SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU ODSJEK ZA HRVTASKI JEZIK I KNJIEVNOST

MITOLOKA BIA IVANE BRLI-MAURANI I J. R. R. TOLKIENA

MENTOR: mr. sc. Kornelija Kuva-Levai

STUDENT: Ivana iak

Zadar, svibanj 2007.

1

SADRAJ
1.

UVOD.2
2. IVANA BRLI-MAURANI I J. R. R. TOLKIEN....3

2.1.

MITOLOKA BIA IVANE BRLI-MAURANI...............5 2.1.1 MITOLOKI I MITSKI SLOJ........5 2.1.2. LIKOVI..7

2. 2.

MITOLOKA BIA TOLKIENOVA HOBITA..13 2.2.1. MITOLOKI I MITSKI SLOJ13 2.2.2.LIKOVI14

3. ZAKLJUAK ..16

4. POPIS LITERATURE I IZVORA17

1. UVOD
Zadatak ovog seminarskog rada jest prikazati mitoloka bia u opusima Ivane BrliMaurani i Johna Ronalda Reuela Tolkiena, a to nije nimalo lak zadatak s obzirom na itave galerije fantastinih likova koji se u njihovim djelima javljaju. Ipak, navedeni je zadatak odraen s velikom ljubavlju pasioniranog itaa takozvane fantasy literature spram navedenih autora i njihovih maginih svjetova, te spram naina njihova pripovijedanja kojim grade bajkovito-mitske strukture. Iako su gotovo sva Tolikenova djela na ovaj ili onaj nain vezana uz mitologiju, odluila sam se bazirati na jedno djelo- Hobit ili tamo i opet natrag- prvenstveno zbog prostornog ogranienja seminarskog rada, ali i zbog sloenosti problematike. Kada je rije o Ivani Brli- Maurani, podrazumijeva se da se u seminaru obrauju njezine Prie iz davnine. Pri obradi mitolokih bia i mitolokog svijeta koji su ovi autori izgradili razdvojila sam dvije razine (mitoloko i mitsko) prema uzoru na ideju koju je u svom radu iznio Cvjetko Milanja1 ugledajui se na Northropa Fryja. Nositelji mitolokog sloja djela jesu likovi i situacije koje se javljaju u navedenim djelima nastale po uzoru na neku mitologiju2, dok se mitsko skriva u nainu organizacije grae, odnosno u strukturi djela.

Cvjetko Milanja: Mitska osnova strukture bajke Ivana Brli Maurani (Na primjeru Kako je Potjeh traio istinu) u: Revija, XV, br. 2, 1975., str. 93.-103. 2 Kod Ivane Brli Maurani rije je o slavenskoj mitologiji ili pukoj predaji (o tome su pisali mnogi, primjerice Maja Bokovi Stulli u lanku koji se nalazi u sklopu zbornika o Ivani Brli Maurani- Prie iz davnine i usmena knjievnost), a kod J. R. R. Tolkiena preteno o nordijskoj mitologiji (usporedi: www.gradesaver.com)

2. IVANA BRLI MAURANI I J.R. R. TOLKIEN

Slinosti izmeu I. Brli-Maurani i J. R. R. Tolkiena mogu se traiti na nekoliko razina: one postoje i u njihovima kranskom vizurom obojanima pogledima na svijet i u nastajanju i strukturiranju njihovih djela. Tri osnovne poveznice izmeu ovih autora lee u motivima koji su ih potaknuli na stvaranje navedenih djela, u kranskom svjetonazoru koji se ocrtava u njima, te u elji da stvore svoju vlastitu mitologiju. Slinost poticaja na stvaranje kod ovih autora potkrjepljuju poznate injenice: poznato je da je Hobit, uvod u trilogiju Gospodar prstenova, zapravo zapisana bajka koju je autor pripovijedao svojoj djeci3, a jednako je tako poznato i da je I. Brli-Maurani u pisanju za vlastitu djecu pronala nain kako da uskladi svoje 'enske dunosti' s unutranjim spisateljskim porivom.4 Nadalje, oba su djela obiljeena suptilnim uplivom kranskog svjetonazora koji se oituje na razliite naine: kod I. Brli-Maurani u temama koje stoje u pozadini prie (npr. u prii Kako je Potjeh traio istinu tematizira se problematika istine, grijeha i iskupljenja, Rego je pria o samounitenju zbog nesloge, a pria Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica predstavlja parabolu o istoi5), a kod Tolkiena u borbi protiv zla koja trai junatvo i rtvu - dvije vrlo snane moralne kvalitete itekako zastupljene u glavnih junaka. Vano je napomenuti da karakterizacija likova u navedenim djelima nije u potpunosti crnobijela, iako dijalektiki odnos opstoji u sveprisutnom antitetikom paru dobro-zlo. U Priama iz davnine mogui su obrati loih likova, slino kao u srednjovjekovnoj legendi, pokretani etikom i opravdani kranskom vizurom (npr. junak Relja biva Bojom pomoi osloboen tatine i okrutnosti, sin je u umi Striborovoj iskupljen i osloboen majinom rtvom itd.6), a postoje i likovi koji se kolebaju izmeu dobra i zla (npr. bijes koji ometa Potjeha u traenju istine je prema funkciji svrstan u red loih likova, ali se u itatelju pobuuje simpatija prema tom lakrdijau koji ipak nakon Potjehove pogibije reve [] kao da je s uma siao7). Kod Tolkiena se crno-bijela karakterizacija likova naruava onim osobinama likova koje funkcioniraju kao strasti pojedinih vrsta kao to je primjerice pohlepa patuljaka, a jo vie u liku Goluma (Smagola) koji doista funkcionira kao podvojena linost u kojoj se nadmeu dobro i zlo.
3 4

Usporedi: Biljeka o piscu u: Hobit, str. 239. O tome je Ivana Brli- Maurani pisala u svojoj autobiografiji; dio te autobiografije u kojoj pie o svojem knjievnom radu moe se proitati u Izabranim djelima Ivane Brli-Maurani u ediciji Stoljea hrvatske knjievnosti na stranicama od 291. do 301. ili u Hrvatskoj reviji III, br. 5, Zagreb, 1930., str. 241-249. 5 O kranskoj potki pojedinih pria pisala je Dubravka Zima u monografiji Ivana Brli Maurani na str. 121. 6 Usporedi: Maja Bokovi Stulli: ibid. str. 179. 7 Ivana Brli- Maurani: Prie iz davnine,(Kako je Potjeh traio istinu), str. 57.

elja za stvaranjem vlastite mitologije i mitskog ozraja jo je jedna poveznica izmeu ovih autora: Ivana Brli-Maurani je na krhotinama slavenskog panteona izgradila vlastiti svijet 'davnine', dok je Tolkien teio uspostavi autentinog engleskog mitskog korpusa. On je, naime, smatrao da je engleska mitologija zapravo zbir raznih mitova drugih naroda, te je elio stvoriti, napisati, novu englesku mitologiju8. Tom se injenicom moe objasniti njegov trud uloen u stvaranje pozadine vlastitih djela: Tolkienu je dobra lingvistika naobrazba posluila pri stvaranju veeg broja 'zaboravljenih' jezika i pripadajuih runa/pisama, a kreativnost i stvaralaka ingenioznost pomogla mu je da potkrijepi svoje prie legendama, mapama, genealogijama kraljevskih porodica itd. Sve navedeno funkcionalno stvara privid realnog postojanja tih legendi, postie se efekt mitoloke pretpovijesti koja opisane dogaaje motivira i objanjava, te stvara uzronoposljedine veze izmeu fiktivne prolosti, sadanjosti i budunosti. Unato bogatoj mati i vrhunskom obrazovanju, Tolkien se nije do kraja oslanjao tek na svoju inventivnost- u njegovim djelima postoji itava plejada likova koji su slini likovima nordijske mitologije ili su pak elementi ire rasprostranjenih mitova (npr. divovi).

Vidi vie: www.gradesaver.com

2. 1. MITOLOKA BIA IVANE BRLI-MAURANI 2. 1. 1. MITOLOKI I MITSKI SLOJ Ivana Brli-Maurani je mitoloki sloj svoga svijeta davnine zasnovala na likovima preuzetima iz slavenske mitologije ili pak iz usmene knjievnosti. Govorei o genezi Pria u pismu svome sinu Ivanu Brliu autorica je istaknula: koli u svojoj biti, toli u svojoj izvedbi [Prie iz davnine] su isto i potpuno moje originalno djelo. One su sainjene oko imena i likova uzetih iz slavenske mitologije, i to je sva vanjska veza koju one imaju sa narodnom mitolokom predajom. Ni jedan prizor, ni jedna fabula, ni jedan razvoj, ni jedna tendenca u ovim priama nisu naeni gotovi u naoj mitologiji.9 Istraivai djela I. BrliMaurani slau se oko fabularnog sloja Pria za koji smatraju da je zaista plod autoriine invencije, ali se miljenja razilaze kada treba odrediti koliki je upliv narodnog stvaralatva i mitologije na Prie iz davnine. Neki istraivai smatraju da je veza Pria i narodne predaje vra i obuhvatnija no to je autorica smatrala. Tako Maja Bokovi-Stulli smatra kako su poticaji primljeni iz narodne tradicije i mitoloke literature ipak znatno iri od samih imena i likova.10 Ona smatra da se tradicija narodnog stvaralatva oituje i u stilu djela i u modusu pripovijedanja u djelu-mjestimino se pojavljuju deseterci, poglavito tamo gdje se pripovijeda o junakom zbivanju, formulaini opisi svojstveni usmenoj knjievnosti su esti, mjestimino se pojavljuju magijske rijei i sl11. Zadirui u strukturu djela, u nain organizacije prie oko mitoloke grae, te u stilske postupke koje je autorica koristila, prelazimo na mitski sloj djela. On se u ovom sluaju izgrauje na mitolokoj osnovi, ali se mitoloko i mitsko ipak ne mogu poistovjetiti. Cvjetko Milanja otkriva tri mitske organizacijske razine koje se isprepliu u strukturi bajke Ivane Brli-Maurani12: najnia razina je modus u kojemu se segmenti skupljaju oko obinih likova i prema N. Fryju spadaju u niski mimetski modus; stepenicu vie je modus junaka koji je nadmoan ostalim ljudima, ali je podloan utjecaju bogova, a pravi mitski modus je strukturiranje (okupljanje) pripovjednih elemenata oko junaka koji je nadmoan ljudima i okolini i koji ak ima nadmo nad dijelom svoje vrste-dakle, strukturiranje segmenata prie oko boanstva. Primjerice, u prii Kako je Potjeh traio istinu u niski mimetski modus spadaju likovi trojice brae, dok lik djeda djelomino prelazi u modus junaka-on nije nadmoan ostalim
9

Izjava autorice o postanku Pria iz davnine u: Ivana Brli-Maurani, izbor djela, str. 275. Maja Bokovi-Stulli: Prie iz davnine i usmena knjievnost, str. 164. 11 Usporedi: Maja Bokovi Stulli: ibid. str. 164.-166. 12 Usporedi: Cvjetko Milanja: ibid., str. 97.- 98.
10

ljudima (unuci ga potpaljuju), ali je darom bogova (sveti oganj) nadmoan zlim bogovima. Lik koji pripada pravom mitskom modusu je Svaroi- on je nadmoan ljudima, a nadmoan je i vladaru zlih sila, Bjesomaru. Jo je jedno naelo organizacije grae (ovaj puta shvaene kao niz jezinih jedinica) iznimno vano pri izgradnji mitskog svijeta, a to je naelo stila. Stilistika analiza 13 Pria iz davnine otkriva slinosti bajke kakvu pie autorica s narodnom bajkom i priom: formulaini poetci koji stiliziraju i estetiziraju prostor, formulaini vanjski opisi u priama koji su nalik opisima u narodnome stvaralatvu, primjerice: Navrh planine pak bijae jezerce, nasred jezera otok, a na otoku stara crkvica. Oko jezera bijae livadica, a oko livadice brazda, davno izorana.14, metrike sheme (prije svega deseterci), bajkovit i arhaian ton pripovijedanja, uporaba arhainog leksika i sl. U Ivane Brli-Maurani esti su formulaini, bajkoviti poetci i zavretci: Bilo je to u vrlo davno doba. Na jednoj krevini u staroj bukovoj gori ivio starac Vijest sa svoja tri unuka15. Ili: Tako bili mlinar i mlinarica, a oboje bili tvrda i krivina srca16. Bajkoviti poetci postigli su u priama svoju svrhu - oni nam odaju da je vrijeme zbivanja mitsko i drevno, da su Prie vremenski smjetene u irealni prostor zamiljene prolosti, prostorno zbijene u neprepoznatljivu i tajanstvenu prirodu, napuene nepoznatim likovima i neoekivanim opasnostima17 dok zavretci daju svojevrstan epilog, nuno sretan i idilian svretak: Momak se poslije vjenao s onim ubogim i milim djevojetom to im bijae dovela Domae u kuu. Jo i sad sretno ive svi zajedno, pak im Malik Tintilini u zimnje veeri rado na ognjite dohodi. 18 Atmosferu drevnog pojaava stilski obiljeen izbor leksika i morfostilistiki motiviran izbor oblika- esti su arhaizmi koji se javljaju i u narodnom stvaralatvu kao to su mome, zlatan barjak, zlatan dvor, a upotrijebljeni arhaini glagolski oblici (aorist i imperfekt) u skladu su s maginim svijetom djela i dodatno pojaavaju ekspresivno-impresivne efekte onomatopejom i(li) rimom. Inverzijom se naruava logiki red rijei u reenici i postie se poseban ritam, a kao i u narodnom stvaralatvu, u inverziji najee stoje subjekt i predikat: Obradovae se tuni obani i obanice, ali najradosnija od svih bijae Kosjenka. U Priama iz davnine zastupljene su i druge vrste inverzije, nekarakteristine za narodno stvaralatvo- inverzija predikata i objekta (Svaroia zovete, Svaroia se bojite19), imenice
13

Usporedi: Maja Bokovi-Stulli: Prie iz davnine i usmena knjievnost, str. 163.- 180., Antica Anto: Kako je Potjeh traio istinu (interpretacija), str. 129.-150. 14 Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine, (Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica), str. 106. 15 Ivana Brli-Maurani: ibid., (Kako je Potjeh traio istinu) str. 45. 16 Ivana Brli-Maurani: ibid. (Sunce djever i neva neviica) str.157 17 Dubravka Zima: Ivana Brli-Maurani, str. 112. 18 Ivana Brli-Maurani: ibid. (uma Striborova), str. 102. 19 Ivana Brli-Maurani: ibid. (Kako je Potjeh traio istinu), str.46.

i atributa (dvoru upanovu20, travu najljuu21), i pridjevske zamjenice i atributa (da izbavi edo svoje milovano22). Ritam koji doarava atmosferu davnine, osim inverzijom, postie se figurama rijei kao to je asonanca, rimom te brojnim i raznovrsnim ponavljanjima i nabrajanjima: Ponajprije vidjee sve blago i sva polja i sva dobra i sva bogatstva, to ih onda na svijetu bijae. Pa onda viju, viju, krue, krue i vide sve vojske i sva koplja i sve sulice i sve vojskovoe, i sve plijenove, to ih tada na svijetu bijae. Pa onda jo jae viju, viju, krue, krue i odjedared vide sve zvijezde i sve zvjezdice i Mjesec i Vlaie i vjetar i sve oblake.23 Unato svim slinostima s narodnom bajkom, postoji nekoliko vrlo vanih razlika izmeu narodnih bajki i pria Ivane Brli Maurani, a one se oituju u kompoziciji, preobrazbi likova voenoj kranskom vizurom, pjesnikim opisima i bogatim slikama. 2. 1. 2. LIKOVI U Priama iz davnine likovi se mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije: realne i irealne likove24. Realni su oni likovi koji pripadaju stvarnome svijetu i koji su mogui, ali ne nuno i vjerojatni u njemu; takvi su, izmeu ostalih, likovi brine majke iz ume Striborove, starca Vjesta iz prie o Potjehu, lik nesavjesnog i pohlepnog oca Palunka, te brojni likovi djece koji se as javljaju kao kolektiv (npr. pastiri i pastirice u Regou), a as kao pojedinci (npr. Neva Neviica, Rutvica i Jaglenac itd.). Irealni su pak oni likovi koji su neostvarivi u realnom svijetu, i upravo oni predstavljaju sponu Pria iz Davnine s mitologijom. Takvi su likovi dobrih i zlih duhova (domai i bjesovi), dobrih i zlih vila, mitskih vladara kao to su Morski Kralj ili pak Stribor, te brojni antropomorfizirani likovi ivotinja. U ovom u seminaru mnogo veu panju posvetiti irealnim likovima koji sainjavaju bazu teksta i oko kojih se stvara bajkovita struktura Pria. Mnogi poznavatelji djela Ivane Brli-Maurani istiu velik utjecaj koji je na autoricu izvrio ruski pristaa mitoloke kole, Aleksandar Nikolajevi Afanasjev djelom Pogledi starih Slavena na prirodu25. Budui da navedeno njegovo djelo ne poznajem niti ga trenutno mogu dobaviti, informacije o utjecaju Afanasjeva na Ivanu Brli-Maurani crpsti
20 21

Ibid. (Lutonjica Toporko i devet upania), str. 138. Ibid. (Kako je Potjeh traio istinu), str. 48. 22 Ibid. (Kako je Potjeh traio istinu), str. 59 23 Ibid. (Kako je Potjeh traio istinu), str. 46 24 Usporedi: Joa Skok: udnovate zgode egrta Hlapia i Prie iz davnine Ivane Brli-Maurani, str.104.115. 25 Npr. Maja Bokovi Stulli, Dubravka Zima, Dunja Detoni Dujmi govore u svojim radovima o utjecaju Afanasjeva na Ivanu Brli-Maurani

u od Maje Bokovi Stulli.26 Ona zauzima stav da su preko Afanasjeva u Prie iz davnine ula imena i obiljeja starih slavenskih boanstava kao to su Svaroi, Moko, Hrs i Stribor (prema Stribog), a takoer i antropomorfizirana bia iz prirode: orijaka zmija, ptica i zlatna pela. Svaroi je prema mitolokoj literaturi Svarogov sin i svakako se vezuje uz Sunce i svjetlost kako mu i ime kae (etimologija se izvodi iz sanskrtskog korijena svar to znai Sunce).27 Interpretacija toga boanstva ipak djelomino ostaje nejasna-postoje dva podjednako vjerojatna objanjenja. Jedni smatraju Svaroia bogom Sunca i personifikacijom neba, dok drugi tvrde da je Svaroi zemni oganj 28. U Priama iz davnine Svaroi je pak prikazan kao Sunce na izlasku, jutarnja svjetlost u liku mladia, a njemu se suprotstavlja Bjesomar za koga autorica u tumau imena kae: Tako nazivahu stari Slaveni u nekim krajevima vladara zlih i opakih sila.29 I doista, bjesovi su prema L. Legeru vrsta demona30, a iz narodne uzreice Koji ti je bijes? moe se iitati da je bijes zla sila koja obuzima ovjeka. Pria Ribar Palunko i njegova ena obiluje mitolokim elementima koji su u literaturi prilino razliito tumaeni. U prii je prisutno Afanasjevo uenje o kamenu Alatiru i otoku Bujanu31. Prema tumau imena koji je sastavila sama autorica, nai predci su otok Bujan zamiljali kao raj, a kamen Alatir predoavao je sunce. Meutim, ako se prihvati takvo tumaenje teko je objasniti spomen toga otoka u humoristinim uvodnim formulama mnogih ruskih bajki32, pa je jasno kako je ono, iako zastupljeno u Priama, u znanosti neprihvatljivo. U istoj se prii javljaju dvije vrste vodenih (morskih) vila: vile prekomorke i Morske Djevice. Vodene su vile poznate slavenskoj mitologiji kao prevrtljive i esto pakosne, a ponekad se javljaju u obliju sirene33 (tako Morske Djevice opisuje i Ivana Brli-Maurani: Hrvatska i slovenska pria nazivlje tako morska udovita: do pol tijela krasne djevojke, od pol tijela ribe razdvojena repa34). Istie se lik Zore-djevojke, dobrohotna stvorenja koje pomae ljudima u nevolji, za koje autorica navodi da je to ena koja, prema starim priama, obitava na otoku Bujanu i jutom plovi morem na zlatnom
26 27

Maja Bokovi Stulli: Prie iz davnine i usmena knjievnost, str. 163.-180. Podatak o etimologiji imena Svarog (Svaroi) preuzet iz knjige Slovenska mitologija Spasoja Vasiljeva (www.rastko.org.yu) 28 Vidi vie: Spasoje Vasiljev: Slovenska mitologija (www.rastko.org.yu) 29 Ivana Brli-Maurani: Tuma imena; tuma je sastavila autorica uz prvo izdanje Pria iz davnine, a ovaj je tekst preuzet iz Izabranih djela Ivane Brli-Maurani u ediciji Stoljea hrvatske knjievnosti, str. 306. 30 Louis Leger: Slovenska mitologija (www.rastko.org.yu) 31 Maja Bokovi Stulli: ibid. str. 166.-167. 32 Usporedi: Maja Bokovi Stulli, ibid., str. 167. 33 Vidi vie: Spasoje Vasiljev: Slovenska mitologija (www.rastko.org.yu) 34 Ivana Brli-Maurani: Tuma imena, str. 306

amcu sa srebrnim veslom35, a u mitolokoj literaturi joj nema mnogo spomena. Zanimljiv mitoloki element je nijemi jezik koji se javlja u nekoliko pria Ivane Brli-Maurani, a iji je motiv preuzet iz narodnih vjerovanja i predstavlja jo jednu motivsku sponu izmeu usmene knjievnosti i Pria iz davnine. Interesantan je i lik Kralja Morskoga kojemu Maja Bokovi Stulli pronalazi pandan u bilinama: Kralj Morski, pred kojim Palunko za bogatu nagradu izvodi svoje ludorije, ima bliu analogiju u znamenitim bilinama o novogordskom trgovcu Sadku, koga je morski car nagradio udesnim bogatstvom zbog divne Sadkove svirke na guslama.36 Div Rego preuzet je iz usmene tradicije otoka Mljeta posredstvom Ignjata urevia koji u Marunku kae: Rego. Pripovijest smiljena, nu vjerovana jest na Mljetu da u staro doba Marko Rego bjae te visine i jakosti da bi korablju etverovoznu u goru prinosio, da je s plugom gradove premjestivo, i vodu putao varh zvonika u nain krupostasnika.37 Grad Legen (Lean) u kojemu obitava div dolazi pak iz epske pjesnike tradicije, to je izmiljeni toponim koji se razliito tumai: smatra se da je Legen ili ledeni sjeverni grad ili grad u kojemu caruju no i zima38, a u autoriino je tumaenje unesena velika doza mate. Vila Kosjenka koja potie Regoa na putovanje ocrtava narodno vjerovanje o vilama koje mogu letjeti uz pomo koprene, a ive na oblacima s kojih se povremeno sputaju na zemlju. uma Striborova je prema mojem miljenju najuspjelija pria ovoga ciklusa. Pria je potaknuta atmosferom toplog kunog ognjita na kojemu prema mitolokoj predaji borave Domai, ti razigrani simpatini kuni duhovi koji, iako skloni igri i sitnim nepodoptinama, pomau onda kada je najpotrebnije. Prema Ivani Brli-Maurani, voa Domaih je Malik Tintilini. Ona u tumau imena za njega navodi slijedee: Stari narodni naziv za jednoga od najivljih Domaih. Meutim, istina je poneto drugaija. Autorica je u liku Malika Tintilinia spojila dva stara narodna vjerovanja, vjerovanje o maliku (mali, macvali) rasprostranjeno u Istri i Sloveniji, a posredstvom Slovenaca i u dijelu kajkavskih krajeva, prvenstveno oko Samobora, i vjerovanje o tintilinu koje je rasprostranjeno na dubrovakom podruju.39 U Istri postoji nekoliko razliitih vjerovanja o maliku, ali je za njega karakteristino da je dobroudan i razigran malac s crvenom kapicom na glavi, a esto se vjerovanja o njemu vezuju uz novac. Tintilini su pak ljupka djeca koja donose novac

35 36

Usporedi: Ivana Brli-Maurani: Tuma imena, str. 306. Maja Bokovi Stulli, ibid., str. 167. 37 Marunko. Scpotna Pjesan Ignaz. Bernarda Giorgi, Dubrovnik, 1839.; citat preuzet iz lanka Maje Bokovi Srulli, str. 170-171. 38 Vidi vie: Maja Bokovi Stulli: ibid. str. 171. 39 Vidi vie: Maja Bokovi Stulli: ibid. str. 169.

10

onome tko im ukrade crveni klobuk.40 Stribor (od Stribog) je prema Afanasjevu bog vjetra, dok ga Jagi i Vasiljev smatraju i bogom zime i mraza41. U Priama iz davnine Stribor je glaveina Domaih i umski glaveina koji sjedi usred ume, u dubu tako velikom, da je u njem bilo sedam zlatnih dvorova i osmo selo, srebrnom ogradicom ograeno. Pred najljepim dvorom sjedi Stribor na stolici, u crvenoj kabanici42. Upravo posljednja reenica upuuje nas da je Ivana Brli-Maurani morala dobro poznavati predaje o tintilinu, jer je ona parafraza stihova o njemu: Sjedi tinto na granici U crvenoj kabanici. Vie vrijedi kabanica Nego tinto i granica. 43 U prii Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica ima nekoliko mitolokih momenata, meu kojima je najuoljiviji motiv vila Zatonica koje spadaju u grupaciju zlih vila. Maja Bokovi Stulli tvrdi da je iskljuiva polarizacija vila na dobre i zle strana naoj narodnoj tradiciji, te da je to jamano utjecaj Natka Nodila. 44 Ivana Brli-Maurani objanjava da je ovu vrstu vila izvela iz narodnog vjerovanja o tzv. zatoenim zmijama koje se u jesen zavjere da nee lei na zimski san dok nekoga ne ubiju45, pa je prema tome posve jasno da su vile kakve nalazimo u prii Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica plod autoriine mate iako su iznikle iz narodnog vjerovanja. Vile zatonice nalikuju enama, ali imaju krila i oko njih se roje crne pele. One ne podnose sunce ni svjetlost, pa sebe i planinu u kojoj borave zavijaju u maglu, stvaraju olujni vjetar i oblake lepetom svojih krila, a iz oiju mogu bacati munje46. Osim zmije - zle vile, u ovoj je prii prisutan i mitoloki motiv zmaja- Zmaj Ognjeni- koji se uklapa u opeevropsku sliku o zmajevima kao o zlim stvorenjima (za razliku od nekih istonih mitologija koje tuju zmajeve). Zmajevi su nalik zmijama ili gmazovima i rigaju vatru47. Iz ivotinjskog svijeta u prii su prisutni i antroporfizirani likovi bukaa i zlog orla Klikuna ije je mitoloko podrijetlo prilino nejasno. Sva ta udnovata bia borave na Kite-planini koja je nastala na osnovi ruske narodne predaje o
40 41

O Maliku i tintilinima vidi vie u: Maja Bokovi Stulli: Istarske narodne prie, str. 136.-137., 202.-211. Usporedi: Maja Bokovi Stulli:ibid. str. 169. 42 Ivana Brli Maurani: ibid. (uma Striborova), str. 101. 43 Usporedi: Maja Bokovi Stulli: Prie iz davnine i usmena knjievnost, str. 169.-170. 44 Maja Bokovi Stulli: ibid., str. 172. 45 Usporedi: Ivana Brli-Maurani: Tuma imena, str. 307. 46 Usporedi: Ivana Brli-Maurani: ibid. (Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica), str. 103.-131. 47 Vidi vie: www.gradesaver.com

11

gradu Kiteu koji se pred tatarskom najezdom spasio potonuvi u jezero Svjetlojar48. Meutim, izmeu grada Kitea i Kite planine postoji jedna velika i znaajna razlika: prema predaji, grad jo uvijek postoji i u njemu vlada pravednost i veselje, dok je Kite planina puna strahota. Mogue je da je do te preobrazbe dolo pod utjecajem narodnih vjerovanja o Kleku prema kojima je planina svake noi sastajalite vjetica i svakojakih zloduha i zlih sila, a poglavito u Ivanjskoj noi kada sve zlo predvodi sam Lucifer. 49 U jo je jednom detalju ove prie vidljiv upliv narodnih vjerovanja: oito je da je aptropajska i zatitna mo brazde zaorane okolo otoia na kojemu se zatekla Rutvica, kria kojega nosi Jaglenac i zvona crkve isto narodno vjerovanje koje je autorica s lakoom unijela u tekst voena svojim kranskim svjetonazorom. U priu o Jaglencu i Rutvici utkana je i jedna povijesna osoba koja je u korpus teksta ula preko epske narodne pjesme-rije je o makedonskom velikau, junaku Relji (Hrelji)50. Pria Lutonjica Toporko i devet upania donosi dva zanimljiva motiva: motiv Lutonjice i djeda Neumijke, a oba su motiva preuzeta iz ruske tradicije, oba vjerojatno posredstvom Afanasjeva. Lutonjica je prema rijeima Ivane Brli-Maurani dijete koje se rodi od odrubljenog komada drveta. Kad starac i starica, zaeljevi djecu, zibaju i tetoe takav panji, tada on oivi i pretvori se u dijete.51 S mitolokog aspekta zanimljiviji je lik djeda Neumijke (izvorno ime mu je Neumojka) inspiriran likom isluenog vojnika iz ruskih pria koji se obvezao vragu da se petnaest godina nee brijati, iati, istiti ni mijenjati odjeu. Afanasjev je, tumaei motive bajke i pokuavajui u njima pronai preitak simbola drevne mitologije i njima pripisana utjelovljenja meteorolokih pojava, ponudio mitoloku interpretaciju starca Neumojke u kojoj ga predstavlja kao prekrasnog junaka, boga svijetlog neba koji se tijekom sedam zimskih mjeseci ne elja, ne ia i ne umiva (tj. ne prekriva se oblacima). I tako se na tome zaobilaznom putu od isluena vojnika, preko boga svijetlog neba, rodila figura djeda Neumijke iz prie o Lutonjici, koji je i oblak i nebo i vjetar i kia, koji je priroda sama, mitski lik osloboen vjetakih simbola iz kojih je potekao.52 Ime boginje Moko koja se javlja u sklopu prie Sunce djever i Neva Neviica preuzeto je iz slavenske mitologije, ali je vienje te boice kao suneve dadilje iznjedrila mata Ivane Brli-Maurani. U mitolokoj je literaturi do dana dananjeg ostalo prilino nejasno tko je zapravo Moko i kakvo je to boanstvo, a podatci se uglavnom temelje na
48 49

Usporedi: Ivana Brli-Maurani: ibid. str. 307., Maja Bokovi Stulli: ibid., str. 170. Vidi vie: Ivana Vela-Beuc: Klek u prii Ivane Brli-Maurani, str. 190. 50 Usporedi: Maja Bokovi Stulli: ibid., str. 169. 51 Ivana Brli-Maurani: ibid. str. 307. 52 Maja Bokovi Stulli: ibid., str. 168., podatci o starcu Nemojki preuzeti su iz istog djela, str. 167.-168.

12

nagaanju. Sigurno je da protok vremena umanjuje mogunosti otkrivanja kakve pouzdane informacije o tom boanstvu i da e ono ostati zauvijek tajanstveno. I sama je autorica prilino neodreena kada daje tumaenje toga boanstva (ona opisuje Moko kao neku monu silu53), a u tekstu Moko funkcionira kao dadilja nejakog Sunca, samovoljna i tvrda, milostiva prema onima koji joj pomognu, nemilosrdna prema onima koji joj se ikako zamjere, a njoj se nije teko zamjeriti. U toj se prii sporadino javlja jo nekoliko motiva preuzetih iz narodnih vjerovanja i obiaja: Kolede, krijesovi i vjerovanje o omahi-vodi u kojoj su seljanke kupale djecu kako bi ih sve zlo zaobilo54. Posljednja od pria jest pria o Jagoru u kojoj se ponovno u sukobu nalaze dobre i zle sile. Bagan, jedan od najivljih Domaih, predstavlja dobre sile, a baba Poludnica one zle. Bagan je prema Afanasjevu sitan kuni duh koji boravi u staji gdje su mu dodijeljene posebne male jasle sa sijenom, a on se brine za uspjeh rogatog blaga. Lik babe Poludnice nastao je prema vjerovanjima sjevernih i zapadnih Slavena, a autorica je u priu o Jagoru utkala Afanasjevu interpretaciju tog demona koji se ukazuje oko podneva, obino u blizini bunara eljajui dugu kosu.55 Poludnicu se u narodnim priama susree i kao staricu raupane kose koja ivi meu koprivama, a u podne krade djecu po njivama.

53 54

Ivana Brli-Maurani: ibid. str. 307. Usporedi: Ivana Brli-Maurani: Tuma imena, str. 307. 55 Usporedi: Maja Bokovi Stulli: ibid., str. 169.

13

2. 2. MITOLOKA BIA TOLKIENOVA HOBITA

Hobit ili tamo i opet natrag (u izvorniku Hobbit, there and back again the map of the Hobbit) prva je knjiga koja govori o Meuzemlju. Nastala je 1937. godine, ali je kasnije (1951.) doivjela znaajne preinake da bi se uskladila s nastavkom- Gospodarom prstenova. Do danas je objavljeno ak deset knjiga grae o povijesti Meuzemlja, a dio materijala objavio je Christopher Tolkien nakon oeve smrti.56 Budui da je ta graa vrlo opsena i sloena, u ovom seminaru ograniit u se na saeti prikaz mitolokih bia koja se javljaju u Hobitu, ne zalazei duboko u njihovu fiktivnu povijest. 2. 2. 1. MITOLOKI I MITSKI SLOJ Kod Tolkiena se, slino kao u Ivane Brli-Maurani, isprepliu dva sloja vezana uz mit: mitoloki sloj teksta koji svoje motive crpi preteno iz nordijske mitologije i mitski sloj teksta koji izvire iz njegove strukture. Naime, dogaaji se niu i slau oko fantastinih likova-hobita Bilba, arobnjaka Gandalfa i skupine patuljaka, a takoer se mogu razlikovati razliiti mitski modusi, iako svi likovi pripadaju mitsko-fantastinoj fikciji. Bilbo bi tako pripao niskom mimetskom modusu (on je u potpunosti na milost i nemilost preputen sudbini, slino kao i njegovi suputnici), stepenicu vie nalazi se Gandalf koji sam posjeduje veliku mo, ali je takoer ovisan o drugima, dok u pravi mitski modus pripadaju likovi koji potpuno vladaju situacijom, primjerice Beorn koji ne podlijee nikakvim arima osim vlastitim.57 Ipak, u irem kontekstu odnosa snaga u zamiljenom prostoru Meuzemlja, u pravi mimetski modus spada s jedne strane Sauron, najvei vladar zla, a s druge strane ujedinjena vojska sedam naroda koja predstavlja svu pozitivnu mo koju Meuzemlje posjeduje, dok se svi drugi likovi rasporeuju u prva dva modusa, ovisno o magijskoj moi koju posjeduju. Prema navedenome oito je da Hobit kao svojevrstan prolog slabije pokazuje mitsku strukturu no njegov nastavak-trilogija Gospodar prstenova, ali ipak se ne moe porei da mitska struktura u odreenoj mjeri egzistira i u ovom djelu. Ono to u dijelu Tolkienova opusa o kojemu je rije u ovom seminaru odstupa od pravog mitskog modusa jest mogunost da likovi koji pripadaju niem mitskom modusu poraze i nadvladaju likove koji su prema hijerarhiji magine moi jai od njih.

56 57

Usporedi: J. R. R. Tolkien: Hobit, Biljeka o piscu, str.239. J. R. R. Tolkien: Hobit, str. 90.

14

2. 2. 2. LIKOVI Svi su likovi Hobita itelj Meuzemlja (izvorno Midlle-Earth58) koje predstavlja jedno podruje na fantazijskom svijetu Ardi. Sam je izraz prijevod skandinavskog izraza Middgard to znai ovaj svijet, odnosno svijet ljudi, a spominje se u stihu jedne nordijske pjesme koji glasi: Earendel, engla beorthast, Ofer middangeard monnum sended (pozdrav Earandele, najsjajniji od svih anela, preko meuzemlja poslan ovjeku).59 Glavni lik Hobita je hobit Bilbo Baggins koji Gandalfovom zaslugom kree na putovanje prepuno opasnosti, u potragu za blagom zmaja Smauga. Prema samom autoru, hobiti su mali ljudi, upola nii od nas i nii od patuljaka, a obitavaju u ugodnim rupama. Oni su vesele i vedre naravi, vole dobro pojesti i zato su trbuasti. Stopala su im obloena dlakom, a kosa im je redovno kovrava i smea.60 Bilbo se u ovoj prii o Meuzemlju gotovo cijelo vrijeme nalazi u drutvu bradatih patuljaka iji je voa Thorin Hrastotit (u izvorniku Thorin Oakenshield)61. Thorin je unuk slavnog patuljka Thora, kralja podno Gore. S mitolokog su aspekta zanimljiva imena Thor i Thorin; Thor je ime jednoga od skandinavskih boanstava koje pripada glavnoj rasi nordijskih bogova- rasi Aesir. Uz boga Thora vee se mnotvo mitova, ali je sigurno da on spada u red vrhovnih boanstava. esto se Thor spominje kao bog groma 62. ini se da nita, osim aspekta moi koji kod boanstva reflektira samovolju i svemo, nije preneseno u lik patuljakog kralja Thora. Ipak, ono to je karakteristika i nordijskog boanstva i rase patuljaka jest ponositost, gordost i borbenost. Imena patuljaka Bifur, Bofur, Ori, Fili, Kili i jo neka druga takoer se spominju u nordijskoj mitologiji koja broji cijelo mnotvo patuljaka i predaja o njima. Najzanimljiviji motiv preuzet iz nordijskih predaja o patuljcima jest motiv o krai maginog prstena. Prema mitologiji, kralj patuljaka Andvari ukrao je rajnskim djevojkama arobni prsten. Nakon to je uhvaen morao se svega odrei kako bi ponovno stekao slobodu i tada je prokleo prsten tako da donosi smrt svakome tko ga poeli63. Preslika se te predaje jasno oituje u sredinjem motivu trilogije Gospodar prstenova koja govori o monom prstenu koji naprosto sie snagu onoga koji ga nosi i odvlai ga u smrt, u zemlju sjena.

58 59

Izvor: www.gradesaver.com Izvor: www.gradesaver.com 60 Usporedi: J. R. R. Tolkien: Hobit, str. 7.-8. 61 Usporedi: J. R. R. Tolkien: Hobit, str. 5. 62 www.4studyinfo.com 63 Izvor: www.4studyinfo.com (nordijska mitologija)

15

Motiv vilenjaka, koji su u prii o hobitu Bilbu zastupljeni u vidu umskih vilenjaka nastanjenih u umi Mrkodolu, takoer je preuzet iz nordijske mitologije (iako su vjerovanja o vilenjacima toliko rasprostranjena da spadaju u opeevropsku mitologiju) i zanimljivo je da polarizacija te rase u nordijskoj mitologiji nalazi svoj ekvivalent u tekstu Hobita i ostalih djela koja tematiziraju povijest Meuzemlja. Ono po emu se tekst Tolkienova djela razlikuje od mitologije iz koje je iznikao jest lociranje pojedinih vrsta vilenjaka: prema nordijskoj mitologiji svijetli vilenjaci borave u zemlji vilenjaka Asgardu, a tamni u podzemlju64. Jednako kao i vjerovanja o vilenjacima, vjerovanja o zmajevima zastupljena su irom svijeta. Ipak, ni ovdje Tolkien ne odstupa od europske mitoloke slike koja zmajeve predoava kao zla bia koja rigaju vatru. Lik arobnjaka Gandalfa u tekst je uvrten uz male preinake prema izvornom liku koji potjee iz nordijske mitologije gdje se pojavljuje kao moni arobnjak, a spominje se u pjesnikoj Eddi65. U Hobitu taj se arobnjak naziva jo i Mithandir (tako ga nazivaju vilenjaci), Tharkn, Olrin (tako ga nazivaju na zapadu). On je maiar, pripadnik svete rase, stanovnik krajnjeg Zapada koji je u Meuzemlje doao sa zadaom da ujedini razliite rase (patuljke, vilenjake, ljude) u borbi protiv zla66. Trolovi su mitoloki element nordijskih predaja koje se uglavnom prikazuje kao divovske i nezgrapne stanovnike divljine, a prema nekim predajama pretvaraju se u kamen im ih dotakne suneva svjetlost. U nordijskoj je mitologiji i patuljke ekala takva sudbina u sluaju da ih ogrije sunce67. Trolovi Bert, Tom i William su zapravo svadljivi i neotesani prljavci koji razmiljaju jedino o plijenu, jelu i piu, a u segmentu gdje se pripovijeda o njihovoj svai prisutna je doza blage podrugljivosti spram njihove gluposti. Tolkienova fascinacija prirodom i visoka ekoloka osvijetenost u spoju s mitolokom potkom teksta urodila je motivom divovskih orlova iji se pandan takoer moe pronai u skandinavskoj mitologiji u liku divovskog orla koji stvara vjetar68. Ta se fascinacija oituje i u liku Beorna koji takoer vue podrijetlo iz nordijske mitologije u kojoj postoji vjerovanje o ljudima koji se preobraavaju u medvjede (kasnije je to vjerovanje prelo u mnogo poznatije vjerovanje o vukodlacima).

64 65

www.4studyinfo.com Edde su tekstovi iz kojih crpimo saznanja o nordijskoj mitologiji, a postoje dva takva teksta-jedan pjesniki i jedan pisan u prozi; podatak preuzet iz: Dora Maek: Staronordijska mitologija i knjievnost, str. 27. 66 Vidi vie: www.gradesaver.com 67 www.4studyinfo.com 68 www.4studyinfo.com

16

3. ZAKLJUAK
Ivana Brli-Maurani i J. R. R. Tolkien su, svaki na svoj nain, crpei s raznih izvora, stvorili zadivljujue magine svjetove koji su dostupni i zanimljivi velikom broju itatelja. Piui tek za vlastitu djecu, priajui svojim najbliima u priu uobliene istine srca, autori nisu ni slutili da e ih generacijama itati 'mali' i 'veliki', da e ih pojedinci itati uvijek nanovo svakoga puta otkrivajui neto intrigantno. O Ivani Brli-Maurani postoji mnogo studija koje potvruju da i meu djecom i meu odraslima i danas postoji veliki interes za tu autoricu, a Tolkienova popularnost nakon ekranizacije njegovih djela ne jenjava. Dio svega onoga to ove autore ini nezaboravnima i neponovljivima jest posezanje za mitolokim motivima koji sa sobom donose mitsku strukturu lako prihvatljivu i razumljivu djeci, strukturu ispletenu oko simbola koji svakom itatelju nude utjehu i nadu da dobro na kraju pobjeuje, iako sam boj trai rtvu, strpljivo podnoenje nedae i odricanje. Impresivni su likovi izuzetno strpljive Palunkove ene, majke mladia iz ume Striborove kojoj je draa njezina nevolja nego sva srea ovoga svijeta69, malog hobita Bilba koji e sve riskirati ne bi li pomogao prijateljima. Iako su crpili motive iz mitova i usmene predaje, Ivana Brli-Maurani i J. R. R. Tolkien su ostvarili fiktivne svjetove izuzetne umjetnike vrijednosti u kojima izvori i poticaji mogu biti tema znanstvenog izuavanja, ali shvaanje njihova podrijetla nije esencijalno za razumijevanje djela-njihova djela nisu hermetina i njihova ljepota ne otkriva se mnogo u mitolokim motivima, ve u nainu i stilu kojim su izgraeni likovi i situacije, nainu kojim su mitoloki motivi razraeni.

69

Ivana Brli-Maurani: ibid. (uma Stiborova), str. 102.

17

4. POPIS LITERATURE I IZVORA

1. Anto, Antica: Kako je Potjeh traio istinu (interpretacija), Zbornik radova o Ivani Brli-Maurani (str. 129.-150.), Mladost, Zagreb, 1970. 2. Bokovi Stulli, Maja: Istarske narodne prie, Institut za narodnu umjetnost, Zagreb, 1959. 3. Bokovi Stulli, Maja: Prie iz davnine i usmena knjievnost, Zbornika radova o Ivani Brli-Maurani (str. 163.-180.), Mladost, Zagreb, 1970. 4. Brli-Maurani, Ivana: Prie iz davnine, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. 5. Leger, Louis: Slovenska mitologija (izvor: www.rastko.org.yu) 6. Maek, Dora: Staronordijska mitologija i knjievnost, ArTresor, Zagreb, 2003. 7. Milanja, Cvjetko: Mitska osnova strukture bajke Ivane Brli-Maurani (Na primjeru Kako je Potjeh traio istinu), Revija, XV, br. 2, Osijek, 1975., str. 93.-103. 8. Skok, Joa: udnovate zgode egrta Hlapia i Prie iz davnine Ivane BrliMaurani, kolska knjiga, Zagreb, 1995. 9. J. R. R. Tolkien: Hobit ili tamo i opet natrag, Algoritam, Zagreb, 1998. 10. Vasiljev, Spasoje: Slovenska mitologija (izvor: www.rastko.org.yu) 11. Vela Beuc, Ivana: Klek u prii Ivane Brli-Maurani, Zbornik radova o Ivani Brli-Maurani (str. 187.-198.), Mladost, Zagreb, 1970. 12. Zima, Dubravka: Ivana Brli-Maurani, Zavod za znanost o knjievnosti Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2001. 13. www.4studyinfo.com (nordijska mitologija) 14. www.gradesaver.com

18