Si referentni model (open systems interconnection basic reference model) je apstraktni, slojeviti model koji slu i kao preporuka

stru njacima za razvoj ra unalnih mre a i protokola. Osi model je podjeljen u sedam slojeva, gdje svaki sloj opisuje skup povezanih funkcija koje omogu uju jedan dio ra unalne komunikacije. Svih sedam slojeva zajedno, prikazuju tok podataka od izvora prema odredi tu. Osi referentni model pru a va ne smjernice u razvoju mre nih protokola. Mre ni komunikacijski protokol predstavlja skup odre enih pravila (za prikaz podataka, signalizaciju, autorizaciju i otkrivanje pogre aka) koja su potrebna da bi se podaci mogli prenijeti preko komunikacijskog kanala. Sedam slojeva osi referentnog modela:
y y y y y y y

Application Presentation Session Transport Network Data link Physical layer

Slojevi unutar jednog modela komuniciraju samo sa prvim slojem povi e i prvim slojem ispod sebe. Gornji protokol ovisi o funkcionalnosti koji pru a protokol ispod njega. Ukoliko komunikaciju prika emo sa dva osi modela, mo emo vidjeti da se slojevi jednog modela povezuju samo sa slojevima istog nivoa drugog modela. Npr., transportni sloj jednog modela alje podatke transportnom sloju drugog modela. To se naziva peer-to-peer komunikacija. Svaki od modela u osnovi predstavlja jedan komunikacijski ure aj.

Osi model je razvijen kao preporuka koja olak ava razvoj protokola i komunikacije. Podjelom na slojeve omogu eno je da se, pridr avanjem smjernica, ubrza razvoj protokola za pojedini sloj, ne ovise i u velikoj mjeri o brzini razvoja protokola na drugim slojevima. Dodatno, cijeli zadatak je segmentiran, pa je vi e timova (tvrtki, organizacija) moglo raditi na rje avanju pojedinog problema. Na svakom od slojeva mo e djelovati vi e razli itih protokola.

1fizi ki sloj Fizi ki je sloj zadu en za prijenos podataka, bit po bit (prijenos "sirovih" jedinica informacija), preko fizi kog medija. Njegov je zadatak osigurati da se posla na "1" i primi kao "1", a ne ka o"0". To zna i da na ovom sloju ne postoje jedinice podataka, niti zaglavlja.za svaki fizi ki medij koristi se razli ita modulacija koja osigurava to to niji prijenos podataka.kod bakrenih medija bitove se prenosi kao nizove razli itih naponskih razina signala ili kao promjene naponskih razina, a kod opti kih medija pr enos e se nizovi impulsa ima svjetla/nemasvjetla.p r o t o k o l i n a o v o m e sloju ne det ektir aju nit i kor i gir aju p ogr e ke, neg o je t o o s t a v l j e n o protokolima vi ih slojeva.standardi definirani na fizi kom sloju odre uju elektri ne i funkcionalne karakteristike signala,te mehani ka svojstva su elja.

2. p o d at k o v n i s l o j F u n kc i j a p o da t k o v n o g s l oj a j e pr u a n j e u s l u ga mr e n o m s l oj u. P r o c es na mr e n o m s l o j u prepu ta podat ke podatkovnom sloju, koji e pr enijeti podatke ka odredi nom podatkovnomsloju koji e ih predati mre nom sloju na toj strani. Osigurava pouzdaniji prijenos podataka(koristi sirov prijenos digitalnih jedinica informacija) preko medija od fizi kog sloja to s e posti e formiranjem paketa (okvira frames-dodaje im se glava i zaglavlje te informacije) kojina kraju imaju posebno polje koje se provjerava na prijemnoj strani da se utvrde eventualnegr e k e u p r i j e n o s u pr e k o 1. F i z i k o g s l oj a .

3 mre ni sloj Z a da t a k mr e n o g s l oj a j e pr i j e n o s p o d a t a ka s a kr a j a na kr a j mr e e . N j e g o v z a d a t a k j e da o m o g u i u s p os t a v l j a n j e , o d r a va nj e i r a s k i d v e z a . N a j va ni j a f u n k c i j a mr e n o g s l oj a j eusmjeravanje (engl. Routing) odnos no odabir optimalnog puta izme u dva mre na sustava kojimogu biti geografski dislocirani.putevi (routes) mogu biti ugra eni u mre u "zauvijek" (static route) - dogovarati se na po etkusvake veze, ili potpuno promjenjivi - dinami ni (dynamic routes).stati ki putevi

su jednostavni za ostvarenje i brzi u primjeni, ali su osjetljivi na promjene umre noj konfiguraciji i radu.d i n a m i k i s u s k o r o p o t p u n o n e o s j e t l j i v i n a pr omejne konfi guracije a k i u r a d u t e s e pr i l a g o a va j

u o p t e r e e n j u mr e e . M e u t i m, z a nj i h o v o os t v a r e n j e p ot eb n i s u vr l o s l o e ni programi koje obi no ostvaruju i posebni sklopovi i ure aji.algorit mi za us mjeravanje dio su softvera mr e nog sloja i odgovorni su za dono enje odluke o putu kojim e se paketi prenositi.usmjeravanje obavljaju ure aji koji se zovu usmjernici (engl.router).mr e ni s l oj m or a v o di t i r a u n a ka k o n e b i d o l o d o z a g u e nj a k o j e s e j a vl j a ka d j e d o l a z ni promet ve i od kapaciteta izlaznih linija, pa je u podmre i (podmre om se smatra prva tri sloja) previ e paketa i neki se po inju gubiti. Kontrola zasi enja povezana je sa usmjeravanjem, jer jeg l a v n i r a z l o g z a s i e n j a l o e u s mj er a va nj e . R a z l i ku j e s e o d k o nt r ol e t oka u s l o j u pr i j e n os a podataka

.4transportni sloj Transportni sloj je granica izme u korisni ki orijentiranih (vi ih) slojeva i komunikacijskiorijentiranih (ni ih) slojeva u kojem se odvija komunikacija me u ra unalima po izvr enimzada a ma predhodne razine. On osloba a vi e slojeve od brige o u inkovitosti prijenosa podataka.ovaj sloj segmentira podatke koji dolaze od strane po iljatelja (sesijskog sloja) i ponovno ihspaja u cijeloviti tok podataka na strani primat elja, u slu aju da su podaci stigli krivimr e d o s l j e d o m o n i h p r e s l o i u ispra va n por eda k. S jedne str ane, dok se a p l i k a c i j s k i , prezentacijski i sesijski sloj bave problematikom samih aplikacija, zadnja (prva) etiri sloja bave se problematikom o prijenosa podataka.transportni sloj poku ava osigurati uslugu prijenosa podataka koja titi gornje slojeve oddetalja implementacije samog prijenosa podataka. Npr. Pouzdanost prijenosa podataka izme udva ra unala je upravo briga transportnog sloja. Pru aju i komunikacijske usluge, transportnisloj ostvaruje, odr a va i pravilno prekida virtualne krugove. Primjer virtualnog kruga jetelefonski poziv kao to je slu aj i kod mre nog sloja. Korisnik bira broj, uspostavlja vezu i pr i a s a s u g o v or ni k o m. Z a c i j e l o vr i j e me t r a j a n j a p oz i v a i z me u n j i h p o s t oj i vi r t u a l n i k o mu n i ka c i j s ki kr u g. N a k o n z a vr et ka r a z g o v or a j e da n o d s u g o v or ni ka pr e k i da v e z u (virtualni krug).det ekcija gre aka prilikom prijenosa,

ka o i otklanjanje tih gre aka (tra i ponovno slanje),kontrola protoka informacija koristi se kako bi s e ostvarila pouzdana usluga i na taj na inosigurao integritet podataka izme u po iljatelja i odredi ta. Ponovna uspostava rada nakonispadanja sustava (recovery) je tako er jedna od funkcija transportnog sloja. Ovaj sloj tako er multipleksira nekoliko poruka na jedan komunikacijski krug, te nakon toga ispisuje zaglavljekako bi nazna io koja poruka pripada kojem krugu. Podr ava jednozna an i pouzdan prijenosizme u dva krajnja vora na komunikacijskoj mre i. Optimizira komunikacijs ke resurseosiguravaju i zahtijevane perfor manse uz najmanje tro kove. Komunikacija izme u dvaentiteta unutar korisni kog sloja preslikava s e prezentacijskim i sesijs kim slojevima nakonekciju ostvar enu uslugama transportnog sloja. Transportni sloj tako er regulira tok infor macije nadziranjem protoka poruka.

3.5sesijski sloj Sesijs kom sloju je os novni zadatak upravljanje mre om. Ovaj sloj posjeduje mogu nostraskida sesije te nadzire ispravan zavr etak sesije. Korisnik izravno komunicira s ovimslojem.sesijski sloj mo e provjeriti lozinku korisnika prilikom njezinog unosa, te mo e omogu itikorisniku prebacivanje iz dvosmjernog na ina prijenosa u istovremeni dvosmjerni na in rada.ovaj sloj sinkronizira i upravlja dijalozima izme u korisni kih entit eta koji se izvode narazli itim vorovima komunikacijske mre e. Osigurava usluge potrebne podr ci i odr avanjusesija izme u dva ili vi e korisni kih entiteta. Me utim, u slu aju da obje strane poku avajuizvesti istu operaciju ovaj sloj to spre ava. Takve sesije mogu trajati vrlo dugo i uklju ivatii z mj e n u v e l i k o g b r oj a p or u ka i l i vr l o kr a t k o s ma l i m b r oj e m p o r u ka . T i p i n e s es i j e s u t er mi na l s e d i t or o m p r i kl j u e n na u d a l j e n o r a u na l o i l i t r a n s a k c i j a i z m e u b a n k o v n o gterminala i bankovnog ra unala. U ve ini distribuiranih sustava ovaj sloj je minimalan, obi no je izveden kao sastavni dio prijenosnog ili korisni kog sloja. Paketu podataka dodaje se opiskomunikacijskog protokola, te se upravlja i kontrolira proces prijenosa. Omogu ava se pristupanje i komunikacija s mre nim resursima. Stoga korisnik s ovim slojem ima izravnuvezu putem prijave na mre u, provjere lozinke, njegove identifikacije, dodjele resursa na kojeima pravo pristupa i sli no. Ovaj sloj mo e odrediti tko komunicira, koliko esto i kolikodugo. On nadzire prijenos podataka, pa ak

sudjeluje i u ponovnoj uspostavi rada sustavana k o n i s p a d a nj a . N a p os l j et ku , s e s i j s ki s l oj mo e na d z i r a t i k or i t e nj e s u s t a v a i k r ei r a t i informaciju o tro kovima koje su napravili pojedini korisnici mre e. Usluge sesijskog sloja sedostavljaju prezentacijskom sloju. Tako er, dodatna zada a ovog sloja je sinkronizacijadijaloga izme u pr ezentacijskih slojeva dvaju ra unala i upravlja nje razmjenom podatakai z me u nj i h . D o da t n o, os i m u p r a vl j a nj a k o nt r ol o m v ez e, s e s i j s k i s l o j nu di os i g ur a nj e efikasnog transfera podataka, kakvo u usluge i obavje tavanje o problemima unutar sesijskogsloja, prezentacijskog i aplikacijskog sloja. Najlak e ga je objasniti kod videa preko interneta, gdje ne elimo imati ton bez slike, ili sliku bez tona, ili oboje ali bez sinhronizacije. Za to se brine ovaj sloj

.6prezentacijski sloj U ovom sloju se omogu ava ispravna i razumljiva vezu izme u u esnika i mre e i njih samih.za razliku od donjih slojeva koji samo ele pouzdano prenijeti bitove s jedne na drugu stranu,ovaj sloj se bavi sintaksom i semantikom preno enih informacija .podaci se kodiraju na na inda se korisniku mogu prikazati na njegovoj radnoj postaji, odnos no da informacija koju po alje aplikacijs ki sloj jednog sustava bude itljiva od strane aplikacijskog sloja drugogsustava. Ukoliko je potrebno, prezentacijski sloj pr evodi izme u vi estrukih podat kovnihformata, koriste i zajedni ki format. Npr. Dos radna postaja i unix radna postaja ne e mo ios t v a r i t i m e u s ob n i u v i d u s a dr a j e a k o n e k or i s t e n e k i ' z a j e d n i ki j e z i k' ( s i nt a ks u isemantiku) koji obje razumiju. Naredba izdata u dos-u e se prevesti na zajedni ki jezik i proslijediti i prevesti unix-u na njemu prepoznatljiv na in. Obavlja se pretvorba koda gledeus kla iva nja prijenosa podataka izme u ra unala s razli itim for matima obrade i prikaza podataka.zbog toga ovaj sloj mora osigurati ispravnu razmjenu podataka me u njima bez obzira na terazlike. Na razini bita sloj predstavljanja kodira podatke koriste i razli ite kodove, kao to suascii i ebcdic.ameri ki standardni kod za razmjenu informacija (american standard code for informationinterchange ascii) jest kod koji svaki znak kodira sa sedam bita (oni prenose informacijuo doti nom znaku) i dodatnim parit etnim bit om (njegova je namjena za tita podataka odgre aka u prijenosu). Ascii

kod gotovo je naj e e kori teni kod iako mnogo velika ra unalatvrtke ibm korist e pro ir eni kod za razmjenu podataka s binarnim kodiranjem znamena ka(extended binary coded decimal interchange code ebcdic).pr ez e nt a c i j s ki s l oj m or a p o dr a va t i o b a na v e d e n a s t a n da r da . Z a pr a vu k o m u ni ka c i j u , prezentacijski sloj na oba ra unala koja me usobno komuniciraju, mora sadr avati ist e protokole, tj. Pravila po kojima ra unalo radi sa podacima. On sudjeluje u pretvorbi protokolaizme u razli itih ra unala koja koriste razli ite formate podataka.pored navedenoga, ovaj sloj upravlja velikim brojem funkcija za obradu teksta namijenjenihformatiranju teksta (uklju uju i paginaciju, broj linija po ekranu, kao i pomicanje kursora poekranu). Tako er je zadatak ovog sloja kori t enje terminala s me usobno neuskla enimkodovima. Terminalski protokol razrje ava te razlike time to terminalima za unos podatakao mo g u a v a ma p i r a nj e u pr i vi d ni t e r mi n a l . Z a pr a v o t a s e pr oc e d u r a z a s n i v a na s k u p utranslacijskih tablica koje postoje izme u lokalnog i udaljenog terminala. Lokalni terminal alje posebne podatke koji definiraju koliko se znakova po liniji ekrana trenutno na njemu prikazuje (taj broj znakova po liniji ekrana mo e zna ajno varirati; mnogi terminali prikazuju132 znaka po liniji, ali postoje i drugi formati ekranskog prikaza). Podaci o terminalu prenosese do odgovaraju eg kontrolnog objekta udaljenog terminala, koji pretvara podatke u kod toga koristi udaljeni terminal. Ostali posebni podaci, osim spomenutog broja znakova po linijiekrana, odnos e se na masno otiskivanje t eksta (boldface), podcrtavanje teksta (underline),grafiku i sl..pr e z e nt a c i j s ki s l oj os i m o d e l a br i n e s e o s i g ur n os t i r a da mr e e, pr i j e n os u d a t ot e ka i f u n k c i j a m a f o r m a t i r a n j a p o d a t a k a . N a m j e n a j e o v o g s l o j a p r e v l a d a v a n j e r a z l i k a u predo avanju infor macija unutar razli itih korisni kih entiteta. Ovaj je sloj zadu en zatransformiranje, formatiranje, strukturiranje, ifriranje i komprimiranje podataka. 3.7aplikacijski sloj O v a j s l oj j e na j vi e d ef i ni r a n u m o d e l u i na j b l i i j e kr a j n j e m k or i s ni ku , t o z n a i da aplikacijski sloj i korisnik imaju direktno me udjelovanje sa soft verskom aplikacijom. me utim on pru a usluge aplikacija ma, a ne krajnjem korisniku. Npr., definira ftp ( filetransfer protocol ), ali krajnji korisnik mora pozvati i izvr iti aplikaciju da bi se izveo prijenos podataka. On dostavlja mre ne servise/usluge aplikacijama krajnjeg korisnika. Za razliku ods v i h o s t a l i h s l oj e v a , n e d os t a vl j a u s l u g e n i j e d n o m dr u g o m os i s l oj u , n e g o

i s kl j u i v oaplikacijama koje se nalaze van osi modela. Primjeri takvih aplikacija su tabli ni kalkulatori,word procesori i sl. Tako er upu uje zahtjev za uslugama prezentacijskog sloja.ovaj sloj

Ne predstavlja npr. Razinu nekog ure iva a teksta ili baze podataka, ve protokole,usluge i funkcije da bi korisnikove aplikacije ispravno komunicirale s podacima, kao: Otvaranje, itanje, brisanje i zapisivanje datoteka, Zajedni ki pristup datotekama, prijenos datoteka i pristup bazama podataka, potpora programskoj potpori za elektroni ku po tu, Op a usluga pregleda i dohvata resursa mre e, Usluge za ispravan rad postaje i resursa koje 'vidi'.omogu ava se da se sva programska potpora za upravljanje bazama podataka, elektronsku po tu, poslu itelje datoteka i ispisa kao i komande i naredbe os, te korisnikova programska potpora ispravno izvr ava na cjelokupnoj mre i. Iako je u osnovi ostavljeno korisniku dadefinira programsku potporu prema njegovim potreba ma u nekim slu ajevima potpuno jestandarizirana kao u po ti, bankarstvu, bazama podataka, osiguravaju im zavodima i drugimsli nim institucijama.ovaj sloj pru a sve usluge koje se mogu izravno uklju iti u korisni ke programe kao to su: p r i j e n os p or u ka , pr i j e n o s i p r i s t u p d a t ot e ka ma , ko m u ni c i r a n j e s a t er mi na l i ma , upravljanje mre om i pristup direktorijima.i sam sloj primjene mo e imati vi eslojnu strukturu. Funkcije korisni kog sloja su obi noidentificiranje komunikacijskih partnera, odre ivanje pouzdanosti partnera i sinkronizacijakomunikacije. Ovom sloju pripadaju svi programi za upravljanje bazama podataka, programiza elektronsku po tu, progra mi poslu itelja datoteka i poslu it elja ispisa, kao i nar edbeoperativnih sustava. Najve i broj funkcija koje s e izvode u ovom sloju specificiran je odkorisnika.budu i da razli iti korisni ki programi imaju razli ite komunikacijske zahtjeve, te ko jedavati neke op e odredbe o protokolima ovog sloja.p r e m a osi r ef er ent no m mo del u sa mo kor isni ki ent it eti u klju eni u m e u s t a n i n u komunikaciju dio su modela. Komunikacijski entiteti koji obavljaju lokalne aktivnosti nisu predmet razmatranja modela. Distribuirani sustav ne pravi razliku u mogu oj komunikacijiizme u lokalnih ili udaljenih partnerskih entiteta.