You are on page 1of 8

SVEUILITE U RIJECI TEHNIKI FAKULTET Sveuilini diplomski studij elektrotehnike 2011./2012.

Projekt iz kolegija Mehatroniki sustavi

ukov konverter

Mentor: doc. dr. sc. Saa Sladi, dipl. ing.

Student:

Klaudijo pilek,

0231006162

ukov konverter
ukov konverter (slika 1) nastaje spajanjem dvostrukog izravnog istosmjernog pretvaraa s invertiranjem ulaznog napona koji daje invertirani polaritet reguliranoga izlaznoga napona spram zajednika prikljuka i za ulazni napon. Ima strujni ulaz i strujni izlaz.

Slika 1: Shema spoja ukovog konvertera

Izlazni napon ukovog konvertera mora biti vei ili manji od ulaznog napona uz invertirani polaritet ulaznog napona i zajedniki prikljuak i za ulazni napon. Prigunica na ulazu djeluje kao filtar istosmjernog izvora. Za razliku od prethodnih spojeva u kojima se prijenosna energija pohranjuje u prigunici, prijenosna energija u ukovom konverteru pohranjuje se u kondenzatoru C1. Analiza konvertera vri se uz slijede pretpostavke:

obje prigunice imaju velik induktivitet i njihove struje su konstantne oba kondenzatora imaju velike kapacitete, tako da je napon na njima konstantan sklop radi u ustaljenom stanju, odnosno valni oblici napona i struje su periodini; za faktor voenja D sklopka je uklopljena tijekom vremena DTs a isklopljena tijekom vremena (1- D)Ts sklopka i dioda su idealne.

Srednja vrijednost napona na C1 odreuje se s pomou II. Kirchhoffovog zakona primijenjenog na krajnju petlju. Srednja vrijednost napona na prigunicama jednaka je nuli za ustaljeni nain rada, te je: . Za uklopljenu sklopku (slika 2), dioda je isklopljena i struja kondenzatora C1 je: . Kada je sklopka isklopljena (slika 3), struje prigunica L1 i L2 prisiljavaju diodu da provede. Struja kondenzatora C1 je: .

ukov konverter

Slika 2: Ekvivalentna shema ukovog konvertera - uklopljena sklopka

Slika 3: Ekvivalentna shema ukovog konvertera - isklopljena sklopka

Snaga koju troilo uzima jednaka je snazi izvora napajanja: . Za periodini rad, srednja vrijednost struje kondenzatora jednaka je nuli. Zato, kada je sklopka uklopljena tijekom rada DTs i isklopljena tijekom rada (1- D)Ts, vrijedi: 1 Ako u ovu jednadbu uvrstimo drugu i treu, dobit emo: 1 ili . Nadalje, srednja vrijednost snage iz izvora mora biti jednaka srednjoj vrijednosti snage koju uzima troilo: , , 0. 0.

ukov konverter
Jednadba koja povezuje ulazni i izlazni napon, slijedi iz kombinacije dosad koritenih jednadbi: 1 Negativni predznak pokazuje da je polaritet izlaznog napona suprotan polaritetu ulaznog napona. Uoimo da su komponente na izlazu (L2, C2, i Rd ) jednake onima u silaznom konverteru i da struja prigunice ima oblik jednak obliku struje u silaznom konverteru. Zato je i relativna vrijednost valovitosti izlaznog napona jednaka relativnoj vrijednosti valovitosti silaznog konvertera: 8 1

Valovitost na C1 moe se predvidjeti tako da se odredi promjena uC1 u intervalima u kojem je sklopka isklopljena i struje iL1 i iC1 jednake. Pretpostavimo li da je struja prigunice L1 konstantna vrijednost IL1, bit e: ili: Promjene struje prigunice mogu se odrediti provjerom napona na prigunici kada je sklopka uklopljena. Napon na prigunici L1, kada je sklopka uklopljena, je: 1 1 1

Tijekom intervala DTs kada je sklopka uklopljena, promjene struje prigunice L1 su: ili Kada je sklopka uklopljena, napon na prigunici L2 je:

Promjena iL2 je stoga:

ukov konverter
I jednaka je iL1 . Za kontinuiranu struju u prigunicama srednja vrijednost mora biti vea od poluvalne promjene struje. Minimalne vrijednosti induktiviteta prigunica za kontinuiranu struju su: 1 1 2 2

ukov konverter ima slinu primjenu kao i istosmjerni pretvara s invertiranjem polariteta ulaznog napona, ali i u sluajevima u kojima je nuno otkloniti utjecaj otpora dugih linija. U praktinim sklopovima pretpostavka da je napon UC1 kondenzatora C1 konstantan opravdano je prihvatljiva. Prednost je tog sklopa to im mu ulazna i izlazna struja nevalovite (suprotno izravnome istosmjernom pretvarau za invertiranje ulaznog napona kojemu su obje struje isprekidane) te u mogunosti istovremenog eliminiranja valovitosti struja iL1 i iL2, to redovito iskljuuje potrebu za dodatnim vanjskim filtriranjem. No znaajan je nedostatak tog spoja to kapacitet C1 prenosi veliku valovitost struje.

Simulacija u MATLAB/Simulink/PLECS Toolbox-u

Slika 4: Shema spoja u Simulink Toolbox-u

ukov konverter

Slika 5: Elektrina shema spoja u PLECS Toolbox-u

1. Simulacija, vrijednosti elemenata: o o o o o o o U = 10 [V]; L1 = 200 [uH]; L2 = 100 [uH]; C1 = 100 [uF]; C2 = 1 [mF]; Rd = 1 [ohm]; Parametri generatora impulsa: Popunjenost signala = 60 [%]; Fazno kanjenje = 0 [s]; fg = 5 [kHz];

Slika 6: Generator impulsa za upravljanje tranzistorom

ukov konverter

Slika 7: Naponi: a) Uul=plava, b) Uiz=uta, c) Ug=ljubiasta

Slika 8: Struje: a) IL1=uta, b) IL2=ljubiasta, c) Ig=crvena, d) Id=plava

2. Simulacija, vrijednosti elemenata: o o o o o o o U = 25 [V]; L1 = 100 [uH]; L2 = 100 [uH]; C1 = 100 [uF]; C2 = 100 [uF]; Rd = 50 [ohm]; Parametri generatora impulsa: Popunjenost signala = 80 [%]; Fazno kanjenje = 0 [s]; fg = 25 [kHz];

Slika 9: Generator impulsa za upravljanje tranzistorom

ukov konverter

Slika 10: Naponi: a) Uul=plava, b) Uiz=uta, c) Ug=ljubiasta

Slika 11: Slika 8: Struje: a) IL1=uta, b) IL2=ljubiasta, c) Ig=crvena, d) Id=plava

You might also like