ume kestena, koji su stari Grci nazvali i irom bogova, u Hrvatskoj se prostiru na oko 15.

000 hektara, no, na alost, upozoravaju stru njaci, zbog bolesti raka kore koja se pojavila jo 1955. prijeti im propadanje. L Pitomi kesten, pogo en rakom kore, kako bi pre ivio, donosi plod mnogo ranije od zdrava stabla, ve u petoj godini i ivi najvi e 25 godina. Zdrava stabla ive mnogo dulje. uma u kojima je kesten glavna vrsta drve a najvi e je oko 53 posto u dr avnom, a ostatak u privatnom vlasni tvu. Na sisa kom je podru ju najvi e uma pitomog kestena, 49 posto, na karlova kom oko 31 posto, a oko Zagreba 15 posto. Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) u Hrvatskoj se pojavio 1955., a bolest se ubrzo pro irila na itavo stani te pitomog kestena. Cryphonectria parasitica uzrokuje nekrozu kore i rak na izbojcima iz panja, granama i deblu, te se napadnuta biljka su i. Bolest je vrlo agresivna, pa napada i vitalna stabla. Osim kestena mo e zahvatiti i neke druge listopadne vrste, ali na njima ne pokazuje agresivnost kao na kestenu. Zbog bolesti slabi sposobnost vegetativne obnove sastojine i pogor ava se njezina kakvo a, to smanjuje njezinu gospodarsku i ekolo ku vrijednost. Hrvatski umarski stru njaci navode da je nada u otkri u hipovirulentne forme gljive uzro nika raka kestenove kore, koja bi mogla smanjiti bolest. Zbog nepristupa nosti i miniranosti znatnih povr ina zadnjih se godina nije mogla obaviti sje a bolesnih stabala, zbog ega propada drvna zaliha i nastavlja se degradacija stabala kestena. Za razliku od drugih vrsta od pitomog kestena mo e se iskoristiti sve: drvo, plod, list i cvijet. O gospodarskoj va nosti kestena u pro losti svjedo i i injenica da su stari Grci kestenov plod zvali " irom bogova", Marija Terezija u umskom redu 1769. propisuje dr avni monopol u iskori tavanju kestenika, a sli ne su odredbe vrijedile i za turske vladavine. Pitomi je kesten vrsta koja brzo raste, a vrhunac prosje na prirasta je oko 35. godine, a primjerice za hrast oko 120., a za bukvu oko 90. godine. Plod pitoma kestena ima veliku hranjivu i dijetetsku vrijednost, jer sadr i vitamine i minerale, krob, e ere, masti, bjelan evine, organske kiseline i celulozu. Slu i i za ishranu doma ih ivotinja i divlja i. Cvijet je va an zbog relativno kasne cvatnje, poslije cvatnje drugog vo a. Od kestenova cvijeta p ele proizvode specifi an med, nektar i pelud. List se zbog visoka sadr aja tanina, pektina, fitosterina, flobofena i vitamina K rabi u ljekarni tvu u proizvodnji lijekova za di ne i elu ane bolesti, zaustavljanje krvarenja i drugo. Drvo pitoma kestena vrlo je trajno, lako obradivo, izrazito je dobrih mehani kih svojstava i zbog toga dobra sirovina za drvnu industriju i zanatstvo. Zbog lijepa habitusa, cvijeta i ploda stablo pitoma kestena slu i i kao ukrasna perivojna vrsta.

Na hrvatskom su tr i tu vrlo ograni ene mogu nosti plasmana drvnih sortimenata od kestena i to zbog lo e kakvo e zbog raka. Voditelj sisa ke Uprave uma Zvonko Ro i rekao je da danas stablo pitoma kestena u Hrvatskoj slu i jedino za proizvodnju tanina. U svijetu su samo tri takve tvornice, a jedna je u Sloveniji kamo Hrvatska izvozi kestenova debla. Organizirano iskori tavanje drugih kestenovih sastojina, primjerice p elarenje, ubiranje ploda i sli no, u Hrvatskoj je slabo razvijeno. Predsjednik Uprave Hrvatskih uma eljko Ledinski isti e da pitomi kesten kao autohtonu vrstu umskog drve a treba o uvati od propadanja tako da se sve kestenove ume proglase za ti enima.