Meusveuilini prediplomski studij Mediteranska poljoprivreda Ak. god.

2010/2011 Modul: Osnove agroekonomike

Seminarski rad: INSTITUCIJSKA POTPORA POLJOPRIVREDI U RH

Ocjena:____

Mentor: mr. sc. Gugi Josip Student: Cari Marijo, mat. br. 150

U Splitu, studeni 2010.

Sadraj
1. Podloga i znaaj institucijske potpore u poljoprivredi 1.1. 1.2. Zakonska podloga.................................................................................3 Znaaj institucijske potpore...................................................................3

2. Ustanove u poljoprivredi
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.........................4 Poljoprivredna komora...........................................................................4 HZPSS.................................................................................................. 5 Vijee za istraivanja u poljoprivredi (VIP)............................................6 Poljoprivredni informacijski centar.........................................................7 Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.........7 Nacionalno vijee za poljoprivredu i ruralna podruja...........................8 Visokokolske ustanove i instituti vezani za agrarni sektor...................8

3. Zakljuak.......................................................................................................9

4. Literatura.......................................................................................................9

1.Podloga i znaaj institucijske potpore u poljoprivredi

1.1. Zakonska podloga
Uvodei samu temu institucijske potpore poljoprivredi u RH moramo se osvrnuti na njenu zakonsku podlogu, a prvenstveno iz razloga to ju provode tijela dravne administracije koja kao takva u uem smislu podlijeu zakonskoj regulativi. Sukladno reenomu, Hrvatski je Sabor u prosincu 2009. donio Zakon o poljoprivredi, u kojem je, izmeu ostalog, postavljen i zakonski okvir djelovanja dravnih slubi u smislu institucijske potpore poljoprivredi. U njemu se definiraju slube koje e samu potporu i provoditi ali i perspektive o njihovu djelovanju.

1.2. Znaaj institucijske potpore

U nacionalnom programu poljoprivredna je djelatnost definirana kao strateka: Poljoprivreda je strateka djelatnost koja svojom gospodarskom, ekolokom i socijalnom ulogom pridonosi odrivom razvoju Republike Hrvatske (149 15.12.2009 Zakon o poljoprivredi). Upravo u injenici da je poljoprivreda strateka djelatnost lei odgovor na pitanje znaaja same potpore od strane drave. Dakle, ukoliko drava eli razvijati produktivnost i konkurentnost svoje poljoprivrede, ona joj nuno mora omoguiti potporu od strane svojih tijela. Na tragu dosad reenog, u ovom radu naglasak e biti na definiranju dravnih tijela zaduenih za institucijsku potporu, kao i na opisu njihova djelovanja.

2. Ustanove u poljoprivredi
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Na samom poetku moramo se osvrnuti na krovnu instituciju u RH u pogledu poljoprivrede. Iz ministarva dakle proizlaze sve ostale institucije specijalizirane za potporu poljoprivredi. Ono ih ili koordinira ili ima zastupnike u njihovim tijelima ili su pak jedan od ureda samog ministarstva. Trenutno je na elu ministarstva Boidar Pankreti. Ministarstvo je aktivno u vrlo irokom dijapazonu djelatnosti. Neki od njih su kontrola kvalitete prizvoda, carine na poljoprivredna dobra, usklaivanje regulativa sa onima EU, dodjela poticaja, koritenje raznih fondova, donoenje strategija i projekata, sanitarna kontrola, gospodarenje dravnim zemljitem, etc... Slika 1: Logo ministarstva poljoprivrede

2.1.

Izvor: http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.cgi.hr/slike/min_poljop

2.2. Poljoprivredna komora

Poljoprivredna je komora osnovana odlukom Sabora iz veljae 2009. Kao njene osnovne djelatnosti navedene su aktivnosti oko interesa lanova, obrazovna

i savjetodavna djelatnost, aktivnosti oko unaprijeenja kvalitete proizvodnje i proizvoda te podizanje socioloke svijesti o vanosti ruralnog. Tako se sljedei ove ope odrednice, Komora izmeu ostalog, bavi cijenama iz agrokopleksa, savjetodavno djeluje pri donoenju zakona vezanih za agrokopleks, pomae u koritenju sredstava pretpristupnih fondova Eu-a, vodi statistiku, koordinira zajednika izlaenja na trite i promovira hrvatske poljoprivredne proizvode u inozemstvu. U zakonu je utvreno da e se financirati iz prorauna (100,000HRK), lanarinama i donacijama. lanstvu u Komori zakonski podlijeu svi oni upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. to se tie lanarine ona je statutom predviena, ali se oko toga jo vode borbe pred Ustavnim sudom. Ukoliko bi se ona uvela iznosila bi od 0,10,5% poticaja, e.g. to bi za Agrokor znailo 100,000HRK. Mjerama tednje Vlade doi e i do strukturnih promjena i u Komori. Tako e joj se u 2011. prikljuiti HZPSS.

2.3.

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu

Ovaj zavod u svom dananjem obliku postoji od 1997, ali je nekoliko slinih institucija djelovalo ve od osamostaljenja. Zavod je tako nastao uredbom Sabora, a kao potpora obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i od poetka je koncipirana kao besplatna. Njena temeljna zadaa je pruanje strunih savjeta poljoprivrednicima od poljskih poslova pa do distribucije prizvoda. Meu konkretnim uslugama koje vri HZPSS najznaajnije su: davanje strunih uputa o obradi i poslovanju, prijenos raznih vjetina, savjetuje pri ostvarivanju prava na poticaj, pomae u izradi strunih projekata, koordinira rad ustanova vezanih za rad oko napretka sela, potie i pomae udruivanje poljoprivrednika, prati pojave bolesti i tetnika u poljodjelstvu, etc... Danas se HZPSS financira iz dravnog prorauna i to sa oko 42 milijuna kuna, ime vodi svoje urede sa ukupno 260 zaposleninih. 5

Vano je naglasiti da je HZPSS izrazito regionalizirana. U osnovi je podijeljena na 5 geografskih jedinanica koje su onda svaka ralanjene po upanijama. Mi se tako nalazimo u Podrunom uredu Dalmacija, koji obuhvaa potpodruja Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije. Kao to je ve spomenuto pri Poljoprivrednoj komori, zbog mjera tednje Vlade RH, u 2011. se planira pripajanje HZPSS Komori. Slika 2: Logo HZPSS-a

Izvor: www.sdlsn.hr_uploadtekstoviHZPSS_znakk.jpg

2.4. Vijee za istraivanja u poljoprivredi (VIP)

Kao i drugi oblici institucijske potpore poljoprivredi i VIP je svoj okvir dobio Zakonom o poljoprivredi i dio je Ministarstva poljoprivrede. Zakononom je utvreno da je to struna skupina: za utvrivanje uvjeta i provedbu financiranja razvojnih i primijenjenih istraivanja u poljoprivredi i ruralnim podrujima. Takoer je odlueno da se rad Vip-a financira iz dravnog prorauna te sredstvima Eu-a. Kako bi se udovoljilo zahtjevima da vijee bude struno, ali i u dodiru sa realnom situacijom, komponirano je od predstavnika raznih subjekata iz agrokompleksa. Tako vijee ine dva predstavnika Ministarstva, 4 predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dva lana HZPSS, jedan lan Centra za

poljoprivredu, hranu i selo, dva lana visokokolskih ustanova i instituta te jedan lan iz prehrambeno-preraivake industrije. 2.5.

Poljoprivredni informacijski centar

Poljoprivredni informacijski centar stvoren je kao dio Ministarstva. Kao to mu i naziv govori njegova je primarna zadaa prikupljanje podataka od interesa za poljoprivredu te njihovo prezentiranje puanstvu. Unatar Poljoprivrednog informacijskog centra djeluje i Trini informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP). Njegova je pak primarna zadaa prikupljanje informacija o kretanju cijena poljoprivrednih dobara na tritu i njihova prezentacija. Konzultacija ovih podataka je pak esencijalno vana pri svakom pokretanju novog posla ili nadogradnje postojeeg jer prua uvid u trenutno stanje na tritu te njegov trend za odreeni proizvod. Isto tako je bitan jer prati i usporeuje hrvatske cijene s onima na tritu EU. Dakle ono e ve u skoroj budunosti pruati informacije o cijenovnoj konkurentnosti na zajednikom tritu.

2.6. Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Ova agencija jedno je od dravnih tijela ija je zadaa provoenje mjera trino-cjenovne politike, ruralnog razvitka te openito razvoja primarnog sektora kroz sredstva EU-a. Dakle zaduena je da stvori integrirani sustav izravnog plaanja u poljoprivredi, kako bi se gospodarstvenicima olakalo poslovanje. Nadalje zaprima i kontrolira zahtjeve za isplatom potpora ili poticaja te ih na kraju i isplauje. Ulaskom u EU uloga e joj jo vie porasti jer e provoditi zajedniku poljoprivrednu politiku EU-a. takorei kroz nju e ii zajednika sredstva namijenjena ruralnom razvitku. Jedan od najvanijih proizvoda agencije za plaanja jest ARKOD, tj. digitalni sustav za indentifikaciju zemljinih parcela.

2.7. Nacionalno vijee za poljoprivredu i ruralna podruja

Ovo vijee osnovala je Vlada kao svoje savjetodavno tijelo. U okviru njegove savjetodavne uloge pri Vladi RH, istiu se tri glavna zadatka ovog tijela; pratiti provedbu Nacionalnog programa, ocijeniti godinje izvjee o poljoprivredi koje dolazi pred Vladu te savjetuje pri predlaganju zakona i pri sklapanju meunarodnih ugovora vezaninih uz poljoprivredu. Kao i kod VIP-a, da bi se osigurala strunost i efikasnost u rad vijea u kljuene su sve interesne skupine te struka. Tako u Vijeu sijedi pet lanova Poljoprivredne komore, jedan lan zadrunog saveza, etiri lana visokokolskih ustanova i instituta te jedan lan Hrvatske gospodarske komore.

2.8. Visokokolske ustanove i instituti vezani za agrarni sektor

Za napredak poljoprivrede te njen razvoj openito neophodan je znanstveni pristup, od onog to obino smatramo trivijalnom obradom tla pa sve do finaliziranja poljoprivrednog prizvoda. Visokokolske ustanove i instituti vodei su izvor strunog znanja i strune podloge za unaprijeenje nacionalne poljoprivrede. Oni su neophodni u podizanju stupnja iskoritenja poljoprvrednog zemljita, ali i u podizanju kvalitete samog proizvoda, a time i njegove konkurentnosti na tritu. Dakle, u RH imamo etiri takove ustanove: Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreu te Institut za jadranske kulture i melioraciju kra u Splitu. Oba dva fakulteta imaju dugogodinju tradiciju te je njihov obrazovni rad izuzetno priznat, a njihovi znanstveni projekti i djelatnici neophodni za razvoj nacionalne poljoprivrede. to se tie dva spomenuta instituta, moemo rei da se vode krilaticom misli globalno, djeluj lokalno. Tako institut u Poreu stavlja naglasak na vinarstvo i maslinarstvo u koheziji s turizmom, kao kljuem napretka, dok se institut u Splitu

bavi specifinostima proizvodnje na krkoj podlozi te nainima i uincima melioracije samog kra.

3.Zakljuak
Kroz ovaj rad su prikazane razne dravne ustanove i tijela sa ciljem prikazivanja njihove funkcije u poljoprivrednoj djelatnosti. Sve one trebale bi biti nosititelj administrativne ili pak i novane potpore agrarnom sektoru, a sve u smislu to vee efikasnosti sustava i dobrobiti gospodarstvenika, a time u konanici i nacionalne ekonomije. Ulaskom Hrvatske u EU njihov znaaj jo e vie porasti, prvenstveno jer e ulaskom u kompleksnije i mnogo obimnije trite, hrvatski agrarni sektor trebati i razmjerno veu institucijsku potporu kako bi moglo funkcionirati u jednom takvom sustavu.

4. Literatura
Slika 1: Logo ministarstva poljoprivrede Izvor: http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.cgi.hr/slike/min_poljop Slika 2: Logo HZPSS-a Izvor: www.sdlsn.hr_uploadtekstoviHZPSS_znakk.jpg http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_650.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232667.html - 221k http://www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/tisup.asp http://www.virovitica.net/poljoprivredna-komora-ce-ubirati-10-milijuna-kunagodisnje/14413/