina iste su [kao u prethodnim izvjetajima]. Ne znam ni za jedan izvjetaj u kojem bi se ak i izdaleka sugerirala tako visoka razina kao to je ova. Kad sam prvi put vidio te preporuke za bjelanevine iskreno sam pomislio da se radi o tiskarskoj pogreci. Ali ne, nije bila pogreka. Poznajem nekoliko ljudi iz Odbora koji je pripremio ovaj izvjetaj i odluio sam ih nazvati. Prvi lan Odbora, moj stan poznanik, rekao je da prvi put uope uje za granicu od 3 5 % bjelanevina! Iznio je miljenje da je ta preporuka u vezi s bjelanevinama moda predloena u posljednjim danima pripreme izvjetaja. Takoer mi je rekao da nije bilo mnogo rasprave o doka zima o bjelanevinama, za ili protiv vie razine unosa, iako se sjeao daje bilo Atkinsovih simpatizera u Odboru. On nije radio na polju bjelanevina, pa nije bio upuen

u literaturu. U svakom sluaju, ta vana preporuka provukla se kroz panel ne privukavi veliku panju i dospjela u prvu reenicu FNB-ovog priopenja za javnost! Drugi lan Odbora, moj dugogodinji prijatelj i kolega, bio je predsjednik pododbora pri kraju postojanja Odbora. On nije nutricionist i takoer se iznenadio kad je uo moju zabrinutost zbog gornje granice za bjelanevine. Ni on se nije mogao sjetiti daje bilo veih rasprava o toj temi. Kad sam ga podsjetio na neke od dokaza koji povezuju prehranu bogatu ivotinjskim bjelanevinama s kroninim bolestima, u poetku je zauzeo obrambeni stav. Ali nakon neto upornosti s moje strane, na kraju je rekao: Colinc, zna da ja zapravo ne znam nita o nutricionizmu. Kako je, dakle, mogao biti lan - a kamoli predsjednik - tog vanog pododbora? A to nije najgore. Predsje dnik stalnog odbora za procjenu tih preporuka napustio je grupu neposredno prije njihovog dovretka radi direktorskog poloaja u jednoj vrlo velikoj prehrambenoj kompaniji - kompaniji koja e trljati ruke zbog ovih novih preporuka.

ZASLAENI IZVJETAJ
Preporuka o dodanom eeru jednako je neuvena kao ona o bjelanevinama. Ot prilike u vrijeme kad je objavljen ovaj FNB-ov izvjetaj, jedan struni odbor koji su sastavili SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) i FAO (Organizacija za hranu i po ljoprivredu) dovravao je nov izvjetaj o prehrani i prevenciji kroninih bolesti. Pro fesor Phillip James, takoer moj prijatelj, bio je lan tog odbora i njegov glasnogovor nik za preporuke o dodanom eeru. Rane glasine o rezultatima izvjetaja govorile su da se SZO i FAO spremaju preporuiti gornju sigurnu razinu od 10% za dodani eer, to je daleko nie od 2 5 % koje je odredila amerika FNB grupa. Meutim, politika se brzo ukljuila u raspravu, kao to se dogodilo i u ranijim iz vjetajima o dodanim eerima. Prema priopenju za javnost koje je objavio ured generalni direktora SZO-a, ameriko Udruenje za eer i Svjetska organizacija za istraivanje eera, koji predstavljaju interese proizvoaa i preraivaa eera, po krenuli su jaku lobistiku kampanju u pokuaju da diskreditiraju [SZO-ov] izvjetaj i sprijee njegovo objavljivanje. Nije im se svialo postavljanje tako niske gornje sigurne granice. Prema londonskom dnevnom listu Guardian,7 amerika industrija eera prijetila je da e oboriti Svjetsku zdravstvenu organizaciju na koljena ako ne odbaci te smjernice o dodanom eeru. Ljudi iz SZO-a opisivali su prijetnju kao jednaku ucjeni i goru od bilo kojeg pritiska koji je vrila duhanska industrija. 7 Amerika je skupina ak javno zaprijetila da e lobirati ameriki Kongres da smanji svojih 406 milijuna dolara izdvajanja za SZO ukoliko oni ustraju na gornjoj granici od samo 10%! Nakon to je industrija uputila pismo ministru zdravstva i socijalnih slubi Tommyu Thompsonu, govorkalo se da je Bushova administracija bila sklo8 7

KINESKA STUDIJA

VLADA: SLUZI LI NARODU?

na priklonili se industriji eera. Mene i mnoge druge znanstvenike u to su vrijeme poticali da kontaktiramo nae zastupnike kako bi se zaustavila ta neuvena taktika prijetnji amerikih proizvoaa eera. Tako sada imamo dvije razliite gornje sigurne granice za dodane eere: granicu od 10% za meunarodnu zajednicu i granicu od 2 5 % za SAD. emu takva ogromna razlika? Je li industrija eera uspjela kontrolirati izvjetaj amerikog FNB-a, ali nije uspjela s izvjetajem SZO-a i FAO-a? to nam to govori o znanstvenicima FNB-a koji su odredili i nove preporuke za bjelanevine? Te drastino razliite procjene nisu stvar znanstvene interpretacije. Tu se ne radi o niem dingom nego o goloj politikoj snazi. Profesor James i njegovi kolege iz SZO-a izdrali su pritisak; ini se da je FNBova grupa popustila. Ameriki odbor dobio je sredstva od kompanije M&M Mars koja proizvodi okoladice i konzorcija proizvoaa bezalkoholnih pia. Je li mogue da je amerika grupa osjeala obvezu prema tim kompanijama koje koriste eer? Inae, industrija eera se, u svojoj borbi protiv zakljuaka SZO-a, uvelike oslanjala
7

bne kompenzacije od industrije dok se istovremeno bave aktivnostima od velikog javnog interesa koje financira vlada. Ironino je to mogu ak biti produena ruka istih vladinih tijela kojima su odavno zabranjena takva povezivanja s korporacijama. To je ogromna rupa u zakonu koja doputa sukob interesa i industrijama omoguava da svoj utjecaj vre preko akademske zajednice. U praksi, itav sustav zapravo je pod kontrolom industrije. Vlada i akademske zajednice, igrajui svoje uloge, veinom se ponaaju onako kako se od njih oekuje. Pored kompanije M&M Mars, medu korporacijskim sponzorima FNB-ovog izvjetaja takoer su bile velike prehrambene i farmaceutske kompanije koje bi imale koristi od vieg preporuenog unosa bjelanevina i eera.-' Institut Dannon, vodei mljekarski konzorcij koji promie vlastitu vrstu informacija o prehrani te Meunarodni institut za znanosti o ivotu (ILSI), koji je paravanska grupa za oko pedeset kompanija proi zvoaa hrane, dodataka prehrani i lijekova, takoer su dali svoj prilog financiranju FNB-ovog izvjetaja. Korporacijski lanovi ukljuuju Coca-Colu, Taco Bell, Burger King, Nestle, Pfizer i Roche Vitamins.'' Neke farmaceutske kompanije sponzorirale su izvjetaj izravno, pored njihove potpore preko Meunarodnog instituta za znanosti 0 ivotu. Ne sjeam se da su privatne korporacije pruile financijsku podrku NASovom strunom odboru u kojem sam radio. ini se da toj prii nema kraja. Predsjednik FNB-a bio je vaan savjetnik nekoliko velikih kompanija povezanih s mlijenim proizvodima (npr. Nacionalnog mljekar skog vijea, Mead Johnson Nutritionalsa, koji je velik prodava mlijenih proizvo da, kompanije

na FNB-OV izvjetaj s granicom od 25%. Drugim rijeima, FNB-ov odbor izradio je prijateljsku preporuku za industriju eera koja je zatim iskoristila te rezultate kao podrku za svoje tvrdnje protiv izvjetaja SZO-a.

UTJECAJ INDUSTRIJE
Ova rasprava jo uvijek nije dala odgovor na pitanje na koji nain industrija vri tako izvanredan utjecaj. Uglavnom, industrija uzima za savjetnike nekolicinu u javnosti istaknutih akademskih linosti koje zatim dobivaju vodea mjesta u kreiranju poli tike izvan akademskih krugova. Meutim, ti savjetnici industrije i dalje nose svoje akademske kape. Organiziraju simpozije i radionice, piu naruene recenzije, vode strune skupine za politiku i/ili postaju dunosnici kljunih strunih drutava. Gravitiraju prema vodeim poloajima u znanstvenim organizacijama koje imaju znaajan utjecaj na politiku i publicitet. Doavi na takve poloaje, ti ljudi dobiju priliku sastaviti timove po vlastitoj volji, birajui lanove odbora, govornike na simpozijima, lanove uprave, itd. Najkorisniji ljudi su im ili kolege sa slinim predrasudama i/ili kolege koji nisu svjesni tko vodi igru. To se zove namjetanje karata i doista funkcionira. U sluaju FNB-a, njegov odbor organiziran je pod predsjedanjem jednog profesora koji je imao jake osobne veze s mljekarskom industrijom. On je pomogao u odabiru pravih ljudi kao i u organiziranju rasprave o izvjetaju, najvanijim ulogama koje je itko mogao odigrati. Je li iznenaujue s t o j e mljekarska industrija, koja je sigurno oduevljena zakljucima odbora, takoer pomogla u financiranju izvjetaja? Moda ele se iznenaditi kada saznate da akademski znanstvenici mogu primati oso-

Nestle" i podrunice Dannon yogurt). "

1

Istovremeno j e bio predsjednik

Odbora za prehrambene smjernice koja objavljuje prehrambenu piramidu i oblikuje nacionalnu prehrambenu politiku koji utjee na Nacionalni program kolskog ruka 1 kolskog doruka, Program markka za hranu i Program za dopunsku prehranu ena, dojenadi i djece ( W I C ) .
110

Kao predsjednika ovog posljednjeg odbora, njegove

osobne financijske veze s industrijom hrane nisu bile objavljene javnosti kao to su prema saveznom zakonu trebale biti." Na kraju je bio potreban sudski nalog, koji je zatraio Lijeniki odbor za odgovornu medicinu,
12

da se njega i njegove kolege

natjera da razotkriju svoje odnose s industrijom hrane, lako su predsjednikove veze s industrijom bile jae, dokazano je da je est od jedanaest lanova odbora imalo veze s mljekarskom industrijom.
1011

U itav sustav pripreme informacija o prehrani za javnost, kao to sam prvi put vidio u Odboru za informiranje javnosti o prehrani kojim sam nekada predsjedao (po gledati jedanaesto poglavlje), prodrli su i kooptirali ga industrijski izvori koji imaju interesa i sredstava da to uine. Oni reiraju predstavu. Kupe nekoliko koristoljubivih profesora koji su doli na vane poloaje i koji imaju znatan utjecaj, kako unutar aka demske zajednice tako i u vladi.

303

KINESKA STUDIJA

VLADA: SLUZI LI NARODU?

ini se zanimljivim da iako vladinim znanstvenicima nije doputeno da primaju oso bne kompenzacije od privatnog sektora, njihovim kolegama iz akademske zajednice doputeno primali sve kojih se mogu dokopati. Zauzvrat, te neodlune osobe zatim vode igru u suradnji s njihovim pandanima u vladi. Meutim, ne bi bilo rjeenje zabraniti akademskim krugovima da obavljaju savjetovanja za korporacije. To bi ih samo gurnulo u ilegalnost. Umjesto toga, situacija bi se najbolje rijeila javnim ra zotkrivanjem veza koje odreene osobe imaju s industrijom. Svi trebaju znati pune razmjere veze svakog profesora s privatnim sektorom. Razotkrivanje i potpuna transparentnost u svaijem su interesu. Te veze nisu neto radi ijeg bismo razotkrivanja trebah ii na sud.

rei da hrana koju nude ti vladini programi svaki mjesec izravno hrani barem 35 m i 1 ij u n a A m er i ka n aca. Za ljude koje vlada ne hrani izravno ove informacije o prehrani i dalje imaju vane posljedice. Od rujna 2002. naovamo programi obrazovanja o prehrani irom zemlje usvojili su ove nove smjernice. To ukljuuje obrazovanje u osnovnim kolama, sve uilitima, programe za medicinske radnike i druge programe za javnost. Te e pro mjene takoer utjecati na deklaracije na hrani, kao i na informacije o prehrani koje prodiru u nae ivote putem reklama. Gotovo svi sveobuhvatni uinci tog FNB-ovog izvjetaja iz 2002. bit e vrlo tetni. U koli e naoj djeci moi davati vie masti, vie mesa, vie mlijeka, vie ivotinjskih bjelanevina i vie eera. Takoer e ih uiti daje ta hrana u skladu sa zdravljem. Po sljedice toga su ozbiljne, jer e cijela generacija ii putem pretilosti, dijabetesa i dru gih kroninih bolesti, cijelo vrijeme vjerujui da rade pravu stvar. Za to vrijeme naa vlada i njeni akademski podmitljivci mogu slobodno zatrpavati najpotrebitije meu nama (npr. sudionike programa ene, dojenad i djeca) jo veim koliinama mesa, masti, ivotinjskih bjelanevina i eera. Smatram to neodgovornim i bezosjeajnim nemarom prema amerikim graanima. Naravno, te ene i djeca nisu u mogunosti plaati istraivanja, donirati politiare, profesorima pruati posebne usluge ili finan cirati vladine odbore! Svi drugi koji e htjeti saznati neto o prehrani, svaki put kada odu kod dijetetiara, svaki put kada posjete svog lijenika, svaki put kada posjete nutricionista i kada odu u lokalni dom zdravlja, moda e uti da je prehrana bogata mastima, ivotinjskim bjelanevinama, mesom i mlijenim proizvodima zdrava i da se ne trebaju brinuti da jedu previe slatkia. Na posterima koji ukraavaju oglasne ploe javnih institucija sada e se takoer nalazili te nove vladine smjernice. Ukratko, taj FNB-ov izvjetaj za 2002. koji predstavlja najneodreeni)u, najregresivniju izjavu o prehrambenoj politici koju sam ikada vidio, neizravno e ili izravno izazivati bolesti meu Amerikancima u predstojeim godinama. Dok sam bio lan nekoliko strunih odbora za prehranu i zdravstvenu politiku kroz razdoblje od dva deset godina smatrao sam da su ti odbori predani promicanju zdravlja potroaa. Vie ne vjerujem u to.

VIEGODINJE UNAZAIVANJE
Ako mislite da je laj izvjetaj Odbora za prehranu samo vijest od pet sekundi koja e zatim zavriti pohranjena u nekom pranjavom, starom kabinetu negdje u Washingtonu, uvjeravam vas da zakljuci tog odbora izravno utjeu na desetke milijuna ljudi. Prema saetku samog izvjetaja,11 preporuene razine unosa hranjivih tvari koje je utvrdio ovaj panel su osnova za oznaavanje hranjivih tvari na proizvodima, za prehrambenu piramidu i druge programe obrazovanja o prehrani... [One se] koriste za utvrivanje vrsta i koliina namirnica: koje prua WIC (Program za dopunsku prehranu ena, dojenadi i djece) i Progra mi prehrane djece kao to su kolski ruak koje se posluuju u bolnicama i starakim domovima pokrivene Medicareom koje se nalaze u namirnicama koje treba obogatiti odreenim hranjivim tvarima koje se koriste u brojnim drugim vanim saveznim i dravnim programima i akti vnostima [kao to je utvrivanje referentnih vrijednosti koje se koriste u oznaavanju hrane]
13

Program kolski ruak svakodnevno hrani 28 milijuna djece. Uz slubeno preporu ene prehrambene obrasce kao to su ovi, slobodni smo gurati koje god poljoprivre dne proizvode elimo u gladna usta djece koja ve pate od nevienih razina pretilosti i dijabetesa. Usput, FNB-ov izvjetaj ukljuuje jednu posebnu iznimku za djecu: kae da ona mogu konzumirati do 4 0 % kalorija u obliku masti, za razliku od nas ostalih koji moemo konzumirati do 35%, pritom minimizirajui rizik od kroninih bolesti. Program za ene, dojenad i djecu utjee na prehranu jo 7 milijuna Amerikanaca, a Medicareov bolniki program svake godine hrani milijune ljudi. Slobodno se moe

NEFINANCIRANA PREHRANA
Vlada ne samo to ne zagovara zdravlje kroz svoje preporuke i izvjetaje, nego i trati priliku za poticanje javnog zdravlja kroz znanstvena istraivanja. Ameriki Nacio nalni instituti za zdravlje (NIH) odgovorni su za financiranje barem 8 0 - 9 0 % svih biomedicinskih i nutricionistikih istraivanja koja se objavljuju u znanstvenoj li teraturi. Kako bi obuhvatio razliite zdravstvene teme, NIH se sastoji od dvadeset

KINESKA

STUDIJA

VLADA: SLUZI LI N A R O D U /

i sedam odvojenih instituta i centara, ukljuujui dva najvea: Nacionalni institut za rak (NCI) i Nacionalni institut za srce, plua i krv. S predloenim budetom za 2005. od gotovo 29 milijardi dolara, istraivakih napora. Meutim, s istraivanjem prehrane neto nije u redu. Nijedan od tih dvadeset i sedam NIH-ovih instituta i centara nije posveen prehrani, usprkos sredinjoj ulozi prehra ne u zdravlju, i usprkos zanimanju javnosti za tu temu. Jedan od argumenata protiv zasebnog instituta za zdravlje je taj da se postojei instituti ve bave prehranom. Ali to se ne dogaa. Slika 16.3 pokazuje prioritete financiranja raznih zdravstvenih pita nja u NIH-u.
16 15 14

Neemo uti za uzbudljiva istraivanja o prehrambenim obrascima, niti e biti ozbilj nih napora da se javnosti prenese kako prehrana utjee na zdravlje. Umjesto toga, budeti za prevenciju i prehranu namijenjeni su razvoju lijekova i dodataka prehra ni. Prije nekoliko godina direktor NCI-ja, najstarijeg NIH-ovog instituta, opisao je prevenciju kao napore da se izravno sprijei i/ili obuzda maligna preobrazba, da se identificiraju, karakteriziraju i manipuliraju faktori koji bi mogli biti djelotvorni u postizanju tog obuzdavanja, i pokuaji promicanja preventivnih mjera.1H Ta tako zvana prevencija svodi se na manipuliranje izoliranim kemijskim spojevima. Identificiranje, karakteriziranje i manipuliranje faktora je ne ba tajna ifra za istraivanje lijekova. Gledano iz druge perspektive, NIH-ov NCI je u 1999. imao budet od 2,93 milijarde dolera. 19 U velikom prehrambenom programu 5 komada dnevno troio je 500.000 do milijun dolara dnevno na obrazovanje javnosti o potrebi konzumiranja pet ili vie porcija voa i povra dnevno. 18 To je tek tristoti dio od jedan posto (0,0256%) njihovog budeta. To je 2,56 dolara na svakih 10.000 dolara! Ako to zovu velikom kampanjom, alim njihove manje kampanje. NCI takoer financira nekoliko viegodinjih velikih studija, ukljuujui Studiju zdravlja medicinskih sestara na Harvardu (o kojoj je bilo govora u dvanaestom po glavlju) i Inicijativu za zdravlje ena, koja je preteno posveena testiranju hormon ske nadomjesne terapije, uzimanja dodatnog vitamina D i kalcija, i uinaka prehrane umjereno siromane mastima na prevenciju raka dojke i kolona. Te rijetke studije povezane s prehranom, naalost imaju iste eksperimentalne manjkavosti koje sam opisao u etrnaestom poglavlju. Te su studije gotovo uvijek ureene tako da proua vaju jednu po jednu hranjivu tvar, na pokusnoj populaciji koja ujednaeno konzumi ra visokorizinu prehranu bogatu ivotinjskim namirnicama. Studije su to koje imaju vrlo velike izglede da stvore neke vrlo skupe konfuzije koje nam uope ne trebaju. Ako se toliko malo od naeg poreznog novca koristi za financiranje istraivanja pre hrane, to se u tom sluaju financira? Gotovo sve milijarde dolara novca poreznih ob veznika koje NIH svake godine potroi odlaze na razvoj lijekova, dodataka prehrani i mehanikih ureaja. U biti, golema veina biomedicinskih istraivanja koje vi i ja plaamo su temeljna istraivanja za otkrivanje proizvoda koje farmaceutska industri ja moe razviti i izbaciti na trite. Godine 2000. dr. Marcia Angell, biva urednica asopisa New England Journal of Medicine, lijepo je to saela napisavi:
20

NIH je centar vladinih divovskih medicinskih

Od 28 milijardi dolara NIH-ovog predloenog budeta za 2004. samo je oko 3,6% namijenjeno projektima koji su na neki nain povezani s prehranom ', a 2 4 % proje ktima koji su povezani s prevencijom. To moda ne zvui previe loe. Ali spomenute su brojke vrlo varljive. Veina budeta za prevenciju i prehranu nema apsolutno nikakve veze s prevenci j o m i prehranom, kao to sam objasnio u ovoj knjizi.
1

...farmaceutska industrija uiva izvanredne vladine protekcije i potpore. Velik dio ranih temeljnih istraivanja koja mogu dovesti do razvoja lijeka financiraju Nacionalni instituti za zdravlje (naveden izvor). Obino se tek kasnije, kada se istraivanja u praksi pokau perspektivnima, ukljue farmaceutske kompanije.

KINESKA STUDIJA

VLADA: SLUI LI NARODU?

Industrija takoer uiva velike porezne povlastice. Ne samo to moe odbiti od poreza svoje trokove istraivanja i razvoja, nego to vrijedi i za njihove ogro mne marketinke trokove. Prosjena stopa poreza velikih amerikih industri ja izmeu 1993. i 1996. iznosila je 27,3% prihoda. U istom razdoblju farma ceutska industrija je navodno oporezovana stopom od samo 16,2% (naveden izvor). to je najvanije, farmaceutskim kompanijama vlada je odobrila seda mnaestogodinji monopol na njihove nove proizvode - to jest, zatitu patenta. Nakon to se lijek patentira nitko drugi ne smije ga prodavati, a farmaceutska je kompanija slobodna naplaivati koliko god trite moe podnijeti. 20 Nai porezni dolari koriste se za poveanje profitabilnosti farmaceutske industrije. Netko bi mogao rei da je to opravdano dobitkom na podruju javnog zdravlja, ali alarmantna je injenica da ta beskrajna istraivanja lijekova, gena, ureaja i tehno logija nikada nee izlijeiti nae kronine bolesti. Kronine bolesti od kojih bolujemo uglavnom su rezultat beskrajno kompleksnih napada na naa tijela koji su posljedica prehrane loom hranom. Niti jedna kemijska intervencija nee se moi mjeriti sa snagom konzumiranja najzdravije hrane. Osim toga, izolirani spojevi u obliku lijeka mogu biti vrlo opasni. I sam Nacionalni institut za rak iznosi: Jasno je da e veina naih trenutnih tretmana u odreenoj mjeri izazvati tetne nuspojave. 21 U prehra ni zdravom hranom nema opasnosti, a ima daleko vie koristi, ukljuujui goleme utede, kako unaprijed u prevenciji tako i kada doe do lijeenja bolesti. Zato, dakle, naa vlada ignorira brojna znanstvena istraivanja koja daju prednost prehrambe nom pristupu u odnosu na mahom nedjelotvorne, potencijalno opasne intervencije lijekovima i ureajima?

ivotinjskog podrijetla i ak zahtijeva da kole koje sudjeluju imaju u ponudi kravlje mlijeko. Na lokalnoj razini to obino znai daje konzumacija mlijeka obavezna. Inovativno istraivanje dr. Demas o programu kolskog ruka postiglo je velik uspjeh: djeca su oboavala nain uenja i bila uzbuena to e jesti zdravu hranu dok su sta jala u redu za ruak. Djeca su zatim uvjerila svoje roditelje da kod kue jedu zdravu hranu. Program dr. Demas dobio je nacionalne nagrade za najkreativniju primjenu prehrambenih smjernica i izvrsnost u obrazovanju o prehrani. Program se po kazao zanimljivim za preko 300 programa kolskog ruka i rehabilitacije ponaanja irom SAD-a, ukljuujui kole ratrkane po meusobno udaljenim podrujima kao to su Havaji, Florida, Indiana, Nova Engleska, Kalifornija i Novi Meksiko. U sklopu tih napora dr. Demas je organizirala neprofitnu zakladu (Institut za istraivanje hra ne, Trumansburg, New York) i napisala nastavni program (Hrana je osnovna). I, slijedi iznenaenje: program dr. Demas u potpunosti se sastoji od biljnih namirnica. Imao sam priliku otii u Washington i razgovarati s dr. Eileen Kennedy koja je u to vrijeme bila direktorica Centra za prehrambenu politiku i promicanje Ministarstva poljoprivrede. Dr. Kennedy je bila intenzivno ukljuena i u Program kolskog ruka i u Odbor za prehrambene smjernice, na kojem je otkriveno daje imala veze s mljekar skom industrijom. Danas je zamjenica doministra za Odjel za istraivanje, obrazova nje i ekonomiju amerikog Ministarstva poljoprivrede. Tema naeg razgovora bio je inovativni program kolskog ruka dr. Demas te pozornost javnosti koju je privukao. Na kraju te rasprave rekao sam joj: Znate, taj program se u potpunosti sastoji od biljnih namirnica. Ona me pogledala, zamahala prstom kao da sam zloesti deko i odvratila: Ne moemo to dopustiti. Doao sam do zakljuka da kad se radi o zdravlju vlada ne slui ljudima, slui pre hrambenoj i farmaceutskoj industriji na tetu naroda. To je sustavni problem u kojem industrija, akademski krugovi i vlada zajedno odreuju zdravstveno stanje ove ze mlje. Industrija osigurava sredstva za izvjetaje o javnom zdravlju, a akademski voe povezani s industrijom igraju kljune uloge u njihovoj izradi. Ljudi iz vlade odlaze na poloaje u industriji i obrnuto, a vladina sredstva namijenjena istraivanju troe se na razvoj lijekova i ureaja umjesto na zdravu prehranu. To je sustav koji su izgradili ljudi koji igraju svoje izolirane uloge, esto nesvjesni najviih donositelja odluka i nji hovih skrivenih motivacija. Sustav rasipa novac poreznih obveznika i nanosi veliku tetu naem zdravlju.

OSOBNE PRIE
U pogledu politike javne prehrane za kraj bih elio iznijeti jednu kratku priu koja mnogo govori o vladinim prioritetima. Antonia Demas (danas dr. Antonia Demas), moja biva poslijediplomska studentica s Cornelia, u svom je doktorskom istraiva nju s podruja obrazovanja predavala o zdravoj hrani 2 2 djeci u osnovnoj koli, nakon ega je integrirala ta zdrava jela u program kolskog ruka. Prije nego je poela stu dirati sedamnaest je godina radila taj posao kao majka volonterka u kolama koju su pohaala njezina djeca. Bio sam njezin savjetnik za podruje nutricionizma u nje nom dizertacijskom istraivanju. Ameriko Ministarstvo poljoprivrede u sklopu programa kolskog ruka osigurava obroke za 28 milijuna djece, pri emu se uvelike oslanja na popis namirnica za koje vlada prua potporu. Taj vladin program u ovom trenutku koristi preteno proizvode

Medicinska industrija: ije zdravlje oni tite ?

K A D A STE ZADNJI P U T otili k lijeniku a da vam je on preporuio to da jedete, a to da ne jedete? Vjerojatno nikada to niste doivjeli. Ali ogromna veina Ame rikanaca postat e rtve neke od kroninih bolesti obilja o kojima smo govorili u drugom dijelu knjige, a kao to ste vidjeli, mnogo je objavljenih istraivanja koja navode na zakljuak da su te bolesti rezultat loe prehrane, a ne loih gena ili loe sree. Zato, dakle, medicinski sustav prehranu ne shvaa ozbiljno? etiri rijei: novac, ego, mo i kontrola. Iako nije poteno generalizirati o pojedi nim lijenicima, slobodno se moe rei da nas je sustav u kojem rade, sustav koji je trenutno odgovoran za promicanje zdravlja Amerikanaca, iznevjerio. Nitko to ne zna bolje od malobrojne manjine lijenika koji lijee svoje pacijente iz nutri cionistike perspektive. Dvojica najistaknutijih lijenika u toj manjini provela su godine i godine naglaavajui vezu prehrane i zdravlja, i u javnosti unutar njihove struke i privatno sa svojim pacijentima. Ostvarili su izvanredne, impre sivne rezultate u zatiti zdravlja svojih pacijenata. Ta dva lijenika su Caldwell B. Esselstyn mladi, o ijem sam radu govorio u petom poglavlju, i internist John McDougall. Moj sin Tom i ja nedavno smo se nali s tim ljudima i raspravljali o njihovim iskustvima u zalaganju za prehranu cjelovitim biljnim namirnicama u medicinskoj struci.

17

MNtbKA blUUIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

DR. PROKULICA
Davno prije nego to je formirana naa drava, nizozemski pioniri naselili su se u dolini rijeke Hudson sjeverno od grada New Yorka. Jedna od tih naseljenikih obitelji bili su Esselstyni. Zapoeli su obraivati jednu parcelu 1675. godine. Devet generacija kasnije ta farma i dalje pripada obitelji Esselstyn. Dr. Esselstyn i njegova supruga Ann posjeduju farmu od nekoliko jutara zemlje u dolini rijeke Hudson, tek neto vie od dva sata vonje na sjever od grada New Yorka. Ljeto 2003. proveli su na selu, radei na farmi, odravajui vrt, ugoujui svoju djecu i unuke i uivajui u oputenijem ivotu od onoga na koji su bili navikli u Clevelandu u Ohiju. Ess i Ann imaju skromnu kuu: veliku, pravokutnu, preureenu skladinu zgradu. Njezina jednostavnost u neskladu je s injenicom da je to jedna od najstarijih obi teljskih farmi u Americi. Kad se paljivije pogleda postaje jasno da u tom mjestu ima neto neobino. Na zidu visi uokviren certifikat drave New York kojim je obitelji Esselstyn priznata njihova obiteljska farma, farma koja je sada u petom stoljeu svog postojanja. U blizini na zidu visi jedno veslo. To je veslo koje je Ess koristio 1955. kao vesla na Yaleu, kada je Yale pobijedio Harvard za pet sekundi. Ess objanjava da ima jo tri vesla: dva iz pobjeda nad Harvardom iz drugih godina te jo jedno kojim je 1956. osvojio zlatnu medalju na Olimpijadi s Yaleovom posadom. Na donjem katu nalazi se izuzetno stara fotografija Essovog ukundjeda na farmi. Iza ugla je impresivna shema u muzejskom stilu obiteljskog stabla Esselstynovih, a na drugom kraju hodnika nalazi se velika crno-bijela fotografija Essovog oca kako stoji pred mikrofonom, razmjenjujui komentare s Johnom F. Kennedyem za vrijeme govora u Bijeloj kui. Usprkos njegovom skromnom izgledu posve je jasno da je to mjesto sa slavnom povijeu. Poslije obilaska farme na traktoru sjeli smo s Essom i upitali ga o njegovoj prolosti. Nakon to je diplomirao na Yaleu, specijalizaciju za kirurga zavrio je na Cleveland skoj klinici i u bolnici St. George u Londonu. Rado se sjea nekih od svojih najutje cajnijih mentora: dr. Georgea Crilea ml., dr. Turnbulla i dr. Brooka. Dr. Crile, velikan s Clevelandske klinike, na kraju je postao Essov tast kada je Ess oenio Ann. Dr. Crile je bio ovjek izvanrednih postignua i odigrao je hrabru, vodeu ulogu u osporavanju jezive kirurgije zvane radikalna mastektomija. 1 Dr. Turnbull i dr. Brook takoer su bili poznati kirurzi. K tome, i Essov otac bio je ugledan lijenik s nacionalnom repu tacijom. Ali, kao to se Ess sjea, usprkos tome to su bili zdravstveni strunjaci svu etvoricu razarale su kardiovaskularne bolesti. Njegov otac doivio je srani udar s etrdeset i dvije godine, a dr. Brook s pedeset i dvije godine. Bili su to ljudi kojima se divio, a kad se radilo o kardiovaskularnim bolestima svi su oni bili bespomoni. Zatresavi glavom, Ess je rekao: Ne moe se pobjei od te bole-

sti. Ti ljudi, koji su bili geniji u svojim najboljim godinama, jednostavno su uvenuli. Nakon to je zastao na trenutak prisjeajui se svog oca, dodao je: Bilo je to godinu ili dvije prije smrti mog oca. Jednog smo dana samo etali. On je govorio: 'Morat emo pokazati ljudima kako voditi zdraviji ivot.' Bio je zagrijan za to. Intenzivno ga je zanimala preventivna medicina, ali nije imao nikakve informacije. Interes njego vog oca bio je pokretaki impuls u Essovom ivotu. Slijedei stope tih ljudi, Ess je s vremenom prikupio izvanredno dojmljiv niz nagra da i priznanja: Olimpijsku zlatnu medalju iz veslanja; bronanu zvijezdu za vojnu slubu u Vijetnamu; bio je predsjednik osoblja, lan upravnog vijea, predsjednik Radne grupe za rak dojke i proelnik Odjela za kirurgiju titne i dotitne lijezde na Clevelandskoj klinici, jednoj od najuglednijih medicinskih institucija u svijetu; predsjednik Amerikog udruenja endokrinih kirurga; autor je preko 100 profesio nalnih znanstvenih lanaka i uvrten na popis najboljih lijenika u Americi 1994-95. 2 Prisjea se: kroz razdoblje od deset do petnaest godina na odjelu za opu kirurgiju zaraivao sam vie od svih. Kao zet dr. Crilea panino sam se bojao da se ne trudim dovoljno. Dolazio bih kui tek kasno nou, ali imao sam siguran poloaj. Kad je ta danjem predsjedniku Amerikog udruenja lijenika bila potrebna operacija titne lijezde traio je da ga operira Ess. Ali usprkos svim poastima, titulama i nagradama neto nije bilo kako treba. Essovi pacijenti preesto ne bi ozdravili, ak ni kad bi napravio sve stoje u njegovoj moi. Kako je Ess to opisao, progonio ga je taj osjeaj koji me poinjao stvarno smetati. Stalno sam pratio kakvo je stanje pacijenata nakon tih operacija. Pomalo ogoreno rekao je: Kolika je stopa preivljavanja za rak debelog crijeva? Nije ba sjajna! Ispriao je o operaciji raka kolona na jednom od njegovih najboljih prijatelja. Tijekom opera cije vidjeli su da se rak bio proirio po crijevima. Ess je, stiavi glas prisjeajui se toga, rekao: Kada interveniramo ve je prekasno. Razmiljajui o svim operacijama dojke koje je obavio, lumpektomijama i mastektomijama, izrazio je odbojnost prema ideji da nekoga unakazite ukoliko znate da niste poboljali njegove izglede za opo ravak. Poeo je preispitivati svoju savjest. to e pisati na mom nadgrobnom spomeniku? Pet tisua mastektomija! Unakazio si vie ena od bilo koga drugog u Ohiju! Odbacivi sarkazam, iskreno je rekao: Smatram da svatko eli napustiti Planet vjerujui daje moda... moda malo bio od pomoi. Dr. Esselstyn je poeo prouavati literaturu o bolestima koje je esto tretirao. Pro itao je neke od popularnih radova dr. Johna McDougalla koji je upravo bio napi sao uspjenu knjigu o prehrani i zdravlju pod naslovom McDougallov plan} itao je znanstvenu literaturu koja je usporeivala meunarodne stope bolesti i naine ivo ta, kao i studiju jednog patologa sa Sveuilita u Chicagu koja je pokazala da prehrana

KINESKA STUDIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

siromana mastima i kolesterolom kojom su hranjeni nehumani primati moe lijeiti aterosklerozu. Doao je cio zakljuka da su bolesti koje uestalo mue njegove paci jente rezultat prehrane bogate mesom, mau i visoko rafiniranim namirnicama. Kao to sam opisao u petom poglavlju, doao je na ideju da pacijente sa sranim bolestima tretira biljnom prehranom siromanom mastima te je 1985. otiao kod ra vnateljice Clevelandske klinike radi razgovora o svojoj studiji. Ona mu je odgovorila da nitko nikada nije dokazao da se srane bolesti kod ljudi mogu izlijeiti prehranom. Ipak, Ess je znao da je na pravom tragu i u tiini provodio svoju studiju nekoliko iduih godina. Studija koju je objavio, o osamnaest pacijenata sa sranom bolesti, pokazala je najdramatinije izljeenje sranih bolesti u povijesti medicine, ostvareno jednostavnom primjenom biljne prehrane siromane mastima i minimalnim kolii nama lijekova za sniavanje kolesterola. Esselstyn je postao veliki pobornik tretiranja bolesti prehranom, a ima i podatke ko jima moe dokazati svoje teorije. No nije mu bilo lako. Umjesto da mu izraze pri znanje, pojedinci iz medicinskog establimenta vie bi voljeli da nestane. Negdje u tom prijelazu iz vrhunskog, kako se sam opisao, macho, tvrdokornog kirurga u zagovornika prehrane, iza njegovih leda prozvali su ga dr. Prokulica.

ezdeset kardiologa [na Clevelanskoj klinici] od kojih mnogi potajno vjeruju u ono to radim, ali se pomalo boje zbog strukture moi. Meutim, Ess nije mogao izbjei svoj dio frustracije. Na poetku, kad je prvi put predloio tretiranje sranih bolesti prehranom, njegovi su kolege tu ideju primili s oprezom. Ess je smatrao da je njihov stav rezultat injenice da znanstvena istrai vanja koja pokazuju djelotvornost prehrambenih intervencija na srane bolesti kod ljudi jo nisu bila dovoljno uvjerljiva. Ali kasnije su objavljeni znanstveni rezultati 0 nevienim uspjesima, ukljuujui Esselstynov. Podaci su bili vrsti, konzistentni i opseni, a Ess je ipak nailazio na otpor: imate kardiologa koji je nauio sve o beta blokatorima, uio je o antagonistima kalcija, uio je kako dovesti kateter u vae srce i napuhali balone ili tretirati ga laserom ili stentom bez da vas ubije i vrlo je sofisticiran. I tu su sve sestre, i tu su izvrsni uspjesi, i tu je drama. Hou rei, to je kao, moj Boe, doktoru glava raste kao balon. Ego tih ljudi je enorman. A onda netko dode i kae: Znate, mislim a to moemo lijeiti prokulicom i brokulom. Odgovor tog lijenika je: TO? Uio sam sve te gluposti, zaraujem itavo bogatstvo, a vi mi sve to elite oduzeti? 1 onda ta osoba doe i doista izlijei pacijente prokulicom i brokulom, kao to je uinio Esselstyn, i postigne bolje rezultate od bilo koje druge poznate procedure ili lijeka, iznenada ste objavili da neto djeluje, bez ikakve sumnje, bolje od 9 9 % onoga to radi struka. Ukratko iznosei svoj stav, Ess kae: Kardiolozi bi trebali biti strunjaci za bolesti srca, pa ipak nemaju strunih znanja o lijeenju sranih bolesti, a kad ih pogodi ta spoznaja mogu postati krajnje uvrijeeni. Mogu tretirati simptome, mogu se pobrinuti za aritmije, mogu vam napraviti intervencije, ali ne znaju kako lijeiti bolest, a to je pre hrambeni tretman... Zamislite a dijetetiar obuava kardiokirurga! Esselstyn je otkrio da ukoliko samo izrazite miljenje da pacijenti mogu imati kon trolu nad svojim zdravljem, mnogi to shvaaju kao prijetnju. Na kraju krajeva, ti su strunjaci kolovani da budu izvor zdravlja i izljeenja. Intelektualno je velik izazov pomisliti da pacijent to moe initi ustrije, bre, sigurnije, i daje to neto to e tra jati. Uz sve lijenike ureaje, tehnologiju, obuku i znanje nita nije djelotvornije od usmjeravanja pacijenta prema pravim izborima u pogledu naina ivota. Ess meutim odmah istie da lijenici nisu zlonamjerni ljudi upleteni u zavjeru:

ZASTRAUJU ZADATAK
U ovoj je prii zanimljivo to to se ovjek koji je dosegnuo sam vrh vrlo ugledne profesije usudio isprobati neto drukije, uspio u tome, da bi se ubrzo naao izvan establimenta. Ugrozio je status quo svojim izbjegavanjem standardnih tretmana. Neki od Essovih kolega omalovaavaju njegov tretman kao preekstreman. Neki li jenici odbacuju ga govorei: Mislim da su istraivanja na tom polju prilino slaba, to je apsurdan komentar s obzirom na irinu i opseg meunarodnih studija, studija na ivotinjama i intervencijskih studija. Neki su lijenici poruili Essu: Da, da, ali nitko se nee hraniti na taj nain. Ne mogu natjerati svoje pacijente ni da prestanu puiti. Essov odgovor bio je: Pa, zapravo niste obueni za to. Za to je potrebno jednako strunog znanja kao za Ugradnju premosnice. Meni su potrebna tri sata za savjetovanje pacijenta, da i ne spominjem revnost potrebnu za konstantno prae nje i nadziranje pacijentovog zdravlja. Jedan pacijent rekao je svom kardiologu da eli posjetiti Essa i ukljuiti se u prehrambeni program kako bi izlijeio svoju sranu bolest. Kardiolog je odgovorio: Sad me posluajte. Ne postoji nain da se izlijei ta bolest. Pomislili biste da e lijenici biti poneto ushieniji zbog mogunosti izljee nja svojih pacijenata! Razgovarajui o lijenicima i njihovoj nesklonosti prihvaanju prehrane cjelovitim biljnim namirnicama, Ess kae: Ne moete biti frustrirani. To nisu zli ljudi. Ima

KINESKA STUDIJA

MEDICINSKA INUUSIKIJA: CUE ZDKAVLJE ONI S I N E . '

Jedina osoba koja voli promjene je novoroene, i to je prirodno, to je ljudska priroda. Kamo god krenuli, 9 9 % ljudi hrani se nepravilno. Brojke su protiv vas, a onima koji ulaze u tih 9 9 % teko je pogledati vas koji se ubrajate u 1% i rei: Da, on je u pravu, mi smo svi u krivu. Jo jedna prepreka: nedovoljno znanje o prehrani medu lijenicima. Ess je imao broj ne kontakte s neupuenim lijenicima, i njegov je dojam daje to apsolutno zastrau jue, taj nedostatak znanja medu lijenicima o injenici da se bolesti mogu izlijeiti. Zapitate se - kakvu literaturu itaju ti ljudi? Znanje lijenika esto ukljuuje samo standardne tretmane: pilule i procedure. to medicina dvadesetog stoljea ima za ponuditi? Imamo pilule i imamo procedure. Zar ne? Esselstyn se nagnuo naprijed i uz blagi smijeak, kao da se sprema rei da je car gol, rekao: Ali tko ikada kae 'Moda bismo trebali zaustaviti bolest'? Prema isku stvu dr. Esselstyna, zaustavljanje bolesti ne zauzima vano mjesto u statusu quo.

davanja, ili oko 250-500 kontaktnih sati, dok e registrirani dijeteliari imati vie od 500 kontaktnih sali. 1 to nije ono najgore. Najvei dio tih predavanja o prehrani odrava se na prvoj go dini studija, u sklopu drugih kolegija iz znanstvenih osnova. Teme koje se obraduju na kolegiju iz osnova biokemije mogu ukljuivati metabolizam hranjivih tvari i/ili biokemijske reakcije koje ukljuuju odreene vitamine ili minerale. Drugim rijeima, nutricionizam se obino ne predaje u vezi s problemima javnog zdravlja, poput pretilo
H

sti, raka, dijabetesa Ud. U vezi s vladinim izvjetajem iz 1985. predsjednik Amerikog udruenja studenata medicine, William Kassler, pie:

Vei dio nutricionizma u formalnom nastavnom programu ukljuen je u dru ge kolegije. Biokemija, fiziologija i farmakologija kolegiji su za koje se najee tvrdi da sadre neka predavanja o nutricionizmu. Ti kolegiji preesto tek na kratko dotaknu nutricionizam, uz preteit naglasak na glavnoj disciplini. Lako je mogue zavriti takav kolegij i niti ne primijetiti da je bio obuhvaen i nutrici onizam [moj naglasak]. Nutricionizam koji predaju oni iji interes i strunost lee negdje drugdje jednostavno ne funkcionira.

NEDOSTATAK OBUKE
Medicinski status quo uvelike se oslanja na lijekove i kirurgiju, iskljuujui prehranu i nain ivota. Lijenici nemaju doslovno nikakvo obrazovanje o prehrani i njezinom utjecaju na zdravlje. Nacionalno vijee za istraivanja Sjedinjenih Drava 1985. fi nanciralo je izvjetaj strunog odbora koji je istraio koliinu i kvalitetu obrazovanja o prehrani na amerikim medicinskim fakultetima.4 Rezultati Odbora bili su jasni: Obor je zakljuio da su programi obrazovanja o prehrani na medicinskim fakulte tima SAD-a uglavnom nedovoljni za ispunjavanje sadanjih i buduih zahtjeva me dicinske struke.' Ali ti rezultati nisu bili nita novo. Odbor je istaknuo da je 1961. Vijee za prehranu Amerikog udruenja lijenika izvijestilo da prehrana na ame rikim medicinskim fakultetima dobiva 'nedovoljno priznanja, podrke i panje'.
4,5

I to nije najgore! Kad se o prehrani predaje u vezi s problemima javnog zdravlja, pogodite tko osigurava obrazovni materijal? Dannon institut, Nutricionistiki odbor za jaja, Nacionalno stoarsko udruenje, Nacionalno mljekarsko vijee, Ne stle Clinical Nutrition, Wyeth-Ayerst Laboratories, kompanija Bristol-Myers Squibb, korporacija Baxter Healthcare i drugi udruili su snage i stvorili program Prehrana u medicini i Inicijativu za nastavni program medicinskog nutricionizma. 9 1 0 Mislite li da e taj all-stars tim proizvoaa ivotinjskih namirnica i farmaceutske industrije objektivno prosuivati i promicati optimalnu prehranu, a to je, kako je znanost poka zala, prehrana cjelovitim biljnim namirnicama koja smanjuje potrebu za lijekovima? Ili bi moda mogli pokuati zatititi mesnu zapadnjaku prehranu kod koje svatko oekuje da treba popiti pilulu za svaku bolest? Ta organizacija priprema nastavne programe, ukljuujui CD-ROM-ove, i besplatno ih dijeli medicinskim fakultetima. Krajem 2003. 112 medicinskih fakulteta koristilo je taj nastavni program." Prema njihovoj web-lokaciji, U planu je razvoj verzija za studente nutricionizma, kontinu irano medicinsko usavravanje i druge zdravstvene radnike. (http://www.med.unc. edu./nutr/nim/FAQ.htm#anchorl97343) Mljekarska industrija takoer je financirala istraivanja obrazovanja o prehrani na medicinskim fakultetima 12 , a financirala je i prestine nagrade." 1 , 1 Ti napori po kazuju da je industrija dobro pripremljena za promicanje svojih financijskih interesa kad god se ukae prilika.

Drugim rijeima, prije vie od etrdeset godina lijenici su sami izjavili daje njihovo obrazovanje o prehrani nezadovoljavajue. Nita se nije promijenilo do 1985. ni do dananjeg dana: i dalje se piu lanci koji dokumentiraju nedostatak obrazovanja o prehrani na medicinskim fakultetima."
7

Situacija je opasna. Lijeniko obrazovanje o prehrani nije samo nedovoljno, ono praktiki ne postoji. Izvjetaj Nacionalnog vijea za istraivanja iz 1985. utvrdio je da lijenici, u prosjeku, dobiju svega dvadeset i jedan kolski sat (oko dva kreditna boda) obrazovanja o prehrani tijekom etiri godine medicinskog fakulteta.' Veina fakulte ta obuhvaenih istraivanjem zapravo je odravala manje od dvadeset kontaktnih sati predavanja o prehrani, ili jedan do dva kreditna boda. Za usporedbu, jedan student nutricionizma na Cornellu dobit e dvadeset i pet do etrdeset kreditnih bodova pre-

317

KINESKA STUDIJA

M t U l U N i H H I N U U i l K I J f l : LI J t Z.UKHV LJ t U IN I i l l l C f

Ne biste, dakle, trebali pretpostavljati da va lijenik ita vie zna o hrani i njenoj vezi sa zdravljem od vaih susjeda i kolega s posla, ' l o j e situacija u kojoj nutricionistiki neobrazovani lijenici dijabetiarima s prekomjernom teinom propisuju zamjene za obroke temeljene na mlijeku i eeru, pacijentima koji pitaju kako da skinu kilograme savjetuju dijete bogate mastima, a pacijentima s osteoporozom savjetuju da piju vie mlijeka. tete po zdravlje koje su rezultat lijenikog neznanja okantne su. ini se da ne postoji dovoljno nutricionistiki orijentiranih lijenika kao uzora u medicinskom obrazovanju, jedno nedavno istraivanje otkrilo je da je nedostatak nutricionistiki orijentiranih lijenika kao uzora vjerojatno glavno ogranienje u predavanju nutricionizma staistima.
12

Tamo je John postao nezadovoljan lijenik. Mnogi zdravstveni problemi njegovih pacijenata bili su rezultat kroninih bolesti, poput pretilosti, dijabetesa, raka, sranih bolesti i artritisa. John ih je lijeio kako su ga uili, standardnim pilulama i procedu rama, ali vrlo malo njih bi ozdravilo. Kronine bolesti nisu prolazile i John je ubrzo shvatio da je kao lijenik ozbiljno ogranien. Ujedno je od svojih pacijenata poeo uiti neto drugo: prva i druga generacija Amerikanaca iz Azije, oni koji su jeli tradicionalniju azijsku prehranu s mnogo rie i povra, bili su vitki, u dobroj for mi i nisu obolijevali od kroninih bolesti koje su muile druge Johnove pacijente. Meutim, trea i etvrta generacija azijskih Amerikanaca u potpunosti je prihvatila amerike prehrambene navike i bolovala od pretilosti, dijabetesa i brojnih drugih kroninih bolesti. Na tim je ljudima John poeo primjeivati koliko je prehrana vana za zdravlje. Budui da John nije lijeio ljude te da pilule i procedure nisu djelovale, odluio je da mu je potrebno dodatno obrazovanje i prijavio se na specijalizacijski sta u Medicinski centar Queens u Honoluluu. Tamo je poeo shvaati granice koje je postavio medicinski establiment i kako medicinsko obrazovanje ukalupljuje nain na koji bi lijenici trebali razmiljati. John je krenuo na specijalizaciju nadajui se da e otkriti na koji nain moe usavriti pilule i procedure kako bi mogao postati bolji lijenik. Meutim, pro matrajui kako iskusni lijenici tretiraju svoje pacijente pilulama i procedurama shvatio je da ti autoritativni lijenici nisu bili nita uspjeniji od njega. Njihovi pacijenti ne samo to bi ostali bolesni, stanje bi im se i pogoralo. John je shvatio da neto ne valja sa sustavom a ne s njim, pa je poeo prouavati znanstvenu li teraturu. Poput dr. Esselstyna, nakon to je poeo itati literaturu John je postao uvjeren da prehrana cjelovitim biljnim namirnicama ima potencijal da ne samo sprjeava bolesti koje su muile njegove pacijente nego i potencijal da ih lijei. Tu zamisao, kako je kasnije otkrio, njegovi profesori i kolege nisu ba najbolje prihvatili. U toj sredini prehranu su smatrali arlatanstvom. John bi upitao: Nema li pre hrana neke veze sa sranim bolestima, a njegovi kolege rekli bi mu da su re zultati istraivanja kontroverzni. John je nastavio itati znanstvena istraivanja, razgovarati sa svojim kolegama i bio je samo sve zbunjeniji. Kad bih pogledao literaturu nisam mogao pronai kontroverziju. Bilo je apsolutno jasno to litera tura govori. Tijekom tih godina John je shvatio zato je tako velik broj lijenika tvrdio da je prehrana kontroverzna: Znanstvenik sjedi za stolom i dorukuje: u jednoj ruci dri istraivanje koje kae da e vam od kolesterola propasti arterije i da e vas to ubiti, a u drugoj ruci dri vilicu kojom trpa slaninu i jaja u usta i kae: Tu ima neeg nejasnog. Zbunjen sam.' U tome je kontroverzija. To je sve.

ini mi se da tim medicinskim programima

nedostaje nutricionistiki orijentiranih lijenika jednostavno zato to im njihovo za poljavanje nije prioritet. Nitko to ne zna bolje od dr. Johna McDougalla.

IZAZOV DR. MCDOUGALLA

Dr. John McDougall zalae se za pristup zdravlju kroz cjelovite biljne namirnice dulje od bilo kojeg lijenika za kojeg znam. Napisao je deset knjiga, ukljuujui neke koje su prodane u preko pola milijuna primjeraka po naslovu. Njegovo je znanje o prehrani i zdravlju fenomenalno, sveobuhvatnije od znanja bilo kojeg li jenika kojeg sam upoznao i od bilo kojeg mog kolege nutricionista u akademskim krugovima. Nedavno smo se upoznali u njegovom domu u Sjevernoj Kaliforniji. Jedna od prvih stvari koje mi je pokazao bio je njegov niz od etiri ili pet velikih metalnih ormara za spise, poredanih uz stranji zid njegove radne sobe. Ne moe biti mnogo ljudi u zemlji sa zbirkom znanstvene literature o prehrani i bolestima koja se moe usporediti s onom Johna McDougalla i, stoje najvanije, John odrava visoku razinu upoznatosti. Za njega nije neobino da provede nekoliko sati dnevno na internetu itajui najnovije lanke u strunim asopisima. Ako se ikoga moe nazvati savrenim uzorom nutricionistiki orijentiranog lijenika u obrazovanju, to je dr. John McDougall. Odrastajui John je jeo bogatu zapadnjaku prehranu. Kako sam kae, imao je e tiri gozbe dnevno: Uskrs za doruak, Dan zahvalnosti za ruak, Boi za veeru i roendansko slavlje za desert. To je poelo ostavljali posljedice na njemu i s osa mnaest godina, nekoliko mjeseci po odlasku na koled, John je doivio modani udar. Nakon to se oporavio, vie cijenei ivot, postao je izvrstan student koleda, nakon ega je zavrio medicinski fakultet u Michiganu i lijeniki sta na Havajima. Odluio je raditi na Big Islandu na Havajima gdje se brinuo za tisue pacijena ta, od kojih su neki bili nedavno doselili iz Kine ili s Filipina, a neki su bili etvrta generacija Amerikanaca kineskog ili filipinskog podrijetla.

319

KINESKA blUUIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

John pripovijeda kako je posjetio mukarca od trideset i osam godina i njegovu su prugu nakon stoje ovjek pretrpio drugi srani udar. Kao staist u bolnici (ne njihov glavni lijenik), upitao je pacijenta to namjerava uiniti da sprijei trei, fatalni sra ni udar. Imate trideset i osam godina, imate predivnu mladu suprugu i petero djece. to ete uiniti da vaa supruga ne postane udovica a vaa djeca ostanu bez oca? ovjek je bio maloduan i frustriran. Odvratio je: Ne mogu uiniti nita. Ne pijem. Ne puim. Vjebam, drim se iste prehrane koju mi je dijetetiar preporuio nakon prolog sranog udara. Nita vie ne mogu uiniti. John je suprunicima ispriao to je nauio o prehrani. Rekao je ovjeku da vjeruje kako bi mogao ozdraviti bude li se pravilno hranio. Pacijent i njegova supruga vijest su primili s oduevljenjem. John se dugo zadrao s njima u razgovoru, zatim otiao iz sobe i osjeao se odlino. Konano je nekome pomogao, konano je napravio svoj posao. To je potrajalo otprilike dva sata. Pozvali su ga u ured efa medicine. ef medicine ima apsolutnu mo nad staistima. Otpusti li staista, ta osoba nije samo ostala bez posla nego i bez karijere. Uzbueni par ispriao je svom glavnom lijeniku to su upravo nauili. Lijenik im je odgovorio da to to im je reeno nije istina, odmah prijavivi Johna efu medicine. ef medicine odrao je ozbiljan razgovor s Johnom koji se sjea da mu je rekao da sam daleko prekoraio svoje dunosti kao staista. Trebao bih se uozbiljiti i odustati od svih tih besmislica o tome da hrana ima neke veze s bolestima. ef medicine jasno mu je dao do znanja da su u tom trenutku na kocki bili Johnov posao i njegova budua karije ra. Zato je John drao jezik za zubima tijekom ostatka svog obrazovanja. Na dan Johnove promocije on i ef medicine obavili su zavrni razgovor. John tog ovjeka pamti kao pametnog, dobra srca, ali previe uvuenog u status quo. ef me dicine posjeo ga je i rekao mu: Johne, mislim da si dobar lijenik. elim da to zna. elim da zna da mi je draga tvoja obitelj. Zato u ti rei ovo. Zabrinut sam da e umrijeti od gladi sa svim tim tvojim suludim idejama o hrani. Sve to e postii je da e okupiti gomilu propalica i hipija. John je zastao kako bi razmislio, a zatim odvratio: Moda ste u pravu. Tada u mora ti umrijeti od gladi. Ne mogu ljude slati na lijekove i operacije koji ne daju rezultate. Osim toga, mislim da ste u krivu. Ne vjerujem da e to biti propalice i hipiji. Mislim da e to biti uspjeni ljudi kojima je dobro ilo u ivotu. Oni e se zapitati: 'Tako sam uspjean, pa zato sam tako debeo?' Izgovorivi to, John je pogledao efov povelik trbuh i nastavio: Pitat e se: 'Ako sam tako uspjean, zato su moje zdravlje i moja budunost izvan kontrole?' Posluat e to im imam za rei i povjerovat e. John je svoje formalno medicinsko obrazovanje zavrio odsluavi samo jedan sat predavanja o prehrani, na kojem se uilo koje formule za dojenad treba koristiti.

Njegovo iskustvo potvruje sve studije koje su pokazale da je obrazovanje o prehrani meu lijenicima bolno nedostatno.

OVISNI O LIJEKOVIMA
John je spomenuo jo jedno vano podruje na kojem je medicinska struka izgubila svoj kredibilitet: njezine veze s farmaceutskom industrijom. Medicinsko obrazovanje i farmaceutske kompanije dijele isti krevet, i to traje ve due. John je neko vrijeme govorio o dubini problema i o tome kako je obrazovni sustav iskvaren. Rekao je: Problem s lijenicima poinje od naeg obrazovanja. Cijeli sustav plaa far maceutska industrija, od obrazovanja do istraivanja. Farmaceutska industrija kupila je umove medicinske struke. To poinje onoga dana kada doete na medicinski fakultet. Na itavom putu kroz medicinski fakultet sve plaa far maceutska industrija. John nije usamljen u kritici naina na koji se medicinski establiment udruio s far maceutskom industrijom. Mnogi istaknuti znanstvenici objavili su zapaanja u ko jima su iznijeli zamjerke, a koja pokazuju koliko je sustav postao iskvaren. Meu estim zapaanjima su: Farmaceutska industrija ulaguje se studentima medicine besplatnim darovima koji ukljuuju obroke, zabavu i putovanja; edukacijske dogaaje, ukljuujui predavanja koja nisu mnogo vie od reklamiranja lijekova; i konferencije, koje ukljuuju izlagae koji nisu mnogo vie od glasnogovornika farmaceutske industrije. 1 5 1 7 Specijalizanti (lijenici staisti) i drugi lijenici zapravo mijenjaju svoje navike pro pisivanja lijekova pod utjecajem informacija koje pruaju trgovci lijekovima, 18 20 iako je poznato da su te informacije pretjerano pozitivne, pa kao rezultat toga navike propisivanja lijekova postaju manje prikladne. 1 7 , 2 1 , 2 2 Istraivaka i akademska medicina samo izvravaju zapovijedi farmaceutske indu strije. To je mogue zato to: farmaceutske kompanije, a ne znanstvenici istraiva i, smiju oblikovati istraivanje, to omoguava kompaniji da namjesti studiju;23,24 istraivai mogu imati izravan financijski ulog u farmaceutskoj kompaniji iji proi zvod prouavaju; 15,25 farmaceutska kompanija moe biti odgovorna za prikupljanje i organiziranje neobraenih podataka, nakon ega samo selektivno omoguavaju istraivaima uvid u podatke;23,2*' farmaceutska kompanija takoer moe uloiti veto na objavljivanje rezultata te moe zadrati pravo ureivanja bilo koje znanstvene pu blikacije koja je rezultat istraivanja; 2 3 2 5 2 7 farmaceutska kompanija moe unajmiti

321

KINESKA STUDIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

komunikacijsku tvrtku da napie znanstveni lanak i zatim pronai istraivae koji su spremni potpisati se kao autori rada nakon to je on napisan. Glavni znanstveni asopisi gotovo da su postali marketinko glasilo farmaceutskih kompanija. Najvei izvor prihoda vodeih medicinskih asopisa reklame su za li jekove. To oglaavanje nije adekvatno recenzirano od strane asopisa, a kompanije esto iznose tvrdnje 0 lijekovima koje navode na pogrean zakljuak. Moda jo vie zabrinjava to to se veina klinikih ispitivanja o kojima izvjetavaju asopisi financi ra novcem farmaceutskih kompanija, a financijski interesi ukljuenih istraivaa ne objavljuju se u potpunosti.-' U proteklih nekoliko godina u poznatim medicinskim centrima bilo je medijski do bro pokrivenih skandala koji potvruju te optube. U jednom sluaju integritet je dne znanstvenice bio je blaen na mnoge naine od strane farmaceutske kompanije i uprave njenog sveuilita nakon stoje otkrila daje testirani lijek imao jake nuspojave i izgubio svoju djelotvornost. 27 U drugom sluaju znanstvenik koji je javno progovo rio o moguim nuspojavama jednog lijeka protiv depresije izgubio je priliku za posao na Sveuilitu u Torontu.-'' Primjera im mnogo. Dr. Marcia Angell, biva urednica asopisa New England Journal of Medicine, napisala je otar uredniki lanak pod naslovom Je li akademska medicina na prodaju?:15 Veze izmeu klinikih istraivaa i industrije ne ukljuuju samo novane po tpore nego i brojne druge financijske dogovore. Istraivai rade kao savjetnici kompanija ije proizvode analiziraju, ukljuuju se u savjetodavne odbore i go vornike organizacije, ulaze u dogovore o patentima i tantijemima, pristaju da ih se navodi kao autore lanaka koje su napisale kompanije koje od toga imaju koristi, promiu lijekove i ureaje na simpozijima koje sponzoriraju kompa nije i doputaju da ih se zasipa skupim darovima i putovanjima na luksuzna odredita. Mnogi imaju i vlasnike udjele u kompanijama. Dr. Angell dalje je iznijela da te financijske veze esto unose znaajnu pristranost u istraivanja, kako u rad koji se obavlja tako i u nain na koji se o njemu izvjetava. Od prijetnje lanih rezultata jo je opasnija injenica da su istraivanja o lijekovima jedini tip istraivanja koji se financira i priznaje. Istraivanja o uzrocima bolesti i nefarmakolokim intervencijama jednostavno se ne pojavljuju u medicinskom obrazo vanju. Na primjer, akademski istraivai mogu svim silama tragati za pilulom koja ce tretirati simptome pretilosti, ali ne posveuju nimalo vremena ili novca poduavanju ljudi kako da zdravije ive. Dr. Angell pie:
15

U pogledu obrazovanja, studenti medicine i specijalizanti, pod neprestanim tutorstvom predstavnika industrije, ue oslanjati se na lijekove i ureduje vie nego to bi vjerojatno trebali [moj naglasak). Kao to kritiari medicine esto optuuju, mladi lijenici ue da za svaki problem postoji pilula [moj naglasak] (i predstavnik farmaceutske kompanije koji e to objasniti). Osim toga, naviknu se primati poklone i usluge od industrije koja te ljubaznosti koristi da utjee na njihovo struno usavravanje. Akademski medicinski centri, doputajui sebi da postanu istraivake postaje industrije, doprinose pretjeranom naglasku na lijekovima i ureajima. Je li u takvom okruenju mogue pravedno i iskreno uzeti u obzir prehranu? Usprkos injenici da je nae vodee ubojice mogue sprijeiti, pa ak i lijeiti primjenom kva litetne prehrane, hoete li ikada uti neto o tome od svog lijenika? Ne dok na naim medicinskim fakultetima i bolnicama potraje ovakvo stanje. Ne, osim ako va lijenik ne zakljui a standardna medicinska praksa kakva se ui na fakultetu ne djeluje, pa odlui posvetiti znaajan dio svog vremena obrazovanju o kvalitetnoj prehrani. Takvi su pojedinci rijetki. Stanje je postalo toliko loe da je dr. John McDougall izjavio: Vie ne znam u to vjerovati. Kada proitam rad u kojem se kae a bih svojim pacijentima trebao davati beta blokatore i inhibilore ACH, dvije ldase lijekova za srce, ne znam je li to istina. Iskreno ne znam je li to istina jer je na [istraivanje lijekova] pala tolika ljaga. Mislite li da su sljedei naslovi povezani? Fakulteti prijavljuju sukobe interesa u istraivanjima (izmeu farmaceutskih kompanija i istraivaa) * Studija pokazuje da se koritenje recepata meu djecom umnogostruuje 2 9 Istraivanje: mnoge smjernice piu lijenici povezani s kompanijama nim reakcijama 31 Plaamo visoku cijenu za to to doputamo te medicinske pristranosti. Jedna nedavna studija utvrdila je da e jedan od pet novih lijekova imati ili takozvano crno upo zorenje, koje ukazuje na dotada nepoznatu ozbiljnu negativnu reakciju koja moe dovesti do smrti ili tekog naruavanja zdravlja, ili e biti povuen s trita unutar dvadeset i pet godina. 32 Dvadeset posto svih novih lijekova ima ozbiljne nepoznate nuspojave. Vie od 100.000 Amerikanaca svake godine umire od pravilnog uzimanja ispravno propisanih lijekova. 33 To je jedan od vodeih uzroka smrti u Americi!
30 2

Ispravno propisani lijekovi uzimaju teak danak; milijuni pogoeni toksi

KINESKA STUDIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

SUDBINA DR. MCDOUGALLA

Zavrivi svoje formalno medicinsko obrazovanje, dr. John McDougall otvorio je ordi naciju na havajskom otoku Oahu. Poeo je pisati knjige o prehrani i zdravlju i stekao nacionalnu reputaciju. Sredinom 1980-ih Johna su kontaktirali iz Bolnice sv. Helene u dolini Napa u Kaliforniji i upitali ga eli li voditi njihov zdravstveni centar. Radilo se o adventistikoj bolnici. Ako se sjeate sedmog poglavlja, adventisti sedmog dana potiu svoje sljedbenike da se hrane vegetarijanski (iako konzumiraju natprosjene koliine mlijenih proizvoda). Bila je to prilika koju nije mogao propustiti, pa je John napustio Havaje i preselio u Kaliforniju. John je godinama imao dobar dom u Bolnici sv. Helene. Predavao je o prehrani i ko ristio prehranu u lijeenju bolesnih pacijenata, u emu je postizao fantastine uspjehe. Lijeio je vie od 2000 vrlo bolesnih pacijenata, a tijekom esnaest godina nikada ga nitko nije tuio niti je primio ijedno pismo pritube. to je moda jo vanije, John je svjedoio ozdravljenju tih pacijenata. Za to vrijeme nastavio je objavljivati knjige, odr avajui nacionalnu reputaciju. Meutim, kako je vrijeme prolazilo shvatio je da stvari nisu ba posve jednake kao u vrijeme kad je stigao. Njegovo je nezadovoljstvo raslo. O tim posljednjim godinama kae: inilo mi se da ne napredujem. Program je imao 150 ili 170 ljudi godinje i to je bilo to. Nikada nije narastao. Nije dobivao potporu od bolnice i promijenili smo velik broj upravitelja. Imao je manjih sukoba s drugim lijenicima u bolnici. U jednom trenutku odjel za srce prigovorio je onome to je John radio sa sranim pacijentima. John im je odgovorio: Znate to, poslat u svakog svog sranog bolesnika k vama po drugo miljenje budete li vi meni slali vae. Bila je to korektna ponuda, ali oni ju nisu prihvatili. Drugom prilikom John je pacijenta uputio kardiologu, a kardiolog je pogreno rekao pacijentu da mu je potrebna operacija ugradnje premosnice. Nakon nekoliko takvih incidenata John je doao do granica svoje strpljivosti. Konano, nakon to je kardiolog preporuio operaciju jo jednom od Johnovih pacijenata, John gaje pozvao i rekao. elim razgo varati s vama i pacijentom o tome. elio bih razgovarati o znanstvenoj literaturi koja Vas je potaknula da date takvu preporuku. Kardiolog je rekao da to nee uiniti, na to je John odgovorio: Zato ne? Upravo ste preporuili da se ovom ovjeku otvori srce! I za to ete mu naplatiti 50.000 ili 100.000 dolara. Zato ne bismo raspravili o tome? Ne mislite li da bi to bilo poteno prema pacijentu? Kardiolog je odbio, rekavi da bi to samo zbunilo pacijenta. To je bilo posljednji put da nekom od Johnovih pacijenata je preporuio operaciju srca. U meuvremenu nijedan drugi lijenik iz bolnice nikada nije poslao nekog pacijenta Johnu. Nijednom. Drugi lijenici slali su vlastite supruge i djecu da ga posjete, ali mu nikada nisu uputili pacijenta. Razlog je, prema Johnu, bio sljedei:

Brinulo ih je [to bi se dogodilo] da me njihovi pacijenti dou posjetiti, i to to se cijelo vrijeme dogaalo kad bi pacijenti doli samoinicijativno. Doli bi k meni s bolesnim srcem, visokim krvnim tlakom ili dijabetesom. Stavio bih ih na dijetu, oni bi prestali piti sve svoje pilule i uskoro bi njihove vrijednosti bile normalne. Otili bi k svom lijeniku i rekli: Zato mi, dovraga, niste ranije rekli za to? Zato ste me pustili da se patim, potroim sav taj novac, zamalo umrem, kad je sve to sam trebao uiniti bilo da jedem zobenu kau? Lijenici to nisu eljeli uti. Bilo je drugih trenutaka trvenja izmeu Johna i bolnice, ali kap koja je prelila au bila je povezana s programom za multiplu sklerozu dr. Roya Swanka, spomenutim u devetom poglavlju. John je kontaktirao dr. Swanka kad je uo da Swank namjerava otii u mirovinu. John je znao za dr. Roya Swanka i dugo ga je cijenio. Ponudio je da e preuzeti Swankov program za multiplu sklerozu, spojiti ga sa svojom zdravstvenom klinikom u Bolnici sv. Helene i sauvati ga u ast dr. Swanka. Dr. Swank se sloio na Johnovo odue vljenje. Kao to je John rekao, postojala su etiri razloga zato bi se to bilo savreno uklopilo u Bolnicu sv. Helene: uklapao se u filozofiju adventista: lijeenje bolesti prehranom pomagali bi osobama kojima je oajniki bila potrebna njihova pomo to bi udvostruilo popis njihovih pacijenata, omoguujui rast programa ne bi kotalo gotovo nita Prisjeajui se toga, John je rekao: Pada li ti na pamet bilo koji razlog da se to ne uini? To je [bilo] oigledno! Zato je otiao s prijedlogom voditeljici svog odjela. Nakon to ga je sasluala, rekla je da smatra kako bolnica to ne eli. Odgovorila mu je: Pa, mislim da zapravo ne elimo uvoditi bilo kakav novi program u ovom trenutku. John ju je zabezeknuto upitao: Molim vas, recite mi zato. to znai -bolnica? Zato smo ovdje? Mislio sam da smo ovdje kako bismo se brinuli o bolesnim ljudima. Njezin je odgovor bio neobian: Pa, da, jesmo, ali znate, pacijenti s MS-om nisu ba poeljni pacijenti. I sami ste mi rekli da se veina neurologa ne voli brinuti o paci jentima s MS-om. John nije mogao vjerovati da uje to to uje. Atmosfera je bila krajnje napeta. Rekao je: ekajte malo. Ja sam lijenik. Ovo je bolnica. Koliko znam, na je posao oslo baati bolesne patnji. To su bolesni ljudi. Samo zato to im drugi lijenici ne mogu pomoi u njihovim patnjama ne znai da ni mi ne moemo. Evo dokaza

324

KINESKA STUDIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

koji govore da moemo. Imam djelotvoran tretman za ljude kojima je potrebna moja njega, a ovo je bolnica. Hoete li mi objasniti zato se ne elimo brinuti o takvim pacijentima? Nastavio je: elim razgovarati s ravnateljicom bolnice. elim joj objasniti zato mi je po treban taj program, zato je bolnici potreban taj program i zato je pacijentima potreban taj program. elim da mi zakaete sastanak. Meutim, ravnateljica bolnice na kraju se pokazala jednako tekom. John je razmo trio situaciju sa svojom suprugom. Za nekoliko tjedana trebao je obnoviti ugovor s bolnicom i odluio je da to nee uiniti. Otiao je u prijateljskom raspoloenju i do dananjeg dana nema nikakvih osobnih zamjerki. Objanjava to govorei kako su njihovi smjerovi u ivotu bili drugaiji. John vie voli sjeati se Bolnice sv. Helene kakva je bila: njegov dobar dom tijekom esnaest godina, ali mjesto koje je ipak bilo u cijeloj toj stvari s lijekovima i novcem. Danas John vodi vrlo uspjean program medicine naina ivota uz pomo svoje obitelji, pie popularan bilten koji je besplatno dostupan (http://www.drmcdougall. com), organizira grupne izlete s bivim pacijentima i novim prijateljima i ima vie vremena za jedrenje na dasci kad pue dobar vjetar u zaljevu Bodega. To je ovjek s velikim znanjem i kvalifikacijama koji bi mogao pomoi zdravlju milijuna Ameri kanaca. Nijedan od njegovih kolega nikada ga nije optuio za lijeniko nedolinoj ponaanje, pa ipak medicinski establiment ne eli njegove usluge. Stalno ga podsje aju na tu injenicu: Doi e pacijenti s reumatoidnim artritisom. Bit e u invalidskim kolicima, nee moi ni okrenuti klju u svom automobilu. I ja u se pobrinuti za njih, i tri ili etiri tjedna kasnije ponovno e posjetiti svog lijenika. Doi e hoda jui do svog lijenika, stisnut e njegovu ruku i snano ju protresti. Lijenik e rei: Divno. Pacijent e, sav uzbuen, rei: Pa, elim vam rei to sam uinio. Otiao sam kod tog dr. McDougalla, promijenio sam prehranu i mog je artritisa nestalo. Njihov lijenik jednostavno e odgovoriti: Boe dragi. Pa to je sjajno. to god da radite samo tako nastavite. Do vienja. Odgovor je uvijek isti. Nije, primjerice: Molim vas, zaboga, recite mi to ste uinili da ja to mogu prenijeti sljedeem pacijentu. Nego: to god radili, ba sjajno. Pone li im pacijent govoriti da je preao na vegetarijansku prehranu, lijenik e ga prekinuti rijeima: Da, dobro, lijepo, stvarno ste jak karakter. Puno vam

hvala. Vidimo se. Izbacit e ga iz ordinacije to je mogue bre. To predstavlja ozbiljnu prijetnju... ozbiljnu prijetnju.

ESSELSTYNOVA NAGRADA
Vrativi se u Ohio, dr. Esselstyn se povukao iz aktivne kirurgije u lipnju 2000. i zapo slio kao savjetnik za preventivnu kardiologiju na odjelu ope kirurgije Clevelandske klinike. Nastavio je voditi istraivanja i razgovarati s pacijentima. Odrava trosatna savjetovanja u svom domu za nove pacijente sa sranim bolestima, pokazuje im istra ivake dokaze i posluuje im ukusne obroke siguran za srce. Pored toga odrava govore diljem zemlje i u inozemstvu. U oujku 2002. Ess i njegova supruga Ann, iji je djed osnovao Clevelandsku klini ku, poslali su pismo ravnatelju bolnice u Clevelandskoj klinici. Pismo su zapoeli istaknuvi koliko se ponose ugledom i izvrsnou klinike te inovacijama kirurkih procedura, ali da svi priznaju kako kirurgija nikada nee biti odgovor na tu epidemiju sranih bolesti. Ess je formalno predloio ideju da osnuje program za zaustavljanje i lijeenje bolesti prehranom na odjelu preventivne kardiologije na Clevelandskoj kli nici. Program bi bio organiziran po uzoru na njegov i mogle bi ga voditi vie medi cinske sestre i medicinski asistenti. Bilo bi idealno da program vodi mladi lijenik sa strastvenim zanimanjem za tu ideju. Na kraju bi svakom pacijentu sa sranom bolesti u klinici bila ponuena terapija zaustavljanja i lijeenja pomou prehrane, koja kota vrlo malo, ne nosi nikakve rizike i vraa kontrolu u ruke pacijenta. Pomislili biste da bi bolnica, kad bi joj se ukazala mogunost da temeljito lijei bo lesne ljude i pri tome ima pomo jedne od najuglednijih osoba u zemlji, objeruke prihvatila tu priliku. Ali nakon to je desetljeima bio jedna od kirurkih zvijezda na Clevelandskoj klinici, nakon to je pokrenuo studiju lijeenja srca koja je bila uspje nija od bilo ega ikada uinjenog u klinici, i nakon to je velikoduno ponudio plan koji bi pomogao u lijeenju jo veeg broja ljudi, ni ravnatelj bolnice ni voditelj odjela nisu nali za shodno ak ni potvrditi da su primili Essovo pismo. Nisu nazvali. Nisu otpisali. Potpuno su ga ignorirali. Prolo je sedam tjedana i Ess je konano nazvao voditelja odjela i ravnatelja bolnice, no nijedan nije elio primiti njegov poziv. Na kraju, poslije sedam poziva, ravnatelj bolnice javio se na telefon. Taj je ovjek godinama hvalio Essa zbog njegovih istrai vanja i doimao se uzbuen zbog njegovih rezultata, ali sada je pjevao drugu pjesmu. Oigledno je tono znao zbog ega ga Ess zove, pa je rekao Essu da ef kardiologije ne eli to raditi. Drugim rijeima, prebacio je odgovornost. Da je proelnik bolnice elio da to bude uinjeno, bilo bi uinjeno, bez obzira na elje voditelja odjela. Zato je Ess nazvao voditelja kardiologije, koji je konano odgovorio na njegov poziv. ovjek

KINESKA STUDIJA

M E D I C I N S K A I N D U S T R I J A : IJE Z D R A V L J E ONI TITE?

je bio otresit i neljubazan, jasno je dao do znanja da ga ne zanima to to Ess pokuava uiniti. Ess otada nije razgovarao ni s jednim od tih lijenika, ali i dalje gaji nadu da e uspjeti promijeniti njihove stavove kako istraivanja sve vie potvruje ono to on govori. U meuvremenu, mnogi ljudi u klinici jo uvijek su oduevljeni Essovim radom. Mnogi od njih ele vidjeti iru primjenu njegovog programa, ali vie instancije to ne doputaju. Oni postaju frustrirani, a Ess je frustriran zato to je trenutni program preventivne kardiologije katastrofalan: I dalje jedu meso, i dalje jedu mlijene proizvode i nemaju nikakve ciljeve u vezi s kolesterolom. Sve je tako openito. Preventivna kardiologija jako se ponosi kada je u stanju usporiti napredovanje ove bolesti. Zaboga, pa to nije rak! Sada se situacija zanimljivo razvija: ba kao to je bilo i s dr. McDougallom, mnogi od glaveina klinike sa sranim bolestima i sami dolaze kod Esselstyna na lijeenje i savjetovanje o stilu ivota. Znaju da to djeluje i sami trae taj program. Kako Ess kae, to bi se moglo razviti u vrlo zanimljivu krizu: Dosad sam u klinici lijeio nekoliko lanova vieg osoblja s koronarnom bo lesti, a lijeio sam i vie lanova uprave. Jedan od lanova uprave zna za fru stracije koje smo doivjeli pokuavajui to dovesti u kliniku. On kae: Mislim da ako se prouje da Esselstyn posjeduje taj tretman koji zaustavlja i lijei ovu bolest na Clevelandskoj klinici, i da ga koristi vie osoblje i daje lijeio lanove uprave, ali mu nije doputeno da lijei obian puk, mogli bismo biti otvoreni za tube. Ess e do daljnjeg uz pomo svoje supruge nastaviti odravati savjetovanja u svom domu zato to institucija kojoj je posvetio vei dio svog ivota ne eli podrati pre hrambeni pristup koji je konkurencija njezinom standardnom meniju pilula i pro cedura. Prolog je ljeta Ess proveo u odmoru mnogo vie vremena nego obino na svojoj farmi na sjeveru drave New York. Koliko god da Ess voli oputen nain ivota elio bi nastaviti pomagati bolesnim ljudima da ozdrave na Clevelandskoj klinici. Ali oni mu to ne doputaju. Ako se mene pita, to nije nita drugo nego zloin. Mi, javnost, obraamo se lijenicima i bolnicama kada smo u velikoj nevolji. Da nam oni pruaju njegu za koju znaju da nije najbolja, da ne tite nae zdravlje, da ne lijee nae bolesti, a kotaju nas desetke tisua dolara, moralno je neoprostivo. Ess je ovako saeo situaciju:

Klinika sada ubrizgava matine stanice pokuavajui potaknuti rast novih sr anih ila. Ne bi li bilo lake zaustaviti bolest? Strano, nije li? Zapanjujua je i nevjerojatna pomisao da nas vode ljudi koji odbijaju vjerovati u oigledno! I Esselstynu i McDougallu uskraen je ponovni ulazak u establiment nakon slavnih uspjeha u lijeenju ljudi prehrambenim pristupom. Moete se fokusirati na novac - prema Johnu i Essu, 8 0 % prihoda Sv. Helene i 6 5 % prihoda Clevelandske klinike potjee od tradicionalnih tretmana za srane bolesti, kirurkih intervencija, ali u pi tanju je neto vie od samog novca. Moglo bi se takoer raditi o intelektualnoj pri jetnji da bi pacijent imao kontrolu umjesto lijenika; da neto tako jednostavno kao to je hrana moe biti monije od ukupnog znanja o pilulama i visokotehnolokim procedurama; mogao bi biti nedostatak vjerodostojnog obrazovanja o prehrani na medicinskim fakultetima; mogao bi biti utjecaj farmaceutske industrije. to god bilo, postalo je jasno da medicinska industrija u ovoj zemlji ne titi nae zdravlje kao to bi trebala. irei ruke, dlanova okrenutih prema gore, i slijeui ramenima, McDougall jednostavno kae: To se ne da shvatiti.

328

329

18

Ponavljanje povijesti

GODINE 1985. DOK SAM BIO na slobodnoj studijskoj godini na Sveuilitu Oxford u Engleskoj imao sam priliku prouavati povijest prehrane i bolesti u nekima od najve ih knjinica povijesti medicine u zapadnom svijetu. Koristio sam slavnu knjinicu Bodlean u Oxfordu i londonske knjinice Kraljevskog kolegija kirurga i Imperijskog fonda za istraivanje raka. U tihim zakucima tih mramorom poploanih svetita s uzbuenjem sam otkrivao autore koji su rjeito pisali o temi prehrane i raka, pored drugih bolesti, jo prije vie od 150 godina. Jedan od tih autora bio je George Macilwain koji je napisao etrnaest knjiga o medi cini i zdravlju. Macilwain se rodio i odrastao u Sjevernoj Irskoj. Kasnije se preselio u London, gdje je postao ugledan kirurg poetkom devetnaestog stoljea. Postao je lan, a kasnije i poasni lan Kraljevskog kolegija kirurga. U dobi od etrdeset godina postao je vegetarijanac, nakon to je utvrdio da su mast, masnoe i alkohol glavni uzroci raka.1 Macilwain je takoer popularizirao teoriju o konstitucijskoj prirodi bolesti, uglavnom u vezi s uzrocima i lijeenjem raka. Koncept konstitucijske prirode bolesti znaio je da bolest nije rezultat jednog organa, jedne stanice ili jedne reakcije koja je pola ukrivo, ili rezultat jednog vanjskog uzroka koji djeluje nezavisno. Ona je rezultat vie sustava po cijelom tijelu kod kojih dolazi do poremeaja. Tom se gleditu suprotstavljala lokalna teorija bolesti koja je tvrdila daje bolest uzrokovana jednim vanjskim uzronikom koji djeluje na odreenom mjestu u tijelu. U to vrijeme vodila se estoka borba izmeu onih koji su vjerovali u prehranu i onih koji su podravali kirurgiju i rastuu upotrebu lijekova. Zagovornici lokalne bolesti tvrdili su daje bolest uzrokovana lokalno i da se moe izvaditi ili lokalno lije-

331

KINESKA STUDIJA

P O N A V L J A N J E POVIJESTI

iti izoliranim kemijskim tvarima. Nasuprot njima, oni koji su se zalagali za prehranu i nain ivota vjerovali su da je bolest simptom koji je rezultat konstitucijskih obi ljeja cijelog tijela. Dojmile su me se te stare knjige koje su sadravale iste predodbe o prehrani i bolesti koje su ponovno izbile na povrinu u bitkama o zdravlju 1980-ih. Kad sam saznao neto vie o Macilvvainu shvatio sam da je bio moj roak. Djevojako ime moje bake po ocu bilo je Macilwain, a ta grana obitelji ivjela je u istom dijelu Sjeverne Irske iz kojeg je potjecao George Macilwain. Osim toga, postojale su obiteljske prie o sla vnom Macilwainu koji je napustio obiteljsku farmu u Irskoj i postao slavan lijenik u Londonu poetkom 19. stoljea. Moj otac, koji je emigrirao iz Sjeverne Irske, spomi njao je izvjesnog ujaka Georgea kad sam bio mali, ali nikada nisam bio svjestan tko je bio taj ovjek. Kroz daljnja genealoka istraivanja doao sam do gotovo sigurnog zakljuka daje George Macilwain bio moj ukunujak. To otkrie bilo je jedna od najneobinijih pria u mom ivotu. Moja supruga Karen kae: Ako postoji reinkarnacija... Slaem se: ako sam ivio neki proli ivot, bio sam George Macilwain. Imali smo sline karijere: obojica smo poslali bolno svjesni vanosti prehrane za zdravlje i obojica smo postali vegetarijanci. Neke od njegovih ideja, zapisanih prije vie od 150 godina, bile su tako sline onome to ja vjerujem da sam osjeao da su mogle doi i iz mojih usta. itajui u tim uglednim starim, povijeu ispunjenim knjinicama, otkrio sam vie od svoje obiteljske povijesti. Otkrio sam da se oko prirode zdravlja uenjaci prepiru ve stoljeima, pa ak i tisuljeima. Prije gotovo 2500 godina Platon je napisao dija log izmeu dvaju likova, Sokrata i Glaukona, u kojem su oni raspravljali o budunosti njihovih gradova. Sokrat kae da bi gradovi trebali biti jednostavni, te da bi graani trebali ivjeti od jema i penice, s umacima od soli, maslina, sira i seoskom hra nom od kuhanog luka i kupusa, s desertima od smokava, graka, graha, peenih bobica mirte i bukve, uz umjerene koliine vina. Sokrat kae: I tako, ivei u spokojstvu i krepkog zdravlja, oni e najvjerojatnije ivjeti do duboke starosti... Ali Glaukon odgovara da bi takva prehrana bila prikladna samo za drutvo svinja i da bi graani trebali ivjeti na civiliziran nain. On nastavlja: Oni se trebaju odmarati na leajevima... i jesti uobiajena jela i deserte modernog ruka. Drugim rijeima, graani bi trebali uivati u luksuzu jedenja mesa. Sokrat odgovara: Zeli li da razgovaramo o gradu koji boluje od upala... Takoer e nam trebati velika koli ina stoke svih vrsta za one koji e je moda htjeti jesti, zar ne? Glaukon odvraa: Naravno da e nam trebati. Sokrat tada kae: Neemo li onda osjeati potrebu za ljekarima u daleko veoj mjeri uz takav nego uz prethodni nain ivota? Glaukon to ne moe osporiti. Da, zaista, odgovara. Sokrat dalje kae da e tom luksuznom gradu nedostajati zemljita zbog dodatnih povrina potrebnih za
2

uzgoj ivotinja za hranu. To e pomanjkanje nagnali graane da otimaju zemlju od drugih, to bi moglo potaknuti nasilje i rat, a time i potrebu za pravosuem. Nadalje, Sokrat pie: Kad je u gradu mnogo raskalaenosti i bolesti, zar se onda ne otvaraju brojni sudovi i bolnice, i ne poinju li onda suci i lijenici ponosno dizati glavu, kada se mnoge osobe, ak i meu onima visoka roda, s gorljivou posveuju tim zanima njima? Drugim rijeima, u tom luksuznom gradu bolesti, odvjetnici i lijenici postat e uobiajeni.
2

Platon u tom odlomku savreno jasno kae: ivotinje jedemo na vlastiti rizik. Iako je zaista izvanredno to je jedan od najveih intelektualaca u povijesti zapadnog svijeta osuivao jedenje mesa prije gotovo 2.500 godina, ini mi se da je jo nevjerojatnije to to malo ljudi zna za tu povijest. Gotovo nitko ne zna, na primjer, da je otac zapadne medicine, Hipokrat, zagovarao prehranu kao glavni nain prevencije i lijeenja bole sti. Ili daje George Macilwain znao daje prehrana nain prevencije i lijeenja bolesti. Ili daje ovjek koji je sudjelovao u osnivanju Amerikog drutva za rak, Frederick L. Hoffman, znao da je prehrana nain prevencije i lijeenja bolesti. Kako je Platon tako tono predvidio budunost? Znao je da jedenje ivotinjskih na mirnica nee dovesti do zdravlja i prosperiteta. Umjesto toga, laan osjeaj luksuza koji prua mogunost jedenja ivotinja dovest e samo do kulture bolesti, svaa oko zemlje, pravnika i lijenika. To je prilino dobar opis nekih od izazova s kojima se suoava dananja Amerika! Kako je Seneka, jedan od velikih znanstvenika prije 2000 godina, tutor i savjetnik rimskog cara Nerona, s takvom sigurnou znao probleme koje nosi konzumiranje ivotinja kada je napisao: 2 Govedo je zadovoljno paom s jednog ili dva jutra zemlje: jedna uma dovoljna je za nekoliko slonova. Samo se ovjek hrani pljakanjem itavog kopna i mora. Sto? Zar nam je Priroda zaista dala tako nezasitan eludac, obdarivi nas tako beznaajnim tijelima?...Robove trbuha (kako kae Salust) treba ubrajati meu nie ivotinje, a ne meu ljude. Ne, ne meu njih, ve prije meu mrtve... Na njihovim vratima moete napisati 'Oni su ubrzali smrt'. Kako je George Macilwain predvidio budunost kada je rekao da lokalna teorija bo lesti nee dovesti do zdravlja? ak ni danas nemamo pilule ni procedure koje mogu djelotvorno sprijeiti, eliminirati ili ak tretirati uzroke bilo koje kronine bolesti. Dosad su se kao najperspektivnije prevencije i tretmani pokazale promjene prehrane i naina ivota, konstitucijski pristup zdravlju. Kako smo zaboravili te lekcije iz prolosti? Kako smo od znanja da su najbolji atleti na olimpijadama u staroj Grkoj morali jesti biljnu prehranu doli do straha da vege-

332

KINESKA STUDIJA

P O N A V L J A N J E POVIJEST

tarijanci ne dobivaju dovoljno bjelanevina? Kako smo doli do toga da Ijekari naeg drutva, nai lijenici, o prehrani znaju malo ili nita; da nae medicinske institucije ocrnjuju tu temu; da su uzimanje receplnih lijekova i odlazak u bolnicu trei vodei uzrok smrti? Kako smo doli do toga da zagovaranje biljne prehrane moe ugroziti profesionalnu karijeru, da znanstvenici provode vie vremena pokoravajui prirodu umjesto potujui je? Kako smo doli do toga da nas kompanije koje zarauju na naoj bolesti ue kako da budemo zdravi; da nam kompanije koje zarauju na naem izboru hrane govore to da jedemo; da vlada troi teko zaraen javni novac na po veavanje profita farmaceutske industrije; i da ima vie nepovjerenja nego povjerenja u politike nae vlade o prehrani, lijekovima i zdravlju? Kako smo doli do toga da su Amerikanci tako zbunjeni u pogledu toga to je zdravo da ih vie nije ni briga? Stanovnitvo nae zemlje koje broji gotov 300 milijuna ljudi bolesno je. 8 2 % odraslih Amerikanaca ima barem jedan faktor rizika za sranu bolest' 8 1 % Amerikanaca uzima barem jedan lijek tjedno
5 5 1 3

ubrzano boriti protiv pretjerivanja, dok neke od zemalja koje su bile slabije razvijene ure da stignu tu gdje smo mi danas. Nikada prije tako velik postotak stanovnitva nije umirao od bolesti obilja. Je li to obilje koje je Sokrat predvidio prije 2500 go dina - drutvo puno lijenika i odvjetnika koje se bori s problemima iji je uzrok to to ljudi ive raskono i jedu stoku? Nikada ranije toliko ljudi nije bolovalo od teke pretilosti i dijabetesa. Nikada ranije nije financijsko optereenje zdravstvene skrbi muilo sve sektore naeg drutva, od trgovine i obrazovanja do vlade i svakodne vnog obiteljskog ivota s nedovoljnim zdravstvenim osiguranjem. Moramo li odluiti izmeu zdravstvenog osiguranja za nae uitelje i udbenika za nau djecu, to emo izabrati? Nikada ranije nismo u tolikoj mjeri utjecali na prirodni okoli da gubimo povrinski sloj naeg tla, nae goleme sjevernoamerike vodonosne slojeve i kine praume naeg svijeta.
10

Mijenjamo klimu tolikom brzinom da se mnogi od najupuenijih svjetskih

znanstvenika boje budunosti. Nikada ranije nismo brisali biljne i ivotinjske vrste s lica Zemlje dananjim tempom. Nikada ranije nismo u tako velikom broju unosili genetski izmijenjene sorte biljaka u okoli, ne znajui pritom kakve e biti posljedice. Na sve te promjene u naem okoliu snano utjee na izbor prehrane." Kako milijarde ljudi u zemljama u razvoju akumuliraju sve vee bogatstvo i prihva aju zapadnu prehranu i nain ivota, problemi nastali suvinom prehranom ekspo nencijalno postaju sve hitniji iz godine u godinu. Godine 1997. generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Hiroshi Nakajima budui teret kroninih bolesti u zemljama u razvoju nazvao je krizom patnje na globalnoj razini. 12 Proteklih 2500 godina trapavo smo gradili neodrivu neman koju danas nazivamo modernim drutvom. Sigurno je da neemo imati jo 2500 godina da se prisjetimo Platonovog, Pitagorinog, Senekinog i Macilwainovog uenja, neemo imati ni 250 godina. Iz te hitnosti raa se velika prilika i zbog toga sam ispunjen nadom. Ljudi po inju osjeati potrebu za promjenom i poinju dovoditi u pitanje neke od temeljnih pretpostavki koje imamo o hrani i zdravlju. Poinju shvaati zakljuke znanstvene literature i mijenjaju ivote nabolje. Nikada dosad nije postajala takva gomila empirijskih istraivanja koja podupiru pre hranu cjelovitim biljnim namirnicama. Sada, na primjer, moemo dobiti slike arterija u srcu i onda definitivno dokazati, kao to su uinili dr. Dean Ornish i dr. Caldwell Esselstyn ml., da prehrana cjelovitim biljnim namirnicama lijei srane bolesti. 13 Sada raspolaemo znanjem koje nam omoguuje da razumijemo kako to zaista djeluje. ivotinjske bjelanevine, ak i vie od zasienih masti i kolesterola iz hrane, podiu razine kolesterola kod pokusnih ivotinja, pojedinaca i itavih populacija. Meuna rodne usporedbe izmeu zemalja pokazuju da populacije koje se tradicionalno hrane biljnim namirnicama imaju daleko manje sranih bolesti, a studije na pojedincima

5 0 % Amerikanaca uzima barem jedan lijek na recept tjedno 3 1 % odraslih Amerikanaca je pretilo 6

6 5 % odraslih Amerikanaca ima prekomjernu tjelesnu teinu" Svako tree dijete i tinejder (u dobi od est do devetnaest godina) u Americi ve ima prekomjernu tjelesnu teinu ih je u opasnosti od prekomjerne teine Oko 105 milijuna odraslih Amerikanaca una opasno visoke razine kolesterola 7 (de finirane kao 200 mg/dl ili vie - razine sigurne za srce su ispod 150 mg/dl) Oko 50 milijuna Amerikanaca ima visok krvni tlak
8

Preko 63 milijuna odraslih Amerikanaca ima bolove u kriima (stoje u velikoj mje ri povezano s cirkulacijom i prekomjernom tjelesnom teinom, na koje utjee prehra na, a pogorano je tjelesnom neaktivnou) u bilo kojem razdoblju od tri mjeseca 9 Preko 33 milijuna Amerikanaca ima migrenu ili jaku glavobolju u bilo kojem ra zdoblju od tri mjeseca 9 23 milijuna Amerikanaca patilo je od bolesti srca u 2001. 9 Barem 16 milijuna Amerikanaca ima dijabetes Preko 700.000 Amerikanaca u 2000. umrlo je od bolesti srca Preko 550.000 Amerikanaca u 2000. umrlo je od raka Preko 280.000 Amerikanaca u 2000. umrlo je od cerebrovaskularnih bolesti (mo danog udara), dijabetesa ili Alzheimerove bolesti Opasno ignorirajui upozorenja Platona i drugih, Amerika je, kako se izrazio Seneka, ubrzala smrt. Glad, slaba provedba zdravstvenih mjera i zarazne bolesti - simboli siromatva - uglavnom su svedeni na minimum u zapadnom svijetu. Sada se moramo

334

335

KINESKA STUDIJA

P O N A V L J A N J E POVIJESTI

unutar odreenih populacija pokazuju da oni koji jedu vie cjelovitih biljnih namir nica ne samo to imaju nie razine kolesterola nego imaju i manje sranih bolesti. Sada biljnim imamo opsean namirnicama i irok raspon najbolja za srce. dokaza koji pokazuju da je prehrana cjelovitim

hranom koju jedemo. Istraivanja ljudskih populacija pokazuju da na rizik od prijeloma kuka i osteoporoze pogorava prehrana bogata ivotinjskim namirni cama. ivotinjske bjelanevine crpe kalcij iz kostiju stvarajui kiselu sredinu u krvi. lovitim Sada imamo opsean i irok raspon nae dokaza koji pokazuju bubrege, kosti, daje prehrana cje biljnim namirnicama najbolja za oi i mozak.

Nikada ranije nismo u tolikoj mjeri shvaali nain na koji prehrana utjee na rak, kako na razini stanica tako i na razini populacija. Objavljeni podaci pokazuju da ivotinjske bjelanevine potiu rast tumora. ivotinjske bjelanevine povisuju razine hormona IGF-1 koji je faktor rizika za rak, a prehrana s mnogo kazeina (glavne bje lanevine kravljeg mlijeka) doputa ulaz veih koliina kancerogenih tvari u stanice, to omoguava da se vie opasnih kancerogenih proizvoda vee za DNK, to pak omoguava vie mutagenih reakcija iz kojih nastaju stanice raka, to opet omoguava bri rast tumora nakon njihovog poetnog formiranja. Podaci pokazuju da prehrana koja se temelji na namirnicama ivotinjskog podrijetla kod ena poveava proizvo dnju reproduktivnih hormona tijekom njihovog ivota to moe dovesti do raka doj ke. Sada biljnim imamo opsean i irok raspon dokaza koji pokazuju raka. daje prehrana cjelovitim namirnicama najbolja protiv

Dodatna istraivanja mogu se i trebaju provesti, ali ideju da prehrana bogata cje lovitim biljnim namirnicama moe prevenirati, pa i lijeiti velik broj kroninih bolesti vie se ne moe negirati. Ne radi se vie tek o nekoliko ljudi koji iznose tvrdnje o biljnoj prehrani na temelju svojih osobnih iskustava, filozofije ili pone ke znanstvene studije koja govori tome u prilog. Sada postoje stotine detaljnih, opsenih, dobro provedenih istraivakih studija koje ukazuju na isto. Osim toga, optimistian sam u pogledu budunosti zbog novih mogunosti da razmjenjujemo informacije diljem zemlje i diljem svijeta. Mnogo vei postotak svjetskog stanovnitva je pismen, mnogo vei postotak svjetskog stanovnitva uiva u luksuzu irokog izbora dostupnih namirnica od kojih moe sastavljati svoju prehranu. Ljudi svoju prehranu sastavljenu od cjelovitih biljnih namirnica mogu uiniti raznovrsnom, zanimljivom, ukusnom i praktinom. Optimistian sam zato to ljudi u malim gradovima i u nekada izoliranim sredinama danas imaju lak pristup najnovijim informacijama o zdravlju koje mogu primjenjivati u praksi. Sve te stvari zajedno stvaraju jednu potpuno drukiju klimu, klimu koja zahtijeva promjene. Nasuprot situaciji iz 1982. kada je nekoliko kolega pokualo unititi reputacije znanstvenika koji su iznijeli miljenje da bi prehrana mogla imati veze s rakom, sada je sve ire prihvaena ideja da ono to jedete moe odrediti va rizik od mnogih oblika raka. Vidim i da se javna slika o vegetarijanstvu mije nja iz neega to se smatralo opasnom, prolaznom modom u zdrav, trajan izbor naina ivota. Popularnost naina prehrane temeljenih na biljnim namirnicama u porastu je, a raznovrsnost i dostupnost praktine vegetarijanske hrane strelo vito rastu.1'1 Restorani diljem zemlje danas u pravilu imaju u ponudi bezmesne i bezmlijene opcije. 1 5 Znanstvenici objavljuju vie lanaka o vegetarijanstvu i piu vie o zdravstvenom potencijalu biljne prehrane.
16

Nikada dosad nismo imali tehnologiju koja omoguava mjerenje biomarkera poveza nih s dijabetesom i dokaze koji pokazuju da se razine eera, kolesterola i inzulina u krvi bolje popravljaju uz prehranu cjelovitim biljnim namirnicama nego uz bilo koji drugi tretman. Intervencijske studije pokazuju da osobe s dijabetesom tipa 2 tretira ne prehranom na bazi cjelovitih biljnih namirnica mogu izlijeiti bolest i osloboditi se upotrebe lijekova. irok raspon meunarodnih studija pokazuje da je dijabetes tipa 1, teka autoimuna bolest, povezan s konzumiranjem kravljeg mlijeka i preranim prestankom dojenja. Sada znamo kako na autoimuni sustav moe napasti naa tijela kroz proces molekularne mimikrije potaknut ivotinjskim bjelanevinama koje pro nau put do naeg krvotoka. Takoer raspolaemo dokazima koji povezuju multiplu sklerozu s konzumiranjem ivotinjskih namirnica, a posebno mlijenih proizvoda. Inter vencijske studije prehrane pokazale su da prehrana moe pomoi u usporava nju, a moda ak i zaustavljanju, multiple skleroze. Sada imamo opsezani irok raspon dokaza koji pokazuju da je prehrana cjelovitim betes i autoimune bolesti. Nikada ranije nismo imali tako irok raspon dokaza koji pokazuju da prehrana koja sadri previe ivotinjskih bjelanevina moe unititi nae bubrege. Bubreni kamenci nastaju zato to konzumiranje ivotinjskih bjelanevina stvara previe kalcija i oksalata u bubrezima. Sada znamo da katarakte i makularnu degeneraciju povezanu sa starenjem moemo sprijeiti uz pomo hrane koja sadri velike koliine antioksi danata. Osim toga, istraivanja su pokazala da su kognitivna disfunkcija, vaskular na demencija izazvana malim modanim udarima i Alzheimerova bolest povezane s biljnim namirnicama najbolja za dija

Danas, vie od 150 go

dina nakon to je moj ukunujak George Macilwain napisao knjige o prehrani i bolesti, ja piem knjigu o prehrani i bolesti uz pomo svog najmlaeg sina Toma. Tomovo srednje ime je Mcllwain (obitelj je promijenila nain pisanja prije ne koliko generacija), to znai da ne samo to piem o istim idejama o kojima je pisao Macilwain, nego je i suautor roak koji nosi njegovo ime. Povijest se moe ponoviti. Meutim, ovaj put, umjesto da poruka bude zaboravljena i ograniena na spremita knjinica, vjerujem da ju je svijet konano spreman prihvatiti. I vie

336

337

KINESKA STUDIJA

od toga, vjerujem da je svijet konano spreman mijenjati se. Doli smo do toke u povijesti kad se nae loe navike vie ne mogu tolerirati. Mi smo, kao drutvo, na rubu velike provalije: moemo otii u bolest, siromatvo i degradaciju ili moemo odabrati zdravlje, dugovjenost i obilje. A sve to je za to potrebno je hrabrost da se mijenjamo. U kakvoj e se situaciji nai nai unuci za 100 godina? Samo e vrijeme pokazati, ali nadam se da e povijest koje smo svjedoci i budunost koja je pred nama biti na korist svih nas.

Pitanja i odgovori: Utjecaj bjelanevina u poKusima na takorima

BI LI UTJECAJ BJELANEVINA IZ PREHRANE MOGAO BITI POSLJEDICA DRUGIH HRANJIVIH TVARI U PREHRANI TAKORA?
Smanjenje bjelanevina u prehrani s 2 0 % na 5% znai da treba nai neto to e zamijeniti nedostajuih 15%. Mi smo kazein zamijenili ugljikohidratima zato to imaju isti energetski sadraj. Kako smo smanjivali koliinu bjelanevina u pre hrani, dodavali smo jednaku koliinu mjeavine kroba i glukoze u omjeru 1:1. Dodatni krob i glukoza u niskoproteinskoj prehrani nisu mogli biti odgovorni za manji razvoj fokusa jer ti ugljikohidrati, kad se zasebno ispituju, zapravo pove avaju nastanak fokusa. 1 Ako se moe govoriti o nekom utjecaju, malo dodatnih ugljikohidrata u niskoproteinskoj prehrani samo poveava uestalost raka i po nitava uinak niske koliine bjelanevina. To prevenciju raka niskoproteinskom prehranom ini jo impresivnijom.

339

MNbbKA b l U U I J A

BI LI UINAK BJELANEVINA MOGAO BITI POSLJEDICA TOGA TO SU TAKORI NA NISKOPROTEINSKOJ PREHRANI JELI MANJE HRANE (ODNOSNO, MANJE KALORIJA)?
Mnoge studije provedene 1930-ih, 1940-ih i 1950-ih pokazale su da smanjenje uku pnog unosa hrane, ukupnih kalorija, smanjuje razvoj tumora. Meutim, analiza naih brojnih eksperimenata pokazuje da ivotinje hranjene niskoproteinskim prehranama nisu konzumirale manje kalorija, ve su, u prosjeku, zapravo konzumirale vie kalori ja. 3 , 4 Jo jednom, to je samo potvrdilo opaeni uinak poticanja tumora kod kazeina.

KAKVO JE BILO OPE ZDRAVLJE TAKORA NA NISKOPROTEINSKOJ PREHRANI?

Mnogi istraivai dugo pretpostavljaju da ivotinje hranjene tako malim koliinama bjelanevina nee biti zdrave. Meutim, ivotinje na niskoproteinskoj prehrani bile su zdravije prema svim pokazateljima. ivjele su dulje, bile su tjelesno aktivnije, vitkije i imale su zdravije krzno sa 100 tjedana, dok su svi takori hranjeni visokoproteinskom prehranom bili mrtvi. K tomu, ivotinje koje su konzumirale manje kazeina u prehra ni ne samo to su jele vie kalorija nego su i sagorijevale vie kalorija. Niskoproteinske ivotinje troile su vie kisika koji je potreban za sagorijevanje tih kalorija, a imale su i viu razinu posebnog tkiva zvanog smee masno tkivo,r,<> koje je posebno djelotvorno u sagorijevanju kalorija. To se odvija kroz proces termogeneze, tj. troenja kalorija u obliku tjelesne topline. Ta je pojava ve demonstrirana prije mnogo godina. " Mskoproteinski nain prehrane poboljava sagorijevanje kalorija, ostavljajui na taj nain manje kalorija za dobivanje tjelesne teine, a moda i manje za rast tumora.
7

Eksperimentalna struktura

Dodatak B
Kineske studije

EZDESET I PET OKRUGA U dvadeset i etiri razliite provincije (od njih dvadeset i se dam) bilo je izabrano za istraivanje. Oni su predstavljali itav raspon stopa smrtnosti za sedam estih vrsta raka. Uz to su pruili iroku geografsku pokrivenost i bili unutar etiri sata putovanja od sredinjeg laboratorija. Okrui obuhvaeni istraivanjem pred stavljali su: polutropska obalna podruja jugoistone Kine ledena podruja sjeveroistone Kine, blizu Sibira podruja blizu velike pustinje Gobi i sjevernih stepa podruja u blizini ili na Himalajama u potezu od krajnjeg sjeverozapadnog do krajnjeg jugoistonog dijela zemlje Osim prigradskih podruja blizu angaja, veina okruga bila je smjetena u ruralnoj Kini gdje su ljudi cijeli ivot ivjeli na istom mjestu i jeli lokalno proizvedenu hranu. Gustoa stanovnitva uvelike je varirala, od 20.000 nomadskih stanovnika u najzabaenijem okru gu blizu velike pustinje Gobi, do 1,3 milijuna ljudi u okrugu u predgrau angaja.

JE LI TJELESNA AKTIVNOST BILA POVEZANA S KONZUMIRANJEM NISKOPROTEINSKE PREHRANE?

Kako bismo mjerili tjelesnu aktivnost svih skupina takora, mjerili smo koliko su dobrovoljno koristili kota za vjebanje privren za njihov kavez. Brojanik je mje rio koliko su puta ivotinje okrenule kota za vjebanje. ivotinje na niskoj razini kazeina
12

vjebale su otprilike dvostruko vie tijekom dvotjednog razdoblja u kojem

je mjerenje vreno! ini se da je to zapaanje vrlo slino onome kako se ovjek osjea nakon to pojede visokoproteinski obrok: tromo i pospano. uo sam daje nuspojava Atkinsove dijete prepune bjelanevina - umor. Jeste li kod sebe ikada primijetili taj osjeaj poslije visokoproteinskog obroka?

340

KINESKA

STUDIJA

EKSPERIMENTALNA STRUKTURA KINESKE STUDIJE

Za ovo istraivanje kaemo da ima ekoloku ili korelacijsku strukturu, to znai da usporeujemo obiljeja prehrane, naina ivota i bolesti na odreenom broju uzo raka stanovnitva, u ovom sluaju u ezdeset i pet okruga. Utvrujemo meusobne korelacije ili veze izmeu tih obiljeja, kao prosjeka okruga. Na primjer, u kakvom su odnosu masti u prehrani sa stopama raka dojke? Ili u kakvoj je vezi kolesterol u krvi s koronarnom bolesti srca? U kakvoj je vezi odreena vrsta masne kiseline iz krvnih zrnaca s konzumiranjem rie? Takoer bismo mogli usporeivati razine testosterona ili estrogena u krvi s rizikom od raka dojke. Napravili smo tisue raznih usporedbi tog tipa. U studiji ove vrste vano je istaknuti da se usporeuju samo prosjene vrijednosti kod stanovnika okruga. Pojedinci se ne usporeuju s drugim pojedincima (u stvari, to se ne radi ni u kojoj vrsti epidemiolokih studija). U usporedbi s drugim ekolokim studijama ova je studija, sa svojih ezdeset i pet okruga, bila neuobiajeno velika. Ve ina takvih studija ima najvie deset do dvadeset takvih populacijskih jedinica. Iz svakog od ezdeset i pet okruga izabrano je po 100 odraslih osoba za istraivanje. Polovica su bili mukarci a polovica ene, svi u dobi od trideset i pet do ezdeset i etiri godine. Podaci su prikupljeni na sljedei nain: Svaka osoba dobrovoljno je dala uzorak krvi i ispunila anketni listi o prehrani i nainu ivota; polovica ljudi dala je uzorak urina; istraivaki timovi posjetili su 3 0 % domova kako bi paljivo izmjerili hranu koju je obitelj pojela unutar tri dana; za svako mjesto obuhvaeno istraivanjem na lokalnim trnicama prikupljeni su uzorci hrane koji su predstavljali tipian nain prehrane, a kasnije je analiziran sastav namirnica i hranjivih tvari. Jedno od vanijih pitanja tijekom poetnih faza planiranja bilo je kako prikupiti in formacije o namirnicama i hranjivim tvarima. esta je metoda procjena konzumacije namirnica i hranjivih tvari po sjeanju, ali to je vrlo neprecizno, posebno kad se kon zumiraju mijeana jela. Moete li se sjetiti koje ste namirnice pojeli proli tjedan? Pa i juer? Moete li se sjetiti koliko? Druga, jo grublja metoda procjene unosa hrane je utvrivanje kolika se koliina odreene namirnica proda na trnici. Ti rezultati mogu dati razumne procjene prehrambenih trendova tijekom vremena za cijele populacije, ali ne uzimaju u obzir baenu hranu i ne mjere individualne razine potronje. Iako svaka od tih relativno grubih metoda moe biti korisna za odreene svrhe, jos uvijek su podlone znaajnim tehnikim grekama i osobnim pristranostima. A to je tehnika greka vea, to je tee utvrditi znaajne uzrono-posljedine veze.

eljeli smo uiniti vie od grubog mjerenja koje se namirnice konzumiraju i u kolikim koliinama. Zato smo odluili napraviti procjenu prehrambenog stanja analizom uzoraka krvi i urina na indikatore (biomarkere) unosa raznih hranji vih tvari. Te analize bile bi daleko objektivnije nego da smo traili od ljudi da se prisjete to su jeli. Meutim, prikupljanje i analiziranje krvi nije bilo lako organizirati, barem ne na nain koji smo smatrali najboljim. Poetni problem bio je dobiti dovoljno krvi. Iz kulturolokih razloga ruralni Kinezi nerado su davali uzorke krvi. Ubod u prst izgledao je kao jedina mogunost, ali to nije bilo dovoljno. Obina epruveta s krvi dala bi 100 puta vie krvi i omoguila analizu brojnih drugih faktora. Dr. Junshi Chem iz naeg tima, s Instituta za prehranu i higijenu hrane pri Mi nistarstvu zdravstva, imao je nezavidan zadatak uvjeriti te dobrovoljce da daju krv u uobiajenoj koliini od jedne epruvete. Uspio je u tome. Sir Richard Peto sa Sveuilita u Oxfordu iz naeg tima tada je dao vrlo praktian savjet da se kom biniraju pojedinani uzorci krvi kako bi se dobila velika baza krvi za svako selo i oba spola. Ta strategija dala je preko 1.200-1.300 puta vie krvi u usporedbi s metodom uboda u prst. Stvaranje velikih baza krvi imalo je enormne implikacije i uinilo je moguim provedbu onoga to je kasnije postalo poznato kao Kineska studija. Omoguilo je analize daleko veeg broja indikatora prehrane i zdravlja. To nam je osiguralo da razmotrimo odnose na daleko sveobuhvatniji nain nego to bi to inae bilo mogue. Za vie pojedinosti o teorijskim i praktikim osnovama za prikupljanje i analizu krvi na ovaj nain itatelja bih uputio na izvornu monografiju studije. 1 Poslije prikupljanja krvi morali smo odluiti tko e obaviti brojne mogue ana lize. Nismo eljeli pristati na nita osim najboljeg. Dok su neke analize bile pro vedene u naem laboratoriju na Cornellu i u pekinkom laboratoriju dr. Chena, ostale analize, posebno one specijaliziranijeg tipa, bile su obavljene u otprilike 24 laboratorija smjetenih u est zemalja i na etiri kontinenta. Laboratoriji su bili izabrani zbog svoje dokazane strunosti i zanimanja. Laboratoriji koji su sudjelo vali navedeni su u izvornoj monografiji. 1

KOLIKO JE DOBRA TA STUDIJA?

Budui da je ovo istraivanje bilo jedinstvena prilika, odluili smo da bude najbolje od svoje vrste ikada provedeno. Bilo je opseno, bilo je visoke kvalitete, a njegova jedinstvenost pruila je nove mogunosti istraivanja prehrane i bolesti koje nikada prije toga nisu bile mogue. Ova obiljeja opsenosti, kvalitete i jedinstvenosti uve like su popravila kredibilitet i pouzdanost rezultata, doista mnogo. Tako je New York

KINESKA STUDIJA

EKSPERIMENTALNA STRUKTURA KINESKE STUDIJE

Times u glavnom lanku u svojoj znanstvenoj rubrici nazvao studiju GrandPrixomj epidemiolokih studija.

pouzdanije prosjeke okruga. Kad su vrijednosti iz ta dva sela slinije jedna drugoj nego svim drugim okruzima, to znai da se radi o podacima visoke kvalitete.
1

OPSENOST PODATAKA
Istraivanje je bilo, i jo je uvijek, najopsenije svoje vrste ikada provedeno. Na kon to su svi uzorci krvi, urina i hrane bili prikupljeni, pohranjeni i analizirani, te nakon to su konani rezultati uneseni u tablice i kad im je procijenjena kva liteta (nekoliko sumnjivih rezultata nije ukljueno u konanu publikaciju), bili smo u prilici prouiti 367 varijabli. One su predstavljale irok raspon obiljeja prehrane, naina ivota i bolesti, sada ukljuenih u monografiju od 896 zbijenih stranica. Bili su tu: stope smrtnosti od preko etrdeset i osam razliitih vrsta bolesti; preko dvadeset i etiri urinarna faktora; gotovo trideset i est sastojaka hrane (hranjivih tvari, pesticida, tekih metala); unos preko trideset i est hranjivih tvari i namirnica izmjeren u istraivanju po domainstvima; ezdeset faktora prehrane i naina ivota dobivenih pomou anketa; i sedamnaest geografskih i klimatskih faktora Studija je bila opsena, ne samo po pukom broju varijabli nego i zato to je veina tih varijabli varirala u irokom rasponu, kao to je sluaj sa stopama smrtnosti od raka. iroki rasponi uveali su nau mogunost da otkrijemo vane i dotad neotkrivene veze izmeu varijabli.
2 1

Kad je to bilo mogue, varijable smo mjerili pomou vie vrsta metoda. Na primjer, status eljeza mjerili smo na est naina, riboflavin (vitamin B,) na tri naina, i tako dalje. Takoer, u mnogim smo sluajevima mogli procijeniti kva litetu i pouzdanost podataka usporeujui varijable za koje smo znali da imaju uvjerljive bioloke odnose. . Populacije obuhvaene studijom pokazale su se vrlo stabilnima. Prosjeno 9 3 9 4 % mukaraca u studiji bilo je roeno u okrugu u kojem su ivjeli u vrijeme istraivanja; za ene je to iznosilo 8 9 % . Uz to, prema podacima koje je objavila Svjetska banka,
1

nain prehrane u vrijeme naeg istraivanja bio je vrlo slian

onom u proteklim godinama. To je bilo idealno zato to su te prethodne godine predstavljale vrijeme kad su se bolesti poele razvijati.

109 prehrambenih, virusnih, hormonskih i drugih indikatora u krvi;

JEDINSTVENOST PODATAKA
Jedna od ideja koja nau studiju ini jedinstvenom nae je koritenje ekolokog oblika studije. Kritiari ekolokog oblika studije ispravno pretpostavljaju da je to slab oblik za utvrivanje uzrono-posljedinih veza kada vas zanimaju uin ci pojedinih uzroka koji djeluju na pojedine ishode. Ali prehrana ne djeluje na taj nain. Umjesto toga, prehrana uzrokuje ili sprjeava bolest pomou brojnih hranjivih tvari i drugih spojeva koji djeluju zajedno, u namirnicama. Ekoloka studija gotovo je idealna elimo li shvatiti kako neki spektar prehrambenih fakto ra djeluje zajedno i uzrokuje bolest. Najvanije lekcije mogu se nauiti upravo iz opsenih uinaka hranjivih tvari i drugih faktora na javljanje bolesti. Da bismo istraili te opsene uzroke bolesti bilo je nuno biljeiti to je mogue vie faktora prehrane i drugih faktora naina ivota, a zatim formulirati hipoteze i interpreti rati podatke koji predstavljaju sveobuhvatnost. Moda najjedinstvenije obiljeje po kojem se ova studija izdvaja povezano je s nutritivnim obiljejima naina prehrane koji se konzumiraju u ruralnoj Kini. Gotovo sve druge studije o prehrani i zdravlju provedene na ljudima, bilo kojeg oblika, ukljuivale su subjekte koji su konzumirali bogatu zapadnu prehranu. To je tako ak i kad su u studije ukljueni vegetarijanci, j e r 9 0 % vegetarijanaca i dalje konzumira prilino velike koliine mlijeka, sira i jaja, a znatan broj i dalje konzumira neto ribe i mesa peradi. Kao to je prikazano na priloenoj tablici (slika B . l ) , 5 postoji tek mala razlika u nutritivnim svojstvima nevegetarijanskih i vegetarijanskih naina prehrane koji se konzumiraju u zapadnim zemljama.

KVALITETA PODATAKA
Brojna obiljeja podigla su kvalitetu ove studije. Odrasle osobe izabrane za ovo istraivanje ograniili smo na one u dobi izmeu trideset i pet i ezdeset i etiri godine. To je dobni raspon u kojem su bolesti koje smo istraivali ee. Informacije o izvodima iz matine knjige umrlih za ljude starije od ezdeset i etiri godine nisu bile ukljuene u istraivanje jer smo te in formacije smatrali manje pouzdanima. Iz svakog od ezdeset i pet okruga obuhvaenih studijom dva sela izabrana su za prikupljanje informacija. Ukljuivanje dva sela po okrugu umjesto jednog daje

KINESKA

STUDIJA

EKSPERIMENTALNA STRUKTURA KINESKE STUDIJE

PROVEDBA U DJELO
Organizacija i provedba studije ovakve veliine, opsega i kvalitete bile su mogue zahvaljujui izvanrednim vjetinama dr. Junshija Chena. Mjesta na kojima su pri kupljani podaci bila su ratrkana po najudaljenijim krajevima Kine. Kad bismo ih usporedili s udaljenostima u Americi, bili su u rasponu od Florida Keysa do Seattlea, Washington, i od San Diega u Kaliforniji do Bangora u Maineu. Putovanje izmeu tih mjesta bilo je tee nego u Sjedinjenim Dravama. Oprema i upute za istraivanje mo rali su biti na mjestu i standardizirani za sva mjesta prikupljanja podataka. Ostvarili smo to prije nego to su e-pota, faks-uredaji i mobilni telefoni postali dostupni. U Kini je postojala upadljivo drukija prehrambena situacija. U Americi, 15-17% naih ukupnih kalorija pruaju bjelanevine, a 80 i vie posto od toga ine ivotinjske bjelanevine. Drugim rijeima, prejedamo se bjelanevinama i veinu njih dobivamo iz mesa i mlijenih proizvoda. Ali u ruralnoj Kini konzumiraju manje ukupnih bje lanevina ( 9 - 1 0 % ukupnih kalorija), a samo 10% od toga potjee od namirnica ivo tinjskog podrijetla. To znai da postoje brojne druge velike nutrilivne razlike izmeu kineskih i amerikih naina prehrane, kao stoje prikazano na slici B.2. 1 Bilo je vano da dvadeset i etiri provincijska zdravstvena tima, svaki sastavljen od dvanaest do petnaest zdravstvenih radnika, budu obueni za prikupljanje uzoraka krvi, hrane i urina kao i ispunjavanje anketnih listia na sustavan i standardiziran nain. Kako bi standardizirao prikupljanje informacija, dr. Chen je zemlju podijelio na regije. Svaka regija poslala je obuavatelje u Peking na vii program obuke. Oni su se, pak, vratili u provincije iz kojih su doli kako bi obuili provincijske zdravstvene timove. Iako je ameriki Nacionalni institut za rak (NCI) Nacionalnih instituta za zdravlja (NIH) pruio poetna sredstva za ovaj projekt, kinesko Ministarstvo zdravlja ispla ivalo je plae za priblino 350 zdravstvenih radnika. Prema mojoj procjeni, kineski doprinos projektu iznosio je priblino 5-6 milijuna dolara. Ameriki je doprinos bio oko 2,9 milijuna dolara kroz razdoblje od deset godina. Da je amerika vlada platila te usluge u okviru nekog slinog projekta u SAD-u, to bi ju kotalo barem deset puta toliko, odnosno izmeu 50 i 60 milijuna dolara.

To je bila prva i jedina velika studija koja je istraila laj raspon prehrambenih iskustava i njegove posljedice po zdravlje. Kineski nain prehrane kretao se u rasponu od bogatih do vrlo bogatih namirnicama biljnog podrijetla. U svim dru gim studijama provedenim na zapadnim subjektima, prehrana je bila u rasponu od bogatih do vrlo bogatih namirnicama ivotinjskog podrijetla. Ta je razlika ono to Kinesku studiju uinilo toliko drukijom od drugih studija.

346

347

Veza s vitaminom D
NAJDOJMLJIVIJI DOKAZ U PRILOG prehrani biljnim namirnicama predstavlja nain na koji su brojni prehrambeni imbenici i bioloki dogaaji integrirani tako da pobolja vaju zdravlje i svode bolesti na minimum. Iako su bioloki procesi izvanredno kom pleksni, ti faktori i dalje djeluju zajedno kao prekrasno koreografi rana, samokorigirajua mrea. To je posebno impresivno, posebno koordinacija i kontrola te mree. Moda bi nekoliko analogija pomoglo u ilustriranju tog procesa. Jata ptica u letu ili jato riba koje brzo plivaju u stanju su promijeniti smjer u mikrosekundi bez da se meusobno sudaraju. ini se kao da imaju kolektivnu svijest koja zna kamo idu i kad e se odmarati. Kolonije mrava i rojevi pela takoer velikom vjetinom integriraju razne radne zadatke. Ali koliko god te aktivnosti ivotinja bile zadivljujue, jeste li ikada razmislili o tome kako se njihova ponaanja koordiniraju s takvom istananou? Ta ista svojstva, pa i vie, vidim u nainu na koji bezbrojni faktori iz biljnih namirnica izvode svoju aroliju i stvaraju zdravlje na svim razinama u naem or ganizmu: u naim organima, u naim stanicama, enzimima i drugim podstaninim esticama unutar naih stanica. Za one koji ne poznaju laboratorije za biomedicinska istraivanja rei u da su zidovi tih laboratorija esto prekriveni velikim posterima koji prikazuju tisue biokemijskih reakcija koje se odvijaju u naim tijelima. To su reakcije koje su poznate, daleko je vie onih koje tek trebamo otkriti. Meusobna ovisnost tih reakcija posebno je infor mativna, pa ak i zadivljujua u svojim implikacijama. Primjer vrlo malog dijela te enormne mree reakcija predstavlja djelovanje vitamina D i njegovih metabolita na nekoliko bolesti o kojima smo raspravljali u ovoj knjizi.

KINESKA

STUDIJA

V L L t t J v i i n IVI i ii u IVI u u

Ta mrea ilustrira kompleksnu meusobnu povezanost izmeu unutarnjeg rada naih stanica, hrane koju jedemo i okolia u kojem ivimo (slika C l ) , lako dio vitamina D prisutnog u naim tijelima moe biti podrijetlom iz hrane, obino ga moemo dobiti koliko nam je potrebno kada nekoliko sati tjedno boravimo na Suncu. U stvari, naa sposobnost da stvaramo vitamin D vodi do zakljuka da on nije vitamin: to je hormon (tj., stvara se u jednom dijelu naeg tijela, ali djeluje u drugom dijelu). Suneve ultraljubiaste zrake stvaraju vitamin D iz prekursorskog spoja koji se nalazi u naoj koi. Ukoliko dobivamo dovoljno Suneve svjetlosti, to je sav vitamin D koji nam treba. 1 Vitamin D, naravno, takoer mo emo dobivati iz obogaenog mlijeka, odreenih ribljih ulja i nekih vitaminskih dodataka prehrani. Vitamin D stvoren u naoj koi tada putuje do nae jetre, gdje ga jedan enzim pre tvara u metabolit vitamina D. Glavna funkcija tog metabolita je da slui kao zaliha vitamina D u tijelu (i ostaje uglavnom u jetri, ali takoer i u tjelesnoj masti). Sljedei korak je od presudne vanosti. Kada je potrebno, odreena koliina pri uvnog oblika vitamina D iz jetre transportira se do bubrega, gdje ga drugi enzim pretvara u aktivirani metabolit vitamina D koji se zove 1,25 D. Brzina kojom se priuvni oblik vitamina D pretvara u aktivirani 1,25 D kljuna je reakcija u ovoj mrei. Metabolit 1,25 D obavlja najvei dio vanog posla vitamina D u naim tijelima. Taj je aktivirani 1,25 D oko 1.000 puta aktivniji od priuvnog oblika vitamina D. Aktivirani 1,25 D traje samo est do osam sati nakon to je stvoren. Nasuprot tome, na priuvni oblik vitamina D traje do dvadeset dana ili dulje. 2,3 Ovo uka zuje na vaan princip koji je najee prisutan u mreama poput ove: daleko vea aktivnost, daleko krai ivotni vijek i daleko manje koliine krajnjeg produkta 1,25 D osiguravaju vrlo osjetljiv sustav u kojem 1,25 D moe brzo prilagoavati svoju aktivnost iz minute u minutu i mikrosekunde u mikrosekundu, sve dok ima dovoljno priuvnog oblika vitamina D za koritenje. Male promjene, koje dovode do velikih razlika, mogu se dogaati brzo. Odnos izmeu priuvnog oblika vitamina D i aktiviranog 1,25 D je kao da ima te velik spremnik prirodnog plina zakopan u dvoritu (priuvni vitamin D ) , ali paljivo koristite samo vrlo male koliine plina za plinsko kolo na tednjaku. Od presudne je vanosti da koliina i tempiranje plina (1,25 D) koji stie do naeg tednjaka budu paljivo regulirani, bez obzira koliko ga ima u spremniku, bio on gotovo prazan ili pun. Meutim, korisno je i da odravamo odgovarajuu zalihu u naem spremniku. Isto tako, od presudne je vanosti da enzim bubrega u ovoj reakciji ima, da se tako izrazim, osjetljivu ruku i da stvara pravu koliinu 1,25 D u pravo vrijeme za njegov vrlo vaan posao. jedna od vanijih stvari koje vitamin D radi, uglavnom kroz svoju pretvorbu u aktivirani 1,25 D, jest da kontrolira razvoj irokog raspona ozbiljnih bolesti. Radi jednostavnosti, to je shematski prikazano kao inhibiranje pretvorbe zdravog tki va u bolesno pomou 1,25 D. 4 ~ 12 Dosad smo mogli vidjeti kako odgovarajue izlaganje Sunevoj svjetlosti, osigu ravanjem dovoljne koliine priuvnog oblika vitamina D, pomae u prevenciji obolijevanja stanica. To navodi na zakljuak da bi neke bolesti mogle biti ee u dijelovima svijeta u kojima ima manje Suneve svjetlosti, dakle u zemljama blizu Sjevernog i junog pola. Zaista, postoje takvi dokazi. Da budem precizniji: na sjevernoj jabetesa hemisferi, tipa i 1, zajednice multiple koje ive sjevernije drugih obino bolesti. imaju veu uestalost di raka dojke, skleroze, reumatoidnog artritisa, osteoporoze,

raka prostate

raka

debelog crijeva, pored

13

Znanstvenici ve osamdeset godina znaju da je multipla skleroza, na primjer, po vezana s poveanjem geografske irine. Kao to moete vidjeti na slici C.2, po stoji ogromna razlika u uestalosti MS-a s udaljavanjem od ekvatora: bolest je sto puta ea na krajnjem sjeveru nego na ekvatoru. 1 1 Slino tome, u Australiji ima manje Sunca i vie MS-a s udaljavanjem prema jugu ( r = 9 1 % ) . ' MS je otprilike sedam puta ei u junoj (43S) nego u sjevernoj Australiji ( 1 9 S ) .
16 |r

Meutim, nedostatak Suneve svjetlosti nije jedini faktor koji je povezan s tim bole stima. Postoji iri kontekst. Prvo to je potrebno spomenuti je kontrola i koordina cija tih reakcija povezanih s vitaminom D. Kontrola djeluje na nekoliko mjesta u toj mrei, ali, kao to sam ve rekao, pretvorba skladinog oblika vitamina D u aktivi rani 1,25 D u bubrezima posebno je vana. U znaajnoj mjeri tu kontrolu vri druga

VEZA S VITAMINOM D

crvenilo koe, tada je etvrtina od toga, ako se osigura dva do tri puta tjedno, vie nego dovoljna za zadovoljenje naih potreba za vitaminom D i pohranjivanje odreene koliine u naoj jetri i tjelesnoj masti.
17

Ukoliko vam koa blago pocr

veni nakon tridesetak minuta prevedenih na Suncu, onda e deset minuta tri puta tjedno biti dovoljno izlaganja da se opskrbite obilnim koliinama vitamina D. Kada i ukoliko ne boravimo dovoljno na Suncu moe biti od koristi unositi vi tamin D prehranom. Gotovo sav vitamin D u naoj prehrani umjetno je dodan namirnicama kao to su mlijeko i itarice za doruak. Zajedno s vitaminskim dodacima, ta koliina vitamina D moe biti prilino znaajna i, u odreenim okolnostima, ima dokaza da ta praksa moe biti korisna. 1 8
21

Na ovoj shemi Suneva svjetlost i paratiroidni hormon djeluju zajedno na ude sno koordiniran nain i odravaju nesmetan rad sustava, punei na spremnik vitaminom D i pomaui proizvoditi, od trenutka do trenutka, tono onu ko liinu 1,25 D koja nam je potrebna. Kad se radi o dobivanju dovoljno Suneve svjetlosti ili uzimanju vitamina D s hranom, izlaganje Sunevoj svjetlosti daleko je razumnije.

BACANJE KLIPOVA POD KOTAE SUSTAVA

Danas postoji nekoliko studija koje pokazuju da ukoliko 1,25 D konstantno ostaje na niskim razinama, poveava se rizik od nekoliko bolesti. Postavlja se, alde, pitanje to uzrokuje niske razine 1,25 D. Namirnice koje sadre ivotinjske bjelanevine dovode do znaajnog snienja razina 1,25 D. 2 2 Te bjelanevine stvaraju kiselo okruenje u kompleksna mrea reakcija koja ukljuuje hormon dirigentskog tipa koji stvaraju paratiroidne (dotitne) lijezde smjetene u naem vratu (slika C.3). Kada, na primjer, trebamo vie 1,25 D, paratiroidni hormon potie aktivnost enzima bubrega na proizvodnju veih koliina 1,25 D. Kada ima dovoljno 1,25 D, paratiro idni hormon usporava aktivnost enzima bubrega. Paratiroidni hormon u sekundi regulira koliko e 1,25 D biti u bilo kojem trenutku na bilo kojem mjestu. Paratiroidni hormon ujedno djeluje kao dirigent na nekoliko drugih mjesta u toj mrei, kao to pokazuje nekoliko strelica. Time to je svjestan uloge svakog sviraa u svom orkestru, on koordinira, kontrolira i iino usklauje te reakcije kao to dirigent radi sa simfonijskim orkestrom. U optimalnim okolnostima samo izlaganje Suncu moe nas opskrbiti dostatnom koliinom vitamina D koji nam je potreban za stvaranje izuzetno vanog 1,25 D u pravo vrijeme. ak i starije osobe, koje nisu u stanju stvarati toliko vitamina D iz Suneve svjetlosti, nemaju se razloga brinuti ukoliko ima dovoljno Sunca.
17

krvi koje prijei da enzim bubrega stvara taj izuzetno vaan metabolit. 2 3 Drugi faktor koji utjee na taj proces je kalcij. Kalcij u naoj krvi kljuan je za opti malno funkcioniranje miia i ivaca i mora se odravati unutar prilino uskog ra spona. 1,25 D osigurava da razine kalcija u krvi budu unutar tog niskog raspona nadziranjem i reguliranjem kalcija koji se apsorbira iz hrane probavljane u crijevima, kalcija koji se izluuje urinom i izmetom te razmjene s kostima, tim velikim spre mnikom tjelesnog kalcija. Primjerice, ako ima previe kalcija u krvi, 1,25 D postaje manje aktivan, apsorbira se manje kalcija i vie kalcija se izluuje. To je vrlo osjetljivo odravanje ravnotee u organizmu. Kada kalcij u krvi poraste, 1,25 D padne, a kada kalcij u krvi padne, 1,25 D poraste. 1 0 2 4 Evo u emu je zamka: ako je unos kalcija hra nom nepotrebno velik, on sniava aktivnost enzima bubrega i, kao posljedica toga, aktivnost 1,25 D . 1 2 5 Drugim rijeima, rutinsko konzumiranje prehrane bogate kalci jem nije u naem interesu. Tako razine 1,25 D u krvi sniavaju i konzumiranje previe ivotinjskih bjelanevina i previe kalcija. Namirnice ivotinjskog podrijetla, sa svojim bjelanevinama, sni-

Koli

ko je to - 'dovoljno'? Znate li koliko trebate biti na Suncu da vam to izazove blago

352

KINESKA STUDIJA

VEZA S VITAMINOM D

koja inaktivira I G F - 1 2 9 (tj. veom aktivnou IGF-1), postoji 9,5 puta vei rizik od uznapredovalog raka prostate.1* Alarmantna je to razina rizika od bolesti. Pritom je od temeljne vanosti injenica da namirnice ivotinjskog podrijetla kao to su meso i mlijeni proizvodi 10 rizik od raka. vode do vie IGF-1 i manje 1,25 D, a i jedno i drugo poveava

avaju 1,25 D. Kravlje mlijeko, meutim, bogato je i bjelanevinama i kalcijem. U stvari, u jednoj od opsenijih studija o MS-u koji je povezan s niskim razinama 1,25 D, utvreno je da je kravlje mlijeko jednako vaan faktor kao ranije spomenuta geo grafska irina. 26 Na primjer, veza MS-a s geografskom irinom i Sunevom svjetlou prikazana na slici C.2 takoer se moe vidjeti kod ivotinjskih namirnica, kao to je prikazano na slici C.4. 1 4 Netko bi mogao pretpostaviti da su bolesti poput MS-a, barem jednim dijelom, po sljedica nedostatka Suneve svjetlosti i nieg statusa vitamina D. Tome u prilog go vori i zapaanje da ljudi sa sjevera koji ive blizu obale (npr. u Norvekoj i Japanu) 2 '' i konzumiraju velike koliine vitaminom D bogate ribe imaju manje MS-a od ljudi koji ive u unutranjosti. Meutim, u tim zajednicama koje jedu mnogo ribe i imaju nie stope bolesti konzumira se daleko manje kravljeg mlijeka. Dokazano je da je konzumiranje kravljeg mlijeka povezano s MS-om 2 6 i dijabetesom tipa l, 2 7 neovisno o unosu ribe. U drugoj reakciji povezanoj s tom mreom, poveani unosi ivotinjskih bjelanevina takoer poveavaju proizvodnju inzulinu slinog faktora rasta (IGF-1, predstavlje nog u osmom poglavlju), to ubrzava rast stanica raka. Zapravo, mnogo je reakcija koje djeluju na koordiniran i uzajamno konzistentan nain izazivajui bolest kada se konzumira prehrana bogata ivotinjskim bjelanevinama. Kad su razine 1,25 D u krvi sniene, IGF-1 istovremeno postaje aktivniji. Zajedno, ti faktori poveavaju raanje novih stanica, istovremeno inhibirajui uklanjanje starih stanica, a oboje po tie nastanak raka (sedam studija citirano u 2 8 ) . Dokazano je, primjerice, da ljudi s razinama IGF-1 u krvi viima od normalnih imaju 5,1 puta vei rizik od uznapre dovalog raka prostate. 28 Ako se to kombinira s niskim razinama u krvi bjelanevine
5

To su samo neki od faktora i dogaaja povezanih s ovom mreom vitamina D. Uz pravu hranu i okoli, ti dogaaji i reakcije surauju na integriran nain stvarajui koristi po zdravlje. Nasuprot tome, kad se konzumira pogrena hrana, njezini te tni uinci nisu uzrokovani samo jednom ve mnogobrojnim reakcijama unutar te mree. Osim toga, mnogi faktori u takvoj hrani, ak i pored bjelanevina i kalcija, sudjeluju u nastajanju problema. I naposljetku, esto se ne javlja samo jedna bolest nego nekoliko njih. Ono to me zadivljuje u vezi s ovom i drugim mreama je konvergencija tako mnogo faktora koji uzrokuju bolesti i djeluju kroz toliki broj razliitih reakcija, stvarajui za jedniki rezultat. Kada taj zajedniki rezultat predstavlja vie od jedne bolesti, to je jo

KINESKA STUDIJA

impresivnije. Kad se ti razni faktori nalaze u jednom tipu namirnica, i te su namirnice epidemioloki povezane s jednom ili vie tih bolesti, veze postaju jo impresivnije. Ovaj primjer daje uvod u objanjenje zato se od mlijenih proizvoda moe oekivati da poveavaju rizik od tih bolesti. Nemogue je da su svi ti zamreni mehanizmi, koji djeluju tako usklaeno dajui isti rezultat, samo nebitna sluajnost. Priroda ne bi bila tako prepredena da usavri jedan takav beskoristan, proturjean splet. Mree poput te postoje irom tijela i unutar stanica. Ali to je jo vanije, snano su integrirane u daleko iru dinamiku zvanu ivot.

356

357