12 stvari o kreativnom razmiljanju koje nas nisu nauili u kolama

Zbog ega veina ljudi s matra da nisu kreativni i da je kreativnost odlika nekih drugih i posebnih ljudi? Koliko nam je potrebno da shvatimo da svi imamo kreativnost u sebi, samo je trebamo ispoljiti na najbolji mogui nain, naravno da prije toga popustimo konice koje nas u izraavanju vlastite kreativnosti zaustavljaju veinu ivota, a ponekad i cijeli ivot! Odlian tekst online tiskovine Psychology Today se bavi upravo tom temom.

1. Vi ste kreativni. Umjetnik nije posebna osoba, svatko od nas je posebna vrsta umjetnika. Svatko od nas je roen kao kreativan, spontani mislioc. Jedina razlika izmeu ljudi koji su kreativni i onih koji nisu je u jednostavnom vjerovanju. Kreativni ljudi vjeruju da su kreativni. Ljudi koji vjeruju da nisu kreativni, jednostavno nisu. Jednom kada imamo odreeni identitet i skup vjerovanja o sebi, zanima nas traenje vjetina koje su potrebne da bi se taj identitet i vjerovanja izrazili. I zbog toga ljudi koji vjeruju da su kreativni postaju kreativni. Ako vjerujemo da nismo kreativni, nemamo potrebe nauiti kako postati kreativni, pa stoga ni ne postajemo. injenica je da vjerovanje da nismo kreativni predstavlja ispriku kako ne bismo probali i pokuali ita novo. Kad nam netko veli da nije kreativan, mi u biti priamo s nekim tko nema interesa i tko nee uloiti nikakav napor kako bi postao kreativan mislioc. 2. Kreativno razmiljanje je posao. Trebamo imati strast i odlunost da bi se upustili u proces stvaranja novih i drukijih ideja. Potom trebamo imati strpljivost kako bi ustrajali usprkos svih nepovoljnih okolnosti. Svi kreativni geniji rade strastveno puno i stvaraju nevjerojatan broj ideja, od kojih je veina loih. U biti, vie su loih pjesama napisali slavni pjesnici nego oni manje slavni. Thomas Edison je stvorio 3000 razliitih ideja za sustav osvjetljavanja prije nego je provjerio njihovu praktinost i ekonominost. Wolfgang Amadeus Mozart je napisao vie od 600 glazbenih djela, ukljuujui 41 simfoniju i nekih 40-ak udnih opera i misa, tijekom svog kratkog kreativnog ivota. Rembrandt je naslikao oko 650 slika i 2000 crtea, a Picasso je napravio vie od 20000 djela. Shakespeare je napisao 154 soneta. Neki su bili vrhunski, neki nisu bili nita bolji od onih koje su njegovi suvremenici mogli napisati, a neki su bili jednostavno loi. 3. Moramo proi kroz prekretnicu bivanja kreativnim. Kada stvaramo ideje, nadopunjujemo neurotransmitere povezane s genima koji se ukljuuju i iskljuuju kao odgovor na to to mozak radi, a koji zauzvrat reagira na izazove. Kada prolazimo kroz prekretnicu da doemo do novih ideja, energiziramo na mozak poveavajui broj veza izmeu neurona. to vie vremena pokuavamo doi do novih ideja, to aktivniji na mozak postaje i postajemo vie kreativni. Ako elimo postati umjetnici i sve to radimo

4.

5.

6.

7.

je da svaki dan naslikamo sliku, postat emo umjetnici. Moda neemo postati Vincent van Gogh, ali postat emo vei umjetnici od onih koji nisu nikad probali. Na mozak nije kompjuter. Na je mozak dinamiki sustav koji prije razvija svoje obrasce aktivnosti nego to ih izraunava poput kompjutera. On raste kroz kreativnu energiju povratnih informacija iz iskustava, bilo realistinih bilo fiktivnih. Moemo stvoriti iskustvo; doslovno ga kreirati pomou nae mate. Ljudski mozak ne moe razlikovati izmeu stvarnog iskustva te ivopisno i detaljno zamiljenog iskustva. Ovo otkrie je ono to je omoguilo Albertu Einsteinu da napravi svoje misaone eksperimente sa zamiljenim scenarijima koji su doveli do njegovih revolucionarnih ideja o prostoru i vremenu. Jedan dan je zamislio, na primjer, da se zaljubio. Tada je zamislio da je enu u koju se zaljubio sreo dva tjedna nakon to se zaljubio. To je dovelo do njegove teorije o akauzalnosti (neuzronosti; o. p.). Isti je proces stvaranja iskustava omoguio Waltu Disneyu da oivi svoje fantazije. Ne postoji samo je dno pravo rjeenje. Stvarnost je neodreena, tj. nije jednoznano odreena. Nebo je ili plavo ili ne-plavo. To je crno-bijelo razmiljanje jer nebo ima milijarde nijansi plave. Zraka svjetlosti je ili val ili nije val (A ili ne-A). Fiziari su otkrili da svjetlost moe biti ili val ili estica ovisno o stanovitu promatraa. Jedina sigurnost u ivotu je nesigurnost. Kada pokuavamo doi do ideja, ne cenzurirajmo i prosuujmo ih kako se pojavljuju. Nita ne ubija kreativnost kao to to radi samo-cenzura ideja dok ih se stvara. Razmiljajmo o naim idejama kao o mogunostima i stvarajmo ih to je vie mogue prije nego odluimo koje emo izabrati. S vijet nije crno-bijel. Svijet je siv. Nikad nemojmo stati na prvoj dobroj ideji. Uvijek teimo nai bolju ideju i nastavimo sve dok ne naemo jo bolju. 1862. godine, Philip Reis je pokazao svoj izum kojim je mogao odaslati glazbu putem ice. Bio je danima daleko od unapreenja svog izuma u telefon koji bi mogao prenositi govor. Svi telekomunikacijski strunjaci u Njemakoj su ga odgovarali od raenja bilo kakvih poboljanja jer su govorili da je telegraf dovoljno dobar. Da nitko nee kupiti ni koristiti telefon. Deset godina kasnije, Alexander Graham Bell je patentirao telefon. Spencer Silver je razvio ljepilo za 3M koje se dobro dralo za objekt, ali se isto tako moglo lagano odlijepiti. Prvo se reklamiralo kao ljepilo za oglasne ploe tako da bi se ploe mogle jednostavno prenositi s mjesta na mjesto. No, trite to nije prihvatilo. Silver nije odbacio ideju.. Jednog je dana Arthur Fry, jo jedan zaposlenik 3M-a, pjevao u crkvenom zboru kad mu je pokaziva ispao iz knjige himni. Fry je namazao svoje pokazivae Silverovim ljepilom i otkrio da pokazivai ostaju na svom mjestu, a mogli su se odlijepiti bez da su oteivali stranicu knjige. I tako su otkriveni samoljepljivi papirii za poruke. Thomas Edison je uvijek pokuavao skakati s jedne na drugu ideju u svom poslu. I tako je prebacivao svoj posao s telefona (prenoenje zvuka) na fonograf (snimanje zvuka) i na kraju na pokretne slike (snimanje slika). Oekujmo da e strunjaci biti negativno nastrojeni. Kako se neka vie specijalizira i postaje vei strunjak, tako se njen mentalni sklop sve vie zatvara i ona se sve vie fiksira na potvrivanje onoga za to vjeruje da je apsolutno. Kao posljedica toga, kada se suoi s novim i drukijim idejama, fokus takve osobe e biti na usklaenosti s vladajuim pravilima i standardima. Jesu li takve ideje sukladne s onim to znam da je tono? Ako to nije tako, strunjaci e utroiti svo svoje vrijeme na dokazivanje i objanjavanje zato to ne moe biti tako i zato to ne moe radit. Oni nee traiti naine kako bi stvar profunkcionirala jer bi to moglo pokazati da ono to oni smatraju da je apsolutno uope nije tako. I to je razlog zato je svaki strunjak za dostave u SAD-u prognozirao siguran

neuspjeh kad je Fred Smith osnovao Federal Express. Uostalom, rekli su, da je takav sustav dostava izvediv, Post Office (nacionalna pota) ili UPS bi ga ve odavno uveli. 8. Vjerujmo svojim instinktima. Nemojmo si dozvoliti da nas obeshrabre. Albert Einstein je bio izbaen iz kole jer je njegovo ponaanje imalo negativan uinak na ozb iljne uenike; nije proao na prijemnom ispitu za sveuilite i morao je pohaati trgovaku kolu godinu dana prije nego se napokon upisao; i bio je jedini u svojoj klasi koji nije dobio mjesto predavaa jer ga nijedan profesor nije htio predloiti. Jedan od profesora je ak rekao da je Einstein najljeniji pas kojeg je sveuilite ikad vidjelo. Beethovenovim roditeljima je bilo reeno da je on preglup da bi bio skladatelj. Kolege su Charlesa Darwina nazivale budalom i njegov rad eksperimentima luaka kad je radio na svojoj teoriji bioloke evolucije. Walt Disney je sa svog prvog posla u novinskoj redakciji bio otputen jer mu je nedostajalo mate. Thomas Edison je imao samo dvije godine formalnog obrazovanja, bio je potpuno gluh na jedno uho i imao velikih potekoa sa sluhom na drugom, bio je otputen sa svog prvog posla kao dostavlja novina i kasnije je takoer dobio otkaz s rada na telegrafu; a ipak je postao najpoznatiji izumitelj u povijesti SAD-a. 9. Ne postoji neuspjeh. Kad god pokuamo neto napraviti i ne uspijemo, to nije neuspjeh. Nauili smo neto to ne radi. Uvijek se zapitajmo to smo nauili o stvarima koje ne rade?, Moe li nam to objasniti neto to je dosad bilo neobjanjeno?. Kad god nam netko veli da nikad nije napravio pogreku, mi u biti priamo s osobom koja nikad nije pokuala neto novo. 10. Ne vidimo stvari onakve kakve one stvarno jesu; vidimo ih onakve kakvi smo mi sami. Protumaimo si vlastita iskustva. Sva iskustva su neutralna. Ona nemaju smisao. Mi im dajemo smisao izabranim nainom interpretacije. Ako smo sveenici, svugdje nalazimo dokaze o Bojoj prisutnosti. Ako smo ateisti, u svemu vidimo odsutnost Boga. IBM je opazio da nitko u svijetu nema osobno raunalo i to je protumaio kao da nema trita za njih. Dvojica koja su ispala s fakulteta, Bill Gates i Steve Jobs, su gledala na istu stvar i vidjela ogromnu priliku. Jednom je Thomasu Edison priao pomonik dok je ovaj radio na niti za arulju. Pomonik ga je upitao zato ne odustane, Ipak niste uspjeli ve 5000 puta. Edison ga je pogledao i odgovorio da ne razumije to ovaj misli pod neuspjeh jer, rekao je dalje Otkrio sam 5000 stvari koje ne rade. Mi stvaramo svoju vlastitu realnost izborom naina kako tumaimo svoja iskustva. 11. Uvijek pristupajmo proble mu na svoj vlastiti nain. Ne vjerujmo svojoj prvoj perspektivi nekog problema jer e biti previe pristrana naem uobiajenom nainu razmiljanja. Uvijek gledajmo na probleme sa vie strana. Uvijek se sjetimo da genij nae perspektivu koju jo nitko drugi nije primijenio. Potraimo drukije naine gledanja na problem. Opiimo problem nekoliko puta koristei razliite rijei. Postavimo se u ulogu neke druge osobe i pogledajmo kako bi ona vidjela problem; na primjer kako bi neki problem vidjeli Jay Leno, Pablo Picasso ili George Patton? Naslikajmo svoj problem, izradimo model ili ak skulpturu svog problema. Proetajmo i potraimo stvari koje metaforiki predstavljaju problem i potrudimo se nai poveznice izmeu tih stvari i naeg problema (Na koji nain je razbijeni izlog poput naeg problema u komunikaciji s uenicima?) Pitajmo nae prijatelje ili nepoznate strance kako oni vide na problem. Pitajmo dijete. Kako bi ga 10-godinjak rijeio. Pitajmo djedove i bake. Kada promijenimo nain na koji gledamo na stvari, stvari koje gledamo se mijenjaju.

12. Nauimo nekonvencionalno razmiljati. Kreativni geniji ne razmiljaju analitiki i logiki. Konvencionalni, logiki i analitiki mislioci su iskljuujui mislioci to znai da iskljuuju sve informacije koje nisu vezane za problem. Oni trae naine kako eliminirati mogunosti. Kreativni geniji su ukljuujui mislioci to pak znai da oni trae naine kako ukljuiti sve, ukljuujui i stvari koje su razliite i potpuno nepovezane. Stvaranje asocijacija i veza izmeu nepovezanih i razliitih stvari je nain na koji oni potiu obrasce drukijeg razmiljanja u svom mozgu. Ti novi obrasci vode ka novim vezama koje im omoguuju drukiji nain fokusiranja na informacije i drukije naine interpretacije onoga na to se fokusiraju. Tako se stvaraju originalne i uistinu neobine ideje. Albert Einstein je jednom slavno primijetio Mata je vanija od znanja. Jer znanje je ogranieno na sve to trenutno znamo i razumijemo, dok mata obuhvaa cijeli svijet, i sve ono to e ikad biti dostupno znanju i razumijevanju.

I konano, Kreativnost je paradoksalna. Kako bi stvarala, osoba treba imati znanje, ali zaboraviti znanje, treba vidjeti neoekivane poveznice izmeu stvari, ali ne i imati mentalnu zbrku, treba raditi marljivo, ali provoditi vrijeme ne radei nita dok se informacije nakupljaju, treba stvarati mnotvo ideja, od kojih je veina beskorisna, treba gledati na istu stvar kao i svi drugi, ali vidjeti neto drugo, treba eljeti uspjeh, ali prihvatiti neuspjeh, treba biti ustrajna, ali ne i tvrdoglava, treba sluati strunjake, ali i znati kako ih ignorirati. Originalni tekst na Engleskom jeziku proitajte ovdje.