Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

19. oujak- 1

danas treba razumjeti pojavu sloma tla pod temeljem

1. slom tla pod temeljem

treba razumjeti kako odredimo tj. o emu ovisi

2. nosivost tla pod temeljem ili (?) otpornost tla pod temeljem na slom tla (?)
to je granino optereenje (srednje kontaktno naprezanje) na dnu temelja pri kome se jo ne dogaaju prevelika slijeganja temelja. uoite i zapamtite koje podruje tla sudjeluje u nosivosti
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Transcona... podaci: Sei,K., 1971, Greke pri fundiranju

prvo jedan primjer, rijetki primjer na sreu

podaci: Sei,K., 1971, Greke pri fundiranju, Graevinska knjiga, Beograd podaci: Sei,K., 1971, Greke pri fundiranju, Graevinska knjiga, Beograd

Transcona, blizu Winnipega, Canada

Transcona, blizu Winnipega, Canada AB silos skladitenje miliona buela tj. 35.000m3 jema 65 elija krunog presjeka i 48 kvadratnog temeljna ploa tlocrta 23,5m puta 59 m debljine 0,6 m, dubina temeljenja 3,6 m na dnu jame: povrinsko probno optereenje (probna ploa) i bez kakvog drugaijeg geotehnikog ispitivanja tla
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

izgradnja je zapoeta 1911. tijekom 1913... nakon topljenja snijega: izdizanje tla kraj graevine.. nekoliko 10 taka cm zabijeni drveni piloti duljine 18 m vlastita teina oko 200 000 kN gradnja zavrenja, u rujnu 1913: punjenje korisno optereenje oko 300 000 kN kod 94% ispunjenosti: pomaci za jedan sat: 30 cm naginjanje prema zapadu tijekom 24 sata do nagiba 27 skliznula krovna konstrukcija naginjanje Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. stalo

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

Transcona... podaci: Sei,K., 1971, Greke pri fundiranju

19. oujak- 2

zapadni rub spustio se za 7,2 m istoni rub izdignuo se za 1,5 m optereenje: 282 kPa rastereenje iskopom: 66 kPa dodatno optereenje: 216 kPa raunalo se na nosivost od 300 kPa naknadna geotehnika ispitivanja: podruje jezera iz ledenog doba: povrinskih 3 m: krue tlo ispod: 12 m: mekani glineni sediment jednoosna vrstoa pada od 100 kPa na 60 kPa

http://www.archiseek.com/content/showthread.php?t=3043 physics.uwstout.edu/geo/syllabus.htm

povrinskih 3 m: krue tlo povr kru ispod: 12 m: mekani glineni sediment

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Silos je ispranjen, iskopani su tuneli i odgovarajue je temeljen physics.uwstout.edu/geo/syllabus.htm http://www.archiseek.com/content/showthread.php?t=3043

Adapazari, potres Kocaeli 1999.08.17.

gubitak nosivosti uslijed smanjenja vrstoe tla tijekom potresa

drugi primjer sloma tla pod temeljem temelji su s graevinom utonuli, tlo oko temelja se izdiglo

to mislite: koji su mogui uzroci sloma tla pod temeljem? dakle, o emu e trebati imati podatke da ne bismo imali slom tla pod temeljem? to e trebati kontrolirati da da ne bismo imali slom tla pod temeljem? u kojem podruju?

slom tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

slom tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

proraun u geotehnici
The development of the Soil Mechanics began at the end of the eighteenth century. The first period is characterized by a rare use of scientific methods. The theoretical investigations that are actual now were contained in the works of French scientists (Prony, 1810; Coulomb, 1778; Belidor, 1729; Poncelet, 1830 and others) who were solving the problem of soil pressure on a retaining wall, and Russian academician Fussa (the end of the eighteenth century) who received a computational method for a beam on elastic foundation. Until the beginning of the twentieths century works on the Soil Mechanics were linked with determination of a soil pressure on retaining walls and a solution of the simplest problems of slopes and footings stability. V.I. Kurdumov began in 1889 laboratory tests of soils as foundations of structures. The next step in the Soil Mechanics was made by Carl Terzaghi /1/ in USA and N.M. Gersewanov in the USSR. They gave the schemes of deformation and ultimate state calculations. In the problem of soil strength we must mention the works of N.N. Pouzyrevski in the USSR and O. Frlich /2/ in Germany. The books of N.A. Cytovich /3/, V.A. Florin, N.N. Maslov and other Russian scientists have broad applications. Rigorous solutions for a soil massif at its ultimate state was given by V.V. Sokolovski /4/.
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

19. oujak- 3

proraun u geotehnici
The development of the Soil Mechanics began at the end of the eighteenth century. The first period is characterized by a rare use of scientific methods. The theoretical investigations that are actual now were contained in the works of French scientists (Prony, 1810; Coulomb, 1778; Belidor, 1729; Poncelet, pritisak tla na 1830 and others) who were solving the problem of soil pressure on a retaining potporne wall, and Russian academician Fussa (the end of the eighteenth century) who zidove do received a computational method for a beam on elastic foundation. Until the poetka XX st. beginning of the twentieths century works on the 1889 modelsko linked Soil Mechanics were isp. with determination of a soil pressure on retaining walls and a solution of the temelji simplest problems of slopes and footings stability. V.I. Kurdumov began in 1889 laboratory tests of soils as foundations of structures. The next step in the Soil Mechanics was made by Carl Terzaghi /1/ in USA and N.M. Gersewanov in the USSR. They gave the schemes of deformation and ultimate state calculations. In the problem of soil strength we must mention the works of N.N. Pouzyrevski in the USSR and O. Frlich /2/ in Germany. The books of N.A. Cytovich /3/, V.A. Florin, N.N. Maslov and other Russian scientists have broad applications. Rigorous solutions for a soil massif at its ultimate state was given by V.V. Sokolovski /4/.
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

proraun (procjena) nosivosti temelja

od kraja IX stoljea: zaetci modelskog ispitivanja od poetka XX stoljea razvija se formula
zato spominjem povijest? zato to se kroz povijest razvijala formula i time je odreen njen sadanji oblik

Prandtl, 1920, 1921

pf= c Nc Nc ()
idealno plastino tlo bez teine s kohezijom .. pod trakom omeenom horizontalom
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

proraun (procjena) nosivosti temelja

od kraja IX stoljea: zaetci modelskog ispitivanja od poetka XX stoljea razvija se formula

proraun (procjena) nosivosti temelja

od kraja IX stoljea: zaetci modelskog ispitivanja od poetka XX stoljea razvija se formula

proraun (procjena) nosivosti temelja

od kraja IX stoljea: zaetci modelskog ispitivanja od poetka XX stoljea razvija se formula
temeljem eksperimentalnog istraivanja i teorije

Reissner, 1924

Terzaghi, 1943 Sokolovskij, 1943

Brinch Hansen, 1960

pa = pf/Fs = ' B N s i + (cm + q tgm) Nc s c i c d c + q

pf= c Nc + q Nq Nq ()
dodatni utjecaj optereenja na povrini uz temelj .. pod trakom omeenom horizontalom
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

pf= c Nc + q Nq + B N N ()
utjecaj teine tla.. utjecaj irine temeljne trake i hrapavosti .. pod trakom omeenom horizontalom
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

pf= c Nc + q Nq + B N Nc () N () q N ()
utjecaj nagiba optereenja i ekscentriciteta, ogranienosti duljine temelja, nagiba dna temelja
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

B q ' q
teina kohezija optereenje uz dno temelja Ispitivanje nosivosti: uvjeti ravnih deformacija : P lane strain bearing capacity tests na T oyoura sand (B = pijesak, 1 g) air-dried zraku sueni Toyoura 10 cm inirina modela 0 temelja 10 cm
vrlo paljiva ugradnja na zraku suenog pijeska sipanjem u sanduk sa staklenim stijenkama na jednakim razmacima ugrauje se pijesak istih svojstava ali druge boje

19. oujak- 4

B=10cm

Sand box: 40 cm w ide, duljina 183 cm 183 cm long and 49visina 49 cm ) cm (sand depth

irina 40 cm

optereivanje homogenog pijeska modelom temelja (trake) do sloma mjeri se razvoj sile i pomaka, prati se razvoj kliznih ploha

pf= ' B N + cm Nc + q Nq

Nc N Nq
University of Tokyo, Profesor Fumio Tatsuoka

L u bricated podmazano
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski The University of Tokyo,odjel TVZ.along shear band is not uniform, shear displacement Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem University of Tokyo, professor Fumio Tatsuoka Professor Fumio Tatsuoka indicating the progressive failure of the ground !

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

proraun (procjena) nosivosti temelja

odnosi se na granino optereenje pri slomu, esto pri potpunom slomu koji se moe ostvariti samo u dovoljno zbijenom tlu zanimat e nas i cijela

krivulja optereenje slijeganje

za neki odreeni temelj na nekom odreenom tlu od nekog odreenog oblika optereenja..

optereenje

pf nosivost

krivulja optereenje slijeganje

za neki odreeni temelj na nekom odreenom tlu od nekog odreenog oblika optereenja..

slijeganje
University Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem of Tokyo, Professor Fumio Tatsuoka
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

slom tla

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

dopustivo optereenje na dnu temelja
za neki odreeni temelj na nekom odreenom tlu od nekog odreenog oblika optereenja..

19. oujak- 5

optereenje

dopustivo optereenje obzirom na slom tla pod temeljem, pa

optereenje pf nosivost

pf nosivost

u rahlijem tlu nema punog razvoja kliznih ploha, nema potpunog sloma
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem University of Tokyo, professor Fumio Tatsuoka University of Tokyo, Professor Fumio Tatsuoka

globalni faktor sigurnosti: Fs = pf / pa barem 2 ili 3 ili manje 1. radno optereenje dovoljno daleko od sloma 2. slijeganja dovoljno pouzdano odredimo na jednostavni nain

slijeganje

slom tla

slijeganje

slom tla

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

koeficijent pora, e=Vp/Vs

2,05 2 1,95 1,9 1,85 1,8 1,75 10

edometar

edometar

izravni posmik

koeficijent pora, e=Vp/Vs

2,05 2 1,95 1,9 1,85 1,8

n max = f = n tg + c

u logaritamskom mjerilu, log v

100

1,75 0

1000

vertikalno naprezanje, vertikalni napon,

1000

pomak, posmine deformacije

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

prije vrha

19. oujak- 6

potpuni slom tla pod temeljem podruje velikih deformacija ne mora dosegnuti povrinu General shear failure postepeno se iri podruje velikih optereenje deformacija katastrofalno slijeganje i naginjanje temelja slijeganje jasno izraeno optereenje sloma plii temelji u zbijenom / vrstom tlu Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljemtlu

poslije vrha

prije vrha
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

lokalni slom tla pod temeljem podruje velikih deformacija ne mora dosegnuti povrinu Local shear failure

slom utiskivanjem Punching shear failure

optereenje strmija krivulja slijeganja temelji u srednje zbijenom tlu

optereenje strma krivulja slijeganja temelji u slabim stiljivim tlima slijeganje

slijeganje
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

Dr = (emax - e)/(emax - emin) relativna gustoa

19. oujak- 7

B q q
teina kohezija

plii temelji krue tlo opi slom dublji temelji meke tlo
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem University of Tokyo, professor Fumio Tatsuoka

'

optereenje uz dno temelja

lokalni slom slom tla utiskivanjem pf= ' B N + cm Nc + q Nq

Nc N Nq

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

pa = pf/Fs = ' B N s i + (cm + q tgm) Nc s c i c d c + q

q '

parametri vrstoe tla ispod temelja c je kohezija tla je kut unutarnjeg trenja Fc je faktor sigurnosti za koheziju, izmeu 2,0 i 3,0 F je faktor sigurnosti za kut unutarnjeg trenja, 1,2 do 1,8 100 cm = c/Fc je mobilizirana kohezija, tgm=(tg) m je )/F ) mobilizirani kut unutarnjeg trenja Nc, N su faktori nosivosti, funkcije od m
Nc
10

vrstoa tla ispod temelja teina tla ispod temelja

teina tla ispod temelja je jedinina teina tla u podruju potencijalno obuhvaenom velikim deformacijama smanjena za uzgon ako ispod razine podzemne vode

= f/Fs = tgm + cm cm = c/Fs(c) tgm = = tg/Fs() Nc N

N
1

0 0 10 20

30

40

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

B H
v

19. oujak- 8

V centrino optereeni dio dna temelja L=L-2eL

'

teina

HM

M =H*v

mjesto djelovanja sile eB

eL

2eL 2eB

H
pf= ' B N + cm Nc + q Nq Nc N Nq

V eB

e =M/V

B= =B-2eB

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

oblik optereenja/ dimenzije dna temelja V je ukupno vertikalno centrino optereenje na dnu temelja optereeni dio H je ukupno horizontalno dna temelja optereenje na dnu temelja MB je ukupni moment na dnu temelja u smjeru irine dna temelja ML je ukupni moment na dnu temelja u smjeru duljine dna temelja eB = MB/V eL = ML/V su ekscentriciteti eL 2eL eB B-2eB 2eB

B
B je efektivna irina dna temelja, B=min{B-2eB; L-2eL} L je efektivna duljina dna temelja, L=max{B-2eB; L-2eL} A = B L je efektivna povrina dna temelja s= 1 - 0,4 B/L sc= 1+0,2 B/L
eL centrino optereeni dio dna temelja

q '

L-2eL

2eL eB B-2eB 2eB

L-2eL

optereenje uz dno temelja pf= ' B N + cm Nc + q Nq Nc N Nq

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

B

19. oujak- 9

nagib optereenja

tlo uz/ iznad dna temelja q je minimalna vrijednost jednoliko rasprostrtog optereenja oko dna temelja dc= 1+0,35 D/B ako je tlo jednake ili vee vrstoe iznad dna temelja, ali ne iznad 1,35 ako je manje vrstoe, ili je temelj ukopan samo djelomino, onda se radi sa dc= 1

nagib optereenja

i , ic kao funkcija H/(Acm + Vtg m)

1.0 0.8 0.6
= 10
0

1.0 0.8 0.6

00
= 10
0

i
0.4 0.2 0.0

20 0 30 0 40 0
0.0 0.2 0.4 0.6 0.8 1.0 H/(A'c m + V tan )
m

ic
0.4 0.2 0.0 0.0 0.2 0.4

20 0 30 0 40 0
0.6 0.8 1.0

H/(A'c m + V tan m)

H horizontalna komponenta sile na dnu temelja

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

B q ' q
teina kohezija optereenje uz dno temelja

pa = pf/Fs = 'B ' N s i + (cm + q tgm) Nc s c i c d c + q

B q ' q
teina kohezija optereenje uz dno temelja

dopustivo optereenje pf nosivost obzirom na slom tla pod temeljem, optereenje pa pojednostavljena provjera slijeganja teko procjenjiva slijeganja prevelika slijeganja.. .. umijemo procijeniti graninu vrijednost optereenja slijeganje slom tla
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

pf= ' B N + c Nc + q Nq

Nc N Nq

pf= ' B' N + cm Nc + q Nq

Nc N Nq

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.

Geotehnika NOSIVOST PLITKIH TEMELJA

dopustivo optereenje obzirom na slom tla pod temeljem, pa optereenje pf nosivost
globalni faktor sigurnosti: Fs = pf / pa barem 2 ili 3 1. radno optereenje dovoljno daleko od sloma 2. slijeganja dovoljno pouzdano odredimo na jednostavni nain

19. oujak- 10

Dopustivo optereenje na dnu temelja ono je koje je dopustivo i obzirom na slom tla i obzirom na dopustiva slijeganja. pdop = min { pdop obzirom na slom; pdop obzirom na slijeganja }

slijeganje

slom tla
Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel TVZ. Geotehnika. Temeljenje. Nosivost tla pod temeljem

Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu

Struni studij graditeljstva

dr.sc. Sonja Zlatovi, prof.v.k.