310

SAFF broj 310
Sadraj
Hutbe iz tri sveta mesdida
El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki) Islamski pogram duhovnog odgoja i nadogradnje Hatib: Dr. Usama ibn Abdullah el-Hajjat
8 10 24 31 44 48 54 56
Polumjesec
Ludi polumjesec Hamidov gastro svinjei kutak
Politika i drutvo
Tragom jahorinskog samita zapadnobalkanskih lidera Kolika je Jahorina planina
Pogledi
Jovanovi i Dodik u postojeem studiju nepostojee Jugoslavije Megdan beogradski
Kutak za islamsku omladinu

Zavidovii Njemaki islamski misionari Kai, Michael i Marko
Zelena transferzala
Rijeka Prva halal klaonica i mesnica u Hrvatskoj
Svijet medija
Evropa u oima Arapa Zapade, otkai!
Islambosna
Intervju: Noam Chomsky Tko koga zapravo terorie
10. februar - 18. rebiu-l-evvel
Uvodnik
Gledati tuim oima

D
va dogaaja iz protekle dvije hefte postavljaju pred Bonjake jedno pitanje: Da li se neko drugi treba i moe boriti za nae nacionalne interese? Prvo su danima trajali, a i trajat e, izljevi euforije to je amerika glumica Anelina oli napravila film U zemlji krvi i meda u kome, tako kau, objektivno prikazuje velikosrpsko zloinstvo u BiH. Ne treba sumnjati, jer velikosrpske prostake reakcije na ovaj film najbolje pokazuju da je Anelina na strani istine. Drugi dog j je gaaj j retoriko nokautiranje Mij lorada Dodika od strane edomira Jovanovia, te bijes koji je u velikosrpskom taboru izazvala injenica da je poraen, po podu prosut, njihov ampion. Pokazalo se da je Dodikova retorika prednost samo u njegovom gedovanluku i neotesanosti, a im se pojavi neko bri od njega na jeziku, on se zagublja i zbunjuje. Bilo je uistinu zanimljivo gledati Dodika kako koluta oima svjestan da je poraen, a da ne moe napustiti Tanjugov tv-ring. Sve ovo nema nikakve veze s nama! Sve ovo se prije tie drugih nego nas! A evo i zato... Genocid nad Bonjacima, kao i genocid nad Palestincima, recimo, pitanje je koje visi nad moralnim kredibilitetom svijeta, pa i holivudske industrije filma. Dokle god su filmske rtve samo Jevreji, ali ne i drugi civili proganjani i ubijani u 20. stoljeu, dotle je neiskreno sve to to nam se namee kao moralna i antifaistika norma. Otud film Aneline oli treba razumijevati kao svjetski doprinos istini, to nema nikakve veze s naom, bonjakom obavezom, da gradimo svoju istinu za budua pokoljenja. To to Anelina govori istinu o Bosni, to ide u prilog svjetskoj katarzi, poto se Svijet debelo ogrijeio i o Bosnu i o Bonjake, dopustivi genocid i legalizaciju genocida u vidu postojanja Republike Srpske. Isto vai i za duel Dodika i Jovanovia... To je unutarnja srpska stvar, to je njihov dijalog o temi srpske katarze, proienja i suoenja sa injenicom da je Republika Srpska stvorena na genocidu i da nije, i ne moe biti, kako kae srbijanski predsjednik Tadi, izraz potreba srpskog naroda. Po ovoj Tadievoj tezi ispada da je srpski narod imao potrebu da pobije preko 100.000 Bonjaka, siluje preko 50.000 Bonjakinja i protjera preko 500.000 Bonjaka, e, kako bi naj pravio Republiku Srpsku. edomir Jovanovi je ovjek nejasne politike prolosti, ali, on ima pravo da sada isti i svoj obraz i obraz svog naroda i tu mu treba od srca aplaudirati. Sve to nema nikakve veze sa Bonjacima, jer se naprosto radi o jednoj unutarnjoj srpskoj prii, u kojoj smo mi tek objekt preko kojeg se prelamaju pitanja moralnog, humanistikog i antifaistikog kredibiliteta srpskog naroda. p g ak i kad bi meunarodna zajednica dobila Anelinin osjeaj za istinu, i kad j j bi svi Srbi postali edomir Jovanovi, to opet ne bi rijeilo nae unutarnje bonjake probleme, od kojih je glavni da mi danas nemamo politiara od forp mata koji e poput ede Jovanovia skresati Dodiku istinu u brk, niti imamo filmske umjetnike (ast izuzecima) koji e praviti prie o genocidu nad Bonjacima, namjesto to prave ratne filmove o bonjakim pederima (Go West) i andrievskim idiotima (Gori vatra), kako bi se dodvorili s-h ovinistima i negatorima genocida. Niko sa strane, ma koliko dobronamjeran bio, ne moe rijeiti pitanje bonjakog odnosa prema bonjakoj istini, koji se danas ogleda u apsolutnom odsustvu politike i drutvene volje u bonjakih zvaninika da se svjedoi kako je Republika Srpska genocidna tvorevina koja mora nestati sa mape antifaistikog svijeta, i kako su Bonjaci nakon Jevreja, procentualno, najvee rtve 20. stoljea, i da kao takvi moraju dobiti satisfakciju u vidu izgradnje graanske Bosne i Hercegovine, u kojoj e Ustav, a ne entiteti, a ne kantoni, tititi graanska i nacionalna prava svih naroda i graana. Ovaj cilj ne zanima g j j ni Anelinu, ni edomira, jer oni imaju svoje zemlje, i svoje sudbine, a njihova pria o Bosni postoji zbog njih, a ne zbog nas. Bonjaci konano moraju graditi svoj odnos prema sebi, a ne da sebe gledaju i vrednuju tuim oima.
Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com
www.saff.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622
Hutba
Iskuenja i pouke zimske zemherije

Od Allahovih znamenja (ajeta) koja potvruju Njegovo postojanje, ali i Njegovu svemo, svakako su i pojave poput smjene dana i noi i smjene razliitih godinjih doba. Uzvieni Allah kae: U stvaranju nebesa i zemlje, u smjeni noi i dana su dokazi za razumom obdarene. (Ali Imran, 190.)
Pie: Abdulvaris Ribo eka je hvaljen Allah, Mudri i Sveznajui, koji je sve sa mjerom stvorio i ljude bezbrojnim blagodatima obasuo. Salavat i selam neka je na Njegova miljenika i naega poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Od Allahovih znamenja (ajeta) koja potvruju Njegovo postojanje, ali i Njegovu svemo, svakako su i pojave poput smjene dana i noi i smjene razliitih godinjih doba. Uzvieni Allah kae: U stvaranju nebesa i zemlje, u smjeni noi i dana su dokazi za razumom obdarene. (Ali Imran, 190.). Ova razliitost i smjena godinjih doba, od proljea do zime, poziva nas da razmiljamo o svemirskim prostranstvima i o svemu onome to je Mudri i Sveznajui sa svrhom i ciljem u njemu stvorio. I Sunce i Mjesec su potinjeni Zemlji i njenim stanovnicima, ali ne na nain da ih unite, nego da im od koristi budu. Moderna nauka je utvrdila da kada bi Sunce bilo samo malo blie Zemlji, spalilo bi i Zemlju i sve to je na njoj. Ljude u ljetnom periodu uznemirava prevelika ega, pa ta bi bilo da se Sunce samo malo Zemlji priblii? Isto tako, kada bi se Sunce samo malo udaljilo od Zemlje, i Zemlja i sve na njoj bi se zaledilo. Oni koji su razumom obdareni i koji razmiljaju, svjesni su ovih injenica i blagodati Allahovih, a naroito u vrijeme ubitane zimske hladnoe (zemherije), kao to je ovih dana. Oni su svjesni da je i savrenstvo koje vlada u svemiru velika Allahova blagodat i to to je Suncu tanu putanju i poloaj odredio i sve to ovjeku potinio. Uzvieni kae: I Sunce se kree do svoje odreene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajueg. (Jasin, 38.). rija (hladnoa) podsjea na dehennemsku zemheriju (hladnou) od koje se Allahu treOva odavno nezapamena hladnoa i bamo utjecati i dobrim djelima traiti spas zima, koja je pogodila ove nae krajeve i od nje. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu u velikoj mjeri paralizirala ivot i kretanja anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve ljudi, dokaz je Allahove moi nad Svojim sellem, rekao: Kada u danu estoke hladnorobovima. Uzvieni Allah da hoe, moe e rob kae: La ilahe illellah, to je danas ezalediti i Zemlju i sve ono to je na njoj i stoka hladnoa! Allahu moj, sauvaj me deniko to ne bi mogao sprijeiti niti odgo- hennemske zemherije (hladnoe), Uzvieni diti. Ova hladnoa treba nas podsjetiti na Allah kae Dehennemu: Jedan od Mojih neizmjerne Allahove blagodati koje nam robova zatraio je od Mene da ga zatitim od je podario. Ljudi veim dijelom godine, a tvoga zemherira (hladnoe) i Ja te uzimam naroito oni koji ive na prostorima umje- za svjedoka da sam ga zatitio. Upitali su: A rene klime, uivaju u blagodatima ivota i ta je to dehennemska zemherija? Rekao opskrbi Allahovoj, ne trpei ni preveliku je: To je prebivalite u koje e biti baen nevruinu, a ni prekomjernu hladnou, pa vjernik i u kojem e se raspadati od estoke ih to uini da zaborave blagodati u koji- hladnoe. ma ive i uivaju. Zbog toga postanu oho(Hadis Biljei Ibn es-Sunni u djelu Ameli, obijesni i nemarni. Zato nam Uzvieni lu-l-jevmi ve-l-lejle, 100/301 i El-Bejheki e i Svemogui Allah s vremena na vrijeme u djelu El-Esmai ve-s-sifati, 177-178.). Iako i daje da nas pogode ekstremni vremenski vjerodostojnost ovoga hadisa nije potvrena, uvjeti, kao to su ove estoke hladnoe i hladnoa koja nas je zadesila, ipak nas treobilne snjene padavine, da ba podsjeati na dhennemski nas podsjeti na Njegove blazemherir (hladnou), od koje godati prema nama i da nas, Dok sjedimo u svakako trebamo traiti zatitu istovremeno, upozori na na svojim toplim od Allaha. nemar (gaflet), nepokornost domovima, siti Prenosi takoer Ebu Hureji nezahvalnost prema naem i bezbjedni, re, radijallahu anhu, da je VjeStvoritelju i Opskrbitelju. Ovo sjetimo se onih rovjesnik, sallallahu alejhi ve to nas je zadesilo pokazalo je beskunika, sellem, rekao: Dehennemska i otkrilo nau ljudsku nemo i siromanih i vatra se poalila svome Gosposlabost, nau potrebu za Allagladnih, kojih u daru i rekla: Sama sebe pojedoh hovom milou i blagodatima svakom mjestu (unitih). Allah joj je dopustio bez kojih ni jednog trenutka ima i koji u dva oduka, jedan zimi, a jedan ne moemo. Mnogi prizori zaovim hladnim ljeti i to je najvea vruina i najtrpanih sela i gradova i ljudi u zimskim danima vea hladnoa koju osjeate. njima, blokiranih automobila, nemaju tople (Buhari, 3020; Muslim, 977). neprohodnih puteva i sokaka, domove, nemaju Prenosi se od Ibn Abbasa, to nam najbolje potvruju. ta naloiti i radijallahu anhu, da je rekao: Svako zlo i nevolja koja nemaju ime Stanovnici Dehenema e zazadesi ljude, bilo da su ekstrenahraniti svoju traiti spas od vatre, pa e im mne vruine ili hladnoe, ili eljad. biti poslan hladni vjetar od ije druge nevolje i nesree, zadehladnoe e se kosti raspadati, sile su ih zbog njihovih grijea oni e zatraiti da im se ponoha, neposlunosti i nepokorvo vrati dhennemska vrelina. nosti prema Allahu. Tako je (Ibn Ebi Dunja u djelu Sifetu-ni sa ovom hladnoom i zimom koja nas nar, 152.). r je pogodila i koja nam je velika opomePrenosi se od Abdul-Melika ibn Umejj na da se okanimo grijeha, da se Allahu ra da je rekao: uo sam da e stanovnici iskreno pokajemo, da Mu postanemo Dehennema zamoliti njegova uvara da ih pokorni, te da pomaemo i promovira- izvede u kraj Dehennema. Bit e izvedeni, mo istinu i dobro, a da suzbijamo la, zlo ali e zatei nesnosnu i ubitanu hladnoui pokvarenost. zemherir, tako da e se ponovo vratiti u vatru, zbog hladnoe koju su tamo nali. Kao Ekstremna hladnoa je oduak to vidimo, kako god e stanovnici DeDehennema hennema biti kanjavani nesnosnom vruinom, tako e biti kanjavani i nepodnoljiJedna od najveih blagodati i pouka vom hladnoom, koja se naziva zemherir. zime, na to mnogi ljudi ne obraaju pa- Uzvieni Allah kae: Pa neka okuaju vodu nju, je, svakako, i to da nas zimska zemhe- kljualu i hladnou nesnosnu (gassak). (Sad,
Dokaz Allahove moi i opomena ljudima
57.). Ibn Abbas je rekao: Gassak je hladna zemherija koja e svojom hladnoom priti. Neki su kazali da je gassak hladna smrdljiva kapljevina. Jedan pobonjak je rekao: Nikada nisam gledao snijeg kako pada, a da se nisam sjetio lepranja listova (suhufa) na Dan proivljenja i okupljanja. Pravi vjernik iz svakog prizora i dogaaja treba da izvue pouku, a naroito iz onih neuobiajenih i rijetko vidljivih, kao to su ekstremne vruine i hladnoe. Prenosi se da je Zubejd el-Jami jedne noi ustao da klanja noni namaz. Doao je do posude u kojoj je bila voda za abdest i kada je stavio ruku u nju, osjetio je da je voda izuzetno hladna, skoro da se zaledio od njene hladnoe. Tada se sjetio zemherira (dhennemske hladnoe) i ruka mu je ostala u posudi, koju nije izvadio sve dok nije svanulo. Ujutro je dola njeg gova sluavka i kada ga je zatekla u takvom g j stanju, upitala je: ta je tebi, gospodaru? Zato nisi klanjao ove noi kao to obino klanja, nego tako sjedi u tom stanju? On je odgovorio: Teko tebi! Stavio sam ruku u ovu posudu u kojoj je bila izuzetno hladna voda. Sjetio sam se zemherira i, tako mi Allaha, nisam osjetio estinu hladnoe sve dok mi ti nisi dola. Zaboravi i nikome o ovome ne priaj dok sam iv. Niko za to nije ni saznao, sve dok, Allah mu se smilovao, nije umro. Hladnoa je tea od vruine Iako je vruina teko podnoljiva, ona uglavnom nije ubitana, ipak je hladnoa gora i tea za podnoenje. Zbog toga se ljudi vie pribojavaju hladnoe, nego vruine, na to upuuje i sam Kuran. Uzvieni Allah na poetku sure En-Nahl spominje glavne i osnovne blagodati koje je dao ovjeku od kojih je i stoka. Uzvieni kae: ...i stoku On za vas stvara, njome se od hladnoe titite, a i drugih koristi imate, a njome se i hranite. (En-Nahl, 5.). A na kraju sure spominje ono to nadopunjava spomenute blagodati, pa kae: ...i odjeu koja vas uva od vruine i daje vam i oklope koji vas u borbi tite, i tako vam upotpunjava blagodat Svoju, da biste bili posluni. (En-Nahl, 81.). Uzvieni Allah u ovome ajetu, odjeu kojom se titimo od hladnoe, nije spomenuo kao ono ime se upotpunjava Njegova blagodat, zbog toga to ju je spomenuo sa osnovnim i glavnim blagodatima na poetku sure. Zaista je odjea, a posebno ona od krzna i vune, velika blagodat bez koje bi teko podnijeli zimu i velike hladnoe. To najbolje osje-
timo i dokuimo kada slabo obueni izaemo napolje u ovim danima ekstremnih hladnoa. Savrenstvo blagodati koje e uivati stanovnici Denneta, ogleda se i u tome da u njemu nee osjetiti ni vruine ni hladnoe.Uzvieni Allaha kae: ...naslonjeni na divanima, oni u njemu ni egu ni hladnou nee osjetiti. (El-Insan, 13.). Katade je rekao: Allah je znao da ega i estoka hladnoa uznemiravaju ljude i priinjavaju im neugodnosti, pa ih je (dennetlije) u Dennetu sauvao i jednog i drugog ezijeta.
te li da vam kaem ta je hladni plijen? Naravno, rekli su. On je rekao: Post zimi. (Letaifu-l-mearif 356). ( f Velikani iz prvih generacija muslimana ozbiljno su prihvatili ove poslanike savjete, pa su zimske noi provodili u ibadetu, a dane postili. Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je, kada bi nastupila zima, govorio: Dobro dola zima! U njoj se sputa bereket, u njoj su noi duge za noni namaz, a dani su kratki za posta. Jahja ibn Muaz je govorio: No je duga i nemoj je svojim spavanjem skraivati, islam je ist i nemoj ga svojim grijesima prljati. Zima je proljee za vjerniku duu Prenosi se da je Muaz ibn Debel, kada mu je dola smrt, j p j jako plakao, p je upitan: pa j p Iako zima sa sobom donosi mnoge ta te je rasplakalo? Rekao je: Plaem za neugodnosti, donosi i jednu postom u danima ege, za noveliku blagodat, a to je prilinim namazom u zimskim noika za dobro djelo i ibadete u Iako zima ma i za sjedenjem na koljenima zimskim danima i noima. sa sobom pred ulemom. Allahu ekber! Zimske noi su duge i to je donosi mnoge Oni su plakali zbog toga to su jedinstvena prilika da ih proneugodnosti, nestale prilike za ibadet i pokorvodimo u ibadetu, kao to je donosi i jednu nost Allahu, a danas veina ljudi uenje Kurana i noni namaz. veliku blagodat, plae za onim to od dunjaluka S druge strane, zimski dani su a to je prilika izgube i to ih proe. kratki i pohladni, pa nam je to za dobro djelo rijetka prilika da dobar dio tih i ibadete u Sjetimo se gladnih i nemonih dana provedemo u dobrovolj- zimskim danima nom postu. Prenosi se od Ebu i noima. Dok sjedimo u svojim toSeida el-Hudrija, radijallahu Zimske noi plim domovima, siti i bezbjedanhu, da je Vjerovjesnik, sasu duge i to ni, sjetimo se onih beskunika, llallahu alejhi ve sellem,rekao: je jedinstvena siromanih i gladnih, kojih u Zima je proljee za vjernika. prilika da ih svakom mjestu ima i koji u (Ahmed u Musnedu, 11291. provodimo u ovim hladnim zimskim daAlbani je ovaj hadis ocijeibadetu, kao nima nemaju tople domove, nio slabim.). Ibn Redeb je o to je uenje nemaju ta naloiti i nemaju znaenju ovoga hadisa rekao: Kurana i noni ime nahraniti svoju eljad. Zima je proljee za vjernika namaz. Pomozimo ih u ovim danima zbog toga to on zimi svoju nepodnoljive hladnoe i zime. duu hrani u batama pokorOdnesimo im hrane, odjee i nosti, slobodno hodi po mejogrjeva. Tako emo se najbolje danima ibadeta, srce isti u Allahu zahvaliti na blagodativrtovima dobrih djela do kojih zimi lake ma koje nam je podario. Isto tako, nemojdolazi. Kao to se ivotinje nahrane u pro- mo zaboraviti nau brau muslimane u ljetnim panjacima, pa nadebljaju i opora- islamskom svijetu, koji ne uivaju blagodati ve se, tako se i zimi popravi vjera pravoga koje mi uivamo, a naroito muslimane u vjernika, uz ibadete koje mu je Allah u Palestini i Siriji, koji trpe torture nasilnika i tim danima olakao. Vjernik je u stanju koje ove zimske dane provode u strahu, neda posti zimske dane bez potekoe i na- sigurnosti, mnogi od njih bez svoga doma, pora, koji bi mu mogli prouzroiti glad i u kolektivnim centrima i atorskim naseljie, zbog toga to su ti dani kratki i hlad- ma. Sjetimo ih se pa makar dovom, jer oni ni. Prenosi se od Amira ibn Mesuda el- su naa braa muslimani, oni su ljudi. To Dumehija da je Vjerovjesnik, sallallahu je naa najmanja obaveza i pokazatelj naeg alejhi ve sellem, rekao: Post u zimskim imana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, danima je hladni (lahki) plijen. (Timrizi, je rekao: Vjernike u njihovoj meusobnoj 7272; Ahmed u Musnedu, 18191 i hadis je samilosti, ljubavi i suosjeanju, vidi kao vjerodostojan.). Prenosi se od Ebu Hurej- jedno tijelo. Kada jedan organ oboli, cijelo re, radijallahu anhu, da je rekao: Hoe- tijelo zbog toga osjea nesanicu i groznicu.
Hutbe iz tri sveta mesdida

El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki)
Islamski pogram duhovnog odgoja i nadogradnje Pogreni naini

Hatib: Dr. Usama ibn Abdullah el-Hajjat Prevo i saeo: Semir Imamovi
El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)
vala Allahu, Velikome i Preuzvienome, Njega hvalimo, i svjedoimo da je On jedini Bog, koji druga nema, koji sve stvara i ini skladnim, i koji sve sa mjerom odreuje i nadahnjuje, i svjedoimo Allah je poslao da je Muhammed, Allahov rob Svoje poslanike i poslanik, i izaslanik upute i mii objavio Knjige samo zato da Mi se klanjaju. Ja losti. O ljudi, bojte se Uzvienog kako bi ljude ne traim od njih opskrbu niti Gospodara, pred Kojim e te, uputio putevima elim da Me hrane, opskrbu daje na Sudnjem danu, stajati i raun koji Njemu jedino Allah, Moni i Jaki! (Priza svoja djela polagati: ...na Dan vode, putevima jevod znaenja, Ez-Zarijat, 56.kada e ovjek od brata svoga poproienja 58.). Put duhovnog proienja, bjei, i od majke svoje i od oca svodue i o kojem ovisi ovjekov uspjeh ga, i od druge svoje i od sinova svopopravljanja na ovom i buduem svijetu, u jih - toga Dana e se svaki ovjek stanja srca, Boijoj Knjizi i Poslanikovom samo o sebi brinuti. (Abese, 34.i kako bi im Sunnetu, do u detalje je poja37.). Duhovno proienje i preobjasnio da njen i rasvijetljen. Evo nekih obraaj osnovna je tenja i misija je to mogue kuranskih citata koji to vjerodorazliitih kulturnih i vjerskih ostvariti jedino stojno potvruju: ...i due i Onotradicija. Svaka od tih tradicija, kroz Njegovo ga koji je stvori, pa joj put dobra unutar sebe, izgradila je poseban iskreno i put zla shvatljivim uini, uspjet vrjedonosni sistem i ustanovila oboavanje, e samo onaj ko je oisti, a bit e posebna, esto, rigorozna pravila zbog kojeg ih je izgubljen onaj ko je na stranpuj p ponaanja, kojih se njeni sljedbei stvorio. ticu odvodi! (E-ems, 7.-10.). nici moraju pridravati ukoliko Postii e ta eli onaj koji se oisti ele ostvariti ovaj uzvieni cilj (svoju duu) i spomene ime Gosi tenju, iskusiti istinsku sreu, podara svoga pa molitvu obavi! blagostanje i smiraj due. Razliiti oblici (El-Eala, 14., 15.); Idi faraonu, on se osilio, tjelesnog samokanjavanja i odricanja, koje i reci: Da li bi ti da se oisti, da te o Gospopojedine kulture nazivaju meditacijom i bor- daru tvome pouim, pa da Ga se boji? (En bom protiv vlastitih prohtjeva, svjesno i na- Naziat, 17.-19.). Kuran je, kako ga Allah, mjerno ustezanje od ari i ljepota ovoga svi- delle anuhu, naziva, ruh (dua, duh) i jeta, duboka povuenost i poniranje u sebe nur (svjetlo) pomou kojeg Allah upuuje kako bi se, iz vlastite asketske perspektive, onoga koga hoe na Pravi put. (Prijevod znag g p ( j dosegla nadosjetilna zbilja, promiljanja koja enja, E-ura, 52.). Kuran jasno naglaava su vie produkt ljudske mate i privianja, da je temelj duhovne izgradnje u islamu, negoli kontakta sa stvarnim svijetom i njego- njen duh, stub i osnovni elemenat, tevhid vim injenicama, samo su neke od metoda vjerovanje u aspolutnu Boiju jednou i na kojima insistiraju i poivaju razna duhov- jedinstvo, a njegova sutina je, kako to pona i ezoterika uenja. Svako ko iole poznaje janjava Ibnu-l-Kajjm: ...svjedoenje da je ovu oblast, a uz to je objektivan i nepristra- samo Allah Rabb Stvoritelj i Upravitelj, san, priznat e, otvoreno i nedvosmisleno, da da se sve zbiva po Njegovoj volji i htijenju, jedino islam nudi sveobuhvatan, cjelovit, po da se, bez Njegove dozvole, nijedno zrno intencijama jasan, i sa ljudskom prirodom i ne moe pomjeriti, da su sva stvorenja u potrebama kompatibilan (usklaen) sistem i Njegovoj vlasti i posjedu, da samo On program duhovnog odgoja i nadogradnje, s upravlja ljudskim srcima, koja od njih obzirom da samo on proizilazi iz autentine hoe, uputi, a koja hoe, ostavi u zabludi, Boije objave i poslanike prakse. Allah je okree ih i usmjerava kako hoe, da On poslao Svoje poslanike i objavio Knjige kako jedini vjernika srca nadahnjuje bogobobi ljude uputio putevima koji Njemu vode, jaznou, upuuje i isti, a srca nevjernika putevima proienja due i popravljanja sta- i grjenika ispunjava grijehom i zabludom. nja srca, i kako bi im objasnio da je to mo- Onoga kog uputi na Pravi put, to je uinio gue ostvariti jedino kroz Njegovo iskreno iz Svoje mudrosti i dobrote, a koga u zaoboavanje, zbog kojeg ih je i stvorio, kao bludi ostavi, to je uinio iz Svoje mudrosti to kae Uzvieni: Dine i ljude sam stvorio i pravednosti.
primjene vakufa i oporuke

Hatib: Dr. Husejn Ali ejh Preveo i saeo: Amir Durmi edna od mnogobrojnih nevolja sa kojima se danas susree muslimansko drutvo, jesu i problemi unutar jedne ili vie porodica koji nastaju kao posljedica nepoznavanja ili neprecizne formulacije svih pojedinosti vezanih za vasijjet erijatsku oporuku ili vakuf trajno dobro koje musliman dobrovoljno ostavlja nakon svoje smrti, s ciljem da se tim dobrom koriste muslimani. Ponekad neki ljudi ele svojim nasljednicima uskratiti pravo na imetak koji im po automatizmu pripada nakon smrti dotine osobe, pa pribjegavaju vakufu kao vrsti nelegitimne lukavtine i mudrolije. Dakle, ova osoba svoj imetak uvakufi ali ne s primarnom namjerom da uini dobro djelo i na taj nain se priblii Allahu, ve mu je osnovni cilj da svojim erijatskim nasljednicima, ma ko oni bili, uskrati pravo na imetak koji je ostao iza njega. Nema nikakve sumnje da je ovo djelo erijatski nelegitimno, i da se moe okvalificirati kao haram strogo zabranjeno, o emu su govorili mnogi islamski uenjaci, izmeu kojih i ejhul-islam Muhammed b. Abdulvehhab, r.h. Kada je o ovome rije, meu muslimanima je vrlo proirena jo jedna izuzetno runa praksa. Naime, neki muslimani prilikom uvakufljenja svoje imovine, odreenim nasljednicima daju prednost nad drugima, te na taj nain ovim drugim ine nepravdu, to uzrokuje mnogo problema na dunjaluku, a i sam vakif zavjeta, ini oiti g j grijeh za kojeg e p jg pred Uzvienim Allahom snositi odgovornost. ejh Sadi, r.h., u vezi ovoga, kazao je: Nikome nije dozvoljeno da neto uvakufi ako to uvakufljenje sa sobom nosi erijatski zabranjene stvari ili ako sam in uvakufljenja sadri oitu nepravdu, kao naprimjer, da
El-Mesdidu-l-aksa (Kuds)
Milost svjetovima
Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac
se jednom nasljedniku daje prednost nad drugim, bez ikakvog validnog erijatskog uporita. Niko nema pravo da shodno vlastitim strastima i prohtjevima dijeli i rasparava svoj imetak, ve se i po ovom pitanju mora p pokoriti erijatu i njegovim pravilima. U suprotnom, sigurno e postupiti nepravedno Ovo su samo neki od erijatskih prekraja vezanih za pitanje vakufa i vasijjeta koji su se proirili u naem drutvu, ali oni naalost nisu i jedini. Na kraju, napominjemo jo jednu vrlo bitnu stvar koja se tie vakufa, a to je voenje brige o njemu od strane onih kojima je briga o vakufu povjerenja. Svi oni kojima je povjerena ova velianstvena obaveza, moraju biti bogobojazni i maksimalno oprezni i nikada ne dozvoliti prokletom ejtanu ili svojim strastima da ih navedu da od vakufa neto uzmu u svoju linu korist, ili da zanemare voenje brige o vakufu i na taj nain upropaste veliko dobro koje je odreeni musliman ostavio iza sebe. Neka se u tom pogledu boje Uzvienog Allaha i neka im stalno na umu bude Dan velikog suda, na kojem: nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spaen biti. j (E-uara, 88.-89.).
Ponekad neki ljudi ele svojim nasljednicima uskratiti pravo na imetak koji im po automatizmu pripada nakon smrti dotine osobe, pa pribjegavaju vakufu kao vrsti nelegitimne lukavtine i mudrolije.
jelokupni Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ivot mogue je posmatrati kroz jedan kuranski ajet i shvatiti koliko je velika Allahova milost prema ovjeanstvu kada S ovog asnog mu je darovao poslanika mjesta poput njega. Prisjetimo pozivam se svega to smo uili o muslimane da Poslaniku, a onda razminapuste ono slimo da li to izlazi iz okvito je Allahov ra ovog kuranskog ajeta: Poslanik, i nedobroinstva prema Doao vam je Poslanik, jedan sallallahu roditeljima. Iako ovo vai od vas, teko mu je to ete na alejhi ve za sve muslimane, ipak njimuke udariti, jedva eka da sellem, osudio hovi vladari su najprei da Pravim putem poete, a prei zabranio. se povedu za njegovim moma vjernicima je blag i miloDosta je ralom i njegovom milou, stiv. (Et-Tevba, 128.). Kako bilo lai, tim vie to isti ti danas da ne a Allah ga je poslao prevare, mita, bespravno prolijevaju krv kao milost svjetovima. On raznih oblika Poslanikovih, sallallahu nije poslanik jedne nacije, nepravde, alejhi ve sellem, sljedbenijednog vremena, nego za kidanja ka i uveliko zatiru islam. sve koji e doi do Sudnjega rodbinskih Druga jako bitna stvar s kodana. Kako je samo velika veza i jom nam dolazi Poslanik, zabluda ljudi koji ive oko nedobroinstva sallallahu alejhi ve sellem, nas. Toliko mrze njega, njeprema a opet na indirektan nagovu vjeru, te se protiv nje roditeljima. in govori o milosti prei njenih sljedbenika bore, a ma ovjeanstvu, jeste on ih sa svojom poslanicom traenje znanja o emu poziva u spas, mir i sreu na govori prva kuranska naoba svijeta. Da znaju koliku redba, a ona glasi: itaj, milost im je Allah u njemu poslao ne u ime Gospodara tvoga koji stvara... bi ostao ni jedan detalj iz Poslanikova, (El- Alek, 1.). Zato ovi teki uvjeti sallallahu alejhi ve sellem, ivota, a da u kojim ivimo ne smiju nas pokoga ne bi veliali, tavie i sam datum lebati p da svoju djecu ne aljemo pa j j j njegovog roenja uzeli bi za svoj pra- u kolu. tavie nastavnici i uitelji znik i datum raunanja vremena. Svi svakodnevno bi trebali govoriti svooni koji ga napadaju i koji ele da jim uenicima o vrijednosti i obavezatru njegovu vjeru neka znaju da je znosti traenja znanja. I ovo je jedna Allah njegov zatitnik i zatitnik nje- velika Allahova milost prema nama gove vjere i njenih pristalica. Neka kada nas postie na puteve koji vode znaju da e doi vrijeme kada e se napretku i srei na oba svijeta. ponovo sukobiti sa Muhammedom Trebamo znati da je Poslanikova, sapreko njegovih iskrenih sljedbenika llallahu alejhi ve sellem, milost obukoji e ukloniti nepravdu i preuzeti hvatala sve: ljude i ivotinje, muslivlast na Allahovoj Zemlji. mane i nemuslimane, velike i male, S ovog asnog mjesta pozivam musli- muko i ensko. Meutim, ponajvie mane da napuste ono to je Allahov je bio paljiv i milostiv prema svojoj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, eljadi, pa zato budimo i mi miloosudio i zabranio. Dosta je bilo stivi prema njima, jer mnogo je dalai, prevare, mita, raznih oblika nas muslimana koji u porodici ine nepravde, kidanja rodbinskih veza naselje.
Polumjesec
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu Inicijativa za osnivanje Asocijacije muslimanske omladine
Vlasti BiH ne potuju presudu Europskog suda Abu Hamza e jo dugo robijati u Imigracionom centru
Prava ideja u pravo vrijeme sa ispravnim namjerama

e due vremena unutar Islamske zajednice u BiH postoji ideja o osnivanju jedne krovne asocijacije koja bi se brinula o problemima i potrebama muslimanske omladine. Na osnovu razgovora sa zvaninim predstavnicima Rijaseta, odobrena je inicijativa o osnivanju Asocijacije muslimanske omladine, stoga vas pozivamo da date svoj doprinos i progovorite o problemima koji optereuju nau linu i kolektivnu svakodnevnicu, kao i da ponudite svoje vienje rjeenja za iste, navodi se u saopenju Rijaseta IZ u BiH, objavljnom na Rijasetovoj web stranici. Dalje se jo navodi: S obzirom na informacijsko doba u kojem ivimo, Asocijacija muslimanske omladine trenutno elektronski okuplja omladinu sa podruja Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, stoga je u svojoj inicijativnoj fazi pokrenula zvaninu Facebook grupu putem koje nastoji da registruje potrebe i probleme muslimanske omladine koje e u narednom periodu postepeno rjeavati, a u narednom Biblijski propisi ishrane
akon dueg vremena Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku kojom se Imad al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza, oslobaa zatoenitva iz Imigracionog centra u Lukavici, odnosno Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je presudio da je Bosna i Hercegovina, krei europske konvencije, protuzakonito uhapsila Abu Hamzu i vie godina ga drala u zatvoru. Abu Hamza protuzakonito robija od 5. oktobra 2008. godine. Takoer, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdio je kako u sadanjim okolnostima ne postoje uvjeti za njegovu deportaciju u Siriju, zbog potencijalne prijetnje da bi time bio izloen torturi i nehumanom postupanju. Ova presuda bi, da je BiH istinska pravna drava, trebala Abu Hamzi donijeti slobodu. Naalost, sudei prema prvim izjavama Slube za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, Abu Hamza e jo dugo robijati u Imigracionom centru. Oito je da vlasti BiH nisu spremne da sprovedu presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i puste Abu Hamzu na slobodu. Umjesto toga, BiH e i dalje kriti prava Abu Hamze i njegove porodice. Na kraju, ako to moe biti ikakva utjeha, kao utjeha Abu Hamzi i njegovoj porodici ostaje istina koju je utvrdio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu da je Bosna i Hercegovina pogazila njegova ljudska prava i da bi, da je pravde u ovoj dravi, ve davno bio na slobodi.
periodu e se prei i na organizacijsko okupljanje i koordiniranje rada i djelovanja omladine. Muslimanska omladina se svakodnevno suoava sa razliitim problemima i izazovima, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u dijaspori. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane, a prvenstveno muslimansku omladinsku populaciju, bez obzira na akademsko ili profesionalno zvanje i usmjerenje, da se pridrue grupi te iznesu svoje komentare, sugestije, prijedloge koji bi produktivno pomogli u razvoju Asocijacije, te kau i o problemima sa kojima se suoavaju u svom okruenju, ali i da iznesu svoje miljenje kako Islamska zajednica moe pomoi mladima. Kratko reeno, ovo je prava ideja u pravo vrijeme i sa ispravnim namjerama a koja trai nau adekvatnu podrku. Zato, pridruimo se i pomozimo ostvarenje ove dobre i pametne namjere. Za vie informacija posjetite Facebook grupu Asocijacije: http://www.facebook. com/groups/240094232731905/
Biblija zabranjuje jedenje svinjskog mesa

a web stranici Poziv u raj objavljen je vido prilog u kojem se iznose zanimljive injenice o tetnosti jedenja svinjskog mesa. Takoer, u istom video prilogu se iznose stavovi kranskih proprovjednika o jedenju svinjskog mesa te se iznose dokazi iz Biblije po kojima je jedenje svinjskog mesa strogo zabranjeno. Prenosimo dokaze iz Biblije o svinjskom mesu. Biblija, Ponovljeni zakon Deuteronomy 14:8 A svinja, premda ima papke razdvojene, ne preiva: neka je za vas neista. Njezina mesa nemojte jesti niti se njezina strva doticati. Biblija, Levitski zakonik Leviticus 11:7,8 A svinja, iako ima papak, i to papak razdvojen, ne preiva - za vas je neista.
Njihova mesa nemojte jesti niti se njihove strvine doticati - za vas su one neiste. Spomenuti video prilog moete pogledati na sljedeem web linku. h t t p : //p o z i v u r a j . c o m / i n d e x . php?option=com_content&view=articl e&id=1286:biblija-zabranjuje-svinjskojmeso&catid=38:nemuslimani&Itemid=74
10
Ludi polumjesec
Doris Pack
Hamidov svinjei kutak

a BHT1 ve due vrijeme se emitira kulinarski show BH Gastro kutak. U emisiji BH Gastro kutak, emitiranoj 9. januara, povodom srpskog pravoslavnog Boia kuhar je bio Hamid. U emisiji je gostovao i pravoslavni pop Boko Toevi. Negdje
na poetku emisije voditelj Darko se obraa kuharu Hamidu: Da vidimo ta je to Hamid na smjestio u ovu Boinu.... A Hamid odgovara: ... mi svi znamo da je dobro prase s ranja i janje, da je to neto to je vrhunac naeg Boia, pored svih ostalih jela koje znamo, krvavica, itd... ovaj put mi smo to pokuali modernizovati jednom dobrom Boinom salatom u kombinaciji mesa sa povrem i lijepom svinjskom niclom. Pop Boko je sa velikim zaprepaenjem i zadovoljstvom gledao u kuhara Hamida kako hvali svinjsku niclu i prasee peenje. Tako ti je to kada se Bonjo Hamid dodvorava popu Boku.
Velikosrpska utjecajna slukinja
Apel za pomo
Samiru Okiu potrebno 300.000 eura za novo srce

ridesetpetogodinji Samir Oki, iz Srebrenika, pola godine je prikovan za bolesniki krevet. Smjeten je na UKC Tuzla i eka pomo dobrih ljudi kako bi otiao na transplantaciju srca sa plunim krilom u berlinskoj klinici. Deset godina, otkako je uposlen u UKC Tuzla, Samir Oki je pomagao bolesne. Meutim, sudbina je htjela da i on padne u postelju i da eka pomo dobrih ljudi. Vjerujem da e mi pomoi. Dobrih ljudi je bilo uvijek, zato ih ne bi bilo i sada, kae teko bolestan, ali optimistian Samir Oki. Najtee mu pada to rijetko via svoju djecu. Damir i Mirna rijetko kada vide oca, ali se nadaju kako e jednog dana svi zajedno ponovo biti zdravi i sretni. Za operaciju je potrebno oko 300.000 eura, a takva transplantacija se moe obaviti samo na klinici u Berlinu. Pokrenuli smo akciju prikupljanja pomoi. Nadamo se najboljem, iako je vremena sve manje, kae Samirova supruga Mirela. Samir boluje od dilatativne kardiomi-
opatije, odnosno njegovo srce funkcionie s minimalnim kapacitetom. Za petnaestak dana Samir bi trebao otii na pretrage u Berlin, a u naredna dva mjeseca neophodno je prikupiti oko 300.000 eura kako bi on ostao meu ivima. Pozivom na humanitarni broj 090 292 017 donirate 3 KM za Samirovo lijeenje. Va prilog moete uplatiti i u Raiffesen Banci na raun: Raun korisnika-09250533311 TRN BANKE: 1610250000000047 Devizne uplate se vre na raun : Raiffeisen Bank DD Bosna i Hercegovina SWIFT CODE: RZBABA2S IBAN CODE: BA391612250018483976 Na ime SAMIR OKI Adresa : GORNJI MORANJCI BB SREBRENIK
ediji iz Republike Srpske hvale Doris Pack zbog njene namjere da u ime Vanjskopolitikog komiteta Europskog parlamenta priprema da objavi rezoluciju kojom e se pozvati Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini da se jasno negativno izrazi o rastu vehabizma. Tim povodom Sluba za odnose s javnou Rijaseta Islamske zajednice izdala je saopenje za javnost u kojem se kae: Izjave parlamentaraca Europskog parlamenta Doris Pack i Holananina Bastiana Beldera podsjeaju Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini i muslimane Bonjake na stavove, propagandu i psiholoki rat srpskih ekstremista kojima su izloeni svo ovo vrijeme. Ti ekstremistiki stavovi, pod platom borbe protiv samo njima znane islamske i muslimanske prijetnje Europi, odgovorni su za teke patnje, zloine i masovna stradanja muslimana Bonjaka, ukljuujui i genocid. Doris Pack je jo jednom pokazala svu drskost i otvoreno se stavila na stranu srpske etnike propagande. Naalost, Doris Pack obavlja utjecajnu politiku poziciju u institucijama Europske unije. Srpski lobisti su oito dobro shvatili koga treba lobirati. Zahvaljujui jalovoj bonjakoj politici, Doris Pack je jo vie olakan posao obavljanja prosrpske propagande protiv islama i muslimana u BiH.
11
Finansije
Mostar
Graani irom svijeta U Mostaru su i Srbi podijeljeni li poast sve vie imaju povje- Bosna i Hercegovina je veoma sloe- mostarskivelikom pjesniku.pPodijeljeni na zemlja, zemlja puna apsurda. To j su poloili na primjeru mostarskih grob Alekse renje samo u islamsko se najbolje vidi na injenici da su malo- i cvijee naSrbi odvojenoantia. ak Srba, odnosno brojni mostarski Srbi toliko podijeljebankarstvo ni da imaju ak i dvije Prosvjete. U
Mostaru, rodnom gradu uvenog pj g g pjesnika Alekse antia, ovih dana je obiljeeno 88 godina od pjesnikove smrti, a obiljeavanje tog datuma odvojeno su organizovale dvije Prosvjete iz ovog grada. Srpsko prosvjetno i kulturno drutvo Prosvjeta Mostar i Srpsko prosvjetno i kulturno drutvo Prosvjeta - Gradski odbor Mostar odvojeno su, sa dva razliita programa, odaTravnik
enomen islamskih banaka iri se Europom posebno u dravama gdje je dosta imigranata, a banke na Zapadu posebno izluuje injenica da te islamske banke uvijek tano i precizno daju podatke u ta se investira novac tedia, navodi se u najnovijim medijskim izvjetajima o kretanju islamskog bankarstva u svijetu. Nae su banke i drutveno su odgovorne, jer se ne bave financiranjem, niti u bilo kom pogledu sudjeluju u proizvodnji i distribuciji alkohola, opojnih droga, pornografije, prostitucije, igara na sreu, duhana, medija i medijskih programa i filmova koji promoviraju nasilje, perverziju i nemoral, kao ni oruje niti bilo to drugo za to je znanost utvrdila da teti ovjeku, kae Mohamed Boulif, konsultant belgijskog predstavnitva islamske banke Chaabi Boulif. Bosna i Hercegovina jo uvijek nije donijela zakonsku regulativu kojom se dozvoljava promet proizvoda islamskog bankarstva. U BiH se na islamsko bankarstvo jo uvijek gleda kroz islamofobine predrasude. Nadamo se da e se i naa zemlja uskoro prikljuiti ovom svjetskom procesu i iskoristiti veliki potencijal islamskog bankarstva.
Travnika Nadbiskupska gimnazija sagraena je na temeljima sruene Tophane damije

eagirajui na reakcije Islamske zajednice u BiH na njegove antimuslimanske izjave, kardinal Vinko Pulji je u intervjuu za Katoliku novinsku agenciju rekao da su lokalne vlasti u Travniku Islamskoj zajednici vratili svu imovinu a da Katolika crkva ne moe da ue u posjed zgrade Gimnazije. Naveo sam im primjer Travnika u kojem su vlasti vratili na koritenje imovinu Islamskoj vjerskoj zajednici, a vie od sedam godina ne ele izvriti presudu Doma za ljudska prava i vratiti dio zgrade Nadbiskupske gimnazije u tom gradu, a ta zgrada za Vrhbosansku nadbiskupiju ima osobitu vanost, poalio se kardinal Pulji. Travnika gimnazija je od osobite vanosti i za Bonjake jer je ova zgrada napravljena tako to je sruena nova Tophane damija i na njenim temeljima izgraena crkva i samostan koji su kasnije pretvoreni u isusovaku gimnaziju. Iako postoje historijski dokazi, niko ne insistira na tome da je, kako kae Vinko Pulji, Nadbiskupska gimnazija napravljena na temeljima Tophane damije. U memorandumu koji je grupa uglednih Bonjaka poetkom juna 1901. godine u Beu predala caru i kralju Franji (Francu) Josipu I, a kojeg su potpisali uveni mostarski muftija Ali Fehmi Efendi Dabi, te Hamid-beg Hasanpai, Hadi
Osman Efendi Pri, Hadi Sulejmanbeg Ceri, Hadi Salih-aga Biaki i g g erif Efendi Arnautovi, navodi se sljedea informacija: U Travniku su jezuiti oborili novu Tophane damiju, a na njenom mjestu podigli svoj samostan i crkvu. Ovako Katolika crkva opisuje prilike prije i tokom izgradnje Nadbiskupske gimnazije u Travniku: Nakon vie stoljea turske okupacije Bosne i tekog perioda za njene stanovnike i katoliku Crkvu, 1878. g. Austrougarska monarhija dobiva mandat za uspostavu svoje vlasti na ovom podruju. S dolaskom nove vlasti otvaraju se mogunosti za obnovu redovite crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Kao prvi Vrhbosanski nadbiskup imenovan je dr. Josip Stadler, kojega je ekala veoma teka zadaa: podizanja nove biskupije. Jedan od mnogih problema s kojima se suoio bila je i potreba za osnivanjem ustanova koje e se baviti odgojem buduih sveenikih kandidata. Kao mjesto izgradnje budueg djeakog sjemenita izabran je Travnik koji je i u periodu turske okupacije bio sredite katolika u Bosni. Nakon mnogo nevolja (ovo se odnosi na proces ruenja novosagraene Tophane damije, op.a.) i financijskih potekoa poela je s radom 9. sijenja 1882.
12
Bonjaci na talasima velikosrpske propagande
Radovan Karadi i Ratko Mladi imaju visoko Kecmanoviev miljenje o Mirsadu Tokai model velikosrpske ovakvih M irsado r m aTokaa,- d o kdirektor- davanjacijenjen od informacijatopo- muslimanske propagande Inf ciono umen sebno ljudi kao su
tacionog centra BiH po ko zna koji put se okoristio srpskim medijima u zatiti od onih koji protiv njega u Sarajevu vode nekakve sudske procese za zloupotrebe i finansijske pronevjere. Kao i uvijek, Tokaa je u zamjenu za medijsku zatitu srpskoj javnosti u Republici Srpskoj ponovo ponudio priu kako Bonjaci uveavaju broj poginulih tokom agresije te kako je ak 500 ivih Bonjaka dodano na popis poginulih u Srebrenici. Tokom svog istra ivanja pronaao sam oko 500 ivih ljudi za koje je tvreno do tada da su ubijeni. Ovakve poklone u Republici Srpskoj doekuju sa velikom radou. Mirsad Tokaa je zbog Radovan Karadi i Ratko Mladi. Nije Mirsad Tokaa jedini Bonjak kojeg voli i podrava srpska javnost od Topole pa do Ravne Gore. Ima tu jo za velikosrpsku propagandu znaajnih autora bombastinih izjava kao to je Almir Duvo i njegova izjava o 3.000 vehabija. Tokae, duve, galijaevii, ahmetovii, svi su oni, to bi reko Milorad Dodik, njihovi.
Nenad Kecmanovi Durakoviu
o Nijazu
Foto islamneta
Sarajevske zimske zgode i nezgode
akon smrti profesora Nijaza Durakovia u srpskom listu Press tim povodom objavljen je komentar profesora Nenada Kecmanovia. Profesor Kecmanovi je u tom komentaru iznio nevienu la o rahmetli Nijazu Durakoviu. Naime, Kecmanovi pie da je nekog ljeta Nijaz Durakovi boravio u Palestini u kampu za teroristiku obuku Al Fataha. Zato je ovaj velikosrpski ideolog i politiki mentor Milorada Dodika svom srpskom italakom puku na ovakav nain predstavio Nijaza Durakovia? Odgovor je jednostavan. U cijeloj bivoj Jugoslaviji Nijaz Durakovi je bio poznat kao okorjeli komunista. Objavljujui la da je Durakovi bio na obuci u Palestini, Nenad Kecmanovi vri bolesnu propagandu protiv svih Bonjaka muslimana i to na taj nain da ovom priom o Durakovievoj obuci u Palestini tjera svoje Srbe da se upitaju pa ako je jedan zakleti komunista kao to je Nijaz Durakovi imao teroristiku obuku u Palestini ta su i za ta su se sve obuili oni Bonjaci muslimani koji svaki dan idu u damije i koji se smatraju muslimanima. Po ovoj Kecmanovievoj propagandnopsiholokoj matrici ovih dana nastupa i Doris Pack.
13
Religija i drutvo
Bosansko-hercegovaki sukob civilizacija
Nema suivota dok druge suivota ne budemo tretiralii onako tretiral onako
kako sami elimo biti tretirani
Jedno je pisati deklaracije i povelje o toleranciji i suivotu, a neto sasvim drugo je u praksi pokazati toleranciju i ivjeti suivot. Ovo prvo uglavnom ine oni koji priu o toleranciji i suivotu vide kao najobiniju pragmu i metod za manipuliranje masama, a s ciljem ostvarenja politikih i drugih egoistikih (nemoralnih) ciljeva. A ovo drugo je praksa onih kojima je suivot i tolerancija ivotni princip, koji je plod ubjeenja i iskrene vjere u Allaha, d.., i Sudnji dan, i koji ne zavisi od trenutanog raspoloenja i drutveno-politike zbilje
Pie: Abdusamed Nasuf Buatli jerovatno ne postoji period u judskoj povijesti u kojem se vie pisalo i govorilo o onome to se zove tolerancija i suivot, a da je u isto vrijeme bilo vie netolerancije, mrnje, netrpeljivosti i diskriminacije meu ljudima razliitih nacija i vjera, kao to je to danas. Izgleda da je upravo u naem vremenu, uvena krilatica koju je iznjedrio Zapadni modernizam: Homo homini lupus!p ovjek je ovjeku vuk!, doivjela svoje ovaploenje i natjerala ljude da koriste vuiju logiku, po kojoj, prije nego to te vuci zadave i rastrgaju, i sam se mora zaodjenuti vuijom koom. Danas o suivotu i toleranciji piu prijateljstvu koje se moe interpretirati i govore politiari, sociolozi, filozofi, kao graanska solidarnost. (Nikomateolozi, knjievnici, pjesnici i znanst- hova etika, 1998: 166.). venici raznih profila. A zbog vanosti Naravno, po ovom pitanju oitovale ove problematke, reagirala je i Gener- su se i sve velike svjetske religije, koje alna skuptina UN-a, pa je 1996. go- ue da ovjek mora potivati tuu redine pozvala zemlje lanice ligiju i tua prava i slobode, da ustanove Dan tolerani da se ta prava nikada ne cije u skladu s Deklaracijom smiju dovesti u pitanje. o principima tolerancije, Tako je po tumaenju koja je potpisana od strane Opeg religijskog leklanica 16. 11. 1995. godine. sikona, religijska toleranNapisane su i izreene mnocija: Snoljiv stav pripadgobrojne definicije tolerannika jedne religije prema cije i suivota. pripadnicima druge religije Prema UNESCO-voj i njihovim vjerovanjima. definiciji, tolerancija je: Opreka joj je religijska nePotivanje, prihvaanje Govor o tolerancija ili nesnoljivost. i uvaavanje bogatstva ugroenosti Religijska tolerancija ovisi razliitosti. Temelji se na drugih naroda o stupnju univerzalnosti znanju, otvorenosti, komuod strane u uenju neke religije te o nikaciji i slobodi miljenja, Bonjaka stupnju njezine povezanosti savjesti i uvjerenju te u Bosni i s drutvom, kulturom i predstavlja harmoniju u Hercegovini, je dravom. to je neko religirazliitostima. Biti tolizmiljotina i jsko uenje univerzalnije, to erantan znai biti slobovelika la, i on je vea i njegova tolerantdan, vrsto se drati svojih ne predstavlja nost. (OPI RELIGIJSKI uvjerenja i potivati da se i nita drugu LEKSIKON, Leksikografsdrugi dre svojih, prihvatiti do ideoloku ki Zavod Miroslav Krlea, injenicu da ljudska bia, poruku s Zagreb, 2002.). prirodno razliita u svojim ciljem da se religijskim vjerovanjima oklevetaju i Islam i suivot i ubjeenjima, govoru, stigmatiziraju ponaanju i vrijednostima, islam i Islam potvruje postoimaju pravo ivjeti u miru muslimani. janje razliitosti i ui nas da i biti kakvi jesu, bez bilo je ona utemeljena na Allahokakve diskriminacije. voj volji i odredbi. Upravo Engleski filozof John Boanska mudrost zahtiGray koristio je sintagmu jeva da ljudi ive jedni pored modus vivendi, koju on drugih i jedni sa drugima, definira kao: potragu za mirnim sa svim svojim razliitostima, jer: Da suivotom. (Gray, 2000: 139.). je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedDok je, naprimjer, Aristotel govo- benicima jedne vjere uinio. Meutim, rio o drutvu koje poiva na solidar- oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti, nosti, a ne na korisnosti, odnosno na osim onih kojima se Gospodar tvoj smi10. februar - 18. rebiu-l-evvel
14
luje. A zato ih je i stvorio. (Hud, 118.). I onaj ko eli iskorijeniti onog drugog i silom okupiti sve ljude oko jedne ideje, vjere i ideologije, taj se suprotstavlja Boijoj volji i odredbi. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je na Oprosnom hadu jasno obznanio da su ljudi u osnovi isti i da su jednakopravni. On je pred oko 124.000 ashaba, odrao svoj historijski govor u kojem je, izmeu ostaloga, rekao: O ljudi! Va Gospodar je jedan, i va otac je jedan. Svi ste vi od Adema, a Adem je od Zemlje. Najbolji kod Allaha su oni koji su najbogobojazniji. Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti crveni nad bijelim, niti bijeli nad crvenim. Prvi pisani dokument u povijesti islama koji govori o potivanju ljudskih prava, toleranciji i suivotu, jeste tzv. Medinska povelja. Naime, poto su u Medini, zajedno s muslimanima, ivjeli i idovi, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je dao da se napie povelja kojom e se regulisati prava i obaveze graana Medinske drave. Izmeu ostalog, u jednoj od taaka Povelje, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se napie da su muslimani i idovi, ummetun vahide jedan narod, u smislu njihovih graanskih prava i obaveza. Evo jo nekoliko taaka Povelje koje potvruju ideju suivota i tolerancije u islamu: lan 19 Svaki idov koji nas prihvati imat e nau pomo i bit emo mu lijep primjer. Nikome se od njih nee nasilje uiniti niti emo se boriti protiv njih. lan 27 Neka idovi slijede svoju vjeru, a muslimani svoju. lan 29 idovi e podmirivati svoje trokove, a muslimani svoje. Oni su duni da se meusobno pomau i zajedniki bore protiv neprijatelja ovog ugovora. Meu njima trebaju vladati dobri odnosi koji e biti u znaku savjetovanja i dobroinstva, a ne grijeha i nasilja. lan 35 Ko napusti Medinu bit e siguran i bezbjedan, ko ostane u Medini bit e siguran i bezbjedan, osim onog ko poini zloin. lan 37 - Ukoliko se od idova bude trailo da s nekim zakljue mir i da ga potpiu, oni e ga zakljuiti i potovati. Tako e postupiti i muslimani ako to od njih zatrae idovi, osim ako se ne radi o napadu na vjeru. I kao to je islam zabranio nasilno prevjeravanje, isto tako je zabranio mjeanje u unutranje stvari, crkve i druge vjerske zajednice. To potvruje
garancija koju je Muhammed, sallal- Baka rije, baka djelo lahu alejhi ve sellem, dao kranima Nedrana, a koja se odnosi na slobodu Meutim, jedno je pisati deklaracije vjerovanja i nemijeanja u unutranju i povelje o toleranciji i suivotu, a neto politiku Crkve. S tim u vezi: Mu- sasvim drugo je u praksi pokazati tolhammed, sallallahu alejhi ve sellem, eranciju i ivjeti suivot. Ovo prvo ugnapisao je pismenu garanciju biskupu lavnom ine oni koji priu o toleranciji u Nedranu i njegovoj biskupiji u kojoj i suivotu vide kao najobiniju pragmu stoji da oni slobodno raspolau onim i metod za manipulisanje masama, a to je u njihovom posjedu, bilo malo ili s ciljem ostvarenja politikih i drugih puno, i da su njihove crkve i drugi vjer- egoistikih (nemoralnih) ciljeva. A ovo ski objekti i sveenstvo, pod Allahovom drugo je praksa onih kojima je suivot zatitom i zatitom Njegovog Poslanika. i tolerancija ivotni princip, koji je Muslimani nikada nee, u ime krana, plod ubjeenja i iskrene vjere u Allaha, mijenjati i postavljati biskupe niti dru- d.., i Sudnji dan, i koji ne zavisi od ge sveenike. (Ibn Sad, trenutanog raspoloenja i Tabekatul-kubra, I/266.). drutveno-politike zbilje. Naravno, U skladu s islamskim Zato kaemo da je ovo su rijei uenjem i svojom zadaom stotinu puta bolje ivjeti istinskih i i Islamska zajednica u suivot i toleranciju bez objektivnih Bosni i Hercegovini objaijedne deklaracije o tome, uenjaka, iji vila je platformu pod nanego imati stotinu dokuposao nije bio, zivom: Platforma Islamske menata o suivotu, a ivjeti kao to to rade zajednici u Bosni i Herceu ambijentu netolerancije, govini za dijalog, u kojoj srpsko-hrvatski moralne hipokrizije i disnacionalisti i se, izmeu ostaloga, kae: kriminacije. Jo je gore neki kardinali U meuvjerskom dijalogu deklarativno se zalagati za i vladike, da moraju se potivati prava suivot i toleranciju, a jafalsificiraju drugih, izbjegavati negativno i tajno raditi na njenom povijest i van govor o drugim i afirmiruenju, na destabilizaciji gledaju ta se rati vrijednosti tolerancije i i kvarenju meuljudskih prakse komijskog suivota nazire u daljini, odnosa, namjernim i svjesnve da gledaju u BiH. im proizvoenjem krize u ono to je pred njima i to je jasno kao dan.
Vladika i nadbiskup, lice i nalije lanog suivota u BiH

15
drutvu kako bi se opravdala vlastita ovinistikodiskriminatorska politika, kao to to ine pojedini predstavnici iz srpskog i hrvatskog naroda u BiH, poput Milorada Dodika, vladike Grigorija i drugih srpskih nacionalista, te hrvatskih nacionalista i kardinala Vinka Puljia, koji ne prestaje dezavuirati bh. javnost permanentinim lamentiranjem nad sudbinom hrvatskog naroda kojem se, navodno, ini nepravda i koji ivi u ozraju netolerancije i diskriminacije od strane Bonjaka. Da ne bi bilo nikakvih nedoumica, elimo kazati da ovaj tekst nije namijenjen srpsko-hrvatskim nacionalistima, nit ivimo u iluzijama da bi se oni, nakon silnih injenica koje ih demantiraju, mogli postidjeti i popraviti, jer da to hoe ne bi svjesno radili to to rade. Mi ovim tekstom elimo djelovati na svijest Bonjaka, a prije svega bonjakih politiara koji i akom i kapom prodaju nau dravu i Bonjaki narod i koji ama ba nita ne ine na zaustavljanju ratno-hukake retorike i opasnog klero-nacionalistikog cunamija prije nego nas njegov smrtonosni val proguta. Upuen je takoer i onim bonjakim medijima koji su sauesnici i pomagai onima koji se na sve mogue naine izigravaju sa bonjakom rtvom, naom vjerom i kulturom, i koji na taj nain doprinose ruenju nae domovine Bosne i Hercegovine.
panjolski pisac Blasko Ibanez pie: Bio je to, uistinu, civlizacijski, a nikako, osvajakoimperijalistiki pohod. Sinovi islamske civilizacije nisu ni jednog trenutka odustali od vrline koja se zove sloboda savjesti, a koja simbolizira stub na kojem poiva veliina i svetost prava svih naroda.
Krst suivota i tolerancije iznad Mostara hovog zuluma i zloina? I ono to je vano naglasiti jeste to da je iza navedenih zlodjela stajala zvanina politika i crkvene, odnosno vjerske zajednice. Osim toga, najvei kranski umovi, na osnovu historijskih injenica, potvrdili su muslimanima, tolerantnost, samilost i humanost, i to onda kada su muslimani bili u ulozi osvajaa. Zar postoji bolji argument i satisfakcija od toga da tvoju dobrotu potvrdi neko ko pripada kulturno-civilzacijskom krugu koji je poinio stravine zloine i genocid nad muslimanima irom svijeta. Stoga emo navesti neke od tih izjava. Francuski naunik, Gustav Le Bon (1841.-1931.) u svojoj knjizi Civilizacija Arapa, napisao je: Istina je da svijet nije upamtio samilosnije i tolerantnije osvajae od Arapa, niti tolerantnije vjere od islama. (Civilizacija Arapa, str. 605.). Govorei o odnosu muslimana kao pobjednika prema poraenim narodima, francuski mislilac, Emile Dermenghem, rekao je: Kuran i Poslanikova tradicija su ispunjeni uputstvima o toleranciji, i prvi muslimanski osvajai su se u potpunosti drali tih uputstava. Kada je halifa Omer uao u Kuds on je izdao nareenje muslimanima da ne smiju biti uzrok bilo kakvog uznemiravanja krana i njihovih crkava. A kada ga je tadanji patrijarh pozvao da obavi muslimansku molitvu (namaz) u crkvi El-Kijame, on je to glatko odbio. Svoje odbijanje da klanja namaz u crkvi, halifa Omer pravdao je bojazni da to muslimani poslije njega pogreno ne shvate i da ne uzurpiraju kransku crkvu. (The Life Of Mahomet).
O emu se zapravo radi? Radi se o tome da nas, oni koji su nas ubijali, silovali, palili i protjerivali, koji su nad nama poinili najvei genocid pred kraj prolog milenija, sada okrivljuju i za diskriminaciju, netoleranciju i ugroavanje temeljnih ljudskih prava i sloboda u BiH. Da paradoks bude jo vei, napadaju nas tamo gdje smo od pamtivijeka bili najjai i u emu smo bili superiorni, elei nam zanegirati i oduzeti ono to je bio i ostao na zatitni znak, i u ratu i u miru. Uistinu treba biti moralna nitica pa svjesno negirati faktiko stanje u naoj dravi, kao i negirati historijske injenice po pitanju tolerancije i suivota. Naime, na osnovu ega neko moe tvrditi da je islam, odnosno muslimani skloni nasilju, i da mogu bilo kome prijetiti islamom. Kako se moe tvrditi tako neto kada se zna da su najvea zla na svijetu, kao to su inkvizicije, naroito ona u paniji gdje je Katolika crkva potpuno istrijebila muslimane i Jevreje, zatim krstake ratove, koje je kotski historiar William Robertson, autor kapitalnog djela Povijest vladavine Karla V, nazvao veleljepnim spomenicima ljudskog bezumlja, holokaust, savremene masakre i genocid od Bosne i Hercegovine, do Palestine, Afganistana, Iraka i eenije, poinili nemuslimani, tanije krani i idovi, i da vascijeli dunjaluk pati zbog nji10. februar - 18. rebiu-l-evvel
16
Vil Djurant (1885.-1981.), ameriki pisac, historiar i filozof, rekao je: tienici islamske drave: krani, idovi, zoroastrijanci i sabejci, koji su ivjeli pod islamskom vlau u vrijeme emevijske dinastije, uivali su toliki stepen tolerancije da je to nezapameno u kranskim zemljama u ovom vremenu. (Pria o civilizaciji, XI/131.). panjolski pisac Blasko Ibanez (1867.1928.) u svojoj knjizi U sjeni katedrale, o muslimanskom osvajanju panije, izmeu ostalog, pie: Bio je to, uistinu, civlizacijski, a nikako, osvajako-imperijalistiki pohod. Sinovi islamske civilizacije nisu ni jednog trenutka odustali od vrline koja se zove sloboda savjesti, a koja simbolizira stub na kojem poiva veliina i svetost prava svih naroda. U svakom mjestu koje su osvojili, Arapi su prihvatili postojanje kranskih crkava i idovskih sinagoga. Damija nije zazirala niti se bojala bogomolja onih vjera koje je zatekla u paniji. Priznala im je pravo na postojanje, nastanivi se tik u njihovom komiluku, bez imalo zavidnosti i elje da nad njima vlada. (U sjeni katedrale, str. 64.). Ako lae koza ne lae rog Naravno, ovo su rijei istinskih i objektivnih uenjaka, iji posao nije bio, kao to to rade srpsko-hrvatski nacionalisti i neki kardinali i vladike, da falsificiraju povijest i gledaju ta se nazire u daljini, ve da gledaju ono to je pred njima i to je jasno kao dan. Tim nacionalistima jednostavno nije stalo do istine, ve po svoj prilici oni svojim djelovanjem nastoje da stvore ideoloko-politiku podlogu za novi genocid i nove pokolje. Ako nije tako, kako onda Milorad Dodik moe kazati da u Sarajevu, Srbi ne mogu kupiti novine na kiosku, a da ne budu ikanirani od strane Bonjaka, ili kako je mogue da kardinal Pulji i neke asne sestre govore da im je u Sarajevu ugroena sigurnost, kad dobro znaju da su u toku agresije i najsvirepijih zloina nad Bonjacima od strane i etnika i ustaa, svi Srbi i Hrvati, a posebno sveenici, mogli slobodno hodati po Sarajevu i drugim gradovima koji su bili pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine, a kamo li da to danas u miru ne smiju?! O kakvom to suivotu i potivanju ljudskih prava imaju pravo govoriti oni koji su poruili sve damije po Bosni i Hercegovini gdje je njihova zloinaka noga mogla doi, i koji su oteli zemlju starici Fati Orlovi i u njenom dvoritu sagradili crkvu, iji ostanak na tom mjestu brani i zvanina Pravoslavna crkva i srpska vlast u RS-u i vei dio srpskog naroda?!
Katoliki kolski centar u Zenici, stvarno Ili, zar o toleranciji i suivotu imaju pravo i obraza govoriti oni Hrvati i njihove politike i vjerske voe koji su u najodsutnijem trenutku zabili no u lea Bonjacima i dravi Bosni i Hercegovini, koja ih je onda za tu veleizdaju nagradila konstitutivnou hrvatskog naroda iako je taj narod manjina u BiH?! Za razliku od takvih Hrvata, Bonjaci u Hrvatskoj nisu imali dileme ta im je raditi onda kada je srbo-etnika armada izvrila agresiju na Hrvatsku, ali i pored toga, oni za svoj patriotizam nisu ni blizu nagraeni koliko bosanski Hrvati za izdaju svoje drave. Bezbroj je drugih primjera koji svjedoe da toleranciju i suivot u BiH ne naruava niko drugi do oni koji su ih ruili od 92. do 95. godine prolog stoljea. To se naprimjer vidi i na osnovu broja uposlenika u nekim javnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Mi smo samo ovla zavirili u spiskove nastavnog osoblja na Univerzitetima u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru i Zenici, elei provjeriti koliko recimo dekana Srba i Hrvata ima na sarajevskim, tuzlanskim i zenikim fakultetima, a koliko opet ima dekana Bonjaka na banjalukim i mostarskim fakultetima, odnosno na Sveuilitu u Mostaru. Pa smo se uvjerili da su na pet sarajevskih fakluteta: Pravnom, Filozofskom, Ekonomskom, Muzikoj akademiji, Fakultetu zdravstvenih studija, dekani Srbi, odnosno Hrvati, Zatim u Tuzli na dva fakulteta: Fakultetu tjelesnog odgoja i Akademiji dramskih umjetnosti. Prodekana za nastavu i predavaa na svim fakultetima u Sarajevu, Tuzli i Zenici ima mnotvo i njih
nismo ni brojali. Meutim, u Banja Luci ni na jednom fakultetu dekan nije Bonjak. I ne samo to, ve na kilometarski dugim spiskovima nastavnog osoblja neete nai ni jednog predavaa Bonjaka, kao ni na Sveuilitu u Mostaru, osim prodekana za znanost na Fakultetu strojarstva i raunarstva. O drugim prosvjetnim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama, kao i drugim javnim ustanovma, da i ne govorimo. O tome bi bilo dobro napisati istraivaki rad koji bi sigurno otkrio frapantne podatke i pravu sliku tolerancije i suivota u Bosni i Hercegovini. Zatim, da li katoliki kolski centri u gradovima sa Bonjakom veinom: Sarajevo, Zenica, Travnik, Tuzla, Biha, svjedoe o bonjakoj toleranciji ili netoleranciji, i moe li se i zamisliti otvaranje islamskih kolskih centara (ne u Grudama i irokom Brijegu, jer je to nemogua misija), ve u zapadnom Mostaru, apljini, Stocu, Banja Luci, Prijedoru, i kakav bi epilog imala ta pria o islamskim kolskim centrima u gradovima sa hrvatskom ili srpskom veinom. Naalost, mi ve znamo kakav. Isti onakav kakav je imala i muslimanska kua u Livnu koju su Hrvati sruili, iako su muslimani u toj kui eljeli samo obavljati namaz, nita vie. Nije se tu radilo o novim muslimanima, koje recimo kardinal Vinko Pulji nije prije viao po BiH, niti su tamonji muslimani imali namjeru organizirati bilo kakve kampove za obuku, osim obavljanja namaza. No, taj objekat je ipak bio sruen, a iza tog ruenja najvjerovatnije stoji Katolika crkva, jer da nije
17
tako njeno rukovodstvo bi sprijeilo taj svojevrsni vandalizam i demonstraciju netolerancije i diskriminacije nad drugim i drugaijim. Mi ovim ne elimo da prigovaramo zbog nae tolerancije prema naim komijama, niti elimo kazati kako na njihovu netoleranciju treba uzvraati istom mjerom. Boe sauvaj! Mi samo iznosimo injenice kojima se mi ponosimo, i naravno ne kaemo da trenutna situacija ne moe i ne treba biti jo bolja i pozitivnija i da meu Bonjacima nema ekstremista koji remete suivot i koji su prije svega problem nama muslimanima, pa onda svima ostalima. Ali, kaemo da iza njih ne stoji zvanina bonjaka politika niti Islamska zajednica, i oni i njihova zlodjela se ne smiju instrumentalizirati i ni u kakvom kontekstu dovoditi u vezu sa islamom. Ne podnosimo ih jer su drugaiji Netolerancija koju pokazuju neke politike i vjerske voe iz srpskog i hrvatskog naroda, posebno je izraena prema muslimanima praktiarima koji insistiraju i oekuju od drugih da ih prihvate kao muslimane sa svim njihovim obiljejima. Ne radi se ovdje samo o novim muslimanima ili tzv. vehabijama, ve se ta netolerancija ponajprije pokazuje prema Islamskoj zajednici kojoj se ne dozvoljava da radi svoj posao i kojoj uporno neki kardinali, vladike i srpsko-hrvatski politiari, pokuavaju odreivati teoloke tokove, upravljati tim tokovima i nametati nekakve svoje interpretacije islama, to je vrhunac netolerancije i bahatosti. A to se tie novih muslimana, indikativno je to da se u principu naglasak stavlja na njihov izgled, a ne na ponaanje, osim kada neki ekstrem koji po svom izgledu lii na tzv. vehabije, napravi incident koji se onda obavezno generalizira. Takve izjave daju ne samo intelektualci i neke politike i vjerske voe iz reda Srba i Hrvata, ve i obini graani, i zanimljivo je da svi oni, dosljedno i dostojanstveno slijeenje islamskih propisa od strane tih novih muslimana, najee nazivaju drskou i agresivnou. Potpuno se u drugi plan stavlja njihovo ponaanje i odnos prema nemuslimanima. Upravo je na to nedavno skrenuo panju Predrag Matvejevi svojim retorikim smicalicama, konstatirajui kako bi reis Ceri mogao zaustaviti neke manifestacije, aludirajui na tzv. vehabije koji: Dobiju malo para da izau petkom. Ne treba to naim muslimanima. Umjesto toga, on se zalae za umjereni islam kakav je nametnulo Otomansko carstvo, a u isto Islamski kulturni centar u zapadanom Mostaru, pardon u Sarajevu vrijeme, kojeg li cinizma, priznaje da su etnici poklali upravo te umjerene muslimane diljem Bosne i Hercegovine. Otkrio je on i zato je protiv novih muslimana, koji su drugaiji (jer su vrsti u vjeri, ponosni i odvani), kada je kazao da nee zaboraviti da je Kemal Ataturk na konju ujahao u damiju da bi pokazao da nee vladati imami i muftije, ve zakon. A vjera treba biti slobodna. Dakle, po Matvejeviu, vjera (islam) treba biti slobodna, al pod nogama konja raznoraznih nacionalista i islamofoba u Bosni i Hercegovini. Slinom logikom, kako smo kazali, slue se i obini graani, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini, ak i onda kada im njihove komije tzv. vehabije ine dobroinstvo i pomau kao najblii rod. Sjetimo se ta je novinarima kazala Srpkinja iz sela kod Kalesije gdje se masovno doseljavaju tzv. vehabije. Iako joj komija vehabija ini dobroinstvo, uva kuu i hrani perad kad je ona odsutna, ona, potvrujui sve to, ipak na kraju konstatira: Al oni su drugaiji. Eto, u tome je problem. Antimuslimansko raspoloenje se iri u Evropi, a posebno u Bosni i Hercegovini gdje su muslimani veina, samo zato to su muslimani praktiari drugaiji i ne uklapaju se u kransku sliku i viziju Evrope. Zbog svega toga kaemo da je govor o ugroenosti drugih naroda od strane Bonjaka u Bosni i Hercegovini izmiljotina i velika la, i on ne predstavlja nita drugu do ideoloku poruku s ciljem da se oklevetaju i stigmatiziraju islam i muslimani. Takvo djelovanje ne ide u prilog ideji suivota, ve je praktina primjena i manifestacija nakaradne huntingtonovske ideje o sukobu civilizacija,
o sukobu sa drugim i drugaijim. Jer, kako graditi suivot sa ljudima koji prvo napadaju i klevetaju muslimane, pa se onda pravdaju i govore kako njihov govor i poruku mediji nisu shvatili niti vjerodostojno prenijeli. Pogaate, mislimo na kardinala Puljia i asnu sestru Ivanku, koji, to je jo gore, nakon govora mrnje prave zamjenu teza, pa kau kako je zbog novinara asna sestra imala neugodnosti, umjesto da priznaju da sami sebi prave neugodnosti svojim govorom i odnosom prema drugima. Kao da mi ne znamo da oni svojim govorom mrnje samo ispituju teren, pa ako vide da s druge strane nema reakcija, oni e nastaviti, a ako bude reakcija, onda slijedi pravdanje u stilu niste vi to dobro razumjeli. Konstantno etiketirenje i klevetanje muslimana u Bosni i Hercegovini, u javnom diskursu ima za cilj omalovaiti cjelokupnu islamsku praksu i podrgrijavati sukobe, a ne suivot. Kakav je to suivot ako e meni komija nemusliman odreivati hou li se brijati ili ne, hou li nositi duge ili kratke hlae, hou li ii u damiju ili ne, hou li javno govoriti o svojoj vjeri kao najveem prioritetu u mom ivotu i slino. Nema istinskog suivota dok god se o ljudima prosuuje na osnovu njihove boje koe i vjere, a ne na osnovu njihovog karaktera. I dok se ne primijeni univerzalni princip koji nudi moralni osnov za suivot, a to je da druge tretiramo onako kako bi eljeli da sami budemo tretirani, kako je to lucidno zakljuio i poentirao Martin Luther King, rekavi: Uhvaeni smo u mreu uzajamnosti. Ja ne mogu biti ono to treba da budem, dok ti nisi ono to treba da bude. (Martin Luther King, Snaga da se voli, str.4.).
18
Politika i drava
ta nam radi stranaka platforma SDA - SDP
Prokletstvo bonjake politike onjake

Ponaanje bonjakih politiara prije, u toku i nakon izglasavanja Zakona o popisu stanovnitva i Zakona o linim kartama daje nam pravi uvid ko su i kakvi su danas ti nai, bonjaki politiari. Najbolji opis dananjih bonjakih politiara u zadnje vrijeme dao je, vjerovali ili ne, Milorad Dodik. ... Da elim loe bonjakom narodu trebao bih da stanem u bilo kakvoj polemici sa bonjakim politikim strukturama i da bonjaki narod prepustim njima, jer su dovoljno sposobni da unite taj narod. Politiari koji nemaju viziju za narod najvee su prokletstvo Bonjaka, rekao je Milorad Dodik krajem decembra prole godine
Pie: Ezher Beganovi njena meava zaledila je cijelu Bosnu i Hercegovinu. Sve izgleda kao da se ponovo zaratilo. Bosanci i Hercegovci ovih dana imaju samo jednu elju, da preive ovaj ledeni februar i doekaju bolje dane. Svi ostali problemi, koji svih ovih postratnih godina optereuju bosanskohercegovako drutvo, pali su u zaborav. Tako je u zaborav pao i jo jedan veliki poraz bonjake politike koji se dogodio pred sami poetak spomenute zimske meave kada su bonjaki politiari iz redova SDA i SDP-a dali svoj glas za pogubni Zakon o popisu stanovnitva i Zakon o linim kartama i na taj nain na. Isto tako, bonjake politike stranke, prije svega SDA i SDP su tri godine kategoriki bili protiv usvaPolitiari bez vizije janja ovakvog zakona. Tokom tih godina ovako su govorili Sulejman Ponaanje bonjakih politiara Tihi i njegovi politiki i stranaki prije, u toku i nakon izglasavanja Za- istomiljenici: SDA nee glasati za kona o popisu stanovnitva i Zako- Zakon o popisu stanovnitva niti u na o linim kartama daje nam pravi Vijeu ministara BiH niti u parlauvid ko su i kakvi su danas ti nai, mentu BiH, rekao je juer Tihi za bonjaki politiari. Najbolji opis Nezavisne, podsjetivi kako se SDA dananjih bonjakih poliranije protivila popisu statiara u zadnje vrijeme dao novnitva jer bi, bez snane je, vjerovali ili ne, Milorad Zakone podrke okonanju procesa Dodik. ... Da elim loe o popisu povratka, znaio legalibonjakom narodu trebao stanovnitva, zaciju etnikog ienja. bih da stanem u bilo kakvoj linim kartama Revidirana strategija propolemici sa bonjakim poizabrali smo vedbe Aneksa 7 Daytonlitikim strukturama i da kao slikovit skog mirovnog sporazuma, bonjaki narod prepustim primjer kreditno zaduenje od 500 njima, jer su dovoljno spoprokletstva milijuna KM za pomo posobni da unite taj narod. aktuelne vratku izbjeglih i raseljenih Politiari koji nemaju vizibonjake te popis stanovnitva dio ju za narod najvee su propolitike. Slina su istog paketa i jedno bez kletstvo Bonjaka, rekao je situacija i u drugog ne ide. Sredinom je Milorad Dodik krajem sluaju brojnih 2010. godine, Klub posladecembra prole godine. drugih zakona. nika SDA u Parlamentu Upravo je poraz bonjake Bonjaki BiH svoju podrku Zakopolitike na Zakonu o popipolitiari korak nu o popisu stanovnitva su stanovnitva i Zakonu po korak gube uvjetovao je ispunjavanjem o linim kartama najbolji ono to su zahtjeva koje je utvrdilo pokazatelj da je Milorad hrabri patrioti Predsjednitvo ove stranDodik precizno i tano odbranili ke, a to je da se njime obuopisao bonjake politiatokom agresije hvate izbjeglice i raseljena re i ono ta nas Bonjake na Bosnu i lica, odnosno svi dravljau budunosti oekuje sa Hercegovinu. ni BiH, da se do sredine njima. ove godine obezbijedi oko Politiki predstavnici 500 miliona KM za poSrba iz Republike Srpske vratak, te da se rezultati tri godine su uporno i ulpopisa primjenjuju nakon timativno zahtijevali da se usvoji Za- opih izbora 2014. godine, odnosno kon o popisu stanovnitva u kojem nakon pune implementacije Aneksa e se popisivati samo dravljani Bo- sedam Dejtonskog mirovnog sporaj g g p sne i Hercegovine koji imaju prebiva- zuma. ef Kluba poslanika SDA u lite ili boravite u Bosni i Hercego- Predstavnikom domu Bakir Izetbevini, da se graani izjasne o etnikoj govi rekao je da je saglasan da BiH pripadnosti, jeziku i vjeroispovijesti, treba popis zbog pristupa evropskim da lan 48, koji je kao i u Ustavu Bo- fondovima, ali da ova stranka nee sne i Hercegovine i entiteta predvi- podrati predloeni zakon bez ispuao da do okonanja povratka osnov njavanja navedenih uvjeta. formiranja vlasti na svim nivoima Popis stanovnitva potreban je bude etnika struktura stanovnitva BiH kao statistika, ekonomska i raiz popisa 1991. godine, ne moe biti zvojna kategorija, ali ne na nain na dio ovog zakona. Milorad Dodik je koji ga je predloilo Vijee ministapune tri godine koio svaki napre- ra, mimo volje ministara Bonjaka. dak Bosne i Hercegovine dok se ne To nije zakon o popisu stanovnitva, usvoji njegov prijedlog ovog zako- nego zakon koji legalizira genocid i
omoguili srpskoj politici ispunjenje njihovog viegodinjeg cilja.
19
etniko ienje. Traimo da se popisuju dravljani BiH prema mjestu prebivalita, tamo gdje imaju linu kartu, bez obzira da li se nalaze u mjestu prebivalita na dan popisa, rekao je nedavno efik Daferovi, poslanik SDA u Parlamentu BiH. A generalni sekretar SDA Amir Zuki je nekada ovako govorio: SDA je apsolutno protiv izjanjavanja o jeziku, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, na popisu graani se trebaju evidentirati kao graani. I na kraju citiramo platformu SDP SDA, glavni dokument o ponaanju SDA i SDP kao koalicionih partnere u voenju politike. Platformom je predvieno... Popis stanovnitva trebalo bi da bude proveden 2011., s tim da se podaci o etnikoj strukturi prema popisu iz 91., primjenjuju do okonanja pregovora sa Evropskom unijom o sticanju statusa punopravnog lanstva. Istina sa vie strana Pune tri godine bonjake politike stranke su kategoriki potivale svoje principe o popisu stanovnitva. A onda, poetkom februara ove godine SDA i SDP odustaju od svih svojih zahtjeva o popisu stanovnitva i prihvataju sve ono to je Milorad Dodik traio. Samo nekoliko dana nakon ovog povlaivanja zahtjevima srpske politike iz RS-a, SDA i SDP su jo jednom pokleknuli i prihvatili Dodikov zakon o linim kartama kojim je predvieno da se uvede entitetsko dravljanstvo. Nekoliko dana prije usvajanja Zakona o linim kartama iz SDA su stizali ovakvi stavovi: Mi smo to pitanje ve jednom rijeili i to prije deset godina. Mislim da oni koji sada ponovno otvaraju, to rade s ciljem kako bi se proizvodili problemi. Sasvim je dovoljno da u linoj karti stoji dravljanstvo BiH, jer uvoenje entitetskog otvara brojna pravna pitanja. Nakon to je pristala na ultimatum Milorada Dodika oko popisa stanovnitva i linih karata, SDA je organizirala pres konferenciju sa koje je zabrinutoj javnosti poruila: Niko nee biti zadovoljan rezultatima popisa stanovnitva, ali moramo se suoiti sa istinom.
Istina koju nam nudi bonjaka politika u stranakim licima i djelima koalicije SDA - SDP i sa kojom se moramo suoiti ima mnogo strana. Jedna strana istine je da su srpski politiari iz Republike Srpske, nakon ovih poraza bonjake politike, konano shvatili koju politiku taktiku trebaju slijediti. Ucjene i prijetnje su taktika pred kojom e bonjaki politiari na kraju uvijek popustiti (Slikovit opis kako bonjaka politika poputa pred ucjenama koje dolaze iz Republike Srpske izrekla je FTV u 2. dnevniku nakon usvajanja Zakona o linim kartama. Naime, pokuavajui opravdati poraz koalicije SDP SDA voditeljica kae: Da nije usvojen ovaj zakon RS bi krenula u donoenje zakona o vlastitim linim dokumentima.). Takoer, nije bitno
Ovo je prvi put da Bonjaci pozivaju visokog predstavnika da ih zatiti od bonjakih politiara. To je ta tragina istina sa kojom su bonjaki narod suoili njegovi politiari iz redova SDA i SDP-a (naalost, i druge bonjake politike stranke vode slinu pogubnu politiku).
koliko godina e se opirati, kao i u sluaju poraza na popisu stanovnitva i linih karata, bonjaki politiari su dokazali da e na kraju ipak popustiti. Ismijavajui se sa navedenim porazima SDA i SDP-a, Drago Kalabi, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH kae: Mi provodimo postupak demokratizacije Stranke demokratske akcije i njenog privikavanja na evropske standarde i ja mislim da e to biti zavreno. Druga strana istine je ponaanje meunarodne zajednice prema naoj zemlji. Poznato je da svi oni koji se ne slau sa antidravnom, separatistikom politikom Milorada Dodika na sve naine pokuavaju ubijediti meunarodnu zajednicu da je Dodik kriv sa stalno nazadovanje BiH na putu evropskih i NATO integracija. Naalost, bonjaki poli-
20
tiari su potpunim odustajanjem od svojih zahtjeva i protivljenja po pitanju Zakona o popisu stanovnitva, odnosno pristajanjem na sve ono to je ultimativno traio Milorad Dodik istovremeno prihvatili krivicu za neusvajanje ovog zakona i za to to je BiH jedina zemlja u kojoj prole godine nije odran popis stanovnitva. U ovom sluaju Milorad Dodik i srpska politika iz RS-a nije kriva to je BiH zakasnila za predvienim napretkom. Dakle, meunarodna zajednica, tj. dio meunarodne zajednice koji se kalkulantski odnosi prema BiH sada e imati argumente da nije istina da je Milorad Dodik najvei dumanin Bosne i Hercegovine. Treu istinu bonjake politike na svojoj koi najvie osjeti bonjaki narod. Bonjaki narod je ogoren navedenim ponaanjem svojih politiara. Primjer koji navodimo slikovito
odraava ogorenost Bonjaka prema svojim politiarima. Na adresu visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka ovih dana upueno je pismo od strane bonjakih organizacija iz dijaspore. U ime Bonjaka u Sjevernoj Americi, Australiji, i rtava genocida i etnikog ienja obraamo Vam se kao nadlenom autoritetu za sprovedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma da sprijeite zakonodavne prekraje ljudskih prava Bonjaka u dijaspori vezano za popis stanovnitva i oporezivanje imovine u manjem entitetu u BiH. Zbog politike inertnosti ili nesposobnosti bosnjakih politiara u BiH, jedinu nadu za prognane Bonjake predstavlja Ured visokog predstavnika koji je naalost oslabio u zadnjem periodu zbog nedostatka angamana meunarodne zajednice. Pozivamo Vas da zaustavite ovu agresiju na protjerane Bonjake i da
poduzmete sve korake, ukljuujui i bonske ovlasti, da se sprijei nastavak agresije i etnikog ienja Bonjaka u RS. Ovo je prvi put da Bonjaci pozivaju visokog predstavnika da ih zatiti od bonjakih politiara. To je ta tragina istina sa kojom su bonjaki narod suoili njegovi politiari iz redova SDA i SDP-a (naalost, i druge bonjake politike stranke vode slinu pogubnu politiku). Zakone o popisu stanovnitva, linim kartama izabrali smo kao slikovit primjer prokletstva aktuelne bonjake politike. Slina je situacija i u sluaju brojnih drugih zakona. Bonjaki politiari korak po korak gube ono to su hrabri patrioti odbranili tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Teko je u ovim danima biti optimistian. Snjena meava i bonjaki politiari nas stalno dre u debelom minusu!
21
Politika i drava
Neinventivna politika koalicija
Kvadratura politikog dna olitikog

Vlast SDA i SDP-a, naalost, pokazala se kao jedna potpuno neinventivna politika koalicija. Ta je kombinacija napravila takve greke da uope nije jasno moe li se to dogoditi ljudima koji imaju elementarnu logiku. Sad tek postaje jasno emu su sluili njihovi fingirani politiki sukobi na javnoj sceni. Trebalo je zatakati ova katastrofalna poputanja Dodiku na svim frontovima, pa i na onim strateki najvanijim za nacionalni opstanak Bonjaka i ove drave. Trebalo je da mi vidimo kako se oni ne slau oko izbora policijskog komesara i penzionisanja Dragana Vikia, do raskida koalicije. Kad je, bajagi, sukob oko tih sporednih pitanja, doveden do napetosti i pred eksploziju (dok su u meuvremenu Dodikove brojne ucjene ispunjavane bez javnosti) dvojac SDP i SDA se sastao i objavio kako njihova koalicija nikad nije bila vra
Pie: Redakcija magazina SAFF gubitnicima. Narod je ovaj njihov pristanak na legalizaciju etnikog ienja vijek smireni i odmjereni doekao kao najgoru izdaju. Na isti nain Beriz Belki je tada izgubio je izglasan u Dravnom parlamentu nerve. U podrugljivom tonu i Prijedlog zakona o izmjenama i rekao je: Nadam se da su graani svjesni dopunama Zakona o linoj karti. Izglasan da smo dobili dravu za Dodika. Bila je je i amandman po kojem e se u novim to reakcija na predizborni SDP-ov slogan linim kartama nalaziti i entitetsko Drava za ovjeka i nedavno izglasavanje dravljanstvo. Zakona o popisu stanovnitva koji e Ovim potezima dokazana je se odrati 2013. godine. Prema novom nesposobnost sadanje vlasti da odgovori zakonu etnika zastupljenost u vlasti nee na strategiju ucjena koja dolazi iz RS. se vie regulirati prema popisu iz 1991. Nije jasno je li ovdje kraj zahtjevima godine. I nije samo rije o tome. Narodna iz drugog entiteta? Oigledno je da je skuptina Republike Srpske nakon ovog Dodik uspostavu dravne vlasti ucijenio popisa moe objaviti da je poduim spiskom zahtjeva povratak zavren i to po volji prema platformaima. Vlast srpske skuptinske veine. Mnogi su skloni SDA i SDP-a, naalost, Time e biti okonano etniko posumnjati pokazala se kao jedna potpuno ienje Bonjaka i Hrvata sa da su se na neinventivna politika prostora RS. Dodikovoj listi koalicija. Ta je kombinacija ucjena nalazili napravila takve greke da Zatakavanje uasa i progoni uope nije jasno moe li se to bosanskih dogoditi ljudima koji imaju injenica je da je Dragan patriota. Tako elementarnu logiku. Sad tek ovi, ef HDZ-a, odavno su u nekoliko postaje jasno emu su sluili pristao na nestanak Hrvata u navrata njihovi fingirani politiki RS, u posljednje vrijeme, ak, pokuani biti sukobi na javnoj sceni. Trebalo direktno odraujui poslove procesuirani je zatakati ova katastrofalna za Dodika i u Federaciji. ljudi iz ratnog poputanja Dodiku na svim Pristanak SDA i SDP-a na politikog frontovima, pa i na onim Dodikove ucjene oko popisa i vojnog strateki najvanijim za stanovnitva uinio je, ve rukovodstva nacionalni opstanak Bonjaka sada, ove stranke tekim Republike i ove drave. Trebalo je da mi BiH za Dobrovoljaku.
22
vidimo kako se oni ne slau oko izbora policijskog komesara i penzionisanja Dragana Vikia, do raskida koalicije. Kad je, bajagi, sukob oko tih sporednih pitanja, doveden do napetosti i pred eksploziju (dok su u meuvremenu Dodikove brojne ucjene ispunjavane bez javnosti) dvojac SDP i SDA se sastao i objavio kako njihova koalicija nikad nije bila vra. Ko e otkriti podle igre Normalan Danas vie ovjek ne moe nita nije povjerovati da se vano osim politika bratija moe jedne stvari: posluiti ovakvim Ko e i kada jeftinim trikovima u progovoriti obmanama vlastitog o ovom naroda. Djeluje traginom uasno da oni vlastiti porazu narod smatraju ovako bonjakog naivnim. Neto kao naroda i, odgovor na takve ponajvie, podle igre vidjeli smo Bosne i u izjavama dravnih Hercegovine. poslanika Beriza Belkia i Ismete Dervoz. Naravno, oni znaju sve i pitanje je do kada e im utnja biti mudra. Mnogi su skloni posumnjati da su se na Dodikovoj listi ucjena nalazili i progoni bosanskih patriota. Tako su u nekoliko navrata pokuani biti procesuirani ljudi iz ratnog politikog i vojnog rukovodstva Republike BiH za Dobrovoljaku. Kako to nije uspjelo, lavina se sruila na ratno politiko i vojno rukovodstvo Hadia i oni su ve mjesecima u istranom zatvoru. injenica je da niko nije ubijen u zatvorima Armije BiH u tom gradiu. injenica je da je u tim malim Hadiima muki ubijeno vie od 250 bonjakih civila i to po brojnim logorima koje su drali Karadievi Srbi. Vie od 70 Hadiana, koji su preivjeli, osakaeno je i pretvoreno u teke invalide. Dodik je, uostalom, mjesec i kusur dana prije, u vie intervjua, najavio ova hapenja, uz niz zahtjeva, meu kojima je bio i onaj o brisanju lana 48. iz Zakona o popisu stanovnitva. Prilikom rasprave o ovim ucjenama sa popisom na Predsjednitvu SDA dolazilo je do stranih scena potitenosti, pobune, pa ak i suza. ta je bilo na skupu SDP-a kad se pristajalo na ove ucjene, niko ne zna. Danas vie nita nije vano osim jedne stvari: Ko e i kada progovoriti o ovom traginom porazu bonjakog naroda i, ponajvie, Bosne i Hercegovine.
23
Politika i drutvo
Tragom jahorinskog samita zapadnobalkanskih lidera
Kolika je Jahorina planina... ahorina

Kao to je Karadi svojevrstna personifikacija dejtonskog genocidnog entiteta RS, tako je i Jahorina u neku ruku simbol toga entiteta. Cijeli rat bila je sa posestrimom Romanijom centar i tab planiranja i praenja velikosrbske agresije, etnikog ienja i genocida i svakovrstnog etnikog divljanja (Sjetimo se mukog strijeljanja zarobljenih Bonjaka Srebrenice kod Trnova, koje su izvrili specijalci iz Srbije.). Sa Jahorine je voena ofanziva na Bjelanicu i Igman 1993. godine i pokuaj hermetikog zatvaranja Sarajeva
Pie: Safet Kadi olika je Jahorina planina, jo je vie jada nanijela savremena je verzija one uvene stare bosanske sevdahlinke. Bosansku planinu Jahorinu, nadomak Sarajeva, koju lokalno stanovnitvo izgovara kao Jao-rina, Srbi smatraju ne samo svojom ratnom bazom nego i svojim ratnim plijenom. Ako je RS spomenik genocida, a jeste, onda je Jahorina jedan od spomenika RS-a, jer je ova genocidna tvorevina upravo proglaena na Jahorini, na onom zavjerenikom zasjedanju tzv. skuptine srbske republike BiH spoetka 1992. godine. Glavni ratni punktovi vlasti RS-a, sjedia Vlade, Skuptine i drugih paraorgana bili su na Palama i Jahorini, u hotelima Bistrica na Palama i Kouta na Jahorini. Simbol genocida Upravo na Jahorini bila je ratna baza i ratni tab VRS (ili IKM) i glavno obitavalie obtuenih ratnih zloinaca za genocid, Ratka Mladia i Radovana Karadia, gdje su se mogli viditi kako bezbrino igraju ah dok njihova vojska sa okolnih brda ini genocid u Sarajevu, masakriravi 10.000 nezatienih civila i 1.600 djece, opeativi ga strahvinim masakrom na pijaci Markale petog februara 1995. godine. Tu su Velibor Ostoji, Risto ogo, Miroslav Toholj, Ilija Guzina i ostale Jalovi samit guzine, zajedno s Radovanom, Maksimoviem, Zukoviem, Snijena holuja i hiroviti Buhom i ostalim buhama, planinski vihorovi razvihosmiljali gebelsovke proparili su nezapamenu snijenu gandne lai o Alijinim bojoU politikom vihavicu, koja je zavihala ne vnicima koji bacaju srbsku djesmislu samo ovu opjevanu, pa onda cu lavovima u zoolokom vrtu jahorinski opoganjenu, planinu nego i u sarajevskoj Pionirskoj dolini. skup je totalni, cijelu Bosnu sa dva entiteta i Kao to je Karadi svojevrststopostotni tri konstitutivna naroda, pa i na personifikacija dejtonskog promaaj, ire. Iz televizijskih izvjetaja genocidnog entiteta RS, tako fijasko (sa nula nije se moglo viditi da li se je i Jahorina u neku ruku simposto koristi) igdi na nekom jarbolu vihobol toga entiteta. Cijeli rat bila bosanske rio bosanski bajrak, makar j je sa posestrimom Romanip dravne onaj dejtonski, da ne govojom centar i tab planiranja i politike i rimo o onome sa ljiljanima praenja velikosrbske agresije, salto mortale nezavisne, meunarodno etnikog ienja i genocida i bonjake priznate Republike Bosne i svakovrstnog etnikog divlnacionalne Hercegovine, koji je dignut janja (Sjetimo se mukog strijepolitike, ali na jarbol izprid Palate UN ljanja zarobljenih Bonjaka dvjestapostotni u Nju Jorku, nakon to je Srebrenice kod Trnova, koje trijumf BiH primljena u punopravno su izvrili specijalci iz Srbije.). velikosrbske lanstvo ove svjetske orgaSa Jahorine je voena ofanziva hegemonistike nizacije. Nevrijeme je uinilo na Bjelanicu i Igman 1993. politike. da oni dodatno kotaju porezgodine i pokuaj hermetikog ke obveznike, jer je za izbavzatvaranja Sarajeva. To su u ljanje ovih hairlija sa nekada posljednji as sprijeile dvije pitome planine i silazak u elitne jedinice El-Mudahid grad interventno angairana i 7. muslimanska brigada. Priddejton- i sarajevska gradska mehanizacija, koja sko (prisilno) primirje zaustavilo je AR- je, umjesto prema snijegom zavihanim BiH u zauzimanju Jahorine i ponovnom sarajevskim bolnicama, kolama i pekoivljavanju one stare sevdahlinke. Sev- arama, usmjerena prema ovoj planini. dahlinka o Jahorini ne svia se ni srbijan- Sreom snijeg je bio prhak pa je lahko skom predsjedniku Borisu Tadiu, koji je progrnuta prhtina za silazak u grad luku intervjuu Aljazeeri uoi samita zapad- suznih vozila ove bezstidne svite. Dvojinobalkanskih lidera na Jahorini rekao da ca gostiju su, ipak, neko vrijeme ostali da od svih sevdahlinki koje zna, najvie voli se nasamo tota dogovore i proenlue onu: Snijeg pade na behar na voe.... kao da su oni domaini, samo da se zna I bi snijeg na Jahorini. Jahorinsku sev- ko je hadija i ovdi i u cijeloj ovoj baldahlinku, izgleda, nije volio ni generalni kanskoj pustahiji.
konzul SFRJ u Kijevu (Ukrajina, SSSR), jer kad sam je zapjevao na zatvorenom druenju Jugoslavena u Konzulatu povodom Dana Republike 1981. godine, nikad vie nisam bio pozvan ni na kakvo druenje i proslave. Doista, nedavni jalovi trojni samit i dvodnevno derneenje peterice tzv. lidera zapadnobalkanskih etni(ci)teta i bosanskih dejtonskih entiteta na bosanskoj planini Jahorini, Bosni nije donio nita, samo bahsuzluk i nezapamen kijamet polugladnim i obezpravljenim podanicima.
24
Mjesto i vrijeme odravanja nisu sluajno odabrani i tempirani ba sada. Nije sluajno Jahorina, kao to je naprijed spomenuto. U izvjeivanju o ovome skupu novinari javnih servisa uzbueno su izvjeivali i napadno izticali da se skup odrava na olimpijskoj ljepotici. Oigledno su brifovani tako da ovom prilikom bude premoena neposredna ratna prolost, a da se uzpostavi konekcija sa nezaboravnom XIV. zimskom olimpijadom 1984. godine u Sarajevu, to je, istina, najvei dosadanji uzlet ove zemlje. Srbska politika je imala mnogo razloga za slavlje. Samo naivni mogu pomisliti da je takav bezkoristni skup odran samo u svrhu propagande eresovskog zimskog turizma na olimpijskoj ljepotici. Do ove srbske agresije na Bosnu, Kozara je imala mnogo veu simboliku od olimpijske ljepotice. Taj skup za antibosansku srbsku politiku je znaio opetovano bosansko i meunarodno ovjeravanje, verifikaciju RS. Skupom na Jahorini je proslavljena i njihova pobjeda u destruiranju drave obstrukcijom rada dravnih organa posljednjih godina, neformiranje Vijea ministara i neusvajanje dravnog budeta, parlamentarna pobjeda usvajanjem izbornog zakona, dobijanjem kljunih resora u Vijeu ministara pod ucjenom i kljunih dravnih agencija koje e raditi protiv te iste drave, usvajanje entitetskih linih karata. Zatim pridobijanje ministra sigurnosti Sadika Ahmetovia (Dodik: Ti si na!) da podpie takav sporazum sa Srbijom po kojem srbijanska policija kad god hoe moe da vrlja po Bosni, kao to je testirano u sluaju Staniljevia. Moglo bi se nabrajati unedogled. Jer, Bosna i RS funk-
cioniraju po principu spojenih posuda: zbog naina nastanka i svoga genocidnog karaktera, RS je obrnuto proporcionalna Bosni: to je vie RS-a, to je manje Bosne, to je vie RS republika, to je manje Bosna drava, tj. Republika, koliko je procenata RS u plusu, isto toliko procenata je Bosna u minusu. Ali neposredna prolost, pogotovo tako strana i krvava, ne moe se tek tako zaboraviti. Upravo je tih dana obiljeena godinjica strahvinog srbskog masakra sarajevskih civila na pijaci Markale. Pored afirmacije RS-a, bila je to ujedno zavrna sveanost obiljeavanja 20-te godinjice njenog formiranja. Prohujalo sa vihorom
Baka to to je Radmanoviev ef kabineta ore Latinovi, po neijem protokolu ili ne, sjedio na strani gostiju, Josipovia i Tadia, a ne na bosanskoj strani stola.
Osnaena je i srbsko-hrvatska osovina u Bosni i reinkarniran srbsko-hrvatski jezik. Svi mediji, novinari i tv-voditelji govorili su samo o zavejanim (ekavski oblik u kojem je h zamijenjeno sa j) ili zavijanim (gdje je, takoer, j umjesto izvornog h) selima, vozilima, kuama, selima, cestama, o vijavici i olujnim vjetrovima. U leksikom fondu Bonjaka rijei vihati (zavihati, izvihati), vihanje, vihavica, vihor, vihoran, vihoriti, vihorno, holuja imaju oblike sa izvornim etimolokim glasom i fonemom h u svom glasovnom sastavu i, shodno treoj taki Bekog knjievnog dogovora iz 1850. godine, glas h pie se svagdje gdje mu je po etimologiji mjesto. Sve ove rijei nastale su leksikalizacijom onomatopeja. Izvedene su iz leksike os10. februar - 18. rebiu-l-evvel
nove, odnosno morfolokog korijena -vih-, koji je nastao supstancijaliziran glas h u semantikom jezgru, odnosno korijenskoj morfemi, kao izrazu ekskluzivne bonjake jezike kreacije. Prisustvo, odnosno odsustvo glasa h u rijeima zajednikog naslijea, otro diferencira bonjaki od sh. organskog idioma, kao to je u vie navrata napominjano u ovome magazinu. Zato ih Bonjaci smatraju nezaobilaznim biljezima svoga jezikog identiteta, gotovo kao etno-nacionalni amblem. Zato ih je sve obraiva rijei za Rjenik bosanskog jezika u izdanju sarajevskog Instituta za jezik, konzistentno naveo sa fonemom h, ali ih je sh. cenzor razjednaio pa je u nekima ostavio h (vihor), a u nekim izbacio, kao to su vijati umjesto vihati, valjda da bi napravio kompromis. U tom rjeniku nema ni onomatopejskog prostog glagola hujati, ali sreom ima njegov sloeni oblik prohujati. Valjda je sam uvidio bezpredmetnost takve intervencije, jer kada bi izbacio h, ne bi u bosanskom jeziku mogao obstati prevedeni naslov amerikog romana i filma Prohujalo s vihorom, ili bosanska sevdahlinka Vihor ruu niz polje tirae niti bi se u Hajdarevievom stihu mogla vihoriti mahrama. Tako je bez inicijalnog h normirana i rije oluja, iako je i laiku jasno ko dan da h ini okosnicu onomatopeje sa glasovima l i j. Ovakvo skrnavljenje rijei izbacivanjem glasa i foneme h Bonjaci doivljavaju kao izraz osionog potiranja njihova identiteta.
25
Na zajednikoj veeri u hotelu Termag i tokom slubenih razgovora, voenih, kakve li simbolike, u objektu zvanom Koliba, nije bilo ikakvih smetnji u komunikaciji, jer su svi upotrebljavali nekadanji zajedniki sh. standardni jezik, koji se razlikuje u svega pet posto, kako iztiu neki drilovani jezikoslovci i mnogi politiari kad im to treba. U onih zajednikih 95 posto sadrano je i 20.000 zajednikih rijei tzv. balkanskih turcizama, poput rijei: baksuzluk, evap, barut, boja, bubreg, arape, eki, esma, elik, izma, duhan, dep, rakija, sapun, jastuk, jorgan, kajmak, boza, kahva i kafa, baklava, juhka, kajgana, kalja, halva, lokum, pekmez, pilav, pita, samun, balvan, biser, karanfil, krevet, muterija, mutuluk, rahatluk, rusvaj, sevdah, kabadahija, bujrum, komija, zijan, kasaba, kaldrma, evrek, burek, hanuma, dosta, duman, kafana, kaika, sahan, sarma, ardak, kapija, baksuz(luk), bakar. U Zemlji krvi i meda injenica je i da je turski jezik uticao na bosanski vie nego ijedan drugi. Pa i sam naziv Balkan je turcizam, s dosadanjim tumaenjem u rijenicima u znaenju planinski vijenac, ali u posljednje vrijeme javljaju se i nova tumaenja toga naziva, kao to su da Balkan na turskom znai med (bal) i krv (kan)?! i l n daljem razvijanju znaenja kao medna zemlja krvlju natopljena. Je li sluajna koincidencija to se film Aneline Doli zove upravo U zemlji krvi i meda. O tursko-balkanskoj povezanosti poneto govori i ve zaboravljeni Balkanski savez
Turske, Jugoslavija i Grka iz 1953. godine. Srbsko-hrvatski velikonacionalisti veu turcizme, izpravnije reeno orijentalizme, izkljuivo za Bonjake kako bi im se nametnuo kompleks stranog elementa u vlastitoj zemlji i destruirao dio njihova kulturnog (i jezikog) identiteta pa je provoena neviena normativna i politika hajka na orijentalizme, u kojima je esta fonema i glas j g h. ak je i asno ime Muhammed etimologizirano kao: muha+med. I danas se uobiajeni pozdrav meu Bonjacima selam alejkum prevodi kao dobar dan ili, n ak, bok! Ali nikako nisu mog prevesti orijentalizam sala, gli p j u znaenju, prema kaljiu: alovito uenje mujezina na munari povodom smrtnog sluaja pa smo u jednom titlu popularne turske kriminalistike serije mogli proitati: da ti ja na uho salu prouim. U orijentalizmima koji nemaju zamjenu u zapadnobalkanskim jezicima, poput rijei duhan, normativno su proteirani oblici bez h ili sa njegovim supstitutom v. Tako v je i u Rjeniku JAZU, gdje se navodi i izjava bosanskog franjevca S. Margitia, koji svjedoi: Kod onoga dijela naega naroda koji ne izgovara h kae se duvan, rjee duan. Zbog toga su se na udaru nale i mnoge slavenske rijei u kojima je glas h konstituent znaenjskog jezgra, odnosno morfolokog korijena, poput
Osnaena je i srbskohrvatska osovina u Bosni i reinkarniran srbsko-hrvatski jezik. Svi mediji, novinari i tv-voditelji govorili su samo o zavejanim (ekavski oblik u kojem je h zamijenjeno sa j) ili zavijanim (gdje je, takoer, j umjesto izvornog h) selima, vozilima.
rijei uho, snaha, kuhati ili i naprijed navedenih onomatopeja. Naime, Bonjani kao Slaveni imali su glas h u svim slavenskim rijeima, gdje mu je po etimologiji mjesto, a slavenizirani Vlasi kao Romani nisu imali taj glas u svome glasovnom inventaru i svome vokabularu pa su slavenske rijei primali i upotrebljavali bez toga h, stvarajui zijeh ili hijatus izmeu vokala, u kojem su razvijali posebne glasove da bi taj zijeh popunili, primarno v (iza u) ili j (iza i). u i Prostor Zapadnog Balkana je prostor bosanskog jezika. Kada se ve neki igraju procentima, da nakratko slijedimo tu logiku. Poto je nekadanji zajedniki knjievni jezik kodificiran na bazi 95 posto bosanskog organskog idioma, Srbi i Hrvati su ga u Beu 1850. prisvojili pod svoje nacionalno ime, a podpuno eliminisali Bonjake kao da ne postoje, radi potiranja njihovog jezikog i obenito razliitog kulturnog identiteta, sve do negiranja etnikog identiteta. To je znailo eklatantno etniko ienje, genocid i kulturocid. Oni su na to dodali svojih pet posto i toliko (pet posto) izbacili bonjakog to im je smetalo, i takvih sto posto prisvojili sebi pod svojim nacionalnim imenom. Kada je taj knjievnojeziki standard pocijepan po nacionalnim osnovama, svakto (Srbi
26
i Hrvati) je dodao svojih specifinih pet posto. Samo bonjaki normativci knjievnog jezika nisu unijeli tih svojih dodatnih pet posto iztjeranih u Beu, nego ostali na onih 95 posto svoga, to su ga tada uzeli Srbi i Hrvati, uz onih pet posto to su ih tada oni dodali u zajedniku normu. Nula protiv 350 U politikom smislu jahorinski skup je totalni, stopostotni promaaj, fijasko (sa nula posto koristi) bosanske dravne politike i salto mortale bonjake nacionalne politike, ali dvjestapostotni trijumf velikosrbske hegemonistike politike. Manje upueni posmatrai sa strane u savremene balkanske, posebno bosanske prilike, pomislili bi da su bosanski pregovarai u nedostinoj prednosti u odnosu na goste iz Hrvatske i Srbije, hem su brojniji, hem se skup odrava na opjevanoj bosanskoj planini. Ali postoji ono postdejtonsko ali. Izraunavanje bosanske kvadrature kruga opire se svakoj (matematikoj) logici. Bonjaci su ovdi figurirali kao posmatrai i totalni autsajderi. Kada je ve uvedena igra procenata, ova pozicija bi se mogla izraziti u slijedeoj formuli, izraenoj u procentima. Tih dana eljko Komi je izjavio da njegovu porodicu sainjavaju dva konstitutivna naroda, predpostavljam 50 posto Bonjaci i 50 posto Hrvati. Ako je Bakir Izetbegovi uao u ovu igru pokera bez ikakvih (skrivenih) aduta, sa 100 posto bonjakog talona, plus onih 50 posto bonjakih od Komia, to je 150. Reklo bi se dobitniki. Ali bosanski talon ini i 100 posto Radmanovievih bosanskosrbskih i preostalih Komievih
50 posto bosanskohrvatskih i to je 150. Ali ovih stopedeset i onih Izetbegovievih 150 ne ini 300 bosanskih, nego matematikim paradoksom, a politikom realnou, bosanskih nula posto, jer se to dvostruko 150 ne zbraja, nego potire, tako to se Radmanovievih bosanskosrbskih 100 posto dodaje na srbijanskih 100 i daje 200 posto, a Komievih 50 dodaje na 100 hrvatskih i daje 150 hrvatskih. Tako u meudravnim razgovorima Bonjaci ulaze sa nula posto aduta prema 150 posto hrvatskih i 200 posto srbskih. Nula protiv 350. A i da je protiv jedan, a ne 350, nula uvijek ostaje nula! Baka to to je Radmanoviev ef kabineta ore Latinovi, po neijem protokolu ili ne, sjedio na strani gostiju, Josipovia i Tadia, a ne na bosanskoj strani stola.
Iako se nekakvo sarajevsko (u smislu bosansko, kao arabsko) proljee vjerovatno, nee moi izbjei, demokrati bi vie pledirali za sarajevsku jesen aludirajui na jesenske izbore. Zaista je moda najbolji i najdemokratskiji oblik delegitimiranja ove vladajue samoive oligarhije uzkraivanje izbornog legitimiteta tako to e se totalno bojkotovati predstojei obinski izbori podjesen ove godine. U takvom pravnopolitikom interregnumu situaciji morao bi izpostaviti rezolutan zahtjev za restitutio ad integrum, povratak i primjenu Ustava Republike BiH, po kojem bi bili razpisani vanredni izbori. Povratak u ivot legalnog ustava Republike BiH je spas za BiH, jer je on jo uvijek na snazi, ali dejtonski politiki mievi svim silama se upinju da tu injenicu zamaskiraju.
Od Hodidida do Odieda
olona luksuznih automobila sa svitom obijestnih vlastodraca na putu od Sarajeva do Jahorine prohujala je pored Buloga i saobraajne table sa oznakom lokaliteta Odied, kako dananje lokalno stanovnitvo naziva nekadanju najstariju fortifikacijsku utvrdu za nadzor i odbranu Sarajevskog polja i Vrhbosne. Arheolozi jo nisu iztraili da li ovi ostatci pripadaju najstarijoj neolitskoj butmirskoj kulturi ili, moda, kasnijoj ilirskoj, kao punkt susretanja dvahu ilirskih plemena, Autarijata i Desidijata, koja su naseljavala, ove prostore ili, pak, pripada avaro-slavenskoj kestheljskoj kulturi. Slaveno-Iliri, Bonjani, zvali su ga Hodidid i taj je naziv ostao sve do najnovijeg vremena, do osamnaestog stoljea i velikog pomora kuge. Tada su to prazno podruje naselili vlaki stoarski rodovi, iz istone i tzv. gornje Hercegovine ili, kako bi rekao dukljanski akademik Vojislav Nikevi, sa prostora crnogorskog ijekavskog jezika, koje nisu imali h u svome govoru
i koji su bili ijekavci. (Sa tih prostora je porijeklom i aktuelni srbijanski predsjednik, koji se napadno javno hvali da je roen u Sarajevu, kako bi, valjda, polagao pravo na njega.) Tako je od prvog dijela naziva Hodiostalo samo Odi-, a staro, izvorno, bosansko did ijekavizirali su u djed, a potom ga jotovali, samo njima svojstvenim jatovskim ijekavskim jotovanjem u ed. Na ovaj nain oni su jotovali i upitnu zamjenicu e (< ijek. gdje, ek. gde, ik. gdi) koja je priuzeta i u nekim bosanskim govorima tokom ijekavizacije bosanskih ikavskih govora. Uz to nastala je i jedna specifina jezika kreacija. U sarajevskim govorima, na primjer, dijalektolozi su mogli zabiljeiti i oblik i, to je kombinacija ikavskog di i ijekavskog e. Toponim Hodidid Odied jasno diferencira autohtone bosanske od tih donesenih branskih govora, koje se oituje u prisustvu nasuprot odsustvu glasa h te ikavskog naspram ijekavskog izgovora praslavenskog glasa jat. Ovo je, uz akavsko-takavsku varijaciju, zapravo, paradigma jezikih razlika starinaca Bonjana i doljaka vlakih stoara.
27
Kolumna
Borba za opstanak
ta e nama pisci
Srbi i Hrvati znaju da nema naroda bez pismenosti, a pismenosti bez intelektualaca, a intelektualaca bez sistema u kome se znanje vrednuje. Dokle god mislimo da se istina podrazumijeva, i da u istinu ne treba ulagati a nema istine bez njegovanja pisane rijei dotle e nas gutati zaborav, smutnja i glupost
svako, sastoji se od mnotva ivotnih situacija iz kojih se moe itati rigidna ideologiziranost dejtonskog drutva i njegovih tokova, gdje su ljudima koji misle bonjaki sva vrata pozatvarana. Nevolja je kad ostanu zatvorena i ona vrata za koja se borimo.
odinama ve imam potrebu da napiem jedan tekst o cijeni zastupanja istine u dejtonskom totalitarnom drutvu. A cijena nije samo kad zaradi, ve i kad izgubi ono to si mogao imati. Ja sam vidio obje strane ove prie, jer sam prije 10-15 godina bio shvaan kao jedan od glavnih opozicionara Izetbegovieve vlasti, pa su mi sva vrata bila otvorena. To to sam opozicija svakoj vlasti, neki su tada razumjeli kao moje antibonjatvo, pa su me forisrali i preporuivali, sve dok nisu razumjeli da je moja kritika otrica namijenjena jaanju, a ne slabljenju bonjakog naroda. Tada sam jo razumio da je dejtonska ideologija struktuirana oko meunarodne podrke srpskom i hrvatskom hegemonizmu, odakle e biti kadrovski i materijalno favoriziran svaki Bonjak koji je spreman da prezire svoj identitet i izjednaava krivicu. Sjeam se kad me je prije 12 godina visoki predstavnik Petri imenovao u Upravno vijee Federalne televizije, za svaki sam sastanak dobijao po 300 maraka, plus putni trokovi 140 maraka, a kako se od Tuzle do Sarajeva potroi 40 maraka goriva, kui se vrati 400. A zna-
la su biti i po tri sastanka heftino. Podstanari na svome Otud znam kako ive, i zato ute, lanovi raznih upravnih odbora. Ja Ima tome i tri-etiri godine kada nisam htio pasti na seddu parama, sam sa rahmetli Nedadom Ibriipa sam, evo, uznapredovao do autor- moviem u dva navrata putovao u skih honorara koji mjeseno ne pre- gradie sjeveroistone Bosne gdje laze 200 maraka. U odnosu na po- smo promovirali njegovog Vjeratne godine, moji mjeseni gubici nika. Promocije su uveer, njemu sada su najmanje 1.000 maraka, to treba jo etiri sata putovati do znai da sam zadnjih desetak godina kue u Ilijau. Jednom prolazimo ostao bez stotinjak hiljada kroz avetinjski puste Lomaraka. To je konkretpare, sipi maglena kia, a na cijena moga moralnog nema ni uline rasvjete, opredjeljenja. Godinama samo je Pravoslavna crkva nisam lan ni jednog odosvjetljena stadionskim bora ili komisije u kojoj se ref lektorima. Nailazimo dobijaju pare, pa ni onih na leee policajce, a u kojima se ne dobijaNedad veli: Ovdje emo ju, tako da se moje javno polahko, da misle da smo postojanje svodi na jednu njihovi, jer ako brzo prekolumnu i poneko predaletimo preko, vidjet e da vanje, ako me neko negdje nam se hiti, pa nas mogu pozove. Bio bih neiskren zajmiti. Kad smo krenuli ako bih rekao da mi ne naDokle god niz tamnu Majevicu, ve umpadne odnos gubitka i mislimo da je lahnulo, u daljini trepedobitka - novac i dejtonski se istina re svjetla bosanske slobostatus koji sam izgubio, na podrazumijeva, de. Drugi put, opet smo ime izolacije, mirne savjei da u istinu ne se Nedadovom kodom sti i porodinog berieta treba ulagati sputali niz Majevicu. koji sam dobio. U dobitak a nema istine Veli: Dodaj mi taj galon, ubrajam i sve one selabez njegovanja ispod sjedita to je. A me koji me doekaju kad pisane rijei galon ko onaj od ajvara i doem u nae gradove u dotle e nas krastavaca, u njemu ponio kojima nisam nikad bio, gutati zaborav, vode. Uze tabletu i zali je a tamo zateknem mnosmutnja i vodom, veli, pritisak ga tvo ljudi koji itaju moje glupost. mui. Do Tuzle je utio, a tekstove i osjete njihovo utio sam i ja, da mu na znaenje. A dobitak je i samuku ne pristajem. Bilo je znanje da blokada u koju ve 22 sata, ponudio sam sam strpan ne daje nikamu da prespava kod mene, kvog efekta, jer se moji tekstovi i da- pa ujutro nastavi, ali, u tim godinalje itaju, prenose, komentiraju. Ne ma nema sna bez svog kreveta. Ujuodreuju ljudi ta e i kako e biti... tro sam odmah nazvao, da vidim je Ja sam tek jedan od desetine boli s hajrom stigao. Javio se umoran, njakih intelektualaca koji na ovaj iza sna. Kae, auto mu se pokvarilo nain podnose cijenu opredjeljenja negdje na Karauli, pa je dugo ekao da ostanu uz istinu, i uz narod, da pomo na cesti, da ga odljepaju do okrenu glavu od ponuda za kojim Ilijaa. Pomislih, je li mu ono malo su potrali razni Devadi, Enveri, honorara moglo zaklopiti trokove Hademi, Senadi, Bakiri i dr. To ljepanja i kvara, ali, nezgodno mi opredjeljenje svakako je vrednovano upitati. Znao sam da je dobio sitan od Boga, ali bi moralo biti uoeno honorar, ali mu se za te novce isplai od Bonjaka, koji trebaju znati da tilo putovati. Odbit e 50 maraka postoji trite na kome jedni profiti- na gorivo, a bezbeli e i koju knjiraju od prodaje bonjakih interesa, gu prodati, pa e se kui vratiti sa a drugi plaaju cijenu zbog odbrane 200-300 maraka. A ta je 200-300 tih istih interesa. Ovo trite, kao i maraka za napor koji ini ovjek na
28
pragu 70. godine ivota, akademik koji namjesto da u miru i rahatluku stvara, u tom danu taksira sebe etiri sata u jednom i etiri sata u drugom pravcu? Da je bio u jednom upravnom odboru, koji se estito plaa, a gdje sjede stranaki bezveznjakovii, akademik Nedad Ibriimovi ne bi morao posljednje godine ivota odlaziti u taj teki i neizvijesni lov na sitan honorar. Institucije kulture u ovim provincijama u pozadini su od svojih crkavica izdvajale koliko su mogle, da s obrazom pozovu u goste naeg klasika. U ovim manjim mjestima jo nije uzdrman bonjaki identitet, tamo jo nema kvazigraanske iskompleksiranosti i straha od sebe, pa se dolazak Nedada Ibriimovia doivljavao kao prava ast j p za eli, Janju, Kalesiju... S druge strane, kada je 14. juna 2011. u Tuzli organizirana promocija El-Hidrove knjige, bilo je to u organizaciji entuzijasta iz Udruenja vjerouitelja TK, a ne tuzlanskih institucija kulture, to je znakovita dijagnoza o zatvorenosti dejtonskog drutva ak i za klasike koji oituju muslimanski identitet. A u tim tjesnacima, izmeu onoga to vrijedi a nije vrednovano, i onoga to ne vrijedi, a ima sve poasti, valjalo je preivljavati, i boriti se, do posljednjeg dana, naem Ne dadu Ibriimoviu. Tako je danas Isnamu, Ibrahimu, Atifu, Demalu i mnogim drugim istaknutim bonjakim piscima, koji ive kao podstanari u roenoj zemlji. Ako bi se izokrenulo posljednje uporite smisla da to to piemo i govorimo ne mora cijeniti drava i politika, ali da to cijene pismeni ljudi u naem narodu onda bi jednim dijelom umrla i nada u nae uzdizanje iz ovog nitavila. Njegovanje istine Jadaju se pisci jednu drugima, prepriavaju svakojake neprijatnosti oko vrednovanja njihovog rada i angamana. Znam mnoge takve prie, a znam i mnoge svoje. Jedna od najbedastijih dogodila se kada su me prije pet godina iz mjesta M. pozvali da u tamonjoj biblioteci promoviram svoje knjige. Otiao sam. Direktorica biblioteke mi je uz kahvu ispriala kako ne voli kuhati i peglati. Poto sam gost, sve sam klimao glavom. Bila je promocija. Bilo je puno svijeta. Izloene moje knjige po narodnim cijenama. Jedan hadija kupi jednu knjigu. Deset maraka. Naelnik
Opine M. doao i gleda. Ne bi li mu poklonio. A ne mogu mu pokloniti jer jo namirujem pare to sam uloio u tampanje. Krenuh kui. Ispratie me do vrata. Obeali 200 maraka, ali ne daju. Kae direktorica, mora preko iro rauna. Via sila. No je. I kia je. Upalih golfa dvojku, kad ono - crkla svjetla. Vozi ga, onakvog oravog, do prve benzinske, pa odatle do prvog auto elektriara. Elem, krenuo sam kui oko 22 sata, a onih deset maraka od prodate knjige dadoh za popravak svjetala. Obeane pare nisam nikad dobio. Zvao jednom, dvaput, a kad sam vidio da me direktorica izbjegava, vie nisam zvao. Mogao bih sastaviti zbirku ovakvih iskustava, zbog kojih mi nije stalo do svakoga ko misli kako je znanje u Bonjaka tek besplatno laprdanje. j p p j ta vie, osjeam prezir prema toj navici da bonjako slovo smatramo dabalamom.
A u tim tjesnacima, izmeu onoga to vrijedi a nije vrednovano, i onoga to ne vrijedi, a ima sve poasti, valjalo je preivljavati, i boriti se, do posljednjeg dana, naem Nedadu Ibriimoviu.
Nedavno sam imao dva slina iskustva, sa dijasporom. Prvo su me zvali iz jedne skandinavske zemlje da im doem, a kad sam upitao za honorar, nisu mi se vie javili. Onda su me zvali iz druge skandinavske zemlje, da im doem i odrim centralni referat na proslavi Prvog marta, a kad sam pitao za honorar, ponovilo se isto. U redu, tamo gdje se ne cijeni moj rad, nije mi ni mjesto. ...Idemo dalje. Prolo je desetak dana, i dobijam pismo od izvjesnog Adila A., koji pie: -Tek neki dan sam saznao da tvoj patriotizam ima i dunjaluku cijenu. Skup ti je taj tvoj patriotizam, a da ti Dragi Allah olaka, pa da se rijei dunjalukog vika, jer on se ne nosi na Ahiret. Ono to je u srcu, to nosi!. Evo mog odgovora: - Bilo bi mudrije da si me upitao, prije nego to si presudio. Ne radi se o patriotizmu, ve o ZNANJU. Moje ZNANJE ima cijenu. Svako moe biti patriota, ali ne moe
29
svako ZNATI i PISATI. Ja sam se kolovao da bih to znao, kao to se koluju ljekari, arhitekti, ininjeri, pa niko ne spori da njihovo znanje ima cijenu. Mene su zvali da odrim predavanje o Prvom martu, a ne da uzvikujem: Ja volim Bosnu!, a struno priati o Prvom martu, znai pripremiti predavanje, i znai prenijeti znanje. Ja sam za to kolovan. (Osim toga, ja nisam kazao nikakvu cijenu, ni 300, ni 500 eura, ve sam rekao da taj intelektualni rad treba biti vrednovan.) A sad da ti kaem neto o toj dunjalukoj cijeni: Kad sam branio moj narod od optubi za tzv. islamski terorizam, Kantonalni sud u Sarajevu me je kaznio sa 4.900 maraka, pa nije bilo nikog ni marku da mi olaka tu kaznu, ve sam 18 mjeseci odvajao po 300 maraka; Kad sam upisao magistarski i odbranio temu Bonjaka drama u austrougarskom periodu, nije bilo nikoga da olaka tih 6.000 maraka, koje sam uloio za jednu bonjaku temu; Kad sam tampao ma koju od svojih knjiga, nije bilo nikog da pomogne i pogura, ve sam tedio novac, od dunjaluke cijene, da te knjige objavim, na dobro svih nas; A gdje su tek sva vrata koja su mi pozatvarana, i sve harange i uvrede koje sam pretrpio, zbog mog pisanja koje, ispade,
ima dunjaluku cijenu? Novac koji zaradim od rijetkih predavanja (na kojima prodajem svoje znanje, a ne patriotizam) ne ulaem u dunjaluk, ve ga tedim i ulaem u knjige i projekte od znaaja za moj narod, poto su bonjaki autori u takvoj situaciji da ih nee podrati ni dejtonska drava, ni bonjaka politika, ve se moraju snalaziti sami; dijaspora ovo oito ne razumije. Srbi i Hrvati ne bi nikad nekome svome intelektualcu odrali slovo kakvo si ti meni odrao, jer u njih se podrazumijeva ono to se u nas smatra pokuenim. Oni znaju da nema naroda bez pismenosti, a pismenosti bez intelektualaca, a intelektualaca bez sistema u kome se znanje vrednuje. Zamisli, Adile, koliko bi meni platili Srbi i Hrvati kad bih se ponaao kao Devad Galijaevi? Molim Allaha da ti otvori oi da razumije ovo to sam napisao, i da ovaj moj trud ne bude uzaludan. Nije prolo nekoliko dana a od Adila A. dobio sam podugako pismo u kome se nalazi odgonetka ove zavrzlame, i to u sljedeoj reenici:
Ja sam tek jedan od desetine bonjakih intelektualaca koji na ovaj nain podnose cijenu opredjeljenja da ostanu uz istinu, i uz narod, da okrenu glavu od ponuda za kojim su potrali razni Devadi, Enveri, Hademi, Senadi, Bakiri i dr
- to se tie Gothenburga, znam da si traio 2.000 eura (od mene, a ni od njih ta informacija nee ii dalje). Dakle, neko je izmislio da sam traio 2.000 eura, a ta izmiljotina moe biti ili u funkciji da me neko diskreditira zato to sam se usudio upitati za honorar, ili da neko, pak, na mome gostovanju zaradi. U skladu sa tradicijom utnjavosti, sada nema nikog da mi se u ime domaina izvini za klevetu, niti je ikoga briga da li je mene ta njihova petljavina povrijedila. Zar nisu dovoljne sve ove cijene o kojima sam pisao na poetku teksta, ve treba plaati cijenu i ovom naem, familijarnom, neznanju? A zbog tog neznanja, vei nacionalni interes uiva gostovanje polupismenih folk-digaraa, za koje se ne ali skupiti par hiljada eura, nego ma kojeg naeg autora koji brani ast bonjakog naroda. Dokle god mislimo da se istina podrazumijeva, i da u istinu ne treba ulagati a nema istine bez njegovanja pisane rijei dotle e nas gutati zaborav, smutnja i glupost.
30
Pogledi
Jovanovi i Dodik u postojeem studiju nepostojee
Megdan beogradski
Utakmica izmeu gostujueg Dodika Beogradu, kojeg voli vie od BiH iz koje dolazi i edomira Jovanovia, koji voli Srbiju, ali i ne mrzi BiH, poela je od prve estoko i na prvu. Sa faulovima od strane Dodika, ali bez crvenih kartona. Odigrao je vaarski grubo do kraja Smokvin list politikog i uspjenuao potenja je pao sljedbenike pod naletom Jovanovia etnike, koji je sasvim velikosrpske i otvoreno potvrdio da miloevievskoje Republika SANU-ovske Srpska nastala na genocide faistike politike i etnikom sa znatnim ienju, u
Pie: Ale Kamber, Livno 02.02.2012.god. prvom redu Bonjaka. Dodik i junior - dva troprsta Vodove gestikulacije Utakmica izmeu gostujueg Dodika Beogradu, kojeg voli vie od BiH jg iz koje dolazi i edomira Jovanovia, koji voli Srbiju, ali i ne mrzi BiH, poela je od prve estoko i na prvu. Sa faulovima od strane Dodika, ali bez crvenih kartona. Odigrao je vaarski grubo do kraja i uspjenuao sljedbenike etnike, velikosrpske i miloevievskoSANU-ovske faistike politike sa znatnim primjesama rigidnog komunizma u njoj. Dodik je, pokazujui znakovito ispruene dlanove u visini sljeponice, prijetee kaiprste i troprste u emisiji (i ne samo u njoj) te stiskanje aka kao da e BiH o kojoj govori a koju mrzi, te sa-
eogradski TANJUG (Telefonska agencija Nove Jugoslavije) bio je prije nekoliko dana poprite estokog medijskog megdana nacionaliste Milorada Dodika i liberalnog demokrate g edomira Jovanovia, lana nekadanje inieve vlade. TV duel u TANJUG-ovom studiju i reiji izmeu mladog i na Balkanu i ire vjerovatno najobjektivnijeg j j j jg politiara edomira Jovanovia(LDP) i najprepredenijeg, najsirovijeg, tekog i samom sebi, Milorada Dodika, stokilaa sa dna kace, izazvao je panje vie nego ijedan dogaaj takve vrste u posljednje vrijeme i sigurnosnih mjera kao da se igra najrizinija sportska utakmica izmeu Srbije i Hrvatske, ili Srbije i Federacije BiH (bez Republike Srpske).
Dodik - prst prijetnje i podrke

31
govornika kojeg najee i ne gleda kao ni kameru, ni voditeljicu, zdrobiti, potpuno razotkrio svoje psihosocijalne reference. Gestikulacijama, stilom i nainom govora, bahatou, prekostokilakim fizikim i jedvaprosjenim intelektualnim epurenjem pred kamerama i omalovaavanjem sagovornika i voditeljice (dakle i cijelog auditorija koji ga je u tom momentu gledao) neodoljivo je podsjeao na svog uitelja. Ne Antu Markovia, iji je delegat ispred Saveza reformskih snaga bio u Skuptini Republike BiH nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine, ve na sljedeeg uitelja- Slobodana Miloevia-srbijanskog veKao to rado likosrpskog socijaliste i malog voli pokazati tri Staljina u ijem beogradskom prsta pa ak i sa okruenju je svojevremeno i malim juniorima Duel na TANJUG-u bio, a i studirao je politike u duetu, Dodik nauke u tom demokratsvoli pokazati kom gradu u kojem je od i primati i stvarajui paravojske u Hrvats- tog Save od SPC, Orden drube za nekadanjih dvjestotinjak odlikovanja. koj i BiH, te i zajedniku JNA razvoj saradnje Rusije i RS (od Medvedamija preostala jedva jedna Za sada je etniki oistivi su pretvorili dova) i Orden Prvog stepena za zasluge zapaljena i sa podijeljenim primio tri ea u svoju antijugoslavensku pred otadbinom i kozatvom. Voli muslimanima u njoj na ordena za sve velikosrpsku paravojsku koje ih i podijeliti. Izmeu osalog ih je za prosarajevsko-sandake i to je uinio i su skupa izvrile agresiju i na posljednje republikosrpske slave poprobeogradske. Jedni su se daini za srpski Hrvatsku i BiH. dijelio i elnicima HDZ BiH i biskupu kle sigurno divili Bosancu Donarod. banjalukom Franji Komarici. Osim diku kako brani Srbiju u BeoTri ordena HDZ BiH, Komarice i predstavnika gradu od Srbina Beograanina, Ruske Federacije, niko mu drugi i nije i kako kae da voli vie Srbiju Kao to rado voli pokazati doao na Dan RS-a 9. januara. od BiH i Sarajeva u koje ide iztri prsta pa ak i sa malim van na genocidu nastale Republike Srpske juniorima u duetu, Dodik voli poka- Ako je RS drava BiH nije samo, kako kae, kad mora. U nedostatku zati i primati i odlikovanja. Za sada je argumenata i kulture dijaloga u duelu sa primio tri ea ordena za sve to je Jovanovi je bio decidan ustvrdivi: potpuno nepristranim i objektivnim uinio i ini za srpski narod, od ega Ako je RS drava, BiH nije, ako BiH Jovanoviem morao je pokazati sve svo- jedan srpski i dva ruska: Orden Sve- nije drava Bonjaci nisu narod. Bosje grimase i gestikulirati i vie nego je nauio. Branio se od Jovanovievih rijei i argumenata kao potpuno go u osinjaku od osa. A ogoljen je ovoga puta zaista bio do gola. Smokvin list politikog potenja je pao pod naletom Jovanovia koji je sasvim otvoreno potvrdio da je Republika Srpska nastala na genocidu i etnikom ienju, u prvom redu Bonjaka. Maui rukama da se odbrani Dodik je ustvrdio da je RS stvorena 3 godine prije nego se desio zloinu Srebrenici, za kojeg tvrdi da nije bio genocid, te da je, kako je ustvrdio, na spomen ploi u Potoarima preko 500 ivih muslimana koji su prikazani kao mrtvi. U emisiji je Dodik priznao da je i sam bio dio pokreta za Republiku Srpsku izbjegavajui diretno odgovoriti na pitanja o zloinu i genocidu u BiH poinjenom od strane paravojnih snaga RS i JNA, svaki put pokuavajui izjednaiti sve tri strane. Potvrdio je da je RS od poetka teila nezavisnosti, to j j je ujedno i p potvrda da su upravo velikosp rbi od osia i SANU preko Miloevia, p eelja, Karadia, Mladiato isto Dodik - aka kriteljska i objediniteljska teili, odnosno, oni razbijali Jugoslaviju
32
Dodikov kaiprst
Miloevi dri Dodika
U emisiji je Dodik priznao da je i sam bio Dodik - troprst oslonac dio pokreta na je lonac i Srbija treba za Republiku se u Srebrenici desio genoda preuzme odgovornost Srpsku cid, te da je i Karadia nazato to je to tako. Dejizbjegavajui zivao zloincem, to mu je tonsku Bosnu nije pravio diretno posluilo da se probije na vrh Izetbegovi i Karadi odgovoriti na RS kao normalan Srbin. nego Miloevi, tako to pitanja o zloinu Ali se kasnije predomisje njegov glas vrijedio dva. i genocidu u lio shvativi ta eli da uje Jesu li kreatori DejtonBiH poinjenom njegova glasaka baza. Ako ske BiH zavrili u Hagu, od strane joj bude podilazio na nain gospodine Dodik? Upitao paravojnih kako je vascelom srpstvu je direktno Jovanovi, na snaga RS i JNA. podilazio u spomenutom to mu je Dodik cinino duelu vie mu nee trebati i mrtav hladan odgovorio: menarodna podrka da poNe znam pitajte njih, bijedi. Dovoljno e mu biti dodajui da je Karadi da lae i svoj narod i sebe imao svojih greaka, ali je zasluan (ako sebe uope i lae). I uspijevae to postoji RS, estitajui mu na dok ne sazrije svijest kod veine da u hrabrosti 1992. godine. nacionalistikim i faistikim teoriJovanovi mu je uzvratio da e s jama krvi i tla nema perspektive, ve u tom vrstom pameti stii isto daleko hrabrosti, znanju i potenju politiara kao Boidar Vuurevi koji je rekao poput Dodikove sute suprotnosti da e Dubrovnik napraviti i ljepim edomira Jovanovia- srbijanskog i starijim, zbog ega se Srbija sada Vilija Branta kojeg zasad veina Srbije Dubrovanima izvinjava. Podsjetio nee, a Dodika-bh. Miloevia, veina je Dodika na njegove ranije izjave da RS hoe.
Naertanije po Dodiku
Pola Milorad, pola Radovan

33
Politika i drava
Upisivanje bonjake djece u katolike kole
Sistematsko Sistematsko
injenica da sve vie bonjakih roditelja svoju djecu upisuje u katolike kole, koje djeluju pod sloganom Sustav katolikih kola za Europu, ukazuje da katoliki kolski centri imaju misiju razbonjaenja, razmuslimanjenja i pokrtavanja bonjake djece. Insistiranje da su ove kole za Europu, podrazumijeva da druge nisu, te da posebno bonjaka djeca, sa diplomom katolikih kola, imaju ansu da budu vie ravnopravna, nego to su to ako ne zavre katoliku kolu.
pokatoliavanje Bonjaka U
nisu, te da posebno bonjaka djeca, sa diplomom katolikih kola, imaju ansu da budu vie ravnopravna, nego to su to ako ne zavre katoliku kolu. Ovo ne znai da katolici ne trebaju imati, ako to ele, svoje kole, ali znai da Bonjaci imaju pravo biti osjetljivi na injenicu da bonjaki roditelji pokatoliavaju i pokrtavaju svoju djecu ubacujui ih u sistem u kome im nad glavom stoji raspelo, u kome ih pohodi Sveti Nikola, i gdje im asove dre asne sePie: Ramiz Hodi stre i katoliki sveenici. Glas otpora protiv ovakvog nastavka naoj zemlji su kato- unitavanja Bonjaka, ne znaliki kolski centa- i oduzimanje prava bonjari (Sarajevo, epe, kim roditeljima da svoju djecu Travnik, Zenica, Tuzla, Biha, usmjeravaju kako ele, ali znaBanja Luka) osnivani jo u rat- i jedan veliki znak za uzbunu na i neposredna poratna svima nama koji smo vremena na teritorijama dopustili da dejtonski gdje katolici nisu u vesistem do te mjere rasZamisli da ini, to znai da bi ove u Hrvatskoj pameti bonjake rodikole trebale imati mineko svoje telje, pa da oni pomidijete poalje siju ouvanja katolisle kako je za njihovu u bonjaku kog i hrvatskog identidjecu najbolje da budu j j j kolu na teta. Zato se katolike katolici. injenica da je bosanskom kole ne osnivaju u Livj u prvi razred Osnovne jeziku. Hrvati nu ili apljini, ako ve katolike kole u Saranee da im nemaju politiku misijevu upisano duplo vie djeca budu ju? Ali, injenica da sve djece nego u svim druzajedno sa vie bonjakih roditegim osnovnim kolama bonjakom lja svoju djecu upisuje u Sarajevu, ukazuje da djecom, a u katolike kole, koje kamoli da im te razrede nisu popunidjeluju pod sloganom djeca ue po la katolika, ve muslibosanskom Sustav katolikih komanska djeca, koja tako planu i la za Europu, ukazuzauvijek odlaze iz svog programu. je da katoliki kolski naroda i iz svoje vjere. centri imaju misiju razOvim tekstom mi nabonjaenja, razmuslijavljujemo jedno permanjenja i pokrtavanja manentno istraivanje i bonjake djece. Insipraenje ove pojave, koja e biti stiranje da su ove kole za Eu- tumaena kao nastavak genociropu, podrazumijeva da druge da.
34
Zanimljiva rasprava o KC-u na jednom internetskom forumu

* Zanimljiv je podatak da su dominantnu ueniku populaciju s poetkom osnivanja (od 94.god.) KC Sv. Josip inila bonjaka, etniko religijski ista djeca. Dok su graanska djeca pohaala nastavu tih ratnih i postratnih godina po podrumima, kafanama, domovima zdravlja, stanovima i svugdje vie nego u kolama, muslimanska djeca su dijelila izuzetno uvjetan kolski ambijent sa nemuslimanima. Nije li udno, il je pak indikativno da se jedno dijete odgojeno u muslimanskom duhu svakodnevno, neizbjeno susree sa Isusovim raspeem u kolskom holu? * Porazno je da drava sponzorie (na bilo koji nain) obrazovni centar koji 1) radi po obraznom planu i programu tue drave, 2) ima vjersku komponentu (katoliki) u svom nazivu i radu. Da je ovo 100% privatna kola, finansirana iz depa roditelja (a ne iz dravne kase), naziv i vjeronauk ne bi bio upitan, ali injenica da se predaje po tuem planu i programu je i dalje vie nego problematina.* * KC je ekstra dobra kola. EKSTR A! Veliki broj djece Bonjaka je pohaaju jer valja! * Segregacija djece. To je KC. A Bonjaci koji alju svoju djecu u katoliku kolu bi zaista trebali obaviti neuroloki pregled svoje glave, jer takva erozija linog i kulturolokog identiteta zaista spada u medicinske fenomene.
* U mom razredu je bilo najvie djece iz mjeanih brakova i muslimana a najmanje katolika. Da, i to je tuna strana naeg mentaliteta i stanja drutva u kojem se nalazimo. Zamisli da u Hrvatskoj neko svoje dijete poalje u bonjaku kolu na bosanskom jeziku. Hrvati nee da im djeca budu zajedno sa bonjakom djecom, a kamoli da im djeca ue po bosanskom planu i programu. I zato postavljam pitanje: koliko mora biti izofreno i degradirano stanje identiteta jedne bonjake porodice da svoje dijete koje je roeno i raste u BiH poalje u katoliku kolu po nastavnom planu i programu susjedne drave. * Ovdje nekim pojedincima ne smeta KC kao kola, njih boli to nisu uspjeli napraviti islamsku republiku... KC im bode oi svaki dan i podsjea ih na neuspjeh ...kako drugaije objasniti napade na KC zbog odvajanja (iako je u njoj 40 % muslimana) a nitko ne napada bonjaku kolu (a u njoj su 100% muslimani). * U KC ima vie srpske i bonjake nego hrvatske djece, roditelji ih tamo upisuju iz raznoraznih razloga, uglavnom zbog kvalitetnog nastavnog kadra. I alosno je to, jedna zvanino katolika kola, ima vie onog starog sarajevskog duha nego veina dravnih kola u Sarajevu. * Sama pria da nema razlike, a kola se zove Katoliki kolski centar Sveti Josip. Mislim da nema smisla dalje naglabati o tome, isto tako Prva bonjacka gimnazija (zamislite jo tome dodati naziv Muhamed A.S.) i rei da tu nema razlike meu djecom, je isto tako smijena.
35
Islamski svijet
Egipatski donji dom parlamenta
Biranjem prve demokratske skuptine ikada u modernoj egipatskoj historiji, egipatski graanin je izabrao ono za im je udio tokom 30-godinje Mubarakove amerike demokratije slobodu. Izabrao je slobodu da moe bez ikakve bojazni rei to misli, bez da ga iko zatvori zbog terorizma (SAD, primjer ejha Ali etTemimija koji je zatvoren, jer je koristio svoje osnovno ljudsko pravo slobodu govora) ili verbalnog delikta (biva Jugoslavija) Pie: Jusuf Dafi
Skuptina politikih zatvorenika ili mensa intelektualaca

je osnovno ljudsko pravo slobodu Hafizi i doktori govora) ili verbalnog delikta (biva Jugoslavija). Opredijelio se da moe O razlozima zato su Egipani izaslobodno bez ikakvih potekoa i za- brali ba ihvanije i selefije, govorili smo preka robovati svome Gospodaru, ne ranije, ali nismo se doticali nekih novih strepei da e mu neko nekada zabra- injenica, do kojih se dolazi iz biografiniti odlazak u damiju, jer ja 498 lana Donjeg doma ima ispod 45 godina ili je parlamenta (ne raunajui 10 neoenjen (Izrael), da e mu parlamentaraca koji nisu biraneko uskratiti uenje ezana ni na izborima), koje otkrivaju na razlgas (sva Evropa osim sljedee, zanimljive, ali takoBalkana, Austrije, Belgije j gj er i nevjerovatne podataka: i panije), praviti proble- Preko 140 parlamentame njegovoj eni, kerci, raca su hafizi, tj. znaju cijeli sestri zato to su pokriveKuran napamet. ne (Francuska, Njemaka, Ako - Vie od 180 parlamentaBelgija, Turska, Bosna, Srpromotrimo raca zna pola Kurana napabija itd.), staviti van zakona ove podatke, met. Znai preko 320 parlaklanje ivotinja na erijatski j j j otkrivamo jo mentaraca zna ili pola ili cijeli nain (vajcarska, Holandijedan dodatni Kuran napamet. ja, baltike i skandinavske razlog zato - Preko 100 lanova parlazemlje), uiniti ilegalnim j ) g je egipatski menta zna napamet 10.000 i gradnju munara (vajcarnarod izabrao vie hadisa Boijeg poslanika ska)... Odabrao je islamski upravo ovakav Muhammeda, s.a.v.s. Koliki koncept demokratije olien parlament, je taj broj, dovoljno govori u selefijskom pokretu (koji sastavljen od podatak da je ukupan broj se kod nas pogrdno naziva hafiza Kurana, hadisa Boijeg Poslanika oko vehabijski pokret) i njihovoj hafiza Hadisa, 12.000, ne ubrajajui ponovStranci svjetlosti, te organidoktora nauka, ljene i nevjerodostojne. zaciji Muslimanske brae magistara - Vie od 170 lanova (ihvanije) i njihovoj Stranci i politikih parlamenta su doktori naslobode i razvoja, davi njizatvorenika. uka. Moemo pretpostaviti hovim kandidatima parda je broj magistara vei od lamentarnih mjesta. broja doktora nauka.
onedjeljak, 23. januar 2011. godine po Isau, a.s., odnosno 28. safer 1433. godine poslije Hidre, ostat e zapisan zlatnim slovima u povijesnim analima Ummeta Muhammeda, s.a.v.s., najodabranijeg Boijeg poslanika, koji je doao da izvede ljude iz robovanja ljudima u robovanje Gospodaru ljudi. Tog, naizgled sasvim obinog dana, odrana je prva, konstituirajua sjednica egipatske narodne skuptine, koju je narod na proteklim demokratskim izborima izabrao. Biranjem prve demokratske skuptine ikada u modernoj egipatskoj historiji, egipatski graanin je izabrao ono za im je udio tokom 30-godinje Mubarakove amerike demokratije slobodu. Izabrao je slobodu da moe bez ikakve bojazni rei to misli, bez da ga iko zatvori zbog terorizma (SAD, primjer ejha Ali et-Temimija koji je zatvoren, jer je koristio svo-
36
- Preko 50 parlamentaraca ne posjeduje auto. To znai da e se oni, navjerovatnije, u parlament prevoziti gradskim prijevozom (metroom, autobusom, tramvajem, mikrobusem i sl.). - Vie od 350 parlamentaraca je bilo u zatvoru izmeu 6 mjeseci i 10 godina. Ovdje se ne ubrajaju oni koji su u zatvoru bili krae od 6 mjeseca, kao npr. novoizabrani predsjednik parlamenta. Naravno, svi oni su bili politiki zatvorenici. Ako promotrimo ove podatke, otkrivamo jo jedan razlog vie zato je egipatski narod izabrao upravo ovakav parlament, sastavljen od hafiza Kurana, hafiza Hadisa, doktora nauka, magistara i politikih zatvorenika. Oevidno je da je taj razlog intelektualni kapacitet i samoportvovanje izabranih lanova koji, ne samo da su ulagali trud i vrijeme u svoju edukaciju i intelektualni razvoj, nego nisu prezali ni od politiko-drutvenog djelovanja kako bi omoguili svom narodu bolju i prosperitetniju budunost, to se i vidi iz njihovih zatvorskih karijera. Naravno, njihovi sugraani su njihov intelektualno-drutveni rad prema zaslugama i nagradili, glasavi za njih. Slobodno moemo rei da su najzasluniji i najkompetentniji i uli u parlament.
Prvu konstitutivnu sjednicu Narodne skuptine je otvorio najstariji parlamentarac 81-godinji Mahmud es-Seka, lan Vefd stranke minutom utnje za ehide poginule tokom 25-januarske revoluciji. Zatim se pojedinano svaki lan ukratko predstavio rekavi svoje ime, te poloio zakletvu. Nakon polaganja zakletve uslijedila su glasanja za predsjednika parlamenta, te njegovog prvog i drugog zamjenika. Za predsjednika parlamenta je izabran Sad Ketatni, ispred Stranke slobode i pravde, nakon osvojenih 399 glasova, dok su dva njegova protukandidata, Isam Sultan, ispred Stranke sredine (islamistika stranka) i Jusuf el-Bedri, nezavisni kandidat, osvojili 87, odnosno 10 glasova. Za prvog potpredsjednika parlamenta je izabran Eref Sabit, iz Stranke svjetlosti, osvojivi 429 glasova. Njegovi protivkandidati Ejmen Ebu Ala, Egipatski blok, i Ihab Remzi Hena, Stranka slobode, dobili su 19, odnosno 17 glasova. Kao drugi zamjenika izabran je Muhammed Abdul iz Vefd partije, osvojivi 459 glasova, dok je njegov protivnik Nasir Sejjid dobio samo dva glasa nakon povlaenja kandidature.
Zapadni mediji, predvoeni New York Timesom, London Timesom, Reutersom, Guardianom i drugima, su se svojski potrudili kako bi, svojim kritikama i zlonamjernim opaskama, u oima zapadnog ovjeka umanjili vanost novog egipatskog parlamenta.
Kozmetiki Zapad
Naravno, kao to se moglo i pretpostaviti, zapadni mediji, predvoeni New York Timesom, London Timesom, Reutersom, Guardianom i drugima, su se svojski potrudili kako bi, svojim kritikama i zlonamjernim opaskama, u oima zapadnog ovjeka umanjili vanost novog egipatskog parlamenta, jer nikako ne mogu da podnesu injenicu da islamisti ine ni manje ni vie nego egipatskog parlamenta. Kad bi egipatski donji parlament bio sastavljen preteno od liberalista, onda skoro da ne bi bilo medija na Zapadu koji ne bi izrekao neki laudij u slavu pobjede liberalista, tih pravih boraca za demokratiju. Liberalista, koji od novembra skoro neprestano protestiraju na Tahriru, pritom hvataju zjale, te tu i tamo prirede kakvu cirkusku ili estradnu taku, kakvih nije nedostajalo 25. januara ove godine na Tahriru prilikom proslave godinjice. S druge strane, imamo te islamiste, iju pobjedu zapadni i prozapadni mediji himbeno vole uporeivati sa pobjedama Mubarakove reimske NDP (Nacionalna demokratska partija) na izborima 2005. i 2010. godine, citira-
37
jui izjave poput sljedee izjave Husama Hamelavija, pobornika ljevice (jedan od egipatskih SDP-ovaca), koju je Reuters (jedan od amerikih Osloboenja) naveo u svome tekstu o egipatskom parlamentu, a koji je izjavio: Ja nemam nekih velikih oekivanja od ovog parlamenta, zbog sastava p g politikih snaga u njemu... g j ini mi se da e iznova obnoviti stari reim s nekoliko sitnih kozmetikih promjena. Glas manjine, odnosno glas egipatskih liberala na Zapadu se kriomice predstavlja kao glas veine, slino kao to se nekad Mubarakova vlast interpretirala kao demokratska, tj. kao vlast narodne veine. Pak, glas veine na zapadu se neizravno predstavlja kao glas manjine, poruujui da su islamisti pobijedili samo zato to su iskoristili podrku narod. Ta zar stranke na izborima ne pobjeuju, koristei se podrkom naroda?! Odgovor zapadnih medija na ovo pitanje, iako oni to nikada nee priznati, biljurno jasan iz njihovih zlonamjernih opaski je: Da, pobjeuju, ali to ne vai za islamiste. Izleda da ak i ova vrlo ubjedljiva pobjeda islamista, iza koje stoje doktori nauka i magistri, filantropi, pregaoci, ljudi koji su zbog slobode amili po zatvorima, nije dovoljna zapadnim medijima da citiraju koju izjavu te egipatske veine. Kad bi zapadni mediji bili iole nepristrasni njihove novine bi bile krcate egipatskim pohvalama novih parlamentaraca i parlamenta. Nedavno sam upitao jednog svog prijatelja Egipanina, studenta: Za koga si glasao? On je rekao: Glasao sam za jednog kandidata Stranke svjetlosti. Glasao si za njega, jer je selefija?, radoznalo ga upitah. Ne, nisam glasao za njega zato to je selefija, ve zato to e me Allah pitati kome sam dao glas, te sam glasao za onoga koga sam smatrao da je najsposobniji. Ovo je samo jedna od mnogih izjava, koje se na Zapadu citiraju rijetko ili se uope ne citiraju. Bilo bi nepravedno, a da ne pohvalimo neke medije, kao to su egipatske novine El-Ehram (eng. Ahram, arap. ,) m te katarska Al Jazeera, koji se trude da u ovom moru dezinformacija plasiraju koju informaciju. Kao dovoljan primjer njihove transparentnosti i nepristrasnosti navest emo jedan lijep lanak koji govori o novom egipatskom parlamentu, dostupan na internetu i na arapskom i na engleskom, objavljen u El-Ahramu pod u naslovom: El-Ketatni: Od zatvorenika do predsjednika parlamenta. Naposljetku, osvrnuo bih se na novog predsjednika egipatske narodne skuptine El-Ketatnija. Roen je u Gornjem Egiptu, u pokrajini Suhad,
4. marta 1952. godine. Po zanimanju prema narodu Egiptu tokom velike bijele je mikrobiolog. Radio je kao profesor revolucije koja je zbacila korumpirani na Fakultetu znanosti na Univerzitetu reim, iskorijenivi zla nepravde, tiranije i u Minji od 1994. do 1998. godine. korupcije. Pridruio se pokretu Muslimanska Sa ovog podijuma, iz ove asne braa 1981. godine. Izabran je u vijenice, mi najavljujemo egipatskom Savjetodavno vijee pokreta 2008. narodu i cijelome svijetu da e se naa godine. Predstavljao je Muslimansku revolucija nastaviti, a mi se neemo brau u parlamentu u jednom mandatu odmoriti, pokleknuti ili se povui sve dok od 2005. do 2010. godine. Od 1990. svi ciljevi revolucije ne budu u potpunosti do 2006. godine obnaao je funkciju ostvareni, oduivi se ehidima, brzim, generalnog sekretara Odbora za nastavu efikasnim i potenim suenjima. I zajedno na Minja univerzitetu. Zajedno sa emo nanovo izgraditi novi Egipat, stotine drugih lanova Bratstva zatvoren ustavni, graanski, demokratski, moderni je 27. januara 2010. godine, kao Egipat. posljedica Mubarakovih reprekusija u U ovom historijskom trenutku, cilju slabljenja novonastale revolucije. i poto poinjemo raditi u novom Puten je iz zatvora 10. februara, dan poslijerevolucionarnom parlamentu, mi uoi pada Mubaraka. Savjetodavno teimo da samemo svitanje novih nada vijee je napustio kad je izabran za koje je Egipat ekao desetljeima. Moramo generalnog sekretara Stranke slobode i da uinimo iskren, posveeni napor kako bi pravde. Na ovoj funkciji ostaje sve dok donijeli dobrotu i sreu narodu Egipta koji nije izabran za predsjednika parlamenta. nam je dao ovu odgovornost da ga zastupamo, Biografija El-Ketatnija pria sama za da drimo njihove nacionalne interese iznad sebe, pogotovo ostavka na mjesto u svega drugog. Prilikom traenja svega ovoga, Savjetodavno vijee, kada mi smo potpomognuti stvarnom je izabran za generalnog demokratskom klimom, koju sekretara stranke, te ostavka Preko 140 je uspostavila velianstvena na tu slubu, kada je parlamentaraca egipatska revolucija. odabran da bude predsjednik su hafizi, Gospodo, cijenjeni lanovi parlamenta stvari vrlo tj. znaju parlamenta. rijetke kod naih politiara. cijeli Kuran Na kraju, upuujem vam Za kraj, mjesto zakljuka, napamet. svima moje tople pozdrave i posluio bih se odlomcima iz Vie od 180 potovanje. Ketatnijevog govora nakon parlamentaraca Jo jednom, srdano vam izbora na mjesto predsjednika zna pola estitam na zadobijanju parlamenta: Kurana vrijednog narodnog povjerenja. U ime Allaha, Svemilosnog, napamet. Znai Sada, zavrnite rukave Samilosnog. preko 320 i spremite se za ogroman Gospodo, lanovi parlamenta parlamentaraca parlamentarni zadatak koji vas velikog egipatskog naroda. Svi zna ili pola ili eka. moramo zahvaliti Bogu na cijeli Kuran Upuujemo dovu SvemoNjegovoj dareljivosti i dobroti, napamet. guem Bogu da nas vodi zbog o Njegovoj milosti i blagoslovu dobra Egipta.
38
Online komentar polumjeseca

Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske studije
Zato Republika Hrvatska

ne procesuira Milorada Dodika?
Meunarodni institut za bliskoistone i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dogaanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira ulogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), koji posljednjih nekoliko godina svojim politikim djelovanjem predstavlja ozbiljnu prijetnju europskoj sigurnosti. Iz opirne analize sa naslovom ZATO REPUBLIKA HRVATSKA NE PROCESUIRA MILORADA DODIKA? izdvajamo najvanije i najzanimljivije dijelove
d 2006. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) i regiji zapadnog Balkana nije zabiljeen evidentniji napredak. Kljuni politiki lider, koji je najodgovorniji za takvo stanje je aktualni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD), kojem je u tome svojim politikim potezima vrlo esto asistirao Haris Silajdi (SBiH) sve do debakla na izborima 2010. godine. IFIMES je objavio analizu o stanju u BiH 18. maja 2011. godine link: http://www.ifimes.org/default. cfm?Jezik=Ba&Kat=10&ID=602 Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), iji je predsjednik Milorad Dodik ak je i lan Socijalistike internacionale iako njegova politika i djelovanje od 2006. godine do danas nemaju vrijednosnih dodirnih taaka sa Socijalistikom internacionalnom. Zbog toga je pokrenut postupak za iskljuenje SNSD iz Socijalistike internacionale i trenutno je SNSD suspendirana iz te organizacije. Ipak, oprezniji su bili u Stranci evropskih socijaldemokrata (PES), koji su onemoguili lanstvo SNSD u evropskoj porodici socijaldemokrata. Politika Dodika i SNSD-a je u mnogu emu blia politici francuskog ultranacionaliste Jean-Marie Le Pena ili pokojnog austrijskog politiara Jrga Zloupotreba entitetskog glasanja je redovita pojava u Parlamentu BiH, koja uglavnom dolazi iz Republike Srpske. Koristi se svaka prigoda da se opstruira djelovanje drave BiH i tako pokae, da je BiH nefunkcionalna i neoZloupotreba ustavne strukture BiH driva drava. Kada bi se ponaanje i djelovanje poput Dodikovog toleriralo u drugim dravaUstavna struktura BiH utemeljena je na ma, mnoge od tih drava vrlo brzo bi postale aneksu IV Daytonskog mirovnog sporazuma nefunkcionalne. Sve to upuuje da je postojea kao njen ustav, prilino je krhka i ustavna struktura kamen spoticana nivou drave Bosne i Hercegovinja za napredak Bosne i Hercegone omoguava razliite opstrukcije Upravo SNSD vine, kojoj su potrebne korjenite i blokade. Dodik i njegova SNSD blokira ustavne promjene kojima bi se gotovo redovito zloupotrebljavapromjenu dolo do novog ustavnog ureeju postojeu ustavnu strukturu i ustava BiH na nja BiH, jer je Daytonski mirovni blokiraju djelovanje drave Bosne osnovu presude sporazum u mnogim aspektima i Hercegovine. To se pokazalo priSuda za nadivljen. likom donoenja niza zakona, koji ljudska prava su vani za funkcioniranje drave iz Strazbura Dodik podrao bombardiranje BiH, ali i prilikom formiranja Viu sluaju Zagreba 1995. godine jea ministara BiH, koje jo uvijek Sejdi-Finci, nije formirano iako su parlamenkojom bi se Izborom Ive Josipovia za tarni izbori odrani 3.10.2010. omoguilo da predsjednika Republike Hrvatske godine,ponajvie zahvaljujui bloi predstavnici uspostavili su se prijateljski odnokadama koje dolaze od strane SNmanjina si izmeu Josipovia i Dodika. Za SD-a i politikih stranaka iz RS. U (Jevreji, Romi bolje razumijevanje odnosa u BiH posljednje vrijeme to je najvidljivije i ostali) imaju i regiji potrebno je razotkriti ulokroz pritiske, koji dolaze od strane pravo da budu gu Dodika tijekom rata u Bosni i Dodikovog establimenta i kroz izabrani u Hercegovini 1992.-1995. godine. pokrenutu proceduru u ParlamenPredsjednitvo Dodik se meunarodnoj zajednici tu BiH za ukidanje Suda i TuilaBiH. tijekom i poslije rata predstavljao tva Bosne i Hercegovine. Umjesto kao borac protiv Radovana Karadpokretanja inicijative za formiranje ia i Srpske demokratske stranke Vrhovnog suda Bosne i Hercegovi(SDS). U osnovi njegov sukob sa ne pokuava se ukinuti Sud i TuiSDS-om, posebno tijekom rata, latvo BiH, koji se bave procesuiranjem poinje- postojao je zbog njegovog kriminala i krijumnih ratnih zloina i procesuiranjem poinitelja arenja visokotarifnim robama, a ne zbog poorganiziranog kriminala. Te institucije potrebno litikog neslaganja. Kada analiziramo zapisnike je ojaati, a ne ukidati. ratnih sjednica Narodne skuptine Republike Razlog za ukidanje Suda i Tuilatva BiH, Srpske jasno je, da se Dodik nije suprotstavljao izmeu ostaloga, je u injenici da znaajan broj politici SDS-a kada su u pitanju ratni zloini i vodeih funkcija obnaaju pojedinci koji su no- odnos prema nesrpskom stanovnitvu. Posebsioci kriminala i/ili su povezani sa organiziranim no zabrinjava injenica da je Dodik javno pokriminalom. Upravo zbog toga su Sud i Tui- dravao raketiranje Zagreba 2. i 3. maja 1995. latvo BiH snana prepreka Miloradu Dodiku. godine, to je evidentno iz transkripata sa 3. Dodik je 2004. godine bio optuen po 33 take vanredne sjednice Narodne skuptine Repuoptunice, kasnije u sudskom procesu osloboen blike Srpske odrane 23. i 24. maja 1995. gotih optubi. Meutim, kasnije je utvreno, da je dine pod predsjedavanjem osuenika za ratne mnogobrojne dokaze falsificirao i vrio pritisak zloine Momila Krajinika. Iz transkripta, ija na svjedoke, koji su kasnije nagraeni funkcijama je autentinost ovjerena na haakom Tribunalu, u njegovom reimu. Sluaj Dodik jo uvijek nije je jasno da je Dodik podravao bombardiranje zakljuen u Tuilatvu BiH. Zagreba, izmeu ostalog, javno izreenim rije10. februar - 18. rebiu-l-evvel
Haidera. Zbog toga se u ovoj godini oekuje definitivno iskljuenje SNSD-a iz Socijalistike internacionale, koja e ubudue morati voditi vie rauna koga prima u svoje lanstvo.
39
ima na sjednici Narodne skuptine Republike Srpske rijeima: Ono oko bombardovanja Zagreba, ja se slaem da je trebalo tui Zagreb, ali ne smijemo to rei, ako je to trebalo da se kae, ne na onaj nain se prenijeti, to je morao da bude oprezan urednik koji je to puto... Za zloin granatiranja Zagreba je pravosnanom odlukom Haakog suda Milan Marti osuen na 35 godina zatvora, jer je planirao, podsticao, naredio, poinio ili na drugi nain pomagao i podravao planiranje, pripremu ili izvrenje granatiranja civilnih dijelova grada Zagreba i civilnog stanovnitva tog grada, pri emu su mnogi civili ubijeni i ranjeni. Zato Milorad Dodik nije procesiran od strane Republike Hrvatske? Otvoreno se postavlja pitanje kakva je uloga u tome Milorada Pupovca (SDSS) i aktualnog predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia, kojeg je Dodik prole godine putem svog reimskog medija (Ne)zavisnih novina iz Banja Luke proglasio Linou godine u Republici Srpskoj. Kakva je uloga banjalukog biskupa Franje Komarice, kojeg je Dodik nedavno odlikovao ordenom asti Republike Srpske i kojeg je biskup sa zadovoljstvom primio, a pri tome je zaboravio povijesnu injenicu da zaslugom vlasti Republike Srpske, iji je Dodikov reim pravni nasljednik, u Republici Srpskoj ivi svega 5% prijeratnog stanovnitva hrvatske nacionalnosti. Kako je u cijelu priu uvuena i Katolika crkva? Da li e Republika Hrvatska pokrenuti krivini postupak protiv Dodika zbog poticanja i podravanja ratnog zloina ili e ga aktualna vlast u Hrvatskoj abolirati? Kada je u pitanju sluaj Dodik pred najveim iskuenjem nai e se hrvatsko pravosue, od kojeg se oekuje da na osnovu ve postojeih dokaza pokrene procesuiranje Dodika zbog njegovog poticanja i javne podrke Martievom bombardiranju Zagreba 1995. godine. Dodik prijetnja europskoj sigurnosti Postojanje (para)obavjetajnih i (para)vojnih formacija u Republici Srpskoj pod kontrolom Milorada Dodika nisu nikakva tajna. Dio formacija su registrirane kao zatitarske tvrtke, dok ostale djeluju na druge naine. Jake (para) obavjetajne i (para)vojne snage nalaze se u blizini Brko Distrikta, jer bi u sluaju svojih novih politikih avantura Dodik sa tim snagama pokuao osigurati neometeni koridor preko Brkog, preko kojeg bi zapadni dio Republike Srpske bio povezan sa istonim dijelom i tako sa Republikom Srbijom. Podrka osuenicima i optuenima za ratne zloine je redovita praksa Milorada Dodika. Jo uvijek nitko u Bosni i Hercegovini nije pokrenuo inicijativu, da se svim licima, koja su osuena ili su bila osuivana za ratne zloine trajno oduzmu pojedina graanska prava.
Da Dodik predstavlja istinsku prijetnju europskoj sigurnosti je i injenica njegove povezanosti sa dogaajima na sjeveru Kosova. Dodik strateki ima svoje prste u tim dogaajima i tako najneposrednije teti Srbiji. Na sjeveru Kosova, koji predstavlja teritorij za razliite oblike kriminala, osigurava povoljne poslove, a istovremeno usmjerava pozornost meunarodne zajednice umjesto na sebe na sjever Kosova. Stabilizacijom prilika na sjeveru Kosova meunarodna zajednica bi svoju snagu usmjerila na definitivni obraun sa Dodikom. Posljednjih nekoliko godina Banja Luka je postala jedan od glavnih uporita i centar za kriminalce u regiji pod pokroviteljstvom aktualnog reima. Tome svjedoe i mnogobrojni meusobni oruani obrauni izmeu kriminalaca u Banja Luci, koja je prema procjenama jedan od najnesigurnijih gradova u regiji. Meunarodni institut IFIMES istrauje ulogu Milorada Dodika i biveg guvernera Centralne banke BiH Petera Nicholla (Australija, kasnije dravljanin BiH) u nestanku znatne koliine novca prilikom konverzije tzv. srpskih dinara u bh. konvertibilne marke. Gdje su nestali milioni i u ije privatne depove su otili? U ovom sluaju Dodik pokazuje dvolinost kada su u pitanju meunarodni predstavnici u BiH. Oni koji koriste Dodikovim interesima nisu smetnja, dok drugi predstavljaju smetnju i trai se njihov odlazak iz BiH. Takoer, istraujemo koji su meunarodni zvaninici ukljueni u korupciju od strane Dodikovog reima.
Dodik predstavljajui sebe kao navodnog borca protiv navodne islamske prijetnje u BiH pokuava pridobiti jeftine poene u ekstremnim jevrejskim krugovima. Postaje zabrinjavajue, da je Dodik u takve insinuacije uspio uvui i izraelskog predsjednika.
Zloupotreba tragedije jevrejskog naroda
Dodik u svom politikom djelovanju esto zloupotrebljava tragediju jevrejskog naroda. Dodik negiranjem poinjenog genocida u Srebrenici pokuava se u Izraelu dodvoriti odreenim ekstremnim krugovima i predstaviti se kao veliki prijatelj Jevreja, dok istovremeno negira genocid u Srebrenici. Trenutni predsjednik bosanskohercegovakog entiteta, Republike Srpske, Milorad Dodik, negira genocid u Srebrenici usprkos presudi haakog Tribunala, koji je zloin u Srebrenici okvalificirao kao genocid i injenici da je Europski parlament 15. januara 2009. usvojio Rezoluciju kojom se od lanica Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana trai obiljeavanje 11. jula kao Dana sjeanja na genocid u Srebrenici. Narodna Skuptina Republike Srpske jo uvijek nije prihvatila rezoluciju EP o Srebrenici. Jula 1995. godine je na podruju optine Srebrenica u svega nekoliko dana ubijeno preko 8.000 Bonjaka civila uglavnom mukaraca i djece. Prema presudi Meudravnog suda u Haagu iz februara 2007. godine zloin su izvrili Vojska i Policija Republike Srpske. Odgovornost za genocid snose tadanji organi Republike Srpske. Vlada Republike Srpske je pravni nasljednik tadanje vlade. Dodik je tokom rata u BiH bio poslanik u Karadievoj Narodnoj skuptini Republike Srpske i tako je participirao u tadanjoj politikoj strukturi RS. Dodika je za ratne zasluge odlikovao Radovan Karadi ordenom Nemanjia. U presudi Suda u Haagu, zbog nepreduzimanja mjera za sprjeavanje genocida, navedena je odgovornost
40
Republike Srbije. Ne postoje jasni dokazi, da je se Dodik suprotstavio tadanjoj vlasti Republike Srpske, koja je vrila sistematski i organizirani progon nesrpskog stanovnitva. Njegov sukob sa ratnim rukovodstvom RS odnosno Srpskom demokratskom strankom (SDS) proizaao je zbog njegovih kriminalnih aktivnosti odnosno zbog krijumarenja cigareta, naftnih derivata i neplaanja poreza, a ne zbog njegovih politikih stavova. Dodik predstavljajui sebe kao navodnog borca protiv navodne islamske prijetnje u BiH pokuava pridobiti jeftine poene u ekstremnim jevrejskim krugovima. Postaje zabrinjavajue, da je Dodik u takve insinuacije uspio uvui i izraelskog predsjednika nobelovca Shimona Peresa. Evidentirano je nekoliko antisemitskih izjava lanova njegove stranke SNSD. Prij jg mjeri su: Nikola piri, Dubravko Suvara i Rajko Vasi. Sluaj p j j predsjedavajueg Vijea ministara j g j BiH Nikole piria (SNSD), koji je javno izraavao antisemitizam prema ministru vanjskih poslova BiH Svenu Alkalaju, Jevreju, izjavljujui, da je Alkalaj ministar koji nikome ne treba. Poslije parlamentarnih izbora odranih 1. oktobra/listopada 2006. godine zabiljeen je sluaj antisemitizma izraen od predsjednika Mladih SNSD-a Dubravka Suvare prema Miroslavu Mikeu, Jevreju, uglednom advokatu iz Banja Luke. Suvara je medijima izjavio, da je etniko ienje Mikea iz redova ove partije ve gotova stvar koja e se desiti u naredna 24 asa. Miroslav Mike, pripadnik jevrejskog naroda, je tom prilikom medijima izjavio precizno ukazujui da je progonjen zbog nacionalne pripadnosti, od antisemita u redovima SNSD-a i dodao: Ipak sam Jevrej, ipak sam nacionalna manjina i iskreno mislim da veina ljudi nisu takvi. Ima pojedinaca kojima to smeta, vi ste u potpunosti u pravu. Da li je sluajno da nema nijednog nesrbina u rukovodstvu partije (SNSD). Ja ne elim da razmiljam na takav nain, izjavio je Mike medijima optuujui direktno neke lanove SNSD-a za antisemitizam, ali ne navodei njihova imena. Istovremeno, on je SNSD, kojem je htio pomoi na svoj mali, mini skromni nain, teko optuio za nacionalnu netrpeljivost i supremaciju jednog naroda, iako u ovoj stranci tvrde da su otvoreni za sve. Zbog toga ne iznenauje i izjava izvrnog sekretara SNSD-a Rajka Vasia, da Jevrej ne moe biti predsjednik Bosne i Hercegovine. Upravo SNSD blokira promjenu ustava BiH na osnovu presude Suda za ljudska prava iz Strazbura u sluaju Sejdi-Finci, kojom bi se omoguilo da i predstavnici manjina (Jevreji, Romi i ostali) imaju pravo da budu izabrani u Predsjednitvo BiH. Dakle, neminovnost je, da postojee Predsjednitvo BiH umjesto tri ima i etvrtog lana, koji bi predstavljao manjine odnosno nekonstitutivne narode.
Kada je 2009. godine bila ve gotovo najavljena inauguracija novog srpskog voe u BiH Igora Radojiia dolo je do naglog zaokreta, jer je Dodik osujetio pokuaj tadanjih najbliih suradnika da ga se rijee, a kasnije vjerovatno i procesuiraju. Posljednjih nekoliko godina su Igor Radojii, nekadanji Socijalista i Nikola g j j j Blokada rauna SNSD-a piri intenzivirali este mnogobrojne tajne susrete sa predstavnicima meunarodne zajednice Amerika administracija je februara/velja- nudei se kao alternativa za Dodika. Poto Rae 2008. godine uvela tihe sankcije prema dojii i piri to rade svako za svoj raun bilo bi SNSD-u, tako da su tri agencije Sjedinjenih korisnije kada bi njihovo djelovanje imalo sinerAmerikih Drava, ukljuujui agenciju za getske efekte odnosno kada bi se Igor Radojii g g j meunarodni razvoj (USAID), ameriki naci- i Nikola piri udruili i zajedniki reformirali onalni demokratski institut (NDI) i meuna- SNSD.Problem se pojavljuje ko bi od njih dvorodni republikanski institut (IRI) prestali pru- jice postao novi srpski voa broj 1. ati pomo SNSD-u, iji je predsjednik MiloMeunarodne vojne, policijske i obavjerad Dodik. Vlada SAD je odluila da prekine tajne strukture moraju izvriti detaljan nadzor financiranje, jer je ocijenila da SNSD vie ne u Republici Srpskoj posebno na lokalitetima ispunjava kriterije za program USAID pomo- oko Banja Luke, Brko Distrikta i na irem poi politikim strankama, poto druju Romanije. amerika administracija ne prua O kakvom se tipu politiara financijsku ili tehniku pomo Zloupotreba radi kazuje Dodikovo ponaanje nijednoj politikoj i/ili nacionaentitetskog prema svojim koalicionim partnelistikoj stranci u Bosni i Herceglasanja je rima Socijalistikoj partiji (SP) i govini zasnovanoj na etnicitetu ili redovita pojava Demokratskom narodnom savezu nacionalizmu. Program SNSD-a u Parlamentu (DNS), koji su potpisom Povelje nije u suglasnosti sa opredjeljeBiH, koja za budunost 2005. godine izrazili njem BiH za euroatlantske inteuglavnom dolazi podrku i kroz vidove zajednike gracije. Administracija je ocijeniiz Republike suradnje dali znaajan doprinos la, da postupci i izjave SNSD-a Srpske. Koristi njegovom povratku na vlast. Donisu doprinijele napretku BiH, i se svaka dikov odnos do SP-a i DNS-a nije da nisu u skladu sa Daytonom i prigoda, da na oekivanom nivou, vrlo esto da podrivaju dravne institucije se opstruira je ignorantski i podcjenjivaki. neophodne za ostvarivanje eurodjelovanje Dodik ima pripremljenu zamjenu atlantskih ciljeva BiH. drave BiH i za svoje dosadanje koalicione parAmerika administracija je tako pokae, tnera SP i DNS i priprema ulazak uvela sankcije protiv SNSD-a. da je BiH SDS-a u Vladu RS. Na slian naMeutim, oito da sankcije te nefunkcionalna in u Federaciji BiH SDP pokuavrste nisu urodile plodom. Bloi neodriva va eliminirati SDA i uvesti u vlast kada rauna SNSD-a kao prva drava. Savez za bolju budunost BiH faza pokrenula bi niz pozitivnih (SBBBiH). Dodik se vrlo esto procesa unutar SNSD-a u vrijeme koristi zamjenom teza i prebacivadok unutar te stranke traju estonjem odgovornosti na druge. ke borbe za dominaciju. Druga Meunarodni institut IFIfaza je zabrana putovanja za Dodika i vidljivije MES smatra, da EU i SAD ne smiju podcijepredstavnike njegovog reima i lanove njiho- niti Dodikovu prijetnju europskoj sigurnosti vih porodica u drave EU i SAD-a. Zabrana i da je potrebno pokrenuti dodatne aktivnosti ulaska u EU automatski bi se odnosila i na za- kako bi se pravovremeno sprijeile negativne branu putovanja u drave Zapadnog Balkana. konsekvence Dodikovog djelovanja. Tako se ne bi dogodilo, da Dodik nedavno Neophodno je izvriti reviziju sudskog javno zabranjuje dolazak u RS jednom lanu postupka protiv Dodika iz 2004. godine zbog Europskog parlamenta, umjesto da EU njemu falsificiranja dokaza u sudskom postupku. i njegovim suradnicima zabrani ulazak u EU. Izuzetno je vano obnoviti i proiri optunicu Potrebno je istraiti kako je Dodik do- protiv Milorada Dodika, koja je tada sadraao do enormnog bogatstva ija se vrijed- vala 33 take. U proteklom sudskom procesu, nost procjenjuje na preko 500 miliona eura, koji je zavren 2005. godine dolo do falsificidok je nezaposlenost u RS 42%, budetski ranja dokumenata i vreni su pritisci na svjedodeficit preko milijardu KM. Obavjetajne ke o emu postoje saznanja i dokazi. agencije najuticajnih drava dole su do saVisoki predstavnik u BiH zajedno sa amznanja da je Dodik prebacio znatnu koliinu basadorima drava lanica Vijea za implenovca u jednu od baltikih drava. SNSD mentaciju mira (PIC) treba da sankcioniraju jer stranka-konglomerat od mnogobrojnih svako politiko djelovanje i retoriku, koja nalanova, koji su prebjegli iz SDS-a i Socija- ruava odnose unutar BiH i koja nije u funklistike partije i dobrim dijelom preuzeli su ciji jaanja drave BiH na njenom putu ka voenje te stranke. lanstvu u NATO i EU.
Opravdanim se postavlja pitanje, da li je antisemitizam sastavni dio politike SNSD i da li je kao takav prisutan ak i meu lanovima podmlatka ove stranke odnosno da li je duboko ukorijenjen meu pojedinim lanovima SNSD-a?
41
Razmiljanja
Studentski patriotizam
Zato im smeta rije Bonjak?

Zar ne mogu da ponude barem 5 razloga ostanka i oivljavanja patriotizma? Postoje dvije opcije zato ovog nema, ili im to ne odgovara, ili razloga za ostanak nema! A ak i ako razloga nema, opet se mladima mogu obratiti: Draga omladino Bosne nam ponosne, razloga da vi ostanete ove, nema, ali vi i dalje imate mogunost ostanka, studiranja, borbe, pa ko zna, moda nekad i spasite Bosnu i bosanski narod
Pie: Aida Sadikovi nogi su mi rekli Pii o studentima. Pokuala sam, u par navrata. Bezuspjeno. Zato? Iz jednog prostog razloga, ne postoji nijedna zanimljiva tema. Osim moda jedne, ove. Pitam se koliko je zapravo samo i iskljuivo kritika, to to mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine? Sve te propagande, ankete, savjetovanja, razlozi, da li je to zaista sa ciljem da mladi ne idu iz BiH? Da li postoji ansa da to bude reklama odlaska? Neto kao skrivena turistika ponuda upakovana u neimatinu, korupciju i nemogunost boljeg sutra, kao razloge najeeg odlaska studenata. Ne kae li se uzalud, da je svaka reklama, dobra reklama?! Htjeli su da piem o studentima, pa evo, piem. Studente u BiH mogu podijeliti u dvije velike kategorije: one koji ue, i oni koji - ne ue. Oni koji ue, najee ue to bolje, kako bi nakon studija mogli otii u neku od velikih zemalja, znate tamo, gdje je sve savreno, El- Dorado, kao to Volter opisuje. Tamo gdje imate kuu sa bazenom, vrt sa Srbija gajila ovako visoko ambicitropskim voem i sobaricu koja vam ozne ljude (ne moemo porei da svako jutro servira topao aj kraj ve- je i to jedna vrsta ambicije), Bosna i likog prozora sa kojeg vidite cijeli Hercegovina i dalje pravi alopojke grad. Ima jo vrsta onih koji ue, o tome kako studenti, kako uenici, oni koji se potajno nadaju da e jed- kako mladi ljudi odlaze iz BiH! Zar nog dana imati, eto makar bazen, ne mogu napraviti makar jedan parako ne vrt i sobaricu, i to u BiH. lamentarni govor, konferenciju za Ima onih koji ue samo radi vlastite mlade ili pak petominutnu emisiju naobrazbe, radi potrebe za znanjem, o tome zato studenti trebaju ostati radi mijenjanja svijeta nabolje, radi u BiH? Zar ne mogu da ponude baljubavi prema domovini, radi zani- rem 5 razloga ostanka i oivljavanja manja za neto to nikada patriotizma? Postoje dvije iznevjerilo nije - znanje. Ti opcije zato ovog nema; su, istina, rijetki. Oni koji I dok ja zavrih ili im to ne odgovara, ili ne ue, ne ue iz nekoliko tekst, trojka je razloga za ostanak nema! razloga. Jedni ne ue jer ne vrijedno radila A ak i ako razloga nema, vole uiti, drugi ne ue jer i od Bosne je opet se mladima mogu misle da ne vole uiti (niostalo samo obratiti: Draga omladino kada nisu nita nauili), slovo P. Kako Bosne nam ponosne, ratrei ne ue jer misle da im P, pitate se? Pa zloga da vi ostanete ovdje, to nee trebati, etvrti ne pojeli su donji nema, ali vi i dalje imate ue jer misle da znaju, peti stomai slova mogunost ostanka, stune ue jer misle da nikada B. Veina e diranja, borbe, pa ko zna, nee znati, ni sa znanjem, misliti da e moda nekad i spasite Boni bez njega, esti ne ue uskoro ostati snu i Bosanski narod. Eh, jer kau: Nema fajde od slovo I, ali problem trokuta se i ovdje kole u BiH, dii e baja ne mislim javlja. Da se ovako neto buka kredit pa u raditi u tako. U slovu treba iznijeti u javnost, istoj firmi ko onaj hajvan P, vidim neto hm, ko onda od trojke da sa desetkama, a sedmi di- drugo. Divno je kae? Ako ih kae Bojele miljenje sa estim, al to slovo, P kao njak, rei e ele nas pone ele da diu kredit i da PRILIKA. turiti skroz-naskroz! To na nepoten nain dou do znai napredujte studenti hljeba, oni vam se, znate, Federacije, napredujte muko vukovi na samrti, poslimani. Ako izae Srbin, vuku u svoje odaje i ekaju prvenstveno e se obratiti ili smrt ili lijek. E sad ne mogu a da svojima, iz RS-a, a ako izae Hrvat, ne upitam, odgovaraju li esti i sed- u govor e, sasvim sluajno, unijeti mi politikoj situaciji u BiH? Mo- i priu o ugroenosti njegovog nada i ovi koji ue, pod kategorijom 1, roda. Zato uvaena trojka odlui da takoer odgovaraju BiH. A ovi koji program razvijanja patriotizma kod ue radi vlastitog znanja i pokuaja mladih ostavi za rednu taku bezmijenjanja onog to ne valja, da li to broj, sastanak otkae do daljnjeg, a odgovara BiH? fokusira se na bitnije stvari, kako dokrajiti ovo B to od Bosne ostade. I Zaarani trokut tako, studenti, ak i oni koji tee da se opredijele u koji ugao trokuta da Prolog mjeseca je bila zanimljiva stanu, ak i oni koji su svjesni da u emisija na televiziji, u kojoj je bilo jedan moraju da stanu, a ak i oni govora o tome kako se odreeni koji ne ele ni u jedan, koje moemo srpski studenti fokusiraju na svo- nazvati ubodna taka estara ovog je znanje i napredovanje iskljuivo naeg istostraninog trougla, moraju radi mogunosti manipuliranja Bo- da se bore sami sa sobom, sa svojim njacima, muslimanima. Nastoje biti eljama, ciljevima i mogunostima, pametniji i zreliji kako bi radili na bez bilo kakvog putokaza ili znaka unitenju jednog naroda? I dok je stop, ostani ovdje, ili se bar vrati,
42
ovo je tvoja domovina! Eh, to je to! To je to to Bosna eli! Strpati mlade u gustu umu beznaa, nek trae putokaze i vrte se u krug, a mi emo se igrati politike, sve dok nam dua ne doe do grla, pa se ni pokajanje tada ne prima! A ta ako koja mlada osoba, koja ve napamet zna priu Ivice i Marice, umjesto mrvica baca kamenie pa se izmigolji na istu povrinu? Pustite nas na miru Ovom prilikom molim studente pripadnike ostala dva ugla trokuta, posebno srpskog ugla S, koji vode sasvim normalne ivote i BiH smatraju svojom domovinom da mi halale, i da se ni u kom sluaju ne nau uvrijeeni, ali ja moram iznijeti neto, to me ve due vrijeme mui. Zato mrze kada mladi spomenu rije Bonjak? Zato mrze kada mladi kau: Ja sam Bonjak! Zato mrze kada mladi Bonjaci kau: Ja sam musliman i ponosim se!, a uz to obavezno moraju dodati i: Iam Muslim, dont panic!. Zar nakon onih krvavih nesretnih godina nismo zasluili makar, to, da imamo pravo na rije BONJAK? Je li istinski problem koji je Boris iz Osloboenja prepoznao u mom tekstu o slavljenju Nove godine, bespotrebno neslavljenje Nove godine, ili pak rije Bonjaci koju sam upotrijebila, i koju je kao takvu jedino izdvojio i naveo u tekstu. (zanemarujui injenicu da ostalo vjerovatno i nije proitao, jer
da jeste, vidio bi da biskupa Nikolu nipoto nisam osuivala niti nazivala najpodmuklijim od svih krana). Lei li istinski problem u tome, da neko sa 22 godine kae: Ja sam Bonjak, ja volim ovu dravu i boriu se za nju, tako mi Allaha, kao to su se nai oevi i djedovi borili. Kao oni iji mezari se bijele poput nepreglednih snijenih padina, i kao oni ije kosti su zakopane po jarcima i kanalima, predhodno raskomadane i unakaene. U emu je problem ako kaem, da neu dozvoliti ni da Srbin, niti Hrvat niti Rom niti Jevrej uniti moju Bosnu i Hercegovinu, ali neu dati ni da je, nesposobni Bonjak uniti. Hou li biti vehabija, fanatik ili pak umnoporemeena osoba? Hou li se zbog jedne rijei razvlaiti po jeftinim portalima, ispod kojih e biti 500 komentara sa rijeima ostavite Bonjake na miru , mislei pri tome da su Bonjaci samo oni koji mirno posmatraju i mole Boga da ih se ne uniti, a ako krene da ih se uniti, onda okrivljuju to niko nije javno rekao. Bosne e biti, Bonjaka e biti. Da, bojim se da je to jedan od kljunih problema... tiina i muk koji je nastao nakon grozota koje su nam uradili, nudei dvadesetak godina natezanja, kao utjenu nagradu za sve to smo proplakali, proivjeli. A sada utite, i ako vam ko kae ko ste, promijenite temu, ne izazivajte.
Strpati mlade u gustu umu beznaa, nek trae putokaze i vrte se u krug, a mi emo se igrati politike, sve dok nam dua ne doe do grla, pa se ni pokajanje tada ne prima!
Nije to izazivanje, ako oni imaju pravo da budu homoseksualci, demokrate, vegetarijanci, imam i ja pravo da budem Bonjak. I nemojte me poistovijetiti sa gore navedenom trojkom, koja se bori samo i iskljuivo za svoje. Ne, ne bore se oni za nas, oni se bore za sebe, i to je razlika izmeu mog bonjatva, i njihovog. I nemojte me poistovijetiti sa nacionalistom, u mom uglu B, ima mjesta za sve lanove ugla S i H koji potuju to sam ja B, kao to ja potujem to su oni S i H, ima mjesta za sve one Srbe i Hrvate, koji znaju cijeniti proplakane godine, dobru volju, elju za bolje sutra i koji znaju i osjeaju, ta je to domovina. I na kraju se pitam, koliko studenata razmilja o tome ko su, i treba li zaboraviti one ratne godine, i utiti, prilagoavati se tiraniji, mislei da e tako izbjei ponavljanje historije? I dok ja zavrih tekst, trojka je vrijedno radila i od Bosne je ostalo samo slovo P. Kako P, pitate se? Pa pojeli su donji stomai slova B. Veina e misliti da e uskoro ostati slovo I, ali ja ne mislim tako. U slovu P, vidim neto drugo. Divno je to slovo, P kao PRILIK A, P kao POKUAJ, P kao PATRIOTA, P kao PATRIOTIZAM, P kao univerzalno slovo koje nije ni B ni S ni H, P kao PRILIKA da se POKAEMO kao neko ko moe uiniti neto vie.
Kutak za islamsku omladinu

Zavidovii
Njemaki islamski misionari Kai, Michael i Marko

O
rganizacija Svjetlo BiH, Opinski odbor Zavidovii i Udruenje graana Oaza Zavidovii odrali su protekle nedjelje, 29. januara 2012. godine u Centru za kulturu Zavidovii, kulturnu manifestaciju Zato to On tebe voli. Uz uee oko pet stotina gostiju program je trajao tri sata. Posebno interesiranje uesnici manifestacije su iskazali za predavanje o islamu Zato to On tebe voli od profesora Muhammed Seyfudin Ciftci-ja porijeklom iz Turske a koji trenutno radi i ivi u Njemakoj. Nakon predavanja uslijedila je veoma zanimljiva programska taka gostiju iz Njemake koji su kazivali o svom primanju islama. Prvi je govorio mladi Kai Charly Kruger bivi aktivista njemakog nacistikog pokreta. On je kazivao o svojim saznanjima o racionalnoj prirodnosti islama zbog ega se zainteresirao za upoznavanje ove vjere. Govorio je o svom ivotu i humanitarnom radu u kome iako je nalazio veliko zadovoljstvo nikada nije pronaao konanu sreu. Nakon upoznavanja islama primio je ovu vjeru i postao aktivista njenog irenja u Njemakoj. Potom se obratio Michael Hassicke, mladi koji je bio ministrant u jednoj katolikoj crkvi u Poljskoj. On je govorio o ivotu njegove porodice koja je bila izrazito privrena katolianstvu i koja ga je odgajala kao primjernog katolika. Nakon to je upoznao isti monoteizam u islamu, naao je i odgovore na mnoge kontradiktornosti crkvenog uenja. Nakon kontaktiranja sa muslimanima i praktinog upoznavanja njihove vjere prihvatio je islam. Danas nakon primanja islama ivi i radi u Njemakoj. Njegovo interesiranje za islam i prihvatanje ove vjere otkrilo mu je smisao ivota i put Boije istine. Trei gost koji se obratio na manifestaciji bio je Marko Korbik (48). Kazivao je o pojavi da se mnogi muslimani zovu samo imenom muslimani a da od prakticiranja vjere nemaju nita ili samo malo. Spomenuo je svoju suprugu koja se kao jedna od takvih muslimanki porijeklom sa Kosova, udala za njega kao kranina. Potom ga je njegov ura pozivao u Islam o emu je razmiljao a zatim pokuao nai sreu u ovoj vjeri. Upoznao je islam i postao musliman. Njegova supruga je potom poela prakticirati islamske dunosti, pokrila se i postala primjerna muslimanka. Njihovoj kerki dali su novo ime Merjem.
Mekka
Osman Smajlovi: Prvi magistar iz BiH na Univerzitetu Ummul-Qura u Mekki
ahvaljujui Svevinjem Gospodaru, Allahu, tebareke ve teala, prvi put u historiji Bosne i Hercegovine i prvi put u historiji Univerziteta Ummul-Qura u Mekki el-Mukerremi, u zvanje magistra islamskih nauka promoviran je Bosanac, na brat Osman Smajlovi. U tom kontekstu veoma bitno je spomenuti i to da je Osman Smajlovi ocijenjen najveom ocjenom (A+). Ovaj mubarek dogaaj desio se u nedjelju 6. rebiu-l-evvela 1433. h. g., to odgovara 29. januaru 2012. god. Osman Smajlovi odbranio je magistarski rad na temu Vakia es-sekafeti el-islamije ve et-tehaddijat elleti tuvadihuha fi el-Busneti vel-Hersek / Islamska kultura u Bosni i Hercegovini danas i izazovi sa kojima se susree. Pri pisanju ovog djela, Osman Smajlovi je kao izvore koristio ak 149 knjiga na arapskom jeziku, zatim 48 knjiga na bosanskom jeziku, potom 52 asopisa magazina, te 70 internetskih stranica.
Osman Smajlovi roen je 1975. godine u Novom eheru kod Maglaja, gdje je zavrio osnovno i srednje obrazovanje. Ve pri prvim pucnjima na naim prostorima, dobrovoljno se prijavljuje u redove odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine. Godine 2001. primljen je na Univerzitet Ummul-Qura u Mekki el-Mukerremi na kojem uspjeno zavrava Institut arapskog jezika, a potom upisuje Fakultet dave i usuli-dina na Odsjeku za akidu. Nakon zavrenog studija akide, primljen je, meu rijetkim stranim studentima, na postdiplomski studij na Odsjeku za islamsku kulturu. Raduje nas injenica da, od danas, na polju dave imamo strunjaka koji e lahko pokazati i dokazati navedenu superiornost Allahovog zakona i Njegove velianstvene vjere u odnosu na sve druge zakone i pravne sisteme.
44
Udruenje Svitanje
Pedagogija Muhammeda, s.a.v.s.

U
druenje Svitanje je 31. 01. 2012 godine, u suradnji sa KC Kralj Fahd, organizirao tribinu pod nazivom Pedagogija g g j Muhammeda, s.a.v.s.. Pored toga, promovirana je istog p j imena knjiga prof. dr. efika Kurdia koji je zajedno sa hfz. prof. dr. Safvetom Haliloviem odrao predavanje na spomenutu temu. Na tribini je prisustvovalo oko 250 gostiju, a na kraju programa prisutni su imali priliku da se drue uz zakusku koja je bila obezbijeena. Prof. Kurdi se u jednosatnom razgovoru dotakao Muhammeda, s.a.v.s., kao najboljeg odgajatelja. Kroz lijepe primjere, uesnici su imali priliku doivjeti kakav je to Poslanik bio uitelj, te kakvu generaciju ljudi je ostavio iza sebe. Pored velikog ulaganja sredstava i energije u usavravanje nauka koje se bave odgojem u modernom drutvu, ovjek sve vie srlja u moralnu propast. To je znak da se koristi pogrena metodologija. Neka se osvrnu i pogledaju kako je to Poslanik, s.a.v.s., radio sa krutim i nepristupanim prirodama pustinjaka, u to vrijeme. Od takvih ljudi je napravio sjajne neiscrpne primjere kojima se i danas divimo, izmeu ostalog je rekao dr. Kurdi. Nakon prvog izlaganja, o knjizi je govorio dr. Safvet Halilovi. Kao recenzent ove knjige na jedan lijep i slikovit nain je prisutnima pribliio tematiku ovog djela. Pored toga doktor se takoer dotakao duhovne krize naeg drutva i ponudio rjeenja kroz metodologiju odgoja Muhammeda, s.a.v.s. Zajednikim radom na temelju univerzalnih vrijednosti, odgojimo generaciju budunosti.
Predstavljamo
Udruenje studenata Bonjaka Islamskog univerziteta u Medini USBIUM
druenje studenata Bonjaka Islamskog univerziteta u Medini USBIUM osnovano je 1420. h. / 1999. godine s ciljem nadomjetanja udaljenosti od svoje domovine i zajednikog rjeavanja raznovrsnih potekoa sa kojima se studenti susreu. Udruenje okuplja studente Bonjake iz svih krajeva svijeta koji studiraju na Islamskom univerzitetu u Medini. Ovi vrijedni mladii, okupljeni oko ovog udruenja, imaju jednu posebno vanu ulogu a to je da svake godine organizirano doekuju Allahove goste, bosanske hadije i pruaju im pomo tokom njihovog boravka u
svetim gradovima. Ta pomo se ogleda u sljedeem: Doek hadija i njihovo rasporeivanje po hotelima, upoznavanje hadija sa svetim gradovima i znamenitim mjestima u njima, organiziranje sijela sa vodiima i organizatorima hada, prevoenje, erijatski savjeti, pomaganje u obavljanju hadskih obreda i dr. Pored navedenog, Udruenje studenata Bonjaka Islamskog univerziteta u Medini USBIUM ima jo niz zanimljivih aktivnosti i projekata. Detaljnije informacije o njima mogu se pronai na njihovoj web stranici www. usbium.net
Malezija
Fahret Kadri: Najmlai magistar komparativnog prava u BiH

F
ahret Kadri roen je 1984. godine u Zenici, prije nekoliko dana je zavrio postdiplomski studij na Internacionalnom islamskom univerzitetu u Maleziji i stekao zvanje magistra komparativnog prava. Magistarski studij okonao je sa zavidnim prosjekom (3,74 od maksimalnih 4) i ocijenjen je odlinom ocjenom (J). U toku studija napisao je nekoliko akademskih lanaka od kojih su dva odabrana i bit e objavljena u prestinom Malezijskom pravnom urnalu. Takoer, autor je jednog poglavlja u knjizi koja govori o islamskom bankarstvu i finansijama, koja e uskoro ugledati svjetlo dana. Bitno je napomenuti da je kompletan studij i sve vezano za njega na engleskom jeziku. Magistrat komparativnog prava pri Internacionalnom univerzitetu u Maleziji, koji je na novi magistar zavrio, koncipiran je na takav nain da se na njemu komparativno izuavaju postojei pravni sistemi u svijetu. Posmatrajui te sisteme, oni se mogu podijeliti u dvije grupe: Prvu grupu ine svi pravni sistemi u svijetu koji su produkt ljudskog uma. Primjer ovakvih sistema su anglosaksonsko obiajno pravo (common law), te kontinentalno (civilno) pravo. Drugu grupu ine pravni sistemi koji su utemeljeni na vjerskim doktrinama. j j U ovoj grupi, islamsko pravo (erijat) svakako je najpoznatiji pravni sistem. Cilj ovog komparativnog naina izuavanja svjetskih pravnih sistema jeste da se pokae superiornost i velianstvenost Allahovog vjerozakona nad svim ostalim zakonima koji su produkt ogranienog ljudskog uma.
45
Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima
Dragan Zelenovi
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo svjedoenjem Dragana Zelenovia, roenog 12. februara 1961. u Foi, u istonoj Bosni i Hercegovini. Prije 1992. radio je kao elektriar u Miljevini. Dragan Zelenovi je bio pripadnik jedinice Dragan Nikoli, vojne jedinice u Foi koja je
na poetku rata bila dio TO bosanskih Srba, a od ljeta 1992. nadalje dio Vojske Republike Srpske. Zelenovi je bio vojnik i, de facto, vojni policajac. Dragan Zelenovi je obavijestio Pretresno vijee da je poeo da osjea kajanje kad je protiv njega podignuta Optunica 1996. godine. Meutim, tada se nije dobrovoljno predao Meunarodnom sudu. Godine 2000. ili 2001. pobjegao je iz Foe u Rusiju, gdje su ga 2005. uhapsile ruske vlasti. Odatle je 10. juna 2006. prebaen na Menunarodni sud, preko Bosne i Hercegovine. Prilikom drugog ponovnog pristupanja Sudu 14. jula 2006. Zelenovi se izjasnio da nije kriv. Zatim je nastavio da osporava Optunicu i uestvuje u postupku u skladu sa zahtjevom podnijetim u skladu s pravilom 11bis. Strane u postupku su tek 14. decembra 2006. dostavile Sporazum o izjanjavanju o krivici i Zelenovi se 17. januara 2007. zvanino
potvrdno izjasnio o krivici. Zelenovi se sloio sa Tuilatvom da su krivina djela i propusti koje je on poinio bili dio iroko rasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovnitvo, naroito na muslimansko stanovnitvo optine Foa. Na kraju, Zelenovi je priznao da mu je bila poznata injenica da su u toku oruani sukob i iroko rasprostranjen ili sistematski napad na nesrpsko, prije svega muslimansko, civilno stanovnitvo, kao i injenica da je on postupao u okviru tog napada i da mu je doprinio. Zelenovi je izjavio da je kriv za podravanje i pomaganje krivinog djela silovanja FWS-75 i za silovanje FWS-87 kao muenje i silovanje kao zloine protiv ovjenosti (take 5 i 6), za saizvrenje silovanja FWS-87 i dvije neidentifikovane ene, za trostruko silovanje FWS-75 i trostruko silovanje FWS-87 kao muenje i silovanje kao zloine protiv ovjenosti (take 13
46
i 14). Dragan Zelenovi se izjasnio krivim i za silovanje kao zloine protiv ovjenosti. injenini osnov Prema vlastitiom priznanju dana 3. jula 1992., Dragan Zelenovi i neki drugi mukarci uhapsili su grupu od oko 60 muslimanskih ena, djece i starijih mukaraca iz Tonja i Mjeaje i odveli ih u privremeni zatoeniki objekat zvani Buk Bijela. U zatoenikom centru Zelenovi i drugi mukarci su razdvojili ene od djece i ispitivali ih gdje se kriju mukarci iz sela i gdje je sakriveno oruje. Prijetili su enama da e ih seksualno zlostavljati i pobiti. Dana 3. jula 1992., ili otprilike toga datuma, Zelenovi i jedan drugi ovjek ispitivali su FWS-75 o njenom selu i pitali je imaju li stanovnici sela oruje. FWS-75 je taj drugi ovjek zaprijetio da e je vojnici silovati i nakon toga ubiti ako ne kae istinu. Tokom ispitivanja jedan vojnik ju je odveo u drugu prostoriju, gdje ju je redom silovalo deset vojnika. Dragan Zelenovi je znao da su njegovo injenje u pogledu ispitivanja i neinjenje u pogledu prijetnji silovanjem i smru i konano odvoenje FWS-75 u prostoriju gdje je silovana bitno pomogli poinjenju ovog zloina. Zelenovi se izjasnio da je kriv za pomaganje i podravanje ovog silovanja FWS-75, navodi se u presudi Hakog tribunala koja se upotpunosti temelji na onom to je priznao i i spriao Zelenovi a u kojoj je Dragan Zelenovi za navedene zloine osuen na 15 godina robije. U nastavku presude jo se navodi. Dana 3. jula ili otprilike toga datuma, Zelenovi i jo tri neidentifikovana vojnika ispitivali su petnaestogodinju FWS-87 u jednoj prostoriji u Buk Bijeloj. Tokom ispitivanja Zelenovi i tri vojnika optuili su djevojicu da ne govori istinu i zatim je silovali. Tokom silovanja jedan od vojnika prijetio je FWS-87 prislonivi joj pitolj na glavu. Dragan Zelenovi se izjasnio da je kriv za poinjenje ovog silovanja FWS-87. Izmeu 3. i 13. jula 1992., grupa ena, djece i starijih mukaraca, koji su bili zatoeni u Buk Bijeloj premjetena je i zatoena zajedno s drugim osobama u dvije uionice u gimnaziji u Foi. Dana 6. ili 7. jula 1992. Zelenovi je, u saradnji s drugim mukarcima, izabrao etiri ene i djevojke iz tih uionica, meu njima FWS-75 i FWS-87. Zelenovi ih je odveo u drugu uionicu, gdje su ekali vojnici. Zatim je odluio koja ena e ii s kojim vojnikom. Zelenovi je silovao FWS-75, a drugi saizvrioci su silovali druge ene i djevojke.
Zelenovi se izjasnio krivim za poinjenje silovanja etiri ene kao glavni izvrilac i kao saizvrilac. Izmeu 8. i 13. jula 1992. u tri navrata, FWS75 i FWS-87 odvedene su iz gimnazije u Foi na razne lokacije. U prvoj prilici ene su odveli u stan u vlasnitvu Zelenovia. Tamo su Zelenovi i jo tri ovjeka silovali FWS-75. Dragan Zelenovi je silovao i FWS-87 tom prilikom. Drugi put su FWS-75 i FWS-87 odvedene u neki drugi stan, gdje ih je Zelenovi ponovo silovao. Trei put je Zelenovi odveo FWS-75 i FWS-87 u neku naputenu kuu u Gornjem Polju, gdje je silovao FWS-87. Dragan Zelenovi se izjasnio krivim za poinjenje dva silovanja FWS-75 i tri silovanja FWS-87. Deportacija u Crnu Goru
Zelenovi je izjavio da je kriv za podravanje i pomaganje krivinog djela silovanja FWS-75 i za silovanje FWS-87 kao muenje i silovanje kao zloine protiv ovjenosti (take 5 i 6), za saizvrenje silovanja FWS-87 i dvije neidentifikovane ene...
Fiziko i psihiko zdravlje velikog broja pritvorenih ena ozbiljno je pogorano usljed seksualnog zlostavljanja. Pritvorenice su ivjele u stalnom strahu, a neke od seksualno zlostavljanih ena pomiljale su na samoubistvo. Druge su postale ravnodune prema onome to im se dogaalo i patile su od depresije. Dana 13. jula 1992. pritvorenici iz gimnazije u Foi premjeteni su u sportsku dvoranu Partizan, gdje su bili pritvoreni do 13. avgusta 1992., nakon ega je veina pritvorenika deportovana u Crnu Goru. Pritvorenici, njih otprilike 70,
bili su svi muslimanski civili iz sela u optini Foa. Uslovi ivota u sportskoj dvorani Partizan bili su okrutni i taj pritvor su karakterisali neovjeno postupanje, nehigijenski uslovi, pretrpanost prostorija, izgladnjivanje, te fiziko i psihiko muenje, ukljuujui seksualno zlostavljanje. Tokom jula 1992. Zelenovi i drugi mukarci izvodili su FWS-87 iz sportske dvorane Partizan i silovali je. Zelenovi se izjasnio krivim za poinjenje silovanja FWS-87. Dana 3. avgusta 1992. ili otprilike toga datuma, FWS-87 i FWS-75 su odvedene iz sportske dvorane Partizan i pritvorene su u jednoj kui u blizini hotela Miljevina poznatoj kao Karamanova kua. Dana 30. oktobra 1992. ili otprilike toga datuma, Zelenovi i jo dva mukarca odveli su FWS-87, FWS-75 i jo dvije ene iz te kue u neki stan u gradu Foi. Tamo je Zelenovi silovao FWS-87, a druga dva mukarca silovala su druge g g ene. ene su ostale pritvorene u nekoliko kua i stanova, a razne grupe vojnika nastavile su da ih seksualno zlostavljaju. Zelenovi se izjasnio krivim za poinjenje silovanja te etiri ene kao glavni izvrilac i kao saizvrilac. Od idueg broja objavljujemo detalje svjedoenja Bonjakinja koje se navode u ovom tekstu pod iframa a koje je silovao Dragan Zelenovi. Takoer, u tim izjavama se spominju i drugi srpski ratni zloinci.
47
Zelena transferzala
Rijeka
Prva halal klaonica i mesnica u Hrvatskoj

U
prostorijama Medlisa Islamske zajednice Pula u srijedu je odrana sveana dodjela halal certifikata, koji je tvrtki Produkt Komerc iz Pazina uruio doc. dr. sc. Aziz Hasanovi, ravnatelj Centra za certificiranje halal kvalitete i zamjenik muftije u Republici Hrvatskoj. Produkt Komerc iz Pazina prva je hrvatska klaonica koja je dobila ovaj certifikat, i to za uzgoj i klanje krupne stoke te proizvodnju i prodaju svjeeg crvenog mesa. Nakon provedene edukacije za interne auditore halal kvalitete poetkom 2011. godine uslijedila je prilagodba klaonice Produkt Komerc halal standardu te izrada dokumentacije, integrirane u sustav upravljanja. Certifikacijski audit proveo je Centar za certificiranje halal kvalitete, a njime je dokazano da su ispotovani svi zahtjevi halal standarda. Dr. Hasanovi je naveo da se stoka po halal principu tovi hranom bez prisustva GMO-a, aditiva i svinjske masti, odnosno 100 posto zdravo i prirodno. Stoga halal oznaka, kako je napomenuo, jami kvalitetu i ostalim potroaima, a ne samo muslimanima, te su halal proizvode u svijetu prepoznali i nemuslimani. Inae, do sada je halal cerSplit tifikat u Hrvatskoj dobilo 35 proizvoaa, i to za oko 2.500 proizvoda, dok ga u Istri ima est tvrtki, s time da su u tokku pregovori sa sedmom. Osim prehrambenih proizvoda, oznaku halal kvalitete mogu dobiti i restorani te hoteli, a njeno dobivanje e im sada, kada i u Hrvatskoj mogu doi do halal mesa, biti itekako olakano. Halal certifikat, napomenuo je dr. Hasanovi, ujedno je i ulaznica za 44 zemlje u kojima je on obvezan za pristup tritu pa proizvoaima koji ga imaju otvara veliku ansu za izvoz. Dalibor Hreljak, direktor Produkt Komerca, iskazao je zadovoljstvo dobivanjem ovog certifikata, koji im je, kako je rekao, veliko priznanje, posebice zato to su upravo oni prva klaonica po halal standardima u Hrvatskoj. Trenutno im je u planu, naveo je, otvoriti mesnicu s halal mesom u Pazinu, Rijeci i Puli.
Splitski mesdid: Srednjokolci s Bola i Braa nauili kako Kuran govori o Isusu i Mariji petak 27.01.2012. 09:00 u mesdidu stigli su uenici Uprvih razreda Opeu gimnazijenajavljeni posjet(vjerouitelj)nai Brau, predi Turistike kole iz Bola voeni svojim profesorima Brankom Baniem Anom Ursi
(prof. hrvatskog jezika). Kao i kod dosadanjih posjeta, prvo je uslijedio obilazak mesdida i upoznavanje sa osnovnim karakteristikama istog da bi u novoureenoj klupskoj prostoriji pri mesdidu gl. imam Vahid ef. Hadi, koji ih je i doekao, odrao prezentaciju osnovnih znaajki islama. Istaknuo je posebno injenicu na koji nain naa sveta Knjiga Kuran govori o Isusu i Mariji (Isau, a.s., i h. Merjemi). Prema reakcijama i panji posjetitelja stekao se je dojam da su bili zadovoljni onim to su vidjeli i uli. Prizren
Konjska komunalna sluba

G
raani Prizrena svakog dana ili veeri bacaju ogromne koliine ubreta ili otpada. To se ubre onda odlae na gradske ili divlje deponije van grada. U Prizrenu postoje neka naselja koja su preteno smjetena na brdima oko staroga dijela grada ili prigradskih naselja. U nekim djelovima grada ubre se do kante ili kontejnera za smee koju, kad se ona napuni gradski komunalci voze za deponiju van grada, odnosi na starinski nain i to na konju na kojem vise dvije manje kante. ubretar obilazi to naselje ili odreenu ulicu, sakupi ubre te ga odveze do kontejnera. On za svoju djelatnost prima minimalni lini dohodak od optine. No prava je umjetnost kako obii ulice koje su veinom zaleene a da konj ne padne i ne povrijedi se. Vjerujemo da gradski elnici trebaju vie obratiti panju na ove radnike te ih svakako trebaju novano nagraditi za svoj trud. Recimo i to da se u Njemakoj reciklira 32 odsto ubreta, u Japanu ak 86 odsto, a kod nas samo 4 odsto. Veina graana Prizrena ne znaju da postoji razvrstavanje razliitih kategorija ubreta te ne znaju da se ubre moe unoviti. Recimo i to da je, npr. jednoj plastinoj flai potrebno od 80 do 100 godina da se raspadne a za to vrijeme ima veoma tetne efekte na okolinu i zdravlje ljudi. (Vinetu Gani)
48
Kosovo
Demat kosovskih Bonjaka u vicarskoj

j p j j Demat kosovskih P rijep par mjeseci j udruenje kod Ciriha, vicarBonjaka u Wallisellenu j ska, uputilo j zahtjev Ministarstvu dijaspore Vlaje j p de Republike Kosova za isporuku odreenog broja p p g j udbenika na bosanskom jeziku od prvog do petog j p g p g razreda osnovne kole za dopunsku nastavu, koju p j p planiraju da odravaju u prostorijama svog centra j j p j g sa djecom porijeklom s Kosova. Ministarstvo dij p j j p jaspore je zahtjev proslijedilo Ministarstvu obraj j p j zovanja, nauke i trehnologije, koje je obezbijedilo j , gj , j j j traene udbenike od prvog do petog razreda O. p g p g ak i neke dodatne, pored traenih p p poetnica i itanki za p predmet bosanski jezik i udbenika p j poznavanje prirode i drutva, poput graanskog vaspitaj p p p g g p nja. Tokom p j j posjete u centru Bonjakog demata j g u Wallisellenu od strane zamjenika ministra u Mij nistarstvu dijaspore erima Bajramija, s kojim j j p j j j je up pratnji bio i spoljni savjetnik MD Ahmet Asani, j p j j izvrena je sveana primopredaja udbenika. j p Tokom primiporedap p j je Bajrami je zasebno j j istakao da ideoloki i kulturoloki sadraj j bonjakih udbenika j ne odudara p puno od onih koji su vjerskog j j g sadraja na bosanj skom j jeziku, s kojij ma inae obiluje ovaj j j demat. Zasebno je j istakao rijei koje j j j je njemu nekada rekao j bivi ministar obrazovanja Vlade Federacij j je BiH, dr. Fahrudin Rizvanbegovi, g tokom kontakata Bajj ramija p j prilikom isp poruke udbenika za bonjake uenike
Sjenica
na Kosovu, septembra 1999. g p godine: Gospodip ne Bajrami, na Kosovu ete ponijeti udbenike na j p j bosanskom jeziku iz Sarajeva koji su pisani krvlju j j j p j bonjakih ehida. Dodatno j p j j je pojasnio da je tek j hrabrom bonjakom odbranom Bosne od krvave j agresije, omogueno Bonjacima da mogu sami sebi g j g j g p pisati udbenike sa preteno svojom kulturom i hip j storijom u njima. Takoe je uputio poziv prisutnij j j p p p ma da svoju djecu alju na dopunsku nastavu boj j j p sanskog j g jezika i bonjake kulture, jer e tako, uz j j ve dobro p prisustvo na vjerskoj nastavi u dematu, j j koju izvodi imam Muamer ef. Elezi, na najbolji naj j j in sauvati njihov identitet. Ovaj skromni iskorak, j j p prvi za Bonjake van Kosova, inae je u okviru ireg j j g p plana Ministarstva dijaspore za p j p pokretanje dopunj p ske nastave u svim kantonima u vicarskoj g j ive j gdje Kosovari, kao i u ostalim zapadnim zemljama, te p j njeno institucionaliziranje p j j preko saradnje sa lokalnim vlastima vicarske i drugih drava.
Mirsad i Omer na skijama do 21 km udaljenog bolesnika Ljubie j meava j zavejala cijeli g je j j Sjenica je j j Sgnjenajod Unajugroenijih ggradova region.izraajabive j jedan j g j na p prostoru Jugoslavije. ovim tekim vremenim do j dolaze hrabri ljudi koji ne ale svoje ivote da pomognu j j j p g ugroenim bolesnim i starim ljudima. Takvi i su i Mirg j sad i Omer iz Sjenice. Mirsad i Omer Hodi, lanovi j Gorske slube spasavanja Optine Sjenica napravili su p j p j p p podvig na koji bi se malo ko usudio. Oni su kreui g j se na skijama odnijeli lijekove teko bolesnom Ljubij j j j i Sekuliu u selu ipovik koje je preko 21 kilometar p j j p udaljeno od Sjenice. Borba se vejavicom je trajala vie j j j j j od deset sati, a oni su na kraju stigli do odsjeenog j g j g sela i starim Sekuliima isporuili lijekove koji im ivot znae.
49
Islamnet
Rusija Holandija
Ruski veto u UN-u Islamski demokrati trae da se zabrani dranje Sirija plaa desetinama pasa u kuama Kucuk, vijenik u j H asanmuslimanskej stranke skimje demokratama ivotinjaholandskom p parlamentu ma j mjesto u prirodi a ne j p milijardi dolara i lan u kui. Dranje pasa u kui j p
Islamski demokrati zatraio j da se donese je zakon o zabrani dranja pasa kao j p kunih ljubimaj ca. Hasan Kucuk i njegova j g stranka su na ovaj j nain reagirali g na p a r l a m e nt a rnu raspravu p koju je inicij j rala Stranka za ivotinje a koja je j j j tra ila vie p prava za pse. Prema Islamkao kune ljubimce treba j krimina lizirati, odnosno zakonski sankcionirati, ka e Hasan Kucuk. Pojedini holanj dski vjenici su j odgovorili Hag sanu Kucuku i njegovim istoj g miljenicima da j Holandije j ja zemlja kuj nih ljubimaca, j a kome se to ne svia, moe da napusti Holandiju.
ergei Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova posjetio je ovih dana Siriju gdje je dao svu potrebnu podrku Basharu al Asadu. Lavrov je u Siriji doekan kao veliki heroj. Sirija, odnosno Bashar al Asad nije krio zadovoljstvo posjetom Lavrova te ruskim vetom u UN-u protiv nametanja sankcija Siriji. Rusija vjeto vlada sirijskom krizom. Na ime podrke Basharovom reimu Rusija ubire velike plodove. Sirija se Rusiji za ovu uslugu oduuje milijardama dolara. Bashar al Asad je svjestan da mu nagomilane milijarde nee nita koristiti ako zavri kao Hosni Mubarak ili Muamer Gadafi. Zato nemilice plaa Rusima da ih zastupaju i brane od NATO snaga. Tako je Sirija posljednjih sedmica dala desetak milijardi dolara Rusiji na ime kupovine savremenog naoruanja. Ovdje se nee zavriti ovakav odnos izmeu Sirije i Rusije. Ne treba sumnjati da Rusi oekuju jo mnogo milijardi dolara od Bashara al Asada. Uspjenim manevrom sa Rusima Bashar al Asad se vjeto brani od NATO-a i produava stanje u kojem on i njegova teko naoruana vojska nemilice mogu nastaviti ubijati goloruki sirijski narod.
Iran
Petnaest hiljada iranskih gardista ratuje u Siriji

Al Arabiya j da L istvojnika, py p izvjetava hij je Iran poslao p p petnaest ljada j j pripadnika Revolucionarne garde kao ispomo g p sirijskom p j predsjedniku Basharu j al Asadu u borbi protiv sirijskog p j g naroda. Kassam Salimani, komandant iranske Revolucionarne g garde, odnosno specijalnih snaga p j g Quds nedavno j stigao u Siriju je g j g j je poeo sa voenjem kamgdje j p j p j pomoi i zatite Asadovog panje p g reima. Upravo Salimani sada p vodi vojne operacije protiv sirijske opozicije i sirijskog naroda. p j j g Specijalne snage Quds su aktivne p j g u itavoj regiji. Ove snage vode j gj g brigu o vojnim kapacitetima g j p Hezbollaha u Libanonu, p list pie Al Arabiya. Hassan Nasrallah, y vjerski lider libanonskih iija i j j lider libanonskog Hezbollaha g p priznao je ovih dana da Iran fij nansira i vojno oprema i obuava j p Hezbollah. Iranski mediji ovih j dana vole da piu da se Iran brani p u Siriji. Zato j Revolucionarna j je garda aktivna u Siriji.
50
Njemaka
Kamir
Muslimanski taxi
rupa njemakih muslimana je osnovala taksi firmu Muslimanski taxi. Mnogi muslimani su nam se alili da ne mogu da koriste taksi vozila zbog neprilagoenosti sa islamskom i muslimanskom tradicijom, kae Selim Reid, 24- godinji taksista iz Norderstedta, grada koji se nalazi blizu Hamburga. U izjavi za njemaki list Hamburger Abendblatt, Selim Reid je objasnio da se na ovakav potez odluio i nakon linih iskustava. Prema njegovom svjedoenju, njegov otac i majka su se doselili u Njemaku 1996. godine. Prvi susret sa Njemakom imali su sa taksistom koji je bio antiislamski nastrojen i koji
je za cijelo vrijeme vonje kritizirao islam i njegove roditelje. Muslimanski taxi mogu koristiti i nemuslimani, naroito oni koji ele da saznaju vie informacija o islamu i muslimanima u Njemakoj.
Zakon za iivljavanje nad muslimanima
Sirija
Asad je nemilosrdni ubica djece
ajmanje 400 dece ubijeno je u Siriji od marta 2011. godine, kada je poela pobuna protiv Asada, saoptio je ovih dana UNICEF. Ima izvetaja prema kojima su djeca bila protivzakonito pritvarana, i potom seksualno zlostavljana, rekla je Mariksi Merkado, glasnogovornica UNICEF-a. Ona je kazala da je UNICEF posebno zabrinut zbog situacije u Homsu. Ovaj strani zloin samo djelimino otkriva
svu okrutnost Asadovog reima. Naalost, masakr nad sirijskim muslimanima se nastavlja i oekivati je da e se poveati broj ubijene djece kao i svih drugih kategorija sirijskog stanovnitva. Svijet nijemo posmatra ovaj strani zloin. Naroito je zabrinjavajue to su Arapi ravnoduni spram navedenih zloina. Jasno je da e Asadov reim jednog dana, nadamo se veoma brzo, doivjeti svoj kraj.
svijetu je postalo normalno da se donose nenormalni i nehumani zakoni protiv muslimana i nemuslimana. Znamo da Amerika, Britanija i druge zapadne zemlje imaju brojne antiteroristike zakone koji se najvie lome po leima muslimana. O Izraelu i cionistikim antiislamskim i antimuslimanskim zakonima je sve poznato. Naravno, Rusi na Kavkazu rade ta im je volja. Meutim, ponaanje Indije prema muslimanima u Kashmiru je prevrilo svaku mjeru. Naime, Indija je proteklih dana donijela zakon koji daje posebna ovlatenja indijskim vojnim snagama stacioniranim u Kashmiru. Zakon, poznat pod skraenicom AFSPA (Armed Forces Special Powers Act), daje policiji i vojnicima u Kashmiru gotovo neograniene ovlasti pri navodnom odravanju reda, ukljuujui i oduzimanje ivota, zadravanje zatvorenika na neogranieno vrijeme i upad u bilo koji objekat radi pretraivanja. Posebno, ovaj zakon daje policajcima i vojnicima imunitet od kaznenog progona. Bez obzira na njihove postupke, ne mogu biti privedeni pred sud. Kashmirski muslimani su i bez ovog zakona bili u tekom stanju. Zadojeni mrnjom prema islamu i muslimanima indijski vojnici e se nakon donoenja ovog zakona iivljavati nad kashmirskim muslimanima.
51
Kanada
Izrael
Jevreji odali poast Jevrejski rabini: Gaza i Sinaj dio obeane muslimanskim zemlje Veliki Izrael hmuel Shapira, najutjecajniji vjerski grupa utjecajnih Jevreja Pravednicima Slider Jevreja u Izraelu izjavio je prije Shapirazahtjev izraelskoj vladi da uputila je se u nego to je u decembru 2011. godine izraelskim kolama izuava predmet o iz Albanije umro da su Gaza i Sinaj budui dio obeanoj zemlji Veliki Izrael.
drave Veliki Izrael. Pismo rabina Shapira objavljeno je ovih dana u izraelskim medijima a kojem se navodi da nema diskusije oko granica zemlje Izrael. Rabin Shapira navodi da je cijeli dio okupirane Palestine do egipatskog grada Arish dio Izraela, odnosno da je sve Veliki Izrael od egipatskog grada Arish do rijeke Eufrat. Pozivajui se na stav rabina
anadska Jevrejska federacija je 27. januara, povodom Dana holokausta organizirala izlobu o albanskim muslimanima koji su u vrijeme nacizma izloili svoj ivot titei Jevreje. Izloba je nazvana Besa kod asti. Takoer, na ovoj izlobi izloene su slike albanskih muslimana koje je napravio fotograf Norman H. Gershman koji je prove etiri godine u Albaniji sa muslimanskim familijama iji su lanovi pomogli Jevrejima u vrijeme nacizma u Drugom svjetskom ratu. Izrael je odlikovao 63 albanska muslimana i muslimanke ordenom Pravednik, ordenom koji se daje nejevrejima koji su spasili nekog od Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Jevrejska zajednica u Kanadi ovom izlobom, osim odavanja poasti albanskim muslimanima, eli da doprinese boljoj komunikaciji i suivotu izmeu onih koji ive i rade u ovoj zemlji.
Afrika
Sahara pokrivena sa 80 centimetara snijega
lujna evropska zima proirila se i na sjevernu Afriku. Prvi put u posljednjih 50 godina snijeg je pao u Tunisu, ak i u junim pustinjskim gradovima Tatauin i Matmata, a prema izvjetaju lokalnih medija, u sjeverozapadnom gradu Ain Draham bijeli pokriva je dostigao debljinu od ak 80 centimetara. Snijeg je iznena-
dio i Libiju i potpuno prekrio grad Garijan, oko 70 kilometra juno od Tripolija. Dok se Evropljani hvataju za glavu Afrikancima je snijeg dobro doao. Prema rijeima lokalnih farmera snijeg je dobar za unitavanje parazita na palmama. Naravno, snijeg u Sahari je prava senzacija koja privlai panju cijelog svijata.
52
Turska
Izrael
Turski vojnici polau zakletvu izgovaranjem ehadeta Izraelski jevrejski i uenjem Fatihe doseljenici bi rado etniki ondonska televizija Islam hov poslanik) i ue suru iz Kurana -
Channel objavila je ekskluzivni snimak sa polaganja zakletve turskih vojnika koji, kao dio zakletve, svi uglas izgovaraju ehadet (svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhamed Alla-
Fatihu. Prizor je zaista senzacionalan. U velikoj sportskoj dvorani vie stotina vojnika slono izgovaraju ehadet i ue Fatihu. Video prilog o ovom velikom dogaaju moete vidjeti na ovom linku.
oistili itavu planetu Zemlju od svih nejevreja
Foto islamneta
Posljednje kondicione pripreme sirijskih boraca za slobodu Sirija: Pripadnici Slobodne sirijske vojske obavljaju posljednje kondicione pripreme pred finanlni obraun sa zloincima Bashara al Asada
evrejsk i doseljenici prole sedmice, u utora k su napa li hri a nsk i ma na stir u Jerusa lemu i uglednu mjeovitu kolu koju pohaaju jevrejsk i i a rapsk i uenici. Smrt hri a nima, Grci napolje i drugi gra f iti na hebrejskom jeziku ispisa ni su po grkom pravoslavnom ma na stiru u Jerusa lemu, dok je gra f it Smrt A rapima ispisa n na zidu ispred dvojezine kole Ruk a u ruci u drugom k va rtu grada, prenosi A P. Izraelsk a policija saopila je da istra uje oba incidenta. Ovaj incident nije usa mljen. Izraelske vla sti vjeto sa k rivaju informacije o slinim napadima. Jevrejsk i doseljenici ne mrze sa mo muslima ne, oni mrze sve koji nisu Jevreji. Sudei po slinim incidentima izraelsk i jevrejsk i doseljenici bi rado etnik i oistili itav u pla netu Zemlju od svih nejevreja.
53
Svijet medija
Dvostruka igra Pa i jeste apsurdno. Zabranjujemo izvoz maijih i pseih krzna jer suosjeamo sa ivotinjama, i kada je postalo jasno da je EHEC stigao iz Egipta, odmah smo zatvorili sve granice. Trgovinu sa pijunskim softwerom, koja nipodatava skoro sve za to se zalaemo, i do danas doputamo, gubei tako svaki vid vjerodostojnosti. Onda se ne trebamo uditi to su na Tahriri trgu u toku revolucije uzvikivali: Radije u poginuti od egipatskog metka nego da me brani zapad!. Krajem decembra, kada su policajci upali u urede NVO-a, izmeu ostalog i u kancelarije fondacije Konrad-Adenauer, u Kairu se moglo uti vie aplauza negoli kritike. Veina Egipana bi strance najradije odmah istjerala iz zemlje. I to ne zato to oni odbijaju na liberalni nain ivota koji je katkad u proturjenosti islamskim naelima. Oni su u nas izgubili povjerenje i nervira ih to mi nae vrijednosti nekada sprovodimo sudskim putem, a nekad ih jednostavno zaboravimo. Primjera ima napretek: zapadnjake obavjetajne agencije otpremaju optuenike za Libiju i Egiza organski otpad. Rado sam pat da bi tamo mogli raditi branio zapadne vrijednosti i ono to je na domaem tlu objanjavao ih. Ali, onda je zabranjeno. Posmatrali smo dolo to prijepodne, u prokako saudijske vlasti u Baljee prole godine. Moj uihreinu napadaju mirne detelj je ljutito lijepio novinske monstrante, jer nismo htjeli isjeke na tablu. Optuujuda se kaimo sa Saudijskom im tonom je poeo da ita: Arabijom. Ljude u Jemenu, Firma sa sjeditem u Minheta moemo koji se ele osloboditi od tinu je egipatskoj dravnoj beuiniti da bi ranina koji je za zapadnjaki zbjednosti dostavila software ljudi opet novac dopustio da amerike u vrijednosti nekoliko stotina htjeli na bespilotne letjelice tutnjahiljada eura pomou kojeg med, kao to ju preko njihove zemlje, se nadzire e-mail saobraaj kae arapska ve mjesecima ostavljamo Gmail, Yahoo i hotmail rauposlovica? same. Ali ta zaboravljamo na, i s kojim se mogu prisluModa zvui arapske agencije jo uvikivati razgovori na Skype-u. banalno i jek izvjetavaju o uasnom Uitelj je tada htio da j j naivno, ali, stanju u Jemenu. Podsjeaju uje moje miljenje. ta sam trebamo ivjeti redovno na obeanje Baraka trebao da kaem na to? Sva- nae vrijednosti Obame da e Guantanamo kako ne ono to bi njemaka i vjerodostojno biti zatvoren, i dokumentivlada u ovakvim sluajevima ih predstavljati. raju kako amerike firme u rado poruila: U sluaju krKairo isporuuju posebno enja zakona, sudovi su nadagresivan suzavac. U jesen leni da se brinu o tome. se pojavila i jedna depea Bilo me je stid. Uz poWikileaks-a koja potvruje mo ovog alata made in Germany da su amerike diplomate pokuale da su bloggeri i kritiari reima otkrive- primoraju Al Jazeeru da ne pokazuje ni, zatim su u podzemnim komorama uznemiravajue snimke iz Iraka. Sve mueni, ubijani ili bar uutkani. I prije to potkopava zapadnjaku vjerodonego sam se mogao za to izviniti, ui- stojnost. telj je citirao arapsku poslovicu: O, Evropa je drugaija. To mi kati pelo, nit elim tvoj ujed niti tvoj emo, ali nam niko vie ne vjeruje. med. Na njemakom bi to znailo Alaa Muhammed, 23, je snimatelj iz Zapade, otkai! Aleksandrije, i svakog petka izlazi na
Evropa u oima Arapa
Zapade, otkai! pad tkai!

Evropa je drugaija. To mi kaemo, ali nam niko vie ne vjeruje. Alaa Muhammed, 23, je snimatelj iz Aleksandrije, i svakog petka izlazi na ulicu borei se za novi Egipat. Evropa nas je u toku revolucije ostavila na cjedilu, razumjeli smo to, jer ste htjeli Mubaraka, kae Alaa. Zbog toga to evropske zemlje nakon revolucije nisu ispunile svoja obeanja, dovelo je do konanog gubljenja povjerenja u njih
Pie: Gerald Drissner Izvor: Frankfurter Allegemeine Sonntagszeitung Prijevod s njemakog: Senada Meanovi ezbroj puta sam pokuao svom uitelju arapskog u Egiptu da objasnim zato je u Njemakoj jedan ministar vanjskih poslova peder, zato ivimo s psima u kuama, kao i ta je kompostna vreica
54
ulicu borei se za novi Egipat. Evropa nas je u toku revolucije ostavila na cjedilu, razumjeli smo to, jer ste htjeli Mubaraka, kae Alaa. Zbog toga to evropske zemlje nakon revolucije nisu ispunile svoja obeanja, dovelo je do konanog gubljenja povjerenja u njih. Jer kada je egipatski predsjednik dao ostavku, skoro sve zemlje su obeavale podrku. Novac korumpiranih poslovnih ljudi e biti zamrznut i vraen, pomoi e se i pri razrjeavanju zloina. Egipani su se zasigurno osjeali namagareno kada su britanske novine objavile lanak da je Yussuf Butros Ghali vien prilikom etnje u Londonu. Zbog duboke umijeanosti u Mubarakov koruptivni sistem kairski su suci u odsustvu osudili neaka biveg sekretara UN-a na 30 godina zatvora. Ali on je ak i na London School of Economics odrao predavanje, i tik pred kraj predavanja napustio dvoranu kroz stranja vrata. Neto slino se dogodilo i u sluaju Husseina Salema. 78-godinji poduzetnik je u Egiptu najtraeniji ovjek jer je uz Mubarakov blagoslov dobivao jeftino naftu, a zatim je po prijateljskoj cijeni prodavao dalje - Izraelu. Po najniim procjenama je pranjem novca i prevarama stekao dvije milijarde dolara. Uhapen je sredinom juna u svojoj vili u predgrau Madrida. I uprkos molbama, nije isporuen u Kairo. Naime, Hussein ve od 2008. godine posjeduje panski paso. Svakako, takvi sluajevi se ne mogu jednostavno rijeiti, ni pravno ni diplomatski. Ali zapadu bi bilo bolje da uti kada se radi o igosanju drugih zemalja koje kriminalcima daju utoite, jer u principu, i mi isto radimo.
avolji vrt
Njemaki politiari bi trebali pripaziti i kada priaju o historijskoj odgovornosti na Bliskom istoku. Oni tada sigurno ne govore o 17,5 miliona nagaznih mina zakopanih po egipatskim pustinjama u toku Drugog svjetskog rata. avolji vrt, tako mjetani nazivaju zonu smrti izmeu gradia Al Alameina i Libije, u kojem je njemaki general Erwin Rommel sakrio veliku koliinu eksplozivnog materijala. Nakon Drugog svjetskog rata je vie od 8.000 ljudi ranjeno ili ubijeno njemakim, britanskim i italijanskim minama. Ipak, umjesto da vrt deminira, Njemaka na internet stranici Ministarstva vanjskih poslova upozorava na neadekvantno oznaena minska polja u Egiptu. Moe biti da je to pravno ispravno, ali moralno sigurno nije. Ljudi sa Nila se osjeaju ostavljenim na cjedilu, i povjerenja imaju samo u Boga. Zapad se namee pri uvoenju demokratije, a to je ustvari isti onaj Zapad koji je s despotima decenijama gajio dobre odnose i znatnim novanim sumama upravljao njima. Na korzu u Alexandriji je napisan grafit na arapskom jeziku koji bi se mogao prevesti: Ameriko, ne mrzimo te zbog tvoje slobode. Mrzimo te jer je nama uskrauje. To je saetak dugogodinje bliskoistone politike, one kakvu je podravala i Evropa, i koja se raspala prije godinu dana. Mladi Egipani tano znaju ta hoe: novu zemlju s vlastitim pravilima, a ne zemlju konstruisanu po mjerama Zapada. p ta moemo uiniti da bi ljudi opet htjeli na med, kao to kae arapska poslovica? Moda zvui banalno i na10. februar - 18. rebiu-l-evvel
Na korzu u Alexandriji je napisan grafit na arapskom jeziku koji bi se mogao prevesti: Ameriko, ne mrzimo te zbog tvoje slobode. Mrzimo te jer je nama uskrauje.
ivno, ali, trebamo ivjeti nae vrijednosti i vjerodostojno ih predstavljati. Kada se radi o vjerskoj slobodi u Egiptu, uvijek brzopleto potrimo da damo opomenu. I to je dobro. Samo bi trebali i dati uvjerljiva objanjenja zato nam smeta mahrama i zato vicarci zabranjuju izgradnju minareta. To ba i nema veze sa zapadnjakom slobodom, tolerancijom i jednakou, iako sve to uvijek naglaavamo. U jednoj diskusiji mi je uitelj arapskog rekao da mi Evropljani trebamo konano shvatiti da na ovom svijetu ne eli svako da ivi onako kako to Zapad demonstrira. Mi muslimani smo protiv bikinija jer su bikiniji protiv dostojanstva ena, rekao je. Meutim, smatramo da upravo mahrama eni moe dati dostojanstvo i potovanje. Teko nam pada da to razumijemo. Ubijeeni smo da je zapadni koncept ivota najbolji i jedini ispravni. Ali, u jednom muslimanskom drutvu koje je ubijeeno da ima najbolju religiju, to ne prolazi. I jo smo ponosni kako ljudi ovdje mogu da ive onako kako ele da ive. Ministar vanjskih poslova Gudio Westerwelle je govorio da je arapsko proljee poelo sa enjom naroda za slobodom i pravom glasa. I to je tano. A da li to znai da Egipani mogu uestvovati u oblikovanju svoje zemlje, kao to hoe, ostaje da vidimo. Na parlamentarnim izborima su najvie glasova dobile upravo one stranke koje se zalau za islamsku zemlju i islamski nain ivota. To je za nas nezgodno, ali to moramo potovati. Reakcija Zapada u narednih par mjeseci e pokazati da li nas Egipani smatraju vjerodostojnim. Ili emo morati to bre da otkaimo.
55
Intervju: Noam Chomsky
Tko koga zapravo terorie

IZVOR: webpublicapress.net obzirom na nestabilnost u Iranu i dugorono gledajui, vidite li potencijal za Trei svjetski rat, budui da ovjeanstvu prijeti oskudica prirodnih resursa i izgledne su nestaice hrane, vode i nafte? Ne mislim da nam se blii meunarodni rat oko resursa, ali problem p p prirodnih resursa j je ozbiljan. to se tie fosilnih goriva, nije da nam ih ponestaje ustvari su odve lako dostupna. Koritenje fosilnih goriva ima vrlo stvaran utjecaj na izglede za opstanak. Nedavni izvjetaji o emisijama Meunarodne agencije za energiju i Ministarstva energetike SAD-a pokazuju da su najcrnji scenariji Meuvladina panela o klimatskim promjenama bili previe konzervativni. Moda nam je preostalo jo svega nekoliko godina dok ne doemo do toke u kojoj se prozor zatvara i vie nita ne moemo uiniti. To je ozbiljna stvar. Nove tehnike produljenja primjene fosilnih goriva, hidrauliko lomljenje i tome slino s plinom iz kriljevca i bitumenskim pijeskom u Kanadi, iznimno su opasne. Ne samo jer produljuju upotrebu fosilnih goriva, ve i jer imaju tetne lokalne posljedice po okoli. Zahtijevaju obilnu upotrebu vode, koja je i sama sve oskudniji izvor. Ne samo da crpe vodu, ve i truju lokalnu vodu kemikalijama. Ta su nastojanja, mislim, p j j prilino zloslutna. to se tie Irana, teko je ita predvidjeti, ali moemo pokuati shvatiti to se dogaa. Tako se, primjerice, u onome to nazivamo meunarodnom zajednicom a to znai Sjedinjene Drave i onaj tko se u tom trenutku s njima slae (obino mala svjetska manjina) Iran opisuje kao glavna prijetnja miru i svjetskom poretku. Ali veina ljudi na svijetu uope s time nije suglasna. Tako su nesvrstane zemlje, koje sainjavaju veinu svjetskog stanovnitva, snano podrale pravo Irana da obogauje uran i razvija nuklearnu energiju kao potpisnik sporazuma o neirenju atomskog naoruanja. Zanimljivo pitanje, dakle, koje si moemo p postaviti glasi: zato vide Iran kao prijetnju? g p j j ini se da postoji autoritativni odgovor na to naime, odgovor koji nude Pentagon i amerike obavjetajne slube u svojim podnescima Kongresu na temu globalne sigurnosti. Oni su vrlo jasni kau da Iran ne predstavlja vojnu prijetnju; ima nisku vojnu potronju i praktiki nikakav kapacitet za razmjetaj snaga izvan svog teritorija. Njegove su vojne strategije, kau, obrambene i usmjerene ka odvraanju napada do nastupa diplomacije; i kau da bi, ako Iran razvija nuklearnu strategiju, ona bila dio sustava odvraanja. Ipak zakljuuju da je ta zemlja najgora mogua prijetnja. Zemljama koje smatraju da imaju pravo rabiti silu po volji gdje god poele sustav odvraanja je, naravno, prijetnja. Analiza se nastavlja tvrdnjom da Iran destabilij j zira regiju u blizini svog teritorija. to to tono znai? Destabiliziramo li mi Srednju Ameriku irei ondje svoj utjecaj? Ali razlozi koje navodi meunarodna zajednica su da bi Iran s nuklearnim orujem,
koji je i bez bombe ve destabilizirao Irak i Afganistan, bio velika prijetnja Izraelu, a doveo bi i do daljnje destabilizacije regije utoliko to bi sve oblinje zemlje, ukljuujui Saudijsku Arabiju, takoer poeljele bombu? Pretpostavka je da, kada napadamo i unitavamo zemlje koje granie s Iranom, to znai da ih stabiliziramo a kada Iran iri svoj utjecaj na zemlje blizu svoje granice, on ih destabilizira. To nam govori mnogo o nama samima. Sumnjam da bi Saudijska Arabija poeljela nuklearno oruje osim radi prestia, a ionako se ve nalazi pod nuklearnom zatitom SAD-a. Zamisao da bi Iran ikada upotrijebio nuklearno oruje toliko je suluda da mislim da na svijetu ne postoji vojni analitiar koji uope vjeruje u tu mogunost. Kada bi samo jedan projektil opremili nuklearnom glavom, cijela bi zemlja vjerojatno bila izbrisana. Jedini sluaj iranske invazije u prolom stoljeu bio je pod ahom, s potporom SAD-a, kada je osvojio par arapskih otoka u Perzijskom zaljevu. To je to. S druge strane, Izrael je pet puta napao svog sjevernog susjeda Libanon i provodi nezakonite naseljenike aktivnosti na okupiranim podrujima, a ima stotine komada nuklearnog oruja. Tko tu kome prijeti? Ne radi se o toki gledita; radi se o pretpostavci da posjedujemo svijet. Sagledate li tu pretpostavku, ona izgleda smijeno. Usput, to ne znai da Iran nije prijetnja. On je strana prijetnja za vlastito stanovnitvo, na primjer, ali ne moe se rei da je u tome usamljen sluaj. Koliko e tih problema povezanih s nestaicom prirodnih resursa prema vaim oekivanjima rijeiti ljudska domiljatost i moderna tehnologija drugim rijeima, je li moderna Utopija mogua? j g To nitko ne moe predvidjeti, ali svakaj ko postoje teoretske mogunosti. Na primjer, j g j kada bi alternativna odriva energija mogla gj g dosei dovoljne razmjere mogue j u naj j g je, elu, prevladati nestaicu vode desalinizacij jom. Ali vrlo smo daleko od tog postignua. g g U meuvremenu, imamo iznimno ozbiljne j probleme. Moje j j jutarnje novine danas su izvij j jestile o vrlo sumornim posljedicama sue koja j j se ini najgorom u povijesti Meksika. Naglo jg j g kolebanje klime, koje su predvidjeli g j j j globalni modeli promjene, bilo j posljednjih godina j je j j g prilino upadljivo. Mi se time ne bavimo. U j stvari, Kongres SAD-a nedavno j zaprijeio g je j svaku istragu o tome imaju li klimatski ekg j stremi u prethodnih nekoliko g godina ikakve veze s globalnim zatopljenjem. A kau i zato, g j j kau: Ako dopustimo istragu, mogli bismo g g svratiti panju na tu prijevaru od g j j globalnog g zatopljenja. Ne ele priznati da se odvija g j j j globalno zatopljenje ili da ono ima ita s ljudskim j j j djelovanjem. Ako j to sluaj u najbogatijoj i j j je j j g j j najmonijoj zemlji na svijetu, tada smo ba kaoleminzi koji skau sa stijene. Mislite li da postoji dojam da nekim strankama odgovara globalno zatopljenje jer bi to moglo otvoriti nova podruja za iskoritavanje fosilnih goriva i minerala mislite li da to igra ulogu u guranju glave u pijesak kojem mnogi pribjegavaju kada
se govori o klimatskim promjenama? Pa, izvlaenje dodatnih koliina fosilnih goriva je kao dolijevanje benzina na vatru. Moglo bi donijeti vie potrebnih minerala, ali kodljivi uinci globalnog zatopljenja mogli bi biti razorni. Drave lanice Europske unije poput Ujedinjenog Kraljevstva otvaraju tritu javne nacionalne zdravstvene slube i aktivno trae amerike tvrtke za zdravstvenu skrb kao potencijalne pruatelje usluga. Je li to prema vaem miljenju dobra ideja kada sustav u Sjedinjenim Dravama ne uspijeva skrbiti za mnoge milijune ljudi bez adekvatnog zdravstvenog osiguranja? I, openitije, ima li nekih pouka koje europski sustavi socijalne skrbi i javnih slubi mogu izvui od SAD-a? Pa, mogu nauiti to treba izbjegavati. injenice su prilino jasne i nimalo kontroverzne. Trokovi zdravstvene skrbi per capita dvostruko su vii nego u drugim zemljama lanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Rezultati nisu meu najboljima. U stvari, esto su prilino slabi. I, kako rekoste, milijuni ljudi nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. tovie, milijuni su umrli zbog manjka zdravstvene skrbi. Postoje dijelovi amerikog sustava koji su jednako uinkoviti kao u Europi Administracija veterana, primjerice, a razlog tome je to je ona nacionalizirani program zdravstvene skrbi s preventivnom skrbi i drugim mjerama. Dravi je, prema tome, doputeno pregovarati o cijenama lijekova. Ali to joj je zakonom onemogueno u privatiziranom sustavu, s oitim posljedicama. Privatni sustav nema tu redukciju cijena i poticanje pozitivnih rezultata kao nacionalni. Stoga, ako je pitanje treba li Europa prijei na vrlo nefunkcionalni sustav sa sustava koji funkcionira prilino dobro, tada je teko razumjeti zato se to pitanje uope postavlja. Pravo pitanje mora biti treba li SAD prijei na sustav kakav imaju druge industrijalizirane zemlje po dvostruko nioj cijeni per capita i s openito boljim rezultatima. Postoji dobar razlog zato je ameriki sustav toliko neuinkovit: zato to je to jedini privatizirani sustav. Ipak su privatne osiguravateljske tvrtke biznisi. Njihov je cilj zaraditi novac, a ne izlijeiti ljude. Proirimo li temu rasprave, u amerikom sustavu visokog obrazovanja teite je vie na primijenjenim nego na temeljnim istraivanjima. Kako se Europa okree slinom akademskom modelu kao u SAD-u kroz marketizaciju sveuilita, biste li im savjetovali da to ne ine? Prvo, na amerikim sveuilitima postoje opsena temeljna istraivanja. Patenti, publikacije, Nobelove nagrade i tako dalje iz podruja temeljnih istraivanja ponajvie potjeu iz SADa. Uzmimo moje sveuilite, Massachusetts Institute of Technology, koje to dobro ilustrira kada sam 1950-ih godina doao ovamo, to je bila inenjerska kola gdje su studenti uili kako primijeniti tada dostupnu tehnologiju. Tijekom godina nainila je znaajan pomak ka fakultetu zasnovanom na znanosti. Ovdanji studenti od 1960-ih godina ne pohaaju kolegije specijaliziranih inenjerskih vjetina, poput civilnog ili mehanikog inenjerstva. Upisuju samo kolegije iz temeljnih istraivanja, i to iz dobrih razloga. Tehnoloke su promjene postale mnogo bre i morate razumjeti osnovnu znanost kako biste drali korak s buduim dogaajima.
56
Ali Amerika je puno bolja u stvaranju kompanija proizalih iz sveuilita i plasiranju proizvoda na trite. SADse ini mnogo proaktivnijom u ukljuivanju ulagaa rizinog kapitala u stimulativno financiranje i tako dalje. Nain na koji sistem ovdje u osnovi funkcionira jest da dravni sektor, koji je ekonomski dinamian, pribavlja sredstva i razvija jezgru znanosti i tehnologije putem vladinih laboratorija i javno financiranih sveuilita kao i putem opskrbe, znaajnog oblika razvoja. Jednom kada se obavi temeljni posao, uglavnom unutar javnog sektora, predaje se privatnom kapitalu radi komercijalizacije i profita. U tom stadiju nastupa rizini kapital. Uzmimo revoluciju u informacijskoj tehnologiji raunala, internet i satelite. To je desetljeima bio dio dravnog sustava. Prvi digitalni kompjuteri bili su proizvedeni 1950-ih godina i nisu bili upotrebljivi u poslovnom svijetu. Kompjuteri su konano postali komercijalno utrivi kasnih 70-ih godina, to je puno vremena. Internet je bio prisutan u javnom sektoru gotovo 30 godina prije nego to je postao dostupan za ostvarenje privatnog profita. To uvelike vrijedi i za farmaceutske proizvode. Komercijalna upotreba slijedi mnogo kasnije od temeljnih istraivanja. To je sustav koji donekle funkcionira. Ovdje u Europi upravo smo posvjedoili jo jednom summitu EU koji je postigao vrlo malo u smislu iznalaenja radikalnih rjeenja za krizu eurozone. Gledajui izvana, kakav je va dojam o Europskoj uniji; kako vidite njezine institucije i drave lanice; i mislite li da je ekonomska kriza eurozone argument u korist Sjedinjenih drava Europe? Kriza eurozone raa samu sebe. Europa pokuava nametnuti tednju u doba skore, ako ne i ve prisutne recesije. To je recept za katastrofu. Svaki ekonomist to zna. U stvari, Meunarodni monetarni fond upravo je objavio studiju 150 sluajeva tednje pod recesijom i svi su katastrofalni. To upravo moete vidjeti u Velikoj Britaniji; ekonomski pad sada traje dulje nego u doba Velike depresije. tednja samo pogorava stvari. Potrebna je ekonomska stimulacija za koju Europa ima sredstava, a koja bi omoguila zemljama da prerastu situaciju i prebrode pad. Dodue, situacija u Europi jako varira, a Grka ima posebne probleme. Ali pogledajmo, recimo, panjolsku. Do puknua balona nekretnina, ta zemlja je imala proraunski viak. Probleme ne uzrokuju dugorone vladine mjere potronje. panjolskom balonu nekretnina, dakako, nikada nije trebalo biti doputeno da potraje. Ali to je bio uglavnom lokalni problem, a ne temeljni problem vladine potronje i sa stimulacijom ekonomije panjolska bi ga trebala moi prevladati. Ako Europu u budunosti ne eka nastavak i produbljenje integracije, koja je alternativa? I kako Europa moe razrijeiti trenutnu ekonomsku krizu? Pravi potez bio bi ekonomska stimulacija i naputanje krutog pravila Europske sredinje banke o stopi inflacije od 2%. Jedini argument koji vidim za to je klasni rat. To oslabljuje radnitvo i pomae u unitenju socijalne drave, ali nije izlaz iz europskih ekonomskih problema. ESB je uvelike pod kontrolom Njemake iako, moram rei da je u posljednjih nekoliko
tjedana pomalo ublaio svoju politiku, ali treba uiniti jo mnogo vie. Njemaka je ekonomija u posljednje vrijeme vrlo uspjena, a velik dio njezina uspjeha oslanja se na injenicu da ima europsko trite. Ona sada ima odgovornost povesti sustav u smjeru rasta i razvoja, a ne ga jo dublje potopiti u zaaran krug tednje, stag j gnacije rasta, nemogunosti otplate duga i tako g p g dalje a upravo se to dogaa. to se tie ovog vakuuma vodstva meu europskim elnicima pa, bojim se da tu zasad nema nekih naznaka promjene. Koja su vaa gledita na takozvani rat protiv terorizma i prijetnju koju zapadnim nacijama sada predstavljaju islamski fundamentalisti? Iranski student dri protuameriki plakat na nedavnom prosvjedu, odranom u znak podrke iranskom nuklearnom programu. Cijeli koncept rata protiv terorizma prilino je intrigantan. Rat protiv terorizma prvi je proglasio Ronald Reagan 1981. godine. Kada je njegova administracija stupila na dunost, najavili su da e im u sreditu panje biti ono to su nazvali dravno upravljanim meunarodnim terorizmom. Nazvali su ga kugom modernog doba, povratkom barbarstva u nae vrijeme i tako dalje. Velik dio reaganovske politike bio je aktivno voen tim naelom. Tako je, primjerice, 1988. godine Reaganova administracija proglasila Afriki nacionalni kongres jednom od najzloglasnijih teroristikih skupina na svijetu. To je bilo opravdanje za potporu apartheidu u Junoj Africi, ne samo za njegove zloine u zemlji ve i u inozemstvu, koji su vjerojatno odnijeli vie od milijun ivota. U Srednjoj Americi, koja je bila glavna meta Reaganova rata protiv terorizma, to je dovelo do stravinih zloina. U Gvatemali je poklano oko 100.000 Maja u neemu to je zapravo bio genocid. Bio je to dravni teror. U Salvadoru je ubijeno priblino 75.000 ljudi. Bio je tu i napad na Nikaragvu i SAD su bile izloene osudi zbog nezakonite upotrebe sile, to znai terorizma. SAD su u stvari posvuda pokrenule veliki teroristiki rat pod oznakom rata protiv terorizma. To je gotovoizbrisano iz povijestijer je neprivlano o tome razmiljati, ali je injenica. Nastavlja se i dalje, zapadnjaki dravni terorostaje znaajan fenomen. No, postoji i islamski teror. To je istina. I, naravno, na to se koncentriramo jer teror je ono to oni ine nama, a ne ono to mi inimo njima. To je vrlo uska i ograniena definicija. Problem islamskog terora svjesno preuveliavaju SAD, Britanija, Francuska i drugi. Na primjer invazija na Irak, obavjetajne slube CIA, MI6, sve predvidjele su da e ona vjerojatno pojaati teror, to se i dogodilo. Teror se u prvoj godini poveao oko sedam puta, prema statistikama vlade SAD-a. Mnogo je toga nedavno izalo na vidjelo u Chilcotovoj istrazi u Velikoj Britaniji, ali znalo se i prije. Akcije kojima se pojaava terorizam jednostavno nisu nain borbe protiv terora. Nakon napada al-Qaide 11. rujna, postojao je izbor. Napadi su bili prilino otro osueni unutar dihadskog pokreta, bilo je fatvi na britanskim sveuilitima i tako dalje. Sve je to dobro proueno u akademskoj literaturi. Dakle, izbor je bio: ili pokuati izolirati al-Qaidu odvajajui je od skupine do koje pokuava
doprijeti dihadskog pokreta, muslimanskog stanovnitva i tako dalje i zatim je napasti, ako to ima smisla. Ili drugi izbor, koji je u osnovi bio slijediti naredbe Osame bin Ladena i zapoeti ratove u muslimanskom svijetu koji bi bili shvaeni kao ratovi protiv islama i stoga mobilizirali jo vie terorista. Ovo sluajno nije samo moje miljenje. Zapravo citiram vodee amerike obavjetajne specijaliste. SAD su slijedile bin Ladenov recept; njegovi su najbolji saveznici bili u Washingtonu. Prijetnja terorizma nije trivijalna i postoje naini da se s njom izae na kraj, ako elite umanjiti prijetnju, a postoje i drugi naini reagiranja ako vas nije briga za terorizam i elite produljiti prijetnju. Na alost, to su oni koje slijedimo. U meuvremenu, i sami obilato provodimo teror. O tome se ne govori mnogo, ali pogledajmo, primjerice, zapadnu hemisferu. Najgori prekritelj ljudskih prava na zapadnoj hemisferi svakako je Kolumbija. Samo u posljednjih nekoliko godina, prema kolumbijskoj vladi, gotovo je 140.000 ljudi ubijeno u paravojnom teroru blisko povezanom s vojskom koju obilato financira SAD. U stvari, ameriko financiranje Kolumbije daleko nadmauje financiranje drugih zemalja zapadne hemisfere i postoji dugotrajna korelacija, dokazana u akademskoj literaturi, da je amerika pomo u vrlo bliskoj vezi s krenjima ljudskih prava. Znai, s dravnim terorom i drugim vrstama represije. Ima i mnotvo drugih primjera. 1990-ih godina jedan od najgorih terora u europskoj regiji vren je u jugoistonoj Turskoj, koja je dio Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora. A redovito vidimo izvjetaje da se takve stvari jo i danas dogaaju u Turskoj. Da, ponovo uzima maha, ali 90-ih je bilo uistinu strano. Na tisue gradova i sela je uniteno, deseci tisua ljudi ubijeni, a milijuni izbjeglica protjerani. A sve to u sklopu NATOa, 80% oruja dolazilo je iz SAD-a, a sudjelovale su i europske zemlje. No, njih za to nije bilo briga. Bilo ih je briga za stvari koje su inili drugi Srbi, na primjer ali ne i za ono to smo inili mi sami. To ak nisu ni dvostruki standardi. U neku ruku, to je jedan jedini standard ono to mi radimo njima je u redu, ono to oni rade nama je nepodnoljivo. Osvrui se na prologodinje glasovanje UN-a o palestinskom statusu drave, jeste li bili razoarani ili iznenaeni nedostatkompotpore Palestiniod strane Europe i SAD-a? Sa strane SAD-a to je bilo predvidljivo i nimalo iznenaujue. Ali Europa se, mislio sam, ponijela iznenaujue kukaviki. Europa je naprosto pokleknula pod pritiskom SAD-a, a nije morala. Pomislio sam kako postoji ansa da Europa pokae hrabrost i integritet i zauzme samostalno stajalite. Ali nije, popustila je. I konano, koja su glavna nova istraivaka podruja na kojima sada radite? Piem, radim i govorim o dugoronijim pitanjima. Na primjer, dogodila se znaajna promjena u SAD-u i, dapae, u globalnim ekonomijama. U SAD-u je nakon 1970-ih godina uslijedio nagli preokret stotina godina amerike povijesti, koja je svjedoila ne ba ugodnim usponima i padovima, ali je u cjelini imala putanju u smjeru razvoja, ekonomskog rasta, industrijalizacije i napretka, ljudskih prava
57
Naa Dizdarevi
i tako dalje. Na tom je putu bilo neugodnih varijacija, ali to je bila openita tendencija. To se 1970-ih poelo obrtati. Ekonomija se pomakla ka financijalizaciji, golemom porastu uloge financijskog kapitala i seljenja proizvodnje na prekomorske lokacije. Tako se proizvodnja nastavlja i imate iste vlasnike i upravitelje, ali proizvodite u Kini umjesto u Ohiju. To su bile velike promjene koje seu i izvan Amerike. Njemaka je zadrala snanu proizvodnju i izvoznu ekonomiju, ali drugdje u Europi dolo je do promjena u mnogim pogledima. Neki su komentatori opisali financijske institucije kao liinku koja izjeda ekonomiju iznutra. Mislim da je to tono. Te promjene pokrenule su zaarani krug u kojem ubrzana koncentracija bogatstva uglavnom u financijskom sektoru i sitnom segmentu drutva vodi do koncentracije politike i zakonodavne moi, to nastavlja krug prema fiskalnoj politici i deregulaciji. Tada imate dravu koju se redovito poziva da priskoi u pomo u ekonomskim krizama i izravne posljedice tih procesa koji se odvijaju jo od vremena Reagana i Thatcherove. To su privatizacija profita i socijalizacija duga. j j g U meuvremenu, politiki sustav raspada se na komadie. Trokovi izbora strahovito su porasli i to tjera politike stranj ke sve dublje u korporativne profite do te j mjere da sada, ako elite utjecajno mjesto u j j j j Kongresu, morate g kupiti. Nekada bi vas g ga do poloaja predsjednika odbora dovelo j j iskustvo i zasluge. Sve to vodi ka stvarima g kao to je farsa koju upravo sada promaj j trate na republikanskim predizborima i to j je opasno. Konano j dolo do neke javje j ne reakcije na te procese i to bi moglo biti znaajno. j S obzirom na to, kakva suVaa predvianja, kojim bi smjerom mogla krenuj j j g ti predsjednika utrka u SAD-u? j Ako samo pogledate financiranje, koje g j j obino odreuje ishode izbora, prilino je j j j jasno da republikanski establiment podupire Mitta Romneyja i da e suzbiti svaku j opoziciju. Nakon toga, teko j predvidjeti, j g je j moemo samo pratiti ankete. To e u stvari ovisiti o nainu mobilizacije snaga, kao i o ekonomiji.
Kad Meunarodni sud

prestane biti narodni
ajnovija presuda Meunarodog Suda u Strazburu zbunjuje i svakog laika koji iole poznaje pravo. Ovom presudom se zabranjuje deportacija brata Ali Husin Imada (Abu Hamze) u Siriju, ali se u isto vrijeme ostavlja mogunost deportacije u neku treu zemlju ime bi svakako dolo do povrede prava na porodicu i dom. Istom presudom je utvreno kako nema smetnji zadeportaciju Saaid Awad Al-Hamdani u Irak i to u onaj isti Irak iz koga svakodnevno stiu snimci stravinog nasilja nad Sunitima ijoj skupini pripada brat Fadhil Saaid Awad Al-Hamdani. On potie iz mjesta Kirkuk u kome se vri najvee nasilje, zbog ega je UNHCR poslao smjernice po kome (citiram): ...svim irakim traiteljima azila iz oblasti Bagdada, Diyale, Kirkuka, Ninewe i Salah Al-Dina potrebna meunarodna zatita. U onim zemljama gdje je broj trailaca azila iz Iraka iz ovih pet oblasti toliki da individualno odreivanje statusa nije izvodljivo, UNHCR podstie prima facie pristup u odreivanju statusa. Kad su u pitanju zemlje koje su potpisnice Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i njenog protokola iz 1967. godine ili relevantnih regionalnih instrumenata i koje imaju uspostavljene postupke odreivanja statusa izbjeglica na individualnoj osnovi, irake traioce azila iz 5 gore navedenih oblasti Iraka, treba smatrati izbjeglicama. Ima li potrebe ponovo podsjetiti da Fadhil Saaid Awad Al-Hamdani nije bio opasan po ovu zemlju punih 35 godina, niti je bio opasan kada je branio ovu zemlju, ali je postao opasan onog trenutka kada su opasni doli na poloaje da se brinu o sigurnosti graana ove zemlje. Ova ista Odluka Strazbura nas obavjetava da su ova ista braa bila protivpravno i nezakonito pritvorena sve ove godine,
itajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijeta
Avaz se probio do Mostara: Mostarci tope snijeg da bi doli do vode! Sirija: Ne moemo vie ni brojati mrtve, ele nas dokrajiti!
Nauka i zanimljivo
Objavljena demografska statistika Turske za 2011. Kako prepoznati promrzlu i pothlaenu osobu i kako joj pomoi Video: IslamBosnaTv: Gospodaru moj, povrati me... (Kuran)
Tekstovi
Frdric Omar Kanout - ivot uspjenog sportiste muslimana Sirijski reim ini najvea zlodjela protiv svog naroda
sve do dana kada je pokrenut postupak o deportaciji (ekstradiciji), a taj postupak je pokrenut 2011. godine pa se opravdano postavlja pitanje, ta je taj isti Strazbur, koji je imao ove predmete pred sobom od poetka njihovog zarobljeniva, ekao sve ove godine, da nas sada, kada to vie nije nezakonito, obavijesti o nezakonitosti koja je prola. Znai da taj isti Sud nije radio po svojim dunostima i ovlaenjima i da nije blagovremeno djelovao na nezakonite radnje Slube za poslove sa strancima!!!! Kau: Time je zapravo utvrena neusklaenost Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH sa Konvencijom o ljudskim pravima, jer spomenuti zakon daje mogunost Slubi za poslove sa strancima da i prije donoenja odluke o protjerivanju stranom dravljaninu odredi mjeru stavljanja pod nadzor, to nije u skladu sa Konvencijom o ljudskim pravima. Naravno, iza ovog e uslijediti hitna promjena zakonske procedure kojom e se legalizirati kriminal i totrure nad graanima ove zemlje pa e opet prozivati Nau Dizdarevi i govoriti kako je preuveliana tvrdnja da je puno zajednikog u tzv. Imigracionom centru Bosnatanamu i Gvatnamom Bay na Kubi.... Ovo je poziv da se probudimo i da ne damo nau brau i da ne dozvolimo da im trae nikakve tree zemlje. Za ovoliku nepravdu koju su nainili njima i njihovim porodicama, najmanja satsfakcija bi bila da jedna i jedina zemlja treba i mora da bude BiH, jer nema te zemlje koja moe garantirati sigurnost graana koji budu protjerani sa epitetom opasni po nacionalnu sigurnost, jer nema te zemlje koja e razumjeti da u jednoj zemlji na Balkanu postoje ljudi koji su nekad jedni protiv drugih ratovali pukama, a sada ti isti agresori odluuju o moralu i vrijednostima onih koji su branili neduni narod od njihovg pokolja. Nema te zemlje koja e razumjeti zato najvea opasnost po sigurnost ove zemlje odluuje o sigurnosti drugih graana. To je dovoljno razloga da se ovi ljudi zaslueno odmore sa svojim porodicama u zemlji u kojoj su krv prolili za njenu slobodu i o tome treba i moraju da odluuju graani te iste zemlje a ne agresori!!! Ukoliko bi se pak desilo njihovo kidnapovanje, to bi bilo najvee ponienje svakom lanu dravnih instituacija, koji imalo ima ljudskosti u sebi, jer to bi bilo njihovo oigledno izigravanje od strane agresora. Mi to ne smijemo nijemo posmatrati i uestvovati u tom zulumu. Mi moramo zaustaviti ovu hajku na muslimane sada, jednom i zauvijek!!!! Uzalud misle da bi se njihovom deportacijom rijeili muslimana, jer svi smo mi jedno!!!
58
Iz arhiva
Vazovi: uvanje muslimanskih obiaja (Pisano 1943. god.)
Islam ne trpi da se u njega uvlai bilo ta iz druge vjere druge vjere

Stoga je ba Alejhisselam i nastojao da zaprijei put uvoenju tuih obiaja i osobina drugih vjera, pa je rekao: Ko oponaa neki narod, on pripada njemu! U ovoj otroj osudi Alejhisselam kae, da onaj, koji bi elio kao lanovi neke druge zajednice, da primi njihove obiaje, njihove osobine, on ispada iz islamske zajednice, a pripada onoj koju oponaa. Kao da samo naputanje islamskih obiaja, simpatisanje tuih osobina, znai da u srcu nema pravog vrstog islamskog vjerovanja, to je, uistinu, i uzrok da se tue osobine simpatiu
Pie: Mehmed Handi edna od vanih dunosti svakog muslimana je, da uva muslimanske obiaje i da ih se uvijek pridrava, a da se kloni i izbjegava svaki nemuslimanski obiaj, koje bilo vrste on bio. Muslimanski obiaji su nekada i vjerski propisi, a nekada su jaka ograda koja uva vjerske propise, i ne da da se ponu osipati. Naa vjera od nas trai da ne primamo nikakve obiaje koji slue kao obiljeje druge vjere. Alejhisselam kae: Razlikujte se od nevjernika! U ovome hadisu Alejhisselam od nas zahtijeva da ne primamo nikakve nemuslimanske obiaje koji slue kao iskljuivo obiljeje nemuslimana, skim vjerskim ceremonijama itd. I kod i od nas trai da se razlikujemo od ne- nas se iz naeg dahilijjeta-predislamskog muslimana. To je za zajednicu vrlo vana doba, radi naeg dehaleta-neznanja, postvar. To joj uva cjelinu od raspadanja i negdje zadralo po koje takvo djelo. Npr. njenu samostalnost. Napustivi to, zajed- svetkovanje Jurjeva, Aliuna, i slinih nica se pone rasipati, a cjelina raspadati. dana. To se naroito odralo meu neU obrnutom sluaju, drei se ukim seljatvom, a naroito u strogo toga, uvamo i jaamo onim mjestima, gdje nije bilo svoju zajednicu i cjelinu. Da je vrijednih i agilnih ljudi-uiteovo vrlo vano, vidi se iz toga, lja vjere. Na nekim mjestima to i svaka druga zajednica seljaci svetkuju i neke druge polae ovome veliku panju dane ba na slian nain kao i nastoji da se njezini obiaji i nemuslimani. Oni npr. u taj ne samo uvaju, nego ponedan na polju ne rade, sijeno kad pokuava svoje obiaje i ne kupe i sline poslove ne drugima naturiti, elei time vre. Sve ovo, bez i najmanje broj svoje zajednice uveati. sumnje, vjerom je strogo zaOivljavanje branjeno. Ovakve nae deJurjev i Aliun uspomene na halete neki danas podupiru, nemuslimanske a esto puta ih upotrebljavaju Stoga je ba Alejhisselam i svetkovine i i za dokaze, da i muslimani nastojao da zaprijei put uvouestvovanje potivaju toga i toga svetog enju tuih obiaja i osobina u raznim ovjeka druge vjere. Takav drugih vjera, pa je rekao: Ko nemuslimanskim ima dokaz u protuvjerskom oponaa neki narod, on privjerskim postupku neznalica, koji ne pada njemu! U ovoj otroj proslavama poznaje ustanovu svoje uzviosudi Alejhisselam kae, da znai ene vjere?! onaj, koji bi elio kao lanovi udaljavanje od Eto, brao, vidite koliko neke druge zajednice, da pripravog puta, a nam tete donosi neznanje i mi njihove obiaje, njihove pribliavanje nepoznavanje svoje vjere, koosobine, on ispada iz islamputu onih, na liko nam najteeg zla pribavske zajednice, a pripada onoj koje se je ljaju glupi postupci neznalica koju oponaa. Kao da samo Allah rasrdio u vjeri! Islam ne trpi da se u naputanje islamskih obiaja, i zamrzio ih, njega uvlai bilo ta iz druge simpatisanje tuih osobina, i puta onih, vjere. Ne trpi da se obavljaju znai da u srcu nema pravog koji su u kakve svetkovine koje nisu vrstog islamskog vjerovanja, oitu zabludu islamskog porijekla. Evo ta to je, uistinu, i uzrok da se zapali. stoji u Sunenu Ebu Davutue osobine simpatiu. Kao dovom. da onaj, koji gazi islamske Pria Enes ibn Malik, r.a., obiaje, a prima tue gazi i Alejhisselamov drug: Kada islamsku vjeru. Zaista je u je Alejhisselam doao u Meovom hadisu izreena vrlo otra osu- dinu, zatekao je kod stanovnika Medine da za one koji na ovu stvar ne paze. dva dana u kojima su se igrali i veselili. Pa kada je ovako stroga osuda izreena Pitao ih je Alejhisselam o tim danima, a za onoga, koji prihvaa samo obiaje i oni mu odgovore da datiraju jo iz daosobine druge vjerske zajednice, moete hilijjeta (predislamskog doba). Na to im pomisliti, kakva e osuda biti za one, koji je Alejhisselam rekao: Allah vam ih je prihvaaju isto vjerske stvari druge vjere. zamijenio dvama boljim danima, dvama Kao npr.: proslavljaju svetkovine drugih bajramima: adha i fitr. Iz ovog hadisa vjera, prisustvuju raznim nemusliman- se jasno vidi, da je Alejhisselam nastojao
59
dokinuti sve svetkovine nemuslimanske, pa makar one bile i narodne arapske. Muslimani imaju svoje vjerske svetkovine: petak, bajrame itd. Njih treba da se dre, a odbace sve drugo. Iz naeg dahilijjeta postoje meu neznalicama i neukim neki tragovi, koji se moraju odbaciti i suzbiti, jer nam sasvim tete. Takoer, stoji u Sunenu Ebu Davudovom: Jedan se ovjek za vremena Alejhisselamova zavjetovao da zakolje nekoliko deva na mjestu zvanom Buvane, pa je doao Alejhisselamu da ga pita moe li to izvriti. Alejhisselam ga je na prvom mjestu upitao, da li je tu u predislamsko doba bio kakav kip, a kada mu je odgovorio da nije, pitao je, da li je tu bila kakva nemuslimanska svetkovina, a kada mu je i na to odgovorio da nije bila, on ree: Ispuni svoj zavjet, a znaj da ne treba ispunjavati onog zavjeta kojim bi ovjek zgrjeio, a niti onoga kada se zavjetuje to nije mogue izvriti! U ovom hadisu Alejhisselam naziva svako oivljavanje uspomene na nemuslimanske svetkovine grijehom, koji bi bio u stanju oboriti i dunost ispunjavanja zavjeta. Oivljavanje nemuslimanskih svetkovina Oivljavanje uspomene na nemuslimanske svetkovine i uestvovanje u raznim nemuslimanskim vjerskim proslavama znai udaljavanje od pravog puta, a pribliavanje putu onih, na koje se je Allah rasrdio i zamrzio ih, i puta onih, koji su u oitu zabludu zapali. Onaj, koji bi to uinio, on bi zaludu u namazu, ve ako ga klanja, ponavljao: Allahu, uputi nas na pravi put, put onih, koje si Ti obasuo blagodatima, a ne na put onih, na koje si se rasrdio, niti onih koji su zalutali! Uzalud je da ti tako od Allaha trai, kad sam sebe baca u Allahovu srdbu i oitu zabludu. Sam hazreti Omer, koji je kako treba razumjevao islam i u djelo ga primjenjivao, obiavao je rei, kako to preko pouzdane predaje pria islamski uenjak Bejhekija: Klonite se nemuslimanskih svetkovina! Hazreti Omer je znao koliko to tete moe nanijeti, pa je to tako kategoriki i zabranjivao. Allah, d.., hvali dobre muslimane i istie njihova svojstva, pa o njima kae: ... i oni, koji kada neistini ne prisustvuju. Ugledni islamski uenjaci i poznati komentatori Kurana iz prvih doba islama: Ibn Sirin, Mudahid, Ikrime, Dahhak, i dr., tumae ta se misli pod neistinom, pa kau: To su nevjernike svetkovine. Sam je Alejhisselam jedno doba obiavao postiti subotu i nedjelju, a kada bi ga tko upitao rekao bi: To su dva
dana svetkovine i veselja nemusliman- su samo braa. Nema da se svojski meska, pa ja volim da im se protivim. usobno pomaemo. Mnogi od nas ne Na temelju svega toga, i na temelju dru- obavljaju ni propisanog nunog namaza gih vjerskih dokaza, islamski uenjaci su niti drugih tjelesnih dunosti. Mnogi se zabranili svako prisustvovanje ene nemuslimankama, a to, i velianje nemuslimanskih iako je u osnovi dozvoljeno, svetkovina i slinih nemusliModa e se ipak je po nas u dananjim manskih vjerskih obiaja. O mnogi izgovarati prilikama tetno. Mnogi tome su neki napisali zasebna time, da ovo odustaju od muslimanskih djela, a neki su toj stvari poteti napretku imena. I kada jo budemo svetili po nekoliko stranica u pojedinaca i primali nemuslimanske obisvojim knjigama. ometa njihovo aje i osobine u djelu i druTako je Ibnul Had u razvijanje. Ali, gim slinim stvarima, a zatim svom El-Medhalu posvetio po Bogu brate, i u vjerskim stvarima, to za toj stvari oko etrnaest strato je mizeran nas, za nau zajednicu, ne nica. Tekijjuddin Ibn Tejmije ovjek, koji znai drugo, nego li rasulo i jo vie govori u svom djelu svoju vjeru propast. Ta, kada ne bi takav Iktidaus-Siratil-Mustekim, rtvuje za postupak u nas bio vjerom zaEbul Hasan el-Amidi dononeto malo branjen, trebao bi da nas opasi u svom djelu Umdetulsvoga prividnog meti i osvijesti postupak druhadir ve kifajetul-musafir o napretka gih i nastojanje, koje ne ide tome zasebno poglavlje pod i jadnog samo za odranjem zajednice, naslovom: Poglavlje o tome razvijanja. nego i za njenim irenjem i da nije dozvoljeno prisustvojaanjem. vati kranskim i idovskim svetkovinama. Takoer, ElPrividni napredak Hallal u svom El-Damiu donosi o tome posebno poglavlje pod Moda e se mnogi izgovarati time, naslovom: Poglavlje o zabrani sudje- da ovo teti napretku pojedinaca i ometa lovanja muslimana u nemuslimanskim njihovo razvijanje. Ali, po Bogu brate, svetkovinama. Kada bi istakli sve, ta to je mizeran ovjek, koji svoju vjeru su muslimanski uenjaci o tome napisali rtvuje za neto malo svoga prividnog vrlo bi nas daleko odvelo. Samo smo ovo napretka i jadnog razvijanja. Inae to je naveli, da se vidi, da je to kod muslimana najvea zapreka pravom naem napretsvih mezheba, optepoznata stvar koja ku i stvarnom razvijanju, to nam ometa dalje ne trpi rasprave ni diskusije. nau sreu na obadva svijeta, to ne teti I onako se ne drimo glavnih vjerskih samo tim pojedincima, nego teti cijeloj propisa. Nema kod nas onog pravog vjer- muslimanskoj zajednici. Ovakvi ljudi bi skog bratstva, koje je ustanovljeno uzvi- trebali svojski promotriti uzvieni sadrenim Allahovim rijeima: Muslimani aj Allahovih rijeci Ni jevreji, ni krani
60
nee biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvati njihovu vjeru. Reci: Allahov put je jedini pravi put! A ako bi se ti poveo za eljama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi mogao zatititi niti odbraniti. To su vjerski propisi, koji se odnose na ovu stvar i kojih se bezuvjetno mora drati svatko. Prema tim vjerskim propisima ne smije ni jedan musliman prisustvovati nikakvoj proslavi, nikakvoj svetkovini, nikakvoj sveanosti niti bilo kojem inu koji nosi obiljeje nemuslimanske vjere. Potpuno je svejedno gdje se taj in, koji ima obiljeje druge vjere, obavlja: u obinoj zgradi, u koli ili bogomolji dotine vjere. Svoje vjerske propise moe svako, tko eli biti musliman, slobodno vriti, a da ga niko u tome ne smeta, jer je pozitivnim pravom nae drave, zajamena sloboda vjere, a l. 108. Ustava islamske vjerske zajednice glasi: Pripadnici islama ne mogu se prinuivati da surauju ili prisustvuju kojem inu ili sveanosti, koja nosi obiljeje iskljuivo druge vjere. Draga braco, vas je Allah, d.., usrecio i naputio vas na pravu vjeru islam, vjeru prvog ovjeka na Zemlji, vjeru
svih Allahovih pejgambera i ugodnih mene? Oni rekoe: Mi emo oboavaAllahovih robova, vjeru istine i svjetla, ti tvoga Boga, Boga tvojih otaca Ibravjeru nauke i razuma! Time budite po- hima, Ismaila i Ishaka, Boga jedinoga nosni i uvajte nadasve tu svoju uzvi- i mi smo Njemu odani (muslimani). enu vjeru! Njene obiaje drite sveti- To je, brao, vaa djedovska vjera, koju njom, ako elite da sebe sauvate! su svi Pejgameri irili i iza sebe je kao Bojte se Allaha kako treba da Ga se najvei emanet svojim sinovima ostavbojite, i umirite jedino kao dobri musli- ljali. Te se vjere vi morate drati, ako mani! Sjetite se oporuka velikih Allaho- sebi dobro elite! Tu bi vjeru trebao vih pejgambera, koje su u Kuranu, a.., svako uvati i prigrliti je, jer je ona najiznesene u ovim ajetima: Tko e odu- starija vjera, vjera prvih ljudi i jedina stati od vjere Ibrahimove, osim onoga, od Allaha objavljena vjera! koji sebe ludo upropasti! Mi smo njega Allahu, Ti nam daj da budemo vriodabrali na ovom svijetu, a na drugom jedni nosioci ove vjere, da je sa svega e svijetu biti u broju dosrca ljubimo, da se njome brih. Kad mu njegov Gospoponosno diimo, da nam Prema tim dar ree Budi odan Meni!, ona bude najmilija, a i njeni vjerskim on odgovori: Ja sam odan obiaji da nam budu slatki i propisima ne Gospodaru svih svjetova. To da u njima uivamo. Naputi smije ni jedan je vjerovanje Ibrahim oporunas na pravi put, put onih musliman io svojim sinovima, a i Javelikih Pejgambera, kojima prisustvovati kub je to uinio. On im ree: si obilje Svojih blagodati nikakvoj O moji sinovi, Allah vam je dao! A sauvaj nas od kriproslavi, izabrao pravu vjeru, pa nevog puta, puta na kome su nikakvoj mojte umrijeti, nego jedino oni na koje si se Ti rasrdio svetkovini, kao muslimani (Allahu odai koje si u Svoju nemilost nikakvoj ni)! Jeste li vi bili prisutni, bacio, tako isto i put onih sveanosti kad je Jakub bio na samrti koji su u oitu zabludu zaniti bilo kojem i kada ree svojim sinovipali, i stranputicom krenuli. inu koji ma: ta ete oboavati iza Amin. nosi obiljeje nemuslimanske vjere.
61
No comment
Optina Bosansko Grahovo ima najvei procenat prirodnog prirataja u BiH, prole godine roeno devetoro, a preminulo petoro Grahovljana
Veernje novosti, 29. januar 2012.
Nisam nasilan, samo sam je etiri puta oamario

D. Pavlovi o nasilju nad svojom suprugom Aldijanom: Mi se jesmo posvaali, ali nisam bio nasilan. Samo sam je etiri puta oamario i to je bilo sve! Dnevni avaz, 6. februar 2012.
Stihovi turbo folk pjesama

Evo nekoliko najzanimljivijih stihova turbo folk pjesama sa prostora bive Jugoslavije: Lae kao pas, gleda me ko zver, stvarno nije fer. Sve, sve, sve, sve e da mi da, al ja neu s tobom jer si mafija. Ajde Jelo mri belo, pa nek vidi celo selo. Plitak potok, a voda duboka??? Mala lezi tuku mitraljezi! Ou kui da te vodim, ali ja sam izbjeglica nemam kue Boe Boe zar ja traim nemogue? Zbog nje su me zvali papak? ja to nisam znaoooo Jel te peku u daljini moje suze na haljini? Skoit u sa sedmoga sprata, rodila mi ena a ja nisam tata. Moj se dragi u autu voza a ja jadna u umi kod koza!!!! Kau nismo par zato to si podstanar? to na kafu zove mene kada nema samlevene! Nemoj da plae na mom pragu da mi vrata ne povuku vlagu. Ti ode na zeleno ja osta na crveno, rastavi nas semafooor? Nee ak ni pasulj da mi skuva, a kamoli decu da mi uva. Da dogovor kuu gradi reko je neko, s tobom kako stvari stoje temelj je daleko.. Jedva ekam da saranim majku pa u kuu da dovedem Rajku. Kue laje a ja mislim ti si, otio si sarmu probo nisi. Cveta cvee listaju banderre, ja te volim, ti si mi devojka!? Ja sam svoju Raziju miniro, poginut e ko je bude diro. Mala moja na vrh sela moga, ti ivi u oblacima, ja ivim u opancima ?? Ja ti kaem odlazi pokido se lanac, a ti ne razume ko da si Bosanac. Rodno mesto Banja Luka, jedem evap s mnogo luka... Suzama sam lepio tapete kada ode i odvede dete Ja sam mladi od pedeset ljeta, ta sam mator nita mi ne smeta, sve me cure u mom selu jure, kae majka da je zbog frizure Bhmagazin.com, 9. februar 2012.
Monstruozno: Psu odsjekao sve etiri noge

Mjetani sela Donje apsko, kod Vranja, pronali su psa mjeanca kome su bile odsjeene sve etiri noge. Nezavisne novine, 4. februar 2012.
Kiseli kupus izazvao haos na autoputu u Njemakoj

Gomile kiselog kupusa koji je ispao iz kamiona na jednom od najprometnijih njemakih autoputeva izazvale su danas nezapameni saobraajni haos. Tanjug, 8. februar 2012.
Meso se uvozi deklarisano kao krompir

Vladimir Usorac, predsjednik Udruenja poljoprivrednih proizvoaa Republike Srpske: Ako se vri kontrola, kao to on kae, kako su ula 52 lepera loja, a u stvari, radi se o mesu, je li mogue da neki veterinari ne razlikuju loj od mesa, kako je mogue i kako se kontrolie meso koje ulazi deklarisano kao krompir. Nezavisne novine, 4. februar 2012.
Beograd: Policija tukla i pohapsila istae snega

Pripadnici Ministarstva unutranjih poslova angaovani na obezbeenju Skuptine grada Beograda tukli su graane koji su se odazvali na poziv Dragana ilasa da iste zavejani Beograd, a zatim, kada su im promrzli graani uzvratili, pozvali svoje kolege koji su istae snega strpali u dve marice i priveli u policijsku stanicu. E-novine, 8. februar 2012.
Srbija: U Leskovcu kineski u osnovnim kolama

Glas Srpske, 4. februar 2012.
Komije se u Banjoj Luci potukle lopatama za snijeg

Dnevni avaz, 6. februar 2012.
Potukle se starice u Sarajevu

Dvije starice su se potukle u Sarajevu poslije svae u vezi s dimnjakom u zgradi, nakon ega je jedna od njih prebaena u bolnicu Koevo s tekim povredama. Sarajevo-x.com, 8. februar 2012.
64
Nauka
Pripremio: Saladin Kovaevi
Testiranje novih metoda uenja na morskim puevima Pregledom krvi mogu meriki predvidjeti ko e ivjeti A ikako biistraivakoriste morske pueve testirali due od 100 godina novu metodu uenja koja
eventualno moe poboljati pamenje kod ljudi. Mekuac Aplysia Californica koristi se za istraivanje funkcija mozga jer poseduje mnogo toga zajednikog sa drugim vrstama, ukljuujui i ljude. Naunici su stvorili matematiki model koji usmjerava istraivae koji je segment aktivnosti ovih proteina najbolji za uenje. Ova otkria mogu biti od koristi ljudima sa razliitim oteenjima
koja su rezultat starosti, modanog udara, traumatskih povreda mozga ili uroenih kognitivnih oteenja.
trunjaci Bostonskog univerziteta prouavali su DNK 801 osoba koje su napunile 100 godina paralelno sa kontrolnom grupom 914 zdravih osoba razliite starosti pri emu su utvrdili postojanje 281 genetske varijacije kod stogodinjaka. Genetski markeri omoguili su naunicima da urade pregled kojim e predvideti mogu li ljudi ivjeti due od 100 godina sa tanou izmeu 60 i 85 posto. Tanost rezultata poveava se sa starou ispitanika to znai da, to je starija osoba koja se testira, pouzdaniji je i rezultat o tome koliko e dugo iveti.
Limun je lijek za sve

sim toga to je najpoznatiji izvor vitamina C, limun i njegov svjei sok sadre i brojne druge ljekovite sastojke. Ovo voe pomae ne samo kod prehlade, nego i kod mnogih drugih bolesti, regulira metabolizam i usporava starenje. Korienje svjeeg limuna u svakodnevnoj ishrani je izuzetno korisno, bez obzira na godinje doba, ali ga se najee sjetimo zimi. Sok, jezgro, ili kora, podjednako su bogati vitaminima. Zbog visokog sadr-
aja kalcijuma, bakra, gvoa, magnezijuma, fosfora i kalijuma, te vitamina C i B nazivaju ga lijekom za sve.
Svae sa prijateljima su opasne po zdravlje
Plivanjem do boljeg krvnog pritiska

livanje nekoliko puta sedmino moe pomoi u sniavanju sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska, pokazala su nova istraivanja. Umjereno - iscrpljujui treninzi nisu poeljni, ali ni izleavanje na povrini vode. Ovi rezultati su dobijeni praenjem 43 ispitanika koji su u prosjeku imali 60 godina. Ispitanici su plivali tri do etiri puta nedjeljno po 45 minuta. Ultrazvunim pregledom je utvreno i da plivanje dovodi do poboljanja funkcije krvnih sudova.
aunici sa UCLA medicinskog fakulteta u Kaliforniji, otkrili su da loi odnosi sa prijateljima mogu dovesti do upala koje uveavaju rizik od raka, sranih oboljenja i visokog krvnog pritiska. Osobe koje su se svaale s prijateljima imaju vii nivo proteina u krvi, koji je odgovoran za visok krvni pritisak, depresiju i razne vrste raka. Slino se deavalo kada su uesnici bili izloeni stresnim upitnicima, kao i u trenucima kada je trebalo da imaju javni nastup.
65

310

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

310

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SAFF broj 310

Kutak za islamsku omladinu

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Gledati tuim oima

Iskuenja i pouke zimske zemherije

Dokaz Allahove moi i opomena ljudima

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Hutbe iz tri sveta mesdida

Islamski pogram duhovnog odgoja i nadogradnje Pogreni naini

El-Mesdidu-n-nebevijj (Poslanikov mesdid u Medini)

primjene vakufa i oporuke

Prava ideja u pravo vrijeme sa ispravnim namjerama

Biblija zabranjuje jedenje svinjskog mesa

Hamidov svinjei kutak

Velikosrpska utjecajna slukinja

Samiru Okiu potrebno 300.000 eura za novo srce

Travnika Nadbiskupska gimnazija sagraena je na temeljima sruene Tophane damije

Bonjaci na talasima velikosrpske propagande

Nenad Kecmanovi Durakoviu

Vladika i nadbiskup, lice i nalije lanog suivota u BiH

Prokletstvo bonjake politike onjake

omoguili srpskoj politici ispunjenje njihovog viegodinjeg cilja.

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Kvadratura politikog dna olitikog

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Kolika je Jahorina planina... ahorina

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Dodik - prst prijetnje i podrke

Miloevi dri Dodika

Pola Milorad, pola Radovan

Upisivanje bonjake djece u katolike kole

Zanimljiva rasprava o KC-u na jednom internetskom forumu

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Skuptina politikih zatvorenika ili mensa intelektualaca

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Online komentar polumjeseca

Zato Republika Hrvatska

Zloupotreba tragedije jevrejskog naroda

Zato im smeta rije Bonjak?

Kutak za islamsku omladinu

Njemaki islamski misionari Kai, Michael i Marko

Osman Smajlovi: Prvi magistar iz BiH na Univerzitetu Ummul-Qura u Mekki

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Pedagogija Muhammeda, s.a.v.s.

Udruenje studenata Bonjaka Islamskog univerziteta u Medini USBIUM

Fahret Kadri: Najmlai magistar komparativnog prava u BiH

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima

Prva halal klaonica i mesnica u Hrvatskoj

Konjska komunalna sluba

Demat kosovskih Bonjaka u vicarskoj

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Petnaest hiljada iranskih gardista ratuje u Siriji

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Zakon za iivljavanje nad muslimanima

Asad je nemilosrdni ubica djece

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Sahara pokrivena sa 80 centimetara snijega

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

oistili itavu planetu Zemlju od svih nejevreja

10. februar - 18. rebiu-l-evvel

Evropa u oima Arapa

Zapade, otkai! pad tkai!