LAV NIKOLAJEVI TOLSTOJ

ANA KARENJINA
U osnovnoj temi i fabuli roman analizira problem braka i obiteljskog ivota. U knjizi je paralelno obra eno i pitanje iz ekonomskih i dru tvenih odnosa u Rusiji u Tolstojevo vrijeme. Njegova razmi ljanja iskazana su kroz lik Levina u kojega mo emo uo iti velikih sli nosti sa piscem. Kroz Levinov lik Tolstoj je prenio svoja iskustva iz podru ja ekonomije, svoju ljubav i vjeru, doga aje oko ro enja svojga djeteta kao i unutra nji ivot i polemike, muke svoje savjesti, razmi ljanja o smislu ivota i zadacima pojedinaca, svoju potpuno izra enu borbu za dobro. Mnogi smatraju upravo Levina glavnim likom romana jer je uvelike zasjenio osnovnu temu romana i najbitniji problem izra en kroz Anin lik- preljub. U djelu se isprepli u tri braka- Stjepan Arkadji Oblonski (Stiva) sa svojom enom Darjom Aleksandrovnom (Doli); Levin sa Kiti (mla om Dolinom sestrom) i Ana (Stjepanova sestra) te njezin nesretni brak sa Aleksejem Aleksandrovi em i njena ljubav prema Alekseju Kirilovi u Vronskome. Najvi e osu ivan je upravo Anin lik zbog njene nemoralnosti i potkraj sretnog braka Kiti i Levina jo vi e njena nevjera dolazi do izra aja. ini se kao da idili ni osje aji izme u Kiti i Levina slu e samo da bi se poja ala osuda Anine pogubne strasti. Sam Anin lik u po etku stvaranja romana trebao je biti prikazan kao potpuno negativan. Ona je trebala biti ena bludnica koja cini no u iva u boli koju zadaje drugima. Me utim, Tolstoj je odustao od takve koncepcije i izabrao pametnu, obrazovanu, lijepu i vrlo nesretnu enu ija je jedina elja u ivotu bila ostvariti potpunu ljubav i , ne ostvariv i je, odlu i skon ati ivot. Po Tolstojevu shva anju, brak je najprirodniji i najzdraviji cilj mu karca i ene i ugro avanje ovog oblika ljudske zajednice istovremeno zna i i ugro avanje najljudskijih i najplemenitijih te nji. Zbog takvog mi ljenja za Tolstoja se ka e da nikada nije bio dublji psihoanaliti ar (kao kroz Anin lik) i do samoga kraja ne saznajemo pi evo izja njenje- da li on optu uje njen postupak ili ga brani. To pitanje svatko mo e postaviti za sebe, ali vjerojatno ima dva odgovora. Toliko je kriva, a ta njezina krivnja osobito dolazhi do izra aja u sredini u kojij se kre u visoke peterzbur ke li nosti koje obalatno osu uju njezin postupak i opredjeljuju se uglavnom protiv nje. U tom smislu i njezin postupak je djelomi no opravdan jer je svoja nedjela u inila potaknuta ljubavlju koju nikada do tada nije osjetila, a koja je potreba svakog ovjeka. Oni ka u: religiozan, karakteran, po ten, pametan ovjek, ali oni ne vide ono to sam ja vidjela. Oni ne znaju kako je on osam godina gu io moj ivot, gu io u meni sve to je bilo ivo, da on ni jednom nije pomislio na to da sam ja iva ena kojoj je potrebna ljubav. Ana je opisana kao uzvi eno tragi an lik od krvi i mesa u ijoj tragediji ne mali dio krivnje snosi aristokratska sredina u kojij ive ona i njezin ljubavnik. Ta sredina ih gu i i osu uje, osobito nju kao pripadnicu ljep eg spola kojoj je mjesto doma, uz mu a i djecu. Njoj se ne mo e oprostiti i opravdati je, tim vi e to- iako nije prva ena koja je prona la svoju ljubav u drugome mu karcu a ne u mu u - ona, prije sviju ostalih to javno priznaje i pokazuje jer ne mo e ivjeti u la ima u kojima cijelo dru tvo ivi. Javno napu ta mu a i vlastito dijete ( to i sama predbacuje) jer je potpuno zaslijepljena trenutnom sre om koja joj je pru ena.

 Ja sam lo a ena, ja sam propala ena, razmi ljala je ali ja ne volim la , ne trpim la , a njegova (mu eva) hrana jeste la . On sve zna, sve vidi, ta li on osje a ako mo e da govori tako mirno? Da ubije mene, da ubije Vronskog - ja bih ga cijenila. Ali ne, njemu treba la i pristojnost. Ona tako razmi lja u sebi jer osu uje tipi no pona anje gdje je najbitniji ugled i dostojanstvo i kad ne to izmakne granicama, pona a se kao da se ni ta nije desilo. Nju stra e licemjerje i dvoli nost jer ona je u potrazi za istom sre om iako je svijesna da je ne e na i i da e svugdje biti osu ivana i dalje se ne odri e ljubavi sve dok ljubav ima smisla u njezinim o ima inilo joj se da e njen polo aj sada nesumnjivo zauvijek rije iti. Taj novi polo aj mo e biti i lo ali e biti odre en, u njemu ne e biti nejasno a i la i. Ana je u pogledima ostalih ena izazvala i ljubomoru i samo su ekale znak da je mogu javno osuditi jer je Anina pojava bila primje ivana gdje god se pojavljivala. Ve ina mladih ena to su Ani zavidjele i kojima je ve davno dodijalo to to je zovu pravednicom, radovale su se tome to su pretpostavljale i samo su ekale potvrdu suprotnog dru tvenog mi ljenja pa da se na nju okome svom te inom svoga prezira. Ana je, za razliku od slobodoumnih ena koje svjesno bacaju izazov dru tvu i moralnim shva anjima svoje klase, Ana je samo eljela malo ljubavi, eli voljeti i biti sretna zato to je to najprirodnija elja svakog pojedinca u upravo je tu elju Tolstoj naglasio kao osnovicu romana. Pravo pitanje vezano uz Anin lik nije pitanje moralnosti ili amoralnosti njenog ina, ve za to ona, usprkos svemu, ne ostvaruje svoju osobnu sre u kojoj je sve podredila i koja je njezin jedini i pravi ivotni cilj. ak je i ljubav prema djetetu bila zasjenjena od jake elje za osobnom sre om. Serjo a?- sjeti se ona - Ja sam tako er mislila da ga volim i topila se nad svojom nje no u. A ivjela sam bez njega, zamijenila ga drugom ljubavi i nisam se alila na tu promjenu dok me ta ljubav zadovoljavala. Dobar dio razloga za ono to se kona no zbilo (tj. do Aninog samoubojstva) le i i u samoj njenoj li nosti. Sama e u jednom trenutku re i da se boji one druge Ane u sebi, pa je Tolstoj govorio o zlom duhu nastanjenom u njenom srcu. U trenutke njene prolazne bolesti govori Alekseju Aleksandrovi u: Evo ta sam htjela da ka em. Nemoj mi se uditi. Ja sam ona ista. Ali u meni postoji druga, ja se nje bojim- ona je zavoljela njega i ja sam htjela da te mrzim, ali nisam mogla da zaboravim onu koja je bila ranije. Ja nisam ta. Sad sam ja ona prava, ja sva. Ja sad umirem,. ali to e se brzo svr iti. Samo jedno mi je potrebno: oprosti mi Ne, ti ne mo e oprostiti! Ja znam da se to ne mo e oprostiti! Ne , ne , idi, ti si isuvi e dobar- jednom rukom dr ala je njegovu ruku, a drugom ga gurala od sebe. U toj njenoj slabosti uvi amo da je njoj ipak ao takvog slijeda doga aja i da priznaje da ga je voljela ( ali kao mu a, ne kao ovjeka) i da u njoj postoji i druga Ana koja je zavoljela Vronskoga, a nije bila zadovoljna u mu evom zagrljaju. Tra i od mu a oprost ali je svjesna da je uni tila njegov ivot i da previ e tra i. Ta druga Ana razara njezinu li nost i ra a se pod pritiskom mnogobrojnih okolnosti

uglavnom objektivnih, dru tvenih, a koje su uvjetovale Anin preobra aj velike ljubavi prema Vronskome u jo ve u mr nju prema njemu. - ta ja mogu htjeti? Ja mogu htjeti samo to da me vi ne napustite kao to mislite- re e Ana shvativ i ono to on nije dorekao. - Ali ja to ne u, to je sporedno. Ja ho u ljubav, a nje nema. Zna i- sve je svr eno! Ona postaje nezadovoljna ljubavlju Vronskoga ali je svjesna da ga opsesivno voli pa pomi lja na samoubojstvo da bi dokazala svoju veliku ljubav i kaznila ga. Za to nisam umrla?- sjeti se svojih tada njih rije i i svog tada njeg osje aja. I ona odjednom shvati ono to joj je bilo na du i. Jeste, to je bila ta misao koja je sama sve rje avala. Da, umrijeti! I stid i bruka Alekseja Aleksandrovi a, i Serjo a i moj stra ni stid- sve se spa ava smr u. Umrijeti- i on e se pokajati , bi e me ao, volje e, pati e zbog mene. .. I smrt, kao jedinstveno sredstvo kojim e obnoviti u njegovom srcu ljubav prema njoj , kazniti ga i pobijediti u ovoj borbi koju je vodio s njim zli duh to se nastanio u njenom srcu. Bilo je potrebno samo jedno- kazniti ga. Za Anu je ljubav sinonim ivota, i to ljubav prema mu karcu. Kada je ta ljubav prestala, ona istovremeno gubi i razloge za ivot i odlu uje ga samoinicijativno prekinuti skokom pod jure u lokomotivu. Moja ljubav postaje sve stra nija i samoljubivija, a njegova se sve vi e gasi i eto zbog ega se razilazimo , nastavljala jje da razmi lja. I tu pomo i nema. Za mene je sve samo u njemu i ja zahtjevam da mi se on sve vi e i vi e predaje. A on sve vi e i vi e ho e da ode od mene. Upravo, mi smo i li u susret jedno drugome sve do na e veze, a onda se nezadr ivo razilazimo na razne strane. To me ne mo e promijeniti. On mi ka e da sam besmisleno ljubomorna, i ja sam sebi govorila da sam besmisleno ljubomorna, ali to nije istina. Ja nisam ljubomorna, ja sam nezadovoljna. Ali Ona otvori usta i premjesti se u kolima od uzbu enja izazvanog mi lju koja joj se odjednom javila Kad bih ja mogla da budem bilo to drugo osim ljubavnice koja strastveno voli njegove nje nosti, ali ja ne mogu i ne u da budem ni ta drugo. I ja tom eljom izazivam u njemu odvratnost, a on u meni zlobu, i to ne mo e biti druga ije. Kao da ja ne znam da me on ne e po eti obmanjivati, da on ne ra una sa Sorokinom , da nije zaljubljen u Kiti, da me ne e prevariti? Sve ja to znam, ali mi od toga nije ni ta lak e. Ako on, ne vole i me, po du nosti bude dobar, nje an prema meni a ne bude onog ta ja ho u- to je onda ak hiljadu puta gore od mr nje! To je pakao! A to i jest ovo. On me ve dugo ne voli. A gdje zavr ava ljubav, tamo po inje mr nja. Tako Anu vi e ni ne do ivljavamo kao gre nicu ve kao pojam nesretne ene koja pada pod udarom mnogih za njih nepredvidivih, vanjskih i unutarnjih kretanja. Njen slom je ujedno i rezultat jednog vanjskog, la nog morala koji gu i prave ljudske nagone i elje, ali je Ana i sama dio tog moralnog shva anja jer i sama pripada toj zajednici. Ona duhovno pripada istom aristokratskom krugu kao i zavodnik Vronski i njen povr ni i moralno neodgovorni brat Stiva Oblonski. Sama Doli me slu ajno uo ava u jednom trenutku sli nosti izme u Ane i njenog brata Stjepana ijim nevjerstvom i po inje knjiga ali u sasvim druga ijem okru enju. Njegovo nevjerstvo ostaje unutar obitelji i prikazano je kao sasvim neva no ali je optu ivano od uzornih mu eva poput Levina i Alekseja Aleksandrovi a. Pojam idealnog braka u knjizi predstavlja brak Kiti i Levina. Kiti se u po etku bori izme u osje aja prema Vronskome i Levinu ali budu i da ju je Vronski iznevjerio ,tj. zaljubio se u Anu, u po etku bolno tuguje. Uspjeva ga preboliti i otkriva svoje osje aje prema Levinu

kojem poku ava postati uzorna ena, a ubrzo i majka. Kroz Levinov lik prolazi druga fabula knjige koja je okrenuta ekonomskim pitanjima i pitanjima dru tvenih odnosa tada u Rusiji. Lik Levina je prikazan kao osje ajan, dobar, filozofski lik koji se bori sam sa sobom i pitanjima o njegovu postanku i podrijetlu. Kroz njegove monologe mo emo vidjeti da se osje a kriv to pripada vi em stale u i da se mu i pitanjima za to je ba on odre en. to sam ja? I gdje sam to ja? I za to sam ja ovdje? Za to se ovo radi? Za to ja ovdje stojim i tjeram ih da rade? Za to se svi oni trude i nastoje da predamnom poka u svoju marljivost. Istodobno se osje a kriv zbog toga i utjehe pronalazi u sljede oj spoznaji: Ja ni ta nisam otkrio. Samo sam spoznao ono to ja znam. Shvatio sam onu silu to mi je ne u pro losti dala ivot nego mi i sad daje ivot. Oslobodio sam se obmane, upoznao sam gospodara. Pronalazi odgovore svoje dobrote i gri nje savjesti u ljubavi: Razan je otkrio borbu za opstanak i zakon koji zahtjeva da tla i sviju koji smetaju zadovoljenju tvojih elja. To je zaklju ak razuma. A ljubav prema drugome razum nije mogao otkriti zato to je to nerazumno. Iz Tolstojeve biografije mo emo doznati i da sam Tolstoj bje i na selo i da pokazuje veliki interes za moralno-eti ke probleme i analizu ljudskih postupaka i odnosa. 1879. zapada u krizu te izlaz nalazi u selja kom ivotu. I sam lik Levin du evni mir pronalazi tek na selu koje je za njega mjesto ivota, tj. radosti , patnje, nada. Levin se poistovje uje sa svojim seljacima i eli im pripadati, zavidi njihovoj slozi, jednostavnosti i smislu ivota, zajednici. ak i sam razmi lja kako da promijeni svoj na in ivota. Sve to je pomislio i osje ao dijelilo se u tri zasebna toka misli. Prvo- to je bilo odricanje od svog starog na ina ivota, od svojih nepotrebnih znanja i svoga nepotrebnog obrazovanja. To mu je odricanje pri injavalo nasladu i bilo mu lagano i jednostavno. Druge misli i predstave ticale su se tog ivota kojim je on sada elio da ivi. Jednostavnost, istotu, zakonitost toga ivota on je osje ao jasno i bio je ubje en da e u njemu na i to zadovoljstvo, spokoj i dostojanstvo, ije je odsustvo tako bolno osje ao. Ali tre i lanac misli vrtio se oko pitanja kako da izvede taj prijelaz sa starog na novi ivot. I tu mu ni ta nije bilo jasno. Imati enu? Imati posao i osje ati da je posao neophodan? Kupiti zemlju? Uklju iti se u dru tvo? O eniti se seljankom? Pa kako da to izvedem? opet se pitao i odgovor nije nalazio. - Pa ipak,nisam svu no spavao i ne mogu sebi dati jasan odgovor- re e on u sebi. - Kasnije u razjasniti. Jedno je sigurno, da je ova no rije ila moju sudbinu. Sva moja prija nja ma tanja o porodi nom ivotu su glupost, ne to drugo- re e u sebi. Sve je to mnogo jednostavnije i lak e Kako je lijepo! pomisli gledaju i udnu sedefastu koljku od bijelih jaganjaca- obla i a to se bija e zaustavila nad njegovom glavom na sredini neba. Kako je sve prekrasno ove prekrasne no i! I kad je uspjela da se stvori ova koljka? Nedavno sa gledao u nebo i na njemu ni eg nije bilo osim dvije bijele pruge. Da, eto tako neprimjetno su se promijenili i moji pogledi na ivot!

On krene sa livade i po e irokim putem prema selu. Zapuhnuo je vjetri i postalo je sivo i mra no. Nai ao je trenutak ve eg mraka koji prethodi svitanju, prvoj pobjedi svjetlosti nad temom. Drhte i od hladno e, Levin je brzo kora ao gledaju i u zemlju. ta je ono? Neko ide?pomisli kad se prepade i podi e glavu. Na etrdesetak koraka od njega, njemu u susret, irokim krivudavim putem kojim je on i ao dolazila su kola, sa prtljagom, koja su vukla etiri konja. Konji na rudi navaljivali su na rudu izbjegavaju i kolovoz, ali vje ti ko ija , koji je po bo ice sjedio na sjedi tu, upravljao rudu po kolovozu takoda su to kovi jurili po ravnom dijelu puta. U uglu ko ije drijemala je starica, a uz prozor, o igledno tek probudiv i se, sjedila je malda ddjevojka dr e i obbjema rukama trake sa bijele kapice. Vedra a zami ljena, sva ispunjena tananim i slo enim unutra njim ivotom, tu im Levinu, ona je kroz njega gledala zoru kako rudi. I u trenutku kad je to privi enje ve i ezavalo, iskrene o i ga pogleda e. Ona ga je prepoznala i radosno u enje ozari joj lice. Nije se mogao prevariti. samo jedne takve o i postojale su na svijetu. Samo jedno takvo bi e na svijetu bilo je sposobno da za njega usredoto i svu svjetlost i smisao ivota. To je bila ona. To je bila Kiti. Shvatio je da ona putuje sa eljezni ke stanice u Jergu avo. I sve ono to je uznemiravalo Levina ove besane no i, sva ona rje enja kojih se prihvatao, sve je to odjednom i ezlo. Onse sa odvratno u sjeti svoje elje da se o eni seljankom. Samo tamo, u toj ko iji to se bila udaljavala pro av i na drugu stranu puta, samo tamo je bila mogu nost rje enja zagonetke njegovog ivota, to ga je u posljednje vrijeme tako mu no optere ivala. . Ne- re e on u sebi - ma koliko da je dobar taj jednostavni trudbeni ki ivot, ja mu se vi e ne mogu svetiti. Ja volim nju. Odjednom Levin shvati gdje pripada i ta uistinu eli i sve ostalo postaje nebitno. Levin je oduvijek znao da treba pripadati porodici erbacki i to si je jasno zacrtao. Prije su mu se svi ale Kitine starije sestre Doli i Natali, a kad je Kiti stasala, shvatio je to eli. Kiti je znala za njegove skrivene simpatije, ali njena preokupacija bio je grof Vronski od kojeg je o ekivala pro nju. Opis Vronskog: . Vronski nikad nije znao za porodi ni ivot. Njegova je majka u mladosti bila blistava svjetska ena i dok je jo bila s mu em, a naro ito poslije njega, imala je veliki broj romana poznatih itavom dru tvu. Oca skoro nije ni pamtio i bio je odgajan u Pa evskom korpusu. Izlaze i kao blistav i mlad oficir iz kole, odmah je uletio u dru tvo bogatih petrogradskih oficira. Mada je i on rijetko izlazio u petrogradsko dru tvo, sva njegova ljubavna interesiranja bila su van tog svijeta Na balovima je plesao prvenstveno s Kiti i odlazio kod njih ku i. Govorio je s njom o stvarima o kojima se obi no u dru tvu govori, svakojake besmislice, ali besmislice kojim je on i nesvjesno davao za nju o iti smisao. Bez obzira to joj nije govorio ni ta to ne bi mogao re i pred svima, osje ao je da ona postaje sve vi e zavisna od njega i to je to vi e osje ao, bilo mu je sve prijatnije a njegova osje anja prema njoj bivale su sve nje nija. On nije znao da na in njegovog odnosa prema Kiti ima svoje ime, da je to zavo enje djevojke bez namjere da je eni i da je to zavo enje jedan od nu nih postupaka uobi ajenih me u sjajnim mladi ima kao to je on. inilo mu se da je on prvi otkrio to zadovoljstvo i u ivao je u svom otkri u. Njemu se enidba nikad nije inila kao mogu nost. Ne samo da nije volio porodi ni ivot ve mu se u porodici stanovi ta sama kog svijeta u kom je ivio, inilo da ima u ulozi mu a, ne to njemu strano i neprijatno i vi e od svega smije no.

Kiti je odbila Levinove ozbiljne namjere da je eni i osnuje s njome obitelj jer je bila zanesena Vronskim. Me utim, dolazak Ane je sve pobrkao. Izme u Vronskog i Ane odmah se pojavila neka uzajamna privla nost koju su svi osjetili, a naro ito Kiti koja je bila s Vronskime duboko razo arana. Shvativ i njegovu neozbiljnost i zalu enost Anom koja se pojavila u njemu u kratkom vremenu, Kiti pada u duboku depresiju i bolest. Kiti uspore uje odnose prema Vronskome i Levinu: Njegova ljubav prema njoj, u koju je bila sigurna, izgledala joj je laskava i radosna. Bilo joj je lako sje ati se Levina. U sje anjima na Vronskog, naprotiv, mije alo se ne to nelagodno, iako je on bio svjetski i skladan ovjek. Kao da je to bilo ne to fal - ne u njemu, on je bio tako jednostavan i mio- ve u njoj samoj, dok se s Levinom osje ala savr eno jednostavnom i jasnom. Ali zato, kad bi razmi ljala o budu nosti s Vronskim, pred njom je iskrsavala blistava i sre na perspektiva. Budu nost s Levinom inila joj se maglovitom. Levin sa svojih 40-tak godina je navikao na samo u, ali niju ju prihva ao. I dalje mu je osnovni cilj osnovati obitelj, ali se potpuno gubi u tim mislima jer je svjesan da jo uvijek voli Kiti. Sam sebe smatra savr enim za obiteljski ivot. Smije se tu im bra nim problemima i osu uje njihovo povr no shva anje braka jer ih ne smatra dovoljno zrelima za tako svetu obavezu kao to je brak. Uvjeren je da bi njegov porodi ni ivot bio druga iji od ostalih. Ali s vremenom, kada mu se elja ostvari, shva a da je lako skrenuti i da neshva anje bra nog druga nije ni ta neobi no, naprotiv, da su razila enja mi ljenja i razli iti pogledi na iste stvari uobi ajenost. Doga alo se da se kao neo enjen, gledaju i tu i bra ni ivot, sitne brige, sva e, ljubomora, samo prezrivo osmjehivao u du i. U njegovom budu em bra nom ivotu, po njegovom uvjerenju, ne samo da nije moglo da bude ni ta sli no ve mu se inilo da i sve vanjske forme moraju u svemu da se savr eno razlikuju od ivota drugih. I odjednom ne samo da njegov ivot sa enom nije potekao na poseban na in ve je bio sa injen od onih najni tavnijih sitnica koje je onn ranije toliko prezirao, a koje su sad, protiv njegove volje, dobijale neobi an i neporeciv zna aj. I Levin je vidio da sre ivanje svih tih sitnica nije onako lako kako se njemu ranije inilo. Naposlijetku, tok doga aja se tako odvijao da su se Levin i Kiti napokon zaru ili i Kiti odlu uje svu svoju ljubav unijeti u taj brak s Levinom. Ubrzo slijedi vjen anje, odlazak na selo i Kitina trudno a. Ljubav prema eni on me samo da nije mogao zamisliti bez braka, ve je prvo zami ljao porodicu, pa tek onda enu koja mu je podarila porodicu. Njegova shva anja enidbe zato i nisu li ila na shva anja ve ine njegovih poznanika za koje je enidba bila jedno od mnogih ivotnih patnji. Za Levina je to glavno pitanje u ivotu od kog je ovisila sva njegova sre a. Levin i Kiti uspijevaju prevladati sve sitne nesuglasice i nastavljaju spokojno i idili no ivjeti na selu. U toku romana upli e se jo jedna ljubav koja nije niti u jednom pogledu sretna. To je ljubav Stive i Doli. U romanu imamo tri razli ita braka i tri razli ita shva anja bra nih obveza i rje avanja problema. Daleko najidealniji je brak Kiti i Levina, ali moramo uzeti u obzir da je njihov brak tek na po etku, tj. itaju i, pratimo njihove zaruke, vjen anje i po etak bra nog ivota. Upoznaju i likove, mo emo naslutiti da e njihov brak potrajati, tj. najvjerojatnije e

se zadr ati na tom nivou po tovanja i ljubavi. Brak Ane i njenog mu a Alekseja Aleksandrovi a pratimo kao neku vrst obveze koja je nastala iz obostrane koristi, ali i koja je savr eno funkcionirala dok se nije pojavio Vronski sa svojom ljubavlju koju Ana prihva a. Ta ljubav zavr ava tragi no, ali od samog po etka mo emo naslutiti njen kraj jer vidimo da njihova ljubav nema nikakve perspektive, tim vi e, i zbog okru enja u kojem je nastala. Tre i brak, najsporedniji je brak Doli i Stjepana koji nam mo e poslu iti kao putokaz kroz dru tvo i neka tipi no nezrela (mu ka) shva anja braka i obveza te le erno pronala enje rje enja tj. izlaz iz naizgled nemogu e situacije. Stiva je prikazan kao prili no povr an, potpuno nezreo lik koji sve prihva a dosta jednostavno, bez ve ih komplikacija i ulazi u razne situacije, ne misle i na posljedice. Vlastitu enu shva a isklju ivo kao majku njegove djece dok ljepotu, dra i i ostalo pronalazi u drugim enama. Odvaja ta dva ivota i dva pogleda, shva anja ene, i uop e se ne krivi zbog toga. Stjepan je bio pravedan u odnosu prema samome sebi. On sebe nije mogao obmanjivati i uvjeravati se da se kaje za svoje postupke. On se sada nije mogao kajati za ono za to se kajao nekada, prije est godina, kad je prvi put prevario enu. On se nije mogao kajati za to to on, 34-godi njak, lijep i zaljubljiv ovjek, nije bio zaljubljen u enu, majku petero ive i dvoje umrle djece, samo godinu mla u od njega. On se kajao jedino zato to nije znao bolje sakriti od ene. Ali, on je osje ao svu te inu polo aja i alio je enu, djecu i sebe samoga. Mo da bi on i umio svoje grijehe sakriti bolje od ene da je mogao o ekivati da e ta vijest na nju tako djelovati. Jasno je da on o tome pitanju nikada nije razmi ljao, ali, nekako maglovito, njemu se pri injavalo da ena odavno naslu uje da joj on nije vjeran, ali da na to gleda kroz prste. Njemu se ak inilo da je ona, izmorena, ostarjela, ve nelijepa i ni po emu zanimljiva ena, jednostavna, jedino dobra majka porodice, po osje anju pravednosti du na da bude ponizna. Pokazati se sasvim suprotno. Zbog te njegove neozbiljnosti pati jedino Doli, njegova ena, ali mo emo primijetiti da su oni i u li u brak djelomi no kao stranci. Doli je razo arana kada uvi a tu drugu mu evu stranu za koju prije nije niti znala, ali odlu uje spasiti brak i opra ta mu. U tome je uvelike pridonijela Ana, njegova sestra, koja poku ava Doli pojasniti brata i njegove postupke i razloge. Dijalog Ane i Doli: - Jeste, ja njega znam. Ja ga bez alosti nisam mogla gledati. Mi ga obje znamo. On je dobar, ali gord, a sad je tako poni en. Osnovno, to je mene dirnulo ( i tu je Ana pogodila glavno to je moglo ganuti Doli) - njega mu e dvije stvari: to to ga je stid pred djecom, i to to je vole i te da, da, vole i te vi e od svega na svijetu nanio tebi bol, ubio te. Ne, ne ona ne e oprostiti, stalno govori on. 1. Da, ja shva am da je njegov polo aj u asan; krivcu je gore nego nevinom- re e onaako on osje a da od njegove krivice dolazi sva nesre a. Ali kako da oprostim, kako da opet budem njegova ena poslije nje? Moj ivot s njim bit e mu enje ba zato to sam ga voljela, kako samo voljela, to i sad volim svoju nekada nju ljubav prema njemu 2. Jedno u ti re i - po e Ana - ja sam njegova sestra i znam njegov karakter, tu sposobnost da sve, sve zaboravi, sposobnost za potpun zanos, ali zato i za potpuno kajanje. On sad ne vjeruje, ne shva a kako je mogao u initi to to je u inio. .Samo, Doli, du ice, ja u potpunosti shva am tvoje stradanje, samo jedno ja neznam: ja ne znam ne znam, ukoliko u tvojoj du i jo ima ljubavi za njega. To ti zna - ukoliko ima, da bi se moglo oprostiti. Ako ima, onda oprosti!

. Ja poznajem svijet bolje od tebe. Znam takve ljude kao to je Stiva i kako oni gledaju na to. Ti ka e da jeon s njom razgovarao o tebi. Toga nije bilo. Takvi ljudi ine nevjerstva, ali doma e ognji te i ena- to je za njih svetinja. Te su ene nekako u njihovim o ima prezrene i ne smetaju poroditi. Oni postavljaju nekakvu neprelaznu liniju izme u toga i porodice. Ja to ne razumijem, ali to je tako. Ana u potpunosti razumije Dolinu patnju, shva a ej i molii da oprosti njenom bratu. Doli naposlijetku opra ta. Za taj brak je tipi no to da je ljubavi u po etku bilo, ali s vremenom se i ona ugasila, a ostalo je jedino po tovanje i djeca kao rezultat tog braka. Razmi ljaju i, Doli je shvatila da je najbolje rje enje oprost, iako nikad vi e ne e biti isto; ali s vremenom se povjerenje mo e potpuno nadograditi uz obostrani trud. S druge strane, to je jedino rje enje uz kojee je mogu e sa uvati tu svetu zajednicu i po tedjeti djecu. Pisac nam prikazuje taj brak i radi uspordbe s Aninim nevjerstvom, koja ne bira sredstva da ostvari potpunu ljubav i sre u. Da nije bilo tog okru enja i takvih shva anja, mo da bi Anina sudbina i druga ije zavr ila, ali Ana je odabrala nemogu e i zato platila svoju ljubav ivotom.