152 TIMOTHY GARTON ASH

modela, dosjetili razlonom pnboljanju: pomno se istraivati

pretendenti na visoke poloaje u javnom ivotu. No bilo je to sa
godina zakanjenja. Sada je i Poljska donijela svoj zakon, vjero j
od svih. Uvjeren sam da je za Srednju Europu
-put povijesnih lekcija- onaj koji najvie
koja se bavi ovim je za druge zemlje:
to se pomalo biblijski naziva govorenjem istine najpoeljniji j
ujedno najizvediviji hvatanja ukotac s
To je Zapadna najbolje u odnosu na naci
barem nakon 1960-ih. Ono to je ujedinjena u tom oo:Q:le1:hl
napravila nakon l 990. bilo je najuzornije: parlamentarna ko
otvoreni arhivi, jedinstvena prilika za vrlo osobnu povijesnu
kakvu prua pristup Stasijevu dosjeu.
Zagovarati put naravno, dodijeliti osobitu ulogu
specijaliziranima za suvremenu povijest. Zapravo,
ren sam da na pitanje tko je najosposobljeniji za nrr\clltih
prolosti odgovor jest, ili bi to trebao biti, Ali i ""IT"''"r-
nost je velika. Istina je ozbiljna toliko zloupotrebljavana u
njoj Europi tijekom kratkoga, pokvarenog dvadesetog da
se ljudi od nje umorili. diktature,
koliko je teko utvrditi bilo kakvu povijesnu istinu. Posebno po:;
staj ete svjesni do koje je mjere, pri takvoj promjeni vlasti, nepouzdanq
retrospektivno
Bavite li se ovom temom postat vam jo nesnoljivija bezgra-
obijesna povrnost postmoderne historiografije. Jer ovo je '
preozbiljan posao. Ako se nemarno koriste, dokumenti drave koja
se temeljila na organiziranoj lai, a osobito pogubni, podmukli dosjei
tajne policije mogu unititi ivote. Kako bi ih se pravilno interpretira-
lo, potreban je pristup kakav rutinski koriste za
srednjovjekovnu povelju ili pamflet iz osamnaestog Na osnovi
intenzivnog rada na takvim dokumentima i mnotva radova
koji se na njima temelje, znam da se to moe. Nije istina, kako se
tvrdi, daje taj materijal toliko iskvaren da se na temelju njega ne moe
nikakva ozbiljna povijest. Podatke treba vrlo pomno procije-
ntti. Tekst treba staviti u povijesni kontekst. Interpretacija zahtijeva
intelektualnu distancu i razumijevanja za sve sudionike -pa i
za S tih starih, poznatih metoda istina se moe otkri-
ti. To nije ona jedna, apsolutna Istina s velikim I, ali je ipak stvarna i
vana.
S engleskoga prevela Sanja F abi}
(Ne)savladive prepreke lustraciji:
quis custodiet ipsos custodes?*
ALAN UZELAC**
koje nastoji ostvariti ideale modeme demokracije uteme-
na vladavini prava mora se drati nekoliko osnovnih na
dobro pravni sustav. Dakako, distanciranje od
prolih, nedemokratskih vremena i njihovih protagonista je-
za demokraciju. Upravo u tom kontekstu koncept lustracije'
. snano i drutveno kao odmak
nekadanjih totalitarnih vremena i onih koji su bili instrumenti u
tadanjih politika. Krajnja svrha lustracije trebala bi se
>tir?'"' "t' u demonstriranju diskontinuiteta, u promjeni paradigme u
djelovanja dravne vlasti. U oblicima lu-
a se kao prominentan pravni i koncept pojavljivala u
tranzicijskih drava, od kojih se posebno mogu izdvojiti Poljska,
i

U donekle okruenju, ona je u djelo
l'lro'veaena u bivoj Demokratskoj Republici (DDRV Na
prostorima paralele s lustracijskim procesima nalazile
se u Republici nakon naputanja aparthejda.
4
Ovaj tekst je autorski prijevod rada (ln)Surpassable Barriers to Lustration:' Quis custo-
diet ipsos custodes?, objavljenoga na engleskom jeziku u knjizi
(ur.), Lustraticrn and Consolidation of Democracy and the Rule of Law in Central and
Eastern Europe, Zagreb, 2007., str. 47-64. Iako je Ji o teksta izravno prenesen
iz engleskog originala, zbog proteka vremena rad je nadopunje!l novim biljekama i
auriran te - posebno u dopunjen i izmijenjen.
** Hrvatski pravnik, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i publicist. Sudjelovao
: na mnogim znanstvenim skupovima, tiskao i studije u hrvatskim i
nim posebno se bavio pravnim lustracije (Zakon o sudovima,
Teret dolwzivanja, Istina u sudskom postupku ... ).
o pojmu lustracije vidi Kritz, 1995.; Elster, t 998.; Tucker, 1999.; Teitel, 200 t .
2 Vie o lustracijskim procesima u tim drlavama vidi u: Williams/Fowler/Szczerbiak, 2005.;
Szczerbiak, 2002.; Szczerbiak, 2003. ; Williams, 2003.; David, 2003.; Dornbach, t992.
Vidi Adams, t997.; Kommers, 1997.
Vidi npr. David, 2006.
154 ALAN UZELAC
ama vladavine prava mogu
se da upravo sk om uspjehu lustracijskih po
b' tijedna najvanijih ona nekoliko proceduralnih,
l
.'t'k U ovom prilogu elio bth upozorlttl na ... ti pokuajima da se
1 1 a. . .
1
' h repreka ustractjl,
. p l s traci jski propisi i prakse.
u pravnoj sfen tmplementlraju u
2 O kompatibilnosti lustracijskih procedura
. i vladavina prava .
. mjena pravnih proptsa
a. Lustracija i retroakttvna pn . . d . lustracija proces koji
d k
. olaztmo Jest a Je d'
Prva pretpostavka o OJ.e p d . prava samo kada se provo . l
v la a v me 'h mh
bi mogao biti spoJ l n. . . neformalno uklanjanJe svt o ..
pravnim sredstvima .. pohtl reimom u svoJOJ
za koje se smatra veze ih praksi prolih vremena. U tom
se biti ne ttt:dovi ne mogu biti sredstvo lustra
smislu, izravne VOJU Ne moe
.. e J. er bi je pretvonh u s J kruenju i sama lustractja,
CIJ ' . d bi u ctvthztranom o ' d 6
pitanje dovesti teza a ' . . cionalnim, pravnim meto ama. . ;
smjela biti samo pravno reguliran proces,
A
ko dakle, lustractJa mo e . .
1
standarda koje bi u
' . .
1
ravnih pravt a 1 .
razmotriti Puka
procesu valjalo rti' i ili tajnoj pohctJl) u
nizaciji (npr. pa dJ d ne bi mogla smatrati do +nh"'"'''
, . . d kratskth stan ar a, t' 7
prema vecmt erno dokaza individualne odgovomos L
da dovede do v mo djelovanje unutar neke
. ko iz dananje perspektive, moze
1 a ,
----------. .. . za >>lustracija vidi Cepl, 1992.,24. U
O razumijevanju izvora l konJe.na IZra irem smislu dakle ne samo u ..
tekstu izraz >>lustracija konstlt u anje je li nositelj poloa{,a .
kao procesa ograni >mtvr IV slube (Williams/Fowler/Szczer la
dat za njega radio za sredstvima diskvalificira kazm
24) nego kao svaki retendira) iz razloga to s
koja obnaa javnu funkciJU J p . slubama i orgamzaCIJama.
reimom ili je pripadala pojedm.lm se mogla shvatiti kao sanlc.'razumlJIVI
Premda se ova tvrdnja ne u u kontekstu drutvenih znanosti znatno .
. . da proccs1ma lustraCIJe . .
indikativno Je se
0
. k ginalno pravmcL . .. 96
bave politolozi i sociolozi, a te mar . Europe je u RezoluCIJI lO
U istom smislu, totalitarnih sustava ,
kl
e ramJI dr
mjerama za u .. . dardima demokratskih ava .
lustracija, ako eh udovoljiti 'e uvjeta. Kao prvo, >>kr!VnJ.a, .
d . rava mora zadovo JI l Vl . d' se
via p ' b'f d kazana u svakom poJe ma .. k' h zakona (t.
ne kolektivna, mora l l o k lektivnom primjenom lustraCIJS l
potreba za individualnom, a ne o
(Ne)savladive prepreke lustraciji: qui s custodiet ipsos custodes? 155
nje institucije (npr. suradnju sa Stasijem ili pripadanje KGB-u) ocije-
niti kao sudionitvo u djelovanju organizacije, nije sporno
da se, u doba kada je odnos i organizacije bio zasnovan,
takvo djelovanje nije smatralo Upravo suprotno, ono se sma-
tralo poeljnom, a ponekad i traenom ili obvezatnom
8
Primjena naeg aktualnog poimanja onoga to se smatra
kom na aktivnosti i djelovanja iz prolosti koja tada ni-
su smatrana kriminalni ma, u bitnome je protivna jednom od temeljnih
pravnih demokratskih drava, tj. zabrani retroaktivne primjene
' nullum crimen, nulla poena sine lege danas ima status
od temeljnih ljudskih prava i sloboda.
9
Krenje temeljnog ljud-
prava u ime zatite temeljnih ljudskih prava u najmanju m-
kontradiktorno, ako ne i apsurdno. Stoga u mnogim dravama koje
4
u. uuut"'" lustracijske zakone, kao npr. u Poljskoj,
i ili problem retroaktivne primjene prava isticao
inicijativama za preispitivanje tih propisa, na kojima je
stajala barem sjenka sumnje u njihovu ustavnost, ako ne i neto
od toga. Radikalnije varijante lustracijskog zakonodavstva, je
... a bila kaznenog progona protiv pripad-
1 biveg reima, bile su iz ustavnopravnih razloga u
1990-im godinama.
10
obvezatnih ili zahtijevanih aktivnost bilo je tako sadrano i u naj-
verzijama lustracijskih zakona. Usp. npr. 4. poljskog Lustracijskog zakona
., koji je da kolaboracija (definirana kao namj erna i tajna suradnja s
m ili istranim tijelima dravnih tajnih slubi u svojstvu informanta ili po-
u postupku prikupljanja informacija) ne dj elovanje koje je bilo
po zakonu koji je u to vrijeme bio na snazi (st. l. i 2.). pojam obve-
moe se na a u pogledu
. netko dobrovoljno ili je bio regrutiran pod pritiskom ili ucj enom
su velike.
ovog u kaznenom pravu vidi Werle, 2005. , 32. Ovo
sadrano l u 7. ECHR (nema kazne bez kaznenog djela). U praksi
suda za ljudska prava smatralo se da 7. nije samo na zabranu
primjene kaznenog zakonodavstva na teret optuenika. On sa-
da samo zakon moe definirati i propisati kaznu
crimen, nulla poena sine lege) te da se kazneno pravo ne smije iroko
na tetu okrivljenika, npr. uz primjenu analogije.<< Kokkinakis protiv
od 25. svibnja 1993. (Series A no. 260-A, p. 22, para. 52).
npr. 1992. godine Ustavni sud ukinuo Zakon o podizanja
za koji iz razloga nisu bili progonjeni. Glavni je argument
iz principa vladavine prava: pravna sigurnost trai da zakonodavac donosi
su jasni, obuhvatni te imaju prospektivno (tj . neretroaktivno) djelovanje.
Ustavnog suda No. 11/ 1992 (!!LS) AB. Vidi vie u Dombach
te u Dillemmas (1992.). O ovoj se odluci govori i dalje infia, u kontekstu po-
vezanih uz primjenu pravila o zastari.
156 ALAN UZELAC
Naravno, neka djela postupanja, npr. mul enja ifi uboj-
stva, mogu se uvijek, i bez nategnute interpretacije pravnih normi,
kao djela koja su bila ili barem trebala biti zabranjena i
u vrijeme kada su bila bez obzira na to u ime kojeg su se
reima bila poduzimala. Takva se djela, svakako, mogu i trebaju pro-
goniti . No, pitanje je bi li progon takvih djela trebao biti organiziran
po posebnim postupcima i po posebnim pravilima u odnosu na
djela u redovitim, tj. nelustracijskim okolnostima. Pri-
mjena dvostrukih standarda na jednake moe, barem naizgled,
potencijal no prekriti jedno drugo temeljno pravno -
zabrane diskriminacije, tj . zahtjev da se s jednakim prijestupima po-
naa na jednak Taj je argument, se, bio nesavladiva prepreka
za zakonodavce i Sredinje Europe, jer se gotovo nije moglo
ni zamij etiti ozbiljnih pokuaja da se za lustracijska djela organizira
posebna vrsta postupka i/ili tribunala, prema uzoru na ntimberki pro-
ces. Upravo suprotno, u tim se zemljama lustracija u prvom
redu kao svojevrsni surogat za odluku o kaznenoj odgo-
vornosti - ona je u bitnome bila na pokuaj da se
skupine osoba u obnaanju i dunosti, ili da
im se kandidiranja za njih.
model za relativno uspjenu metodu kojom je tranzicijsko

11
pokuavalo zamke retroaktivne primjene bio je
izvorno razvijen od strane Helsinkog odbora Poljske u 1992. godini.
12
Kasnije ga je primijenilo vie zemalja Sredinje i Europe. Pre-
ma toj metodi, dravni dunosnici ili kandidati za dravne slube bili su
podvrgnuti zakonskoj obvezi da pod prisegom potpiu izjavu o tome jesu
li u prolosti bili suradnici tajne policije ili drugih represivnih slubi ko
reima. U daje izjava bila potvrdna. izravni h prav
nih sankcija ne bi bilo - bi se da bi odgovornost
bila dostatna, odnosno da bi samo priznanje izazvalo dostatne poli-
konzekvencij e. Ako bi se dala lana negativna izjava, a kasnije se
dokazalo da j e ona neistinita, to bi - kao sadanjega, a ne bi-
veg prijestupa - bio dostntRn razlog i za pravnu i z11 moralnu diskvalifi
kaciju dunosnika koji je izjavu dao.
13
Ovakav je pristup djelotvoftlc iz
bjegao prigovorima retroaktivne primjene, ali nije rijeio sve probleme.
11
Za poimanj a tranzicij skog ili >>tranzicijske pravde (transitional
justice) vidi Teitel (2001 ); Kommers (J 997.); Kritz (1995.).
12
Vidi Rzeplinski , 1992., 33.
13
postupak odgovara mutatis mutandis postupku propisanom polj skim Lustracij-
sklm zakonom IZ 1997.
(Ne)savladive prepreke lustraciji: qui s custodiet ipsos custodes? 157
o. l'erel vremena- pitanja vezana uz propise o zastari
. Distanciranje od prolih vremena rijetko se odvija bez vremenske
Sama da je lustracija jo uvijek aktualna kao poli-
beka t pt tanJe danas, dva nakon pada prolih reima,
_da se radi o vezanom uz i prije-
s_tupe koJI _su se dogodili davno.
14
U tom se kontekstu pojav-
IJUJU dva tipa
tip odnosi se na pravila o zastari. l ovdje se, ponov-
no, rad1 o retroaktivnoj primjeni propisa, no sada u drugome obliku.
retroaktivna primjena zakona odnosi se na sadanju kri-
tipa djelovanja, za koje se optu
ba_ t na vrijeme u kojemu se takvo dj elovanje nije smatralo
No, mnogo je (npr. ubojstvo, prijevara ili
btlo u doba kada smatrani kaznenim djelima, ali je zbog
proteka vremena 1 nastupa zastare progon konkretnog onemo-
tome, ako netko zbog razloga nije bio optuen
za uboJstvo prije vie (npr. aktivisti i
su u krvi uguili revoluciju u nakon sovjetske
mtervenCIJ_e 1956. godine), prema redovitim pravnim pravilima progon
za takva djela nakon apsolutne zastare vie ne bi bio
. pvravila_o zastari nisu nedodirljiva, u suyremenom pravu ona
vazno mJesto, u prvom redu zato to doprinose pravnoj sigur-
nosti. Smatra se da ona pripadaju materijalnoga, a ne
procesno g prava. Jednom kad zastarni rok protekne, on ne mo-
e oivjeti, pa bi se i samo nastojanje da se ukine ili produi zastarne
rokove moglo smatrati pokuaj em da se retroaktivno promijeni zakon.
U svakom ignoriranje zastare je neto to temeljno
prava: zakonitosti. Upravo zbog tog je razlo-
ga Ustavni sud jo 1991 . godine proglasio neustavnim zakon
kOJ l. uvesti po?ovni tijek zastare za odabrana kaznena djela
1944. 1 1990. godine.
15
U odluci sudje naglasio da
" U npr. :velik_ dio lustracijsklh nastoj9.1\ja bio vezan uz povijesne
kOJI s: bih dogod1h _PriJe gotovo 50 godina. neposredno nakon sloma re-
yoluciJe 1956., rep:esivnih akcija koje j e poduzimala vlada koju j e nakon
mtervenctJe Sovjetski Savez. U postjugoslavenskim dravama te u nekim
m zemlJ ama, animozit_eti i povodi za Jus traciju nekada imaju j o
dublje kori}ene, kOJI se dovode u vezu s ili drugoj strani za vrijeme
Drugog SVJetskog rata.
15
odluku Ustavnog o zastarnim rokovima, No. 2086/A/1991 / 14 (5.
ozujak 1992.), prenesenu u Trans1l!onal Justice, vol. 2, 629.
158 ALAN UZELAC
se produenje zakonskih zastamih rokova u oblicima moe
smatrati neu!itavnim jer :lahQeve i predvida
ljivosti zakona.
16
e. Teret vremena - dokazne
koja proizlazi iz naeg pokuaja da se, u vrlo
iznimnim bavimo koji su prije vie
pojavljuje se u procesu dokazivanja. Pravila o dokazivanju
u kaznenom postupku su vrlo stroga te trae visoki stupanj si-
gurnosti za pozitivno krivnje. Ako vis.oki u
vezi sa stupnjem vjerojatnosti nije dosegnut, redovtto bt se optuemka
trebalo osloboditi krivnje za djelo za koje ga se optuuje: actore non
probante, reus absolvitur. to se dalje nalazimo od o. kojima ,
sudimo, je vjerojatnost da biti iznimno teko, ako ne I nemo-
zadovoljiti visoke zahtjeve koji se pred
npr. pravni standard da se optuba za kazneno djelo valJa dokazati
onkraj razborite s{Imnje (beyond reasonable doubt).
11
Mogli bismo se zapitati zato u takvom ne bismo mogli
drugim vrstama postupaka, za koje se trai nii prag u po-
gledu dokazivanja (ali koji imaju i neto manje dalekosene .
posljedice, npr. obnaanja j avnih dunosti ili natjecanja
za dravne slube). Svakako, takvih je pokuaja u praksi drava [Jugo J-
i Sredinje Europe bilo. No, ponovno se moemo pitati je li u
skladu s vladavine prava pristup prema kojemu optuenika
krivnju ne moemo dokazati elimo kazniti za isto to djelo samo '
u drugom postupku i drugom sankcijom. Temeljno kaznenog .
postupka od vremena starog Rima je presumpcija nevinosti : nitko se ne
moe smatrati odgovornim za kazneno djelo dok mu se ono ne dokae
pred sudom: in dubio pro reo. Iz toga proizlazi i da bi redoviti rezultat
okolnosti da nekome djelo ne moemo dokazati trebala biti potpuna .
ekskulpacija, dakle svake odgovornosti, a ne samo srna- '
16
Istina, u kasnijoj odluci sud j e nakon izmj ena i dopuna potvrdio t zakona na-
kon njegovih izmjena i dopuna, no samo u mjeri u se odnost? na
koji, prema odredbama prava, ne bt bth podlont zastartJeVanJU, kao
to su npr. ratni ili protiv Vidi odluku Ustavnog '
suda No. 53/ 1993. (X. 13) AB. Vidi Ellis, 1996., 183-184.
1
7 je vano primijetiti da se dokazni standard onkraj razborite sumnje (beyond
reasonable doubt), razvijen u sudskoj praksi kao standard
primjenjiv samo u kaznenom u (ka?
nosti ili izvjesnosti) pnmjenjuJe 1 u parniCama. V1d1 v1e u :
Shapiro, 1993.
(Ne)sav!adive prepreke lustraciji: qui s custodiet ipsos custodes? 159
sankcije proporcionalno naoj da optuenikll
la!VIl.JU
d. Izazovi (fnir)
. postupovni izazov lustracijsklm procedurama Jei u
k?mpromitiranosti osobe (npr. kolabora-
CIJe slubama I sl.) treba biti rezultat postupka koji udovoljava
zahtjevima procesnih ljudskih prava (procedura/ due process
of/aw). Takvi su standardi danas u Europi sadrani u 6. Konvenci-
je za ljudskih prava i temeljnih sloboda kao standardi tzv. pote-
' nog (fair da su sve tranzicijske zemlje Europe
P?stale clamcama VIjeca Europe, one su samim time ujedno i potpis-
nice konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
(EHCR), 1 podlone Europskog suda za ljudska prava.
Sud u je tako prilike u vie se navrata izjasniti
o procesa sa standardima iz ECHR-a, npr. u
su se odnosili na Poljsku,
18
i Latviju.2o u
vecmi tih (iznimka je danoka), sud je utvrdio po-
. .6. st. l. Razlozi su bili vezani uz okolnost da je u
konkretnim postupcima bilo pravo na jedna-
ko postupanJe (jednakopravnost), ili jednakosti procesnih srod-
of arms), . . utoliko t? zatite dravne tajne
strankama .mJe b10 omogucen jednak pristup relevantnoj
postupci su bili zatvoreni za javnost, a su i
u nekim bili samo
- Jedan tip argumenta bio je svim citiranim odlukama
premda se nije dovodilo u pitanje legitimnost !ustra-
nastoJanJa takvih, su se odrediti jasne i stroge
; ......... ,.. za I procedure. Sud je potivao povijesnu
. za lustraciJom na kraJu 1990-ih: Drava ima opravdan interes
: . lustracije _u na osobe koje oonaaju najvanije
funkCIJe. Istodobno je naglaeno da ako drava
. . lustracijske mjere, mora osigurati da se svim osobama koje
'1m uivanje svih procesnih jamstava koja imja-
! KonvenciJa, u pogledu svih postupaka koji su u vezi s provedbom
Matyjek proti.v Poljske (38184/03), presuda od 24. travnja 2007.; Bobek protiv
Poljske (68761101), presuda od 17. srpnja 2007.
Turek protiv (57986/00), prtlsuda od 14. 2006.
danoka protiv Latvije (58278/00), presuda od 16. oujka 2006.
l
1
1
160 ALAN UZELAC
takvih mjera. Europski sud prihvatio je tezu da u nekim situacijama
postoji vaan dravni interes da se tajnost dokume-
nata, i onih koji su nastali za vrijeme prolog reima;
takve se situacije mogu smatrati samo vrlo iznimnima.
21
U svim razmatranim lustracijskim Europski je sud u
obzir uzeo utjecaj prolaska vremena. daje dosta vreme-
na proteklo od o kojima je (kao i dokaza kojima se doka-
zuje to se bilo dogodilo), sud je smatrao da ako se u konkretnim
okolnostima ne dokae suprotno, ne moe se
smatrati da postoji kontinuiran i aktualan javni interes zbog kojega bi se
mogla nametnuti u pristupu materijalima koji su
kao povjerljivi u doba prologa reima. Razlog je u tome to lustracij-
ske procedure jesu, po svojoj vlastitoj naravi, usmjerene na
koje su se dogodile u eri, te nisu izravno po-
vezane sa sadanjim funkcijama i djelatnostima tajnih slubi.
22
i u latvijskom u kojemu Veliko Europskog suda
nije utvrdilo postojanje povrede prava Konvencijom (ali
uz mnogobrojna izdvojena miljenja), suda bio je gotovo
istovjetan. S jedne se strane uzela u obzir iznimnost povijesnih okol-
nosti . u sudu nije nala da su nametnuta lustracijska
niti arbitrarna niti neproporcionalna u odnosu na konkretno vrijeme i
mjesto: Premda se takva mjera [tj . kandidata koji pripa-
daju strankama iz parlamentarnih izbora] redovito
ne bi mogla smatrati prikladnom u kontekstu sustava, na
primjer u dravi koja ima razvijenu tradiciju demokratskih ustano-
va koja funkcionira vie ili ona se svejedno moe
smatrati prihvatljivom u Latviji , u vidu
kontekst koji je doveo do njezina te u obzir
prijetnju novom demokratskom poretku od strane novog uzleta ideja
koje bi, ako uzmu zamaha, mogle biti sposobne ponovno uspostaviti
stari reim.
23
S druge strane, sud je upozorio na
narav i vremenske granice lustracijskih mjera, time izravno upozora-
latvijske vlasti da bi u mogao promijeniti
svoj stav: Valja primijetiti da je Ustavni sud u svojoj odluci od 30.
kolovoza 2000. naloio latvijskom parlamentu da odredi rokove do
kojih se primjenjivati. U svjetlu toga prem-
----------
21
Matyjek protiv Polj ske, t. 62.
22
Bobek protiv Polj ske, t. 57.
23
danoka proti v Latvije, t. 133.
(Ne)savladive prepreke lustraciji: qui s custodiet ipsos custodes? 161
da se danas ne moe smatrati da je Latvij a lro1<e granice
diskrecij e (margin of appreciation) po 3. Prvog protokola Konven-
cije, svakako se mora da je latvijski parlament duan da zakonsko
podvrgava neprekidnom ponovnom razmatranju kako bi
ono to trajalo. Takav se jo opravdan ijim u kon-
tekstu okolnosti daje Latvija danas stabilnija no to je bila, inter alia
i zbog svojega u europske integracije. Stoga bi propust
latvijskog zakonodavca da aktivno poduzme korake u tom smjeru mo-
gao rezultirati i suda.
24
3. Organizacijske i personalne prepreke:
Kako lustrirati lustratore?
a. Sudovi kao tijela lustracije
Nakon to smo razmotrili pravne prepreke lustraciji u
materijalnoga i procesnog prava kao i pravila o dokazivanju, nastavit
s razmatranjem organizacijskih Jedna od njih odnos
se na sastav i tijela koja bi trebala biti odgovorna za provedbu
lustracijskih procesa. Kako sc lustracijski procesi odnose primamo na
one koji obnaaju visoke slube, prvo pitanje koje se je pitanje
jamstava da se postupak provede od strane kompetentnih, nezavisnih
i nepristranih tijela.
Takva tijela trebala bi, prema standardima iz 6. ECHR-a, redo-
vito biti sudovi. ni u tranzicijskim zemljama sudovi nisu
nikada bili izolirani od ostatka drutva, ba naprotiv. Visoki pravosudni
dunosnici bili su (a dijelom jo uvijek jesu) imenovani uz primjenu
procedura koje redovito nisu bile usmjerene na imenovanje najspo-
sobnijih i najkvalitetnijih kandidata. Stoga se pitanje lustracije moglo
postaviti i u odnosu na suce koji su svoju pravosudnu karijeru bili
u razdoblju biveg reima. Jedan od takvih primjera iz naeg
neposrednog susjedstva jest npr. lustracijski paragraf
25
prema kojemu
nitko tko je sudjelovao u postupcima u kojima su ljudskih
prava nije mogao postati sudac.
26
24
Ibid. t. 135.
25
8. st. 3. Zakona o slubi Republike Slovenije, U radni li st 19/94.
26
Ta je odredba bi la predmet prei spiti vanja ustavnosti, a Ustavni sud ju je potvrdio, od-
dalj nja pravi la za njezinu ispravnu primj enu. Ustavni sud Slovenij e,
odluka U-1-83/93 od 14. srpnja 1994. Usp. prijevod te odluke u Judex, vol. 3
(1995).
!62 ALAN UZELAC
. . om zbog svojih veza s
A
ko su i sam t sue t pod sumnJ .t. pt'tanJ e kako lustractjskt
oe postavt 1
imom, u velikoj se en .m u ri mogu legitimno ostvanb .
P
ostupci u kojima om tmaJU J stodes?27 Integritet \ustra-
. . Q . custodzet zpsos cu . k . u .
postavljene ct ljeve. ws k ni sami besprijekomt; a o ms ' .
tora moe biti samo a o lustratora - a to je jedan od
v i krug ))lustractJe
1
tra
dovodimo se u zacaran . onalnu komponentu us - .
l
. 'h paradoksa koji se odnose na pers
teme J nl
cijskih procedura.
i ))divlja lustracija: neka hrvatska iskustva
b. Prav osu e . . d r n ih organizacijskih
Nastavit s J Ona su ovaj put,
u provedbi lustracije pravmm podjele vlasu.
aktualnim u uspostav granu vlasti, a izvode kako
Glavni se argumentt na . k nkretnog primjera -
na razini, tako t na o
vosudnih reformi u HrvatskoJ d . zavisno i nepristrano
Franz Neumann tvrdio je a Je ne k .. (Neumann 1975., 53)
.. d' . . ni mum demo ractJe .. '
posljednJt, n es vo mt d . ma pravnih profesija, p nJe svega
Upravo stoga u re ovt. . t' posebnu vanost. No, upravo
ea i dravnih odvjetmka, ;sti instrumenti koji su ob

0
teak 1 osje Jl
taj proces 1zmmn naime u tom procesu
radi zatite vladavine prava mogu se, ' .
u vlastitu suprotnost. d desetih godina u HrvatskoJ,
d
dilo se upravo eve
Takvo to ogo . d . dravnih odvjetnika u
. menovanja su aca t . .
procesu l . . ko' a su traila da suce imenuje l
prema ustavmm pravthma J .. , (DSV). To je tijelo, zam1
.. l Dravno sudbeno VtJece ..
posebno ttje o, . . rofesionalnu autonomtJU ,.u .... v .....
jo 1991. kao koje djelovati tek pet godina
vlasti, prvi put tmenovano t po e
1996. godine. . redovima bio
U je u sud . . .. dravni odvjetnict bth 11'-''v ..
.. 2R u koj' OJ. su mnogt suct t
lustractje,
. . . ko . esnika Juvenala, Satire 6, ..
21 Tko IZ divlje !us e kOJI se
28 Izraz tiha lustracija. tmphctra! za ;ravama (Williams/Fowler/Szczer?tak.' 200.5.,
u drugim tral i )>nepodobnima dogodto bezJ.asmh
da se s onima koJI su crta oba Je u
nja, ponekad i na prvi pogled nH\IIVIT3111
bili utemeljeni na dokazima. v ' t<
te duboko tetni i razom t za Javm tvo <
(Ne)savladive prepreke lustraciji: quis custodiet ipsos custodes? 163
metodama prisiljeni napustiti svoje funkcije, rijetko iz legitimnih
a gotovo nikad s jasnim objanjenjem.
29
No, jo vanije, kada
tijelo, DSV, preuzelo proces imenovanja, od samog je
jasno da se pravac. i politika promijeniti. Ba naprotiv,
sudbeno tijelo sastavljeno od samih sudaca,
koje je odabrala i imenovala tadanja u Saboru,
se u svojemu djelovanju kao opasnije, tetnije i djelotvornije
prethodna tiha u pravosudnim redovima.

prva imenovanja (koja su za one suce koji nisu imenovani

otkaza) pokazala svojevrsni inverzni lustracij ski
zam: su i imenovane osobe kojt! su se iskazule
prethodnim i aktualnim reimima, a razrijeeni
kandidati koji su so iskazali kao istinski borci za kompetentnost i
u pravosudnim redovima.
30
je najbolji primjer takve politike bilo razrjeenje Vladi-
Primorca, suca Vrhovnog suda kojega su njegove kolege smatrali
kandidatom za predsjednika tog suda, a koji je umjesto to-
em izgubio funkciju. Sudac Primorac, koji
skazao svojim nekompromisnim stavom te potenim i smjelim
t .... .-. .. ,, .... u kojima je zastupao zakonitosti, bio je lustriran
zbog osobnog integriteta i principijelnoga, uspravnog stava
emu javnom djelovanju.
31
Njegovo beskompromisno dranje
"u'"I'-UUla nezavisnost su se opasnim za tadanju
koja je traila jedinstvenu potporu tzv. dravotvornoj politici.
o je paradoksalno da se njegovo razrjeenje moe pripisati tijelu
bi trebalo osiguravati jamstva potenog postupanja, korektnosti u
skim praksama i profesionalne kvalitete i nezavisnosti sudstva
dravi utemeljenoj na vladavini prava; jednako se tako
'l""'"v'' .. moe doimati daljnji razvoj, u kojemu je Primorac,
tom je razdoblju, prema pojedinim ocjenama, oko 40% sudaca napustilo sudstvo,
zbog odlaska u odvjetnitvo, neki zbog odlaska na neku drugu funkciju, neki na
zahtjev, a znatan broj njih zbog razrjeenja bez obrazloenja. Usp. Dika, 2008.,
Isti autor da je >>provedena lustracija ga kadra metoda-
koje su bile primjerene stanju pravnosti novouspostavljene drave tijekom
tri i pol godine njezina postojanja, a da je rezultat bio da se >>zbog nedostatka
:t\l'omiSIJene, objektivizirane, odgovorne kadrovske politike- provedena lustracija nije
poboljanje kadrovske strukture u sudstvu prema kriterijima
integriteta itd. , nego je upravo suprotno. Dika, 2008. , 60.
u Uzelac, 2000.; v. i Uzelac, 1995.
se stavovi mogu najbolje ocjenjivati iz njegovih vlastitih djela- vidi Primorac,
; vie o Primorcu u Kolo, 200 l.
164 ALAN UZELAC
iz pravosudnih redova, bio prisiljen na to da se posveti po1ltici, u kojoj
je djelovao kao opozicijski zastupnik u Saboru.
Nakon smrti predsjednika i uspostavljanja ravnotee u
institucionalnom djelovanju svih grana dravne vlasti, su
elite ozbiljnije uzimati u obzir nezavisnost no ne
zato to bi im se to stoga to sredita vie
nisu bila tako snana i utjecajna kao u devedesetima.
32
Taj je pomak
teita utjecao i na djelovanje DSV-a. To je tijelo, je sastav
reformiran u ustavnim promjenama iz 2000. i 2010. godine, postalo
manje povezano i subordinirano pojedinim
ili nositeljima dugo se vremena n'1ta DIJe
radikalno promijenilo u postupku imenovanja, gdje je, umjesto jasnog
insistiranja na znanju i sposobnostima, u proces dominiralo individual-
no lobiranje te nastojanje za odravanje statusa quo u pravosudnim re-
dovima. Nekadanja praksa imenovanja na temelju telefonskih poziva
u 2000-im se pretvorila u imenovanje na temelju
telefonskih poziva kolega, prijatelja i a je uspjeh ovi-
sio o sposobnosti kandidata da se povee s dovoljnim brojem
koje je djelovalo kao mainerija koja je promicala
najuspjenije lobiste. I na drugoj strani, kada je o stegovnoj od-
govornosti i kriterijima kvalitete rada, DSV nije bio sposoban posta-
viti jasne i kriterije. Naprotiv, njegova sporost i
u disciplinskim postupcima slala je poruku da se nezavisnost sudstva
sada treba shvatiti kao odsutnost svake drutvene odgovornosti. Tak-
vim je djelovanjem DSV pridonio javnim kritikama koje
su govoriti o hrvatskim sucima kao o ivotinjama,
svetim kravama ili ratnim profiterima.
U ovom je posljednji paradoks u da se nefunk-
cioniranje bilo pretvorilo u prvoklasno pitanje u okvirima
procesa pridruivanja Europskoj uniji.
33
Posljednja zatvorena glava u
pristupnim pregovorima bila je glava 23, o i ljudskim pra-
vima.34 Reforma prepoznata je i kao svo-
32 O ranim nastojanjima da se reformira proces imenovanja sudaca vidi vie u Uzelac,
2002.
33 Vidi vie u Uzelac, 2006.
3
4
pristupne pregovore, Europska komisija je utvrdila da u Hrvatskoj pra-
va jo nisu u potpunosti sudski u skladu s ustavnim odredbama
(Miljenje, 2004. , 18). Dvije godine kasnije, EKjejo uvijek smatrala da su reforme
jo uvijek u fazi, a pravosudni sustav i dalje trpi ozbiljne nedo-
statke (Progress report, 2006., 8). Funkcioniranje bilo je u prvom planu
(Ne)savladive prepreke lustraciji: quis custodiet ipsos custodes? 165
jevrsni proceduralni preduvjet za svaki moderni pravno regulirani me-
hanizam drutvene regulacije (bez obzira je li o stvaranju okvira
za razvoj gospodarstva, strane investicije, ili o s preostalim
pitanjima iz bremenite prolosti). Problem koji se ovdje javio bio je u
totrie to su silnice na kojima se u pregovorima inzistiralo vukle u dva
smjera, tako da je upitno je li se na kraju - i to- pomaklo.
S jedne strane, i europski su zagovarali sudbenu neza-
visnost i vladavinu prava, prema uzorima nekih drugih
drava, institucije sudske samouprave i autonomije kao to su DSV,
35
te osnivanje drugih kao to su Pravosudna akademija
i Dravna kola za pravosudne dunosnike. No, upravo takva ideolo-
gija, tj. takve institucije i strukture bile su u velikoj mjeri
(ako ne i neprijateljski) nastrojene prema drugom, sada
dijelu europskih nastojanja u pravosudnoj sferi- prema nastojanju da
se osigura odgovorno, djelotvorno i kompetentno koje slui
interesima svih svojih korisnika i drutva u cjelini . Iz tog se razloga i
sve reforme u pravosudnoj sferi do sada mogu ocijeniti u najbolju ruku
kao bez obzira na pregovora i, dodue
nevoljko dano, zeleno svjetlo od strane institucija EU.
4. Zavrne napomene
Lustracija je u Europi u aktualnom trenutku manje-vie stvar prolo-
sti, premda bi se po mnogim elementima moglo tvrditi da njezin
okvir - tranzicija - niti nakon vie od dva nije zavren i
prevladan. Danas se na lustraciju kao pojam i platformu
-barem u hrvatskom kontekstu- oslanjaju samo razmjerno marginalni
i stranke i frakcije, a agenda lustracije sc
povezuje sa snagama koje gledaju unatrag, a ne unaprijed. No, ako je
lustracijski proces kao ideoloka podloga danas passe, njegovo sustav-
no teorijsko i empirijsko istraivanje itekako je vano, ne samo zbog
toga da se istrai i dokumentira zbivanja u protekla dva nego
i pet godina, usprkos okolnosti da su standardi EU u tom jo vrlo
fluidni, a stupanj harmonizacije vrlo nizak. je, vie zbog razloga,
poglavlje 23. bilo zatvoreno, zajedno s poglavljima 8. (trino natjecanje) te 33. (finan-
cijske i odredbe), na konferenciji 30. svibnja 2011 ., kada su
i formalno pri stupni pregovori. Daljnje komplikacije u ovom ipak
su vrlo izvjesne. O procesu pristupanja EU i pravosudnim reformama u Hrvatskoj v.
v1e u Uzelac 20 ll.
35
O sudbenim u Europi usp. Voermans/Aibers, 2003.
166 ALAN UZELAC
i zato da se izvuku pouke u vezi s procesima koji se odvijaju drugdje,
kao i zbivanja u Za prostor
Europe, lustracija je danas aktualnija u svome drugom, deriviranom
valu - ne vie kao s totalitarnom prolo-
nego kao s neto recentnijim autoritarnim i totalitarnim
reimima iz devedesetih godina, pa i kao s
metodama vladavine i njihovim protagonistima S druge strane,
novi val lustracije na vidiku je u ne tako dalekom susjedstvu: se da
se pogreke, pa i individualne i skupne tragedije
ponavljati u zemljama sjeverne Afrike, Bliskog istoka i junog Medi-
terana - primjeri Iraka, Egipta ili Libije pokazat to u vrlo bliskoj

Pouka ovoga teksta mogla bi se saeti u konstataciji da, iz pravne
perspektive, lustracija predstavlja poseban izazov. Ona je, da se po-
sluimo kantovskim u trenucima stvarne ili intendirane
promjene paradigmi nuna, ali misija. Prostor
za njezino uspjeno ostvarenje, ako se otvara, je uzak:
prozor (window of opportunities) otvara se rijetko i kratko,
neposredno nakon velikoga pre vrata. Za uspjeh su,
potrebne snane poluge: drutveni konsenzus, razborita i
umjerena primjena kompatibilna s ljudskopravnim zahtjevima te poje-
dinci i institucije neokaljanog integriteta kao protagonisti lustracijskih
praksi. U protivnom, pa i u vremenima koja slijede, lustracijski proce-
si lako dovode ili do nedostatnih rezultata, ili do neprihvatljivih rezul-
tata suprotnih vladavine prava i pravne drave- praksi koje
lako mogu zaprijetiti potrebom da se u doglednoj pojave
-i to s pravom- zastupnici novog vala lustracije, koji bi trebao !ustri-
rati lustratore prethodnih vremena. Idealno - ili kantovski - gledano,
moda bismo, svejedno, trebali nastaviti biti i inzistirati na
ostvarenju misije. odgovor bio bi pomalo rezig-
niran: u potrazi za pravdom, protek vremena i pogled unaprijed se
jedinim odgovorom i lijekom za nepravde iz pro-
losti; popularne kulture, the answer is blowin ' in the wind.
(Ne)savladive prepreke lustraciji: qui s custodiet ipsos custodes? 167
LITERATURA I IZVORI:
Cept, V., ( 1992.), Ritual Sacrifices, East European Constitutional Review,
1992(1):24.
Croatia 2006. Progress Report, COM (2006.) 649 final; SEC (2006.) 1385.
David, R., (2003.), Lustration Laws in Action: The Motives and Evuluation
ofLustratiqn Policy in the Czech Republic and Poland (1989.2001.),
LtTW anti Social Inquiry, 28:387-431:1.
David, R., (2006.), Jn Exchange for Truth: The Polish Lustrntion11 and the South
African Amnesty Process, Politlkon, 33( l): 81-99.
Dika, M., (2008.), Je li u Republici Hrvatskoj provedena lustmcija ili o
poloaju sudaca tijekom prve tri i pol godine nakon donoenja Ustava
iz 1990., u: (ur.), Hrvatska - kako sada dalje,
Zagrob (2008.), str. 45-60.
Dilemmas of Justice: How can democratic governments deal with the injustices
of their predecessors without sacrificing the rule of law? A forum on the
recent Hungarian constitutional court decision upholding statutes of
limitations (1992.), East European Constitutional Review, 1992(2): 17.
Dombach, A., (1992.), Special Reports: Retroadivity Law Overtumed in
Hungary, East European Constitutional Review, 1992(1):7.
Ellis, M.S., ( 1996.), Purging the Past: The Current State ofLustration Laws in the
Former Communist Bloc, Law and Contemporary Problems, 59( 4): 181-196.
Elster, J., ( 1998.), Coming to Terms with the Past. A Framework for the Study of
Justice in the Transition to Democracy, Archives Europeenes de Sociologie,
39(1):7-48.
Kommers, D., ( 1997.), 'Transitional Justice in Eastern Germany', Law and
Socia/Inquiry, 22:829-48.
Kritz, N. J., (1995.), Transitional Justice: How Emerging Democracies Reckon
with Former Regimes, Washington, DC, United States Institute of Peace
Press.
Letki, N. , (2002.), 'Lustration and Democratisation in East-Central Europe',
Europe-Asia Studies, 54(4):545.
McAdams, J., (1997.), 'Communism on Trial: The East German Past and the
German Future', in A. James McAdams (ed.), Transitional Justice and the
Rule of Law in New Democracies (Notre Dame, Jn and London:
University ofNotre Dame Press), pp. 239-68.
Neumann, F., (1974.), Demokratska i autoritarna drava, Zagreb, Naprijed.
Opinion on Croatia's Application for Membership of the European Union,
COM(2004) 257 final.
Primorac, V., (2000.), Pravorijek, Split, Feral Tribune.
Rzeplinski, A., (1992.), A Lesser Evil: Attempting to design a fair lustration
procedure, East European Constitutional Review, 1992:3:33.
Shapiro, B.J., (1991.), Beyond Reasonable Doubt and Probable Cause:
Historical perspectives on the Anglo-American law of evidence, Berkeley:
University of California Press.
Szczerbiak, A., (2002. ), 'Dealing with the Communist Past or Politics of the
Present? Lustration in Post-Communist Poland' , Europe-Asia Studies,
52(4):553-72.
168 ALAN UZELAC
Szczerbiak, A., (2003.), 'Civilised Lustration? Evaluating the Polish Model',
Studia Polityczne, 14:35-72.
Teitel, R . .G., (2001.), Transitional Justice, Oxford: Oxford University Press.
Tucker, A., (1999.), Paranoids May be Persecuted: Post-totalitarian Retroactive
Justice, Archives de Sociologie, 40(1 ):56-1 OO.
Uzelac, A., (1995.), Lustracija, diskvalifikacija, O procesima i
us ravnopravnim problemima izbora sudaca u prijelaznom razdoblju,
Tudex, 3( l ):413-434.
Uzelac, A., (2000.), Role and Status ofJudges in Croatia, u: Oberhammer
(ur.), Richterbild und Rechtsreform in Mitteleuropa, Wien, CLC, 23-66.
Uzelac, A., (2002.), Amendments to the Law on Courts and Law on State
Judicial Council- Elements of the Reform of the Organizational Judicial
Legislation, Croatian Judiciary.: Lessons and Perspectives,
Zagreb, Helsinki Committee, 37-80.
Uzelac, A., (2006.), The Rule of Law and the Croatian Judicial System: Court
Delays as a Berrier onthe Road to European Acession, in: Frosini/Lupoi/
Marchesiello (eds.), A European Space of Justice, Ravenna, 87-108.
Uzelac, A., (20 ll.), EU als Katalysator oder Hindemis fiir Reformen?,
Blickpunkt Kroatien, Zagreb, Friedrich Ebert Stiftung, Nr. 12 (Miirz 2011.).
Vladimir Primorac- in memoriam (2001.), Kolo, 11(2): 120-143.
Voermans W. ; Albers, P. (2003.), Councils for the Judiciary in EU Countries,
Strasbourg: European Council for the Efficiency of Justice (CEPEJ).
Werle, G. , (2005.), Principles oflntemational Criminal Law, The Hague:
T.M.C. Asser Press.
Williams, K., (2003.), 'Lustration as the Securitization of Democracy in
Czechoslovakia and the Czech Republic', Journal of Communist Studies
and Transition Politics, 19( 4): 1-24.
Williams, K., Fowler, B., Szczerbiak, A., (2005.), Explaining Lustration in
Central Europe: A 'Post-communist Politics' Approach, Democratization,
12(1):22-43.
Europski glasnik, Godite XVI., br. 16., Zagreb 2011.
Urednitvo
Marija Sanjin Horvat,
Draen (gl. urednik), Dubravka arko
(zamjenik gl. urednika),[flrvoje 1. Andriana kunca, Tatjana Tarbuk
Nakladnik
Hrvatsko drutvo pisaca
Za
Nikola
Redakcija
ova 24, l OOOO Zagreb
Tel.: (+385 l) 48 76 463
Fax: (+385 l) 48 70 183
e-mail: hrvatsko.drustvo.pisaca@zg.t-com.hr
internet: www.hdpisaca.org
Naslovna stranica; )>Crtaona
Lelttw'ti t koPektura: Sola
Grq/ilfka obrada teksta: Krello
Tisak: Grafocentar<<, Zagreb
lzhtil jedntH'fl gotm"je
Cijena primjerka 139 kn
Tiskano u Hrvatskoj 2011 .
ISSN 1331-0232
j e lis kan polpori Minislarstva ku/lure Republike H1valske
i Gradskog ureda za obrazovanje. znanost i kulturu.