Sveuilini interdisciplinarni specijalistiki studij Reguliranje trita elektronikih komunikacija

Informacijske i komunikacijske usluge

Tema I

Prof. dr. sc. Antun Cari

Sveuilite u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Zatieno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/
6. listopad 2010

Creative Commons
n

slobodno smijete:
dijeliti umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo remiksirati prera ivati djelo

pod sljedeim uvjetima:

imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj licence (ali ne nain koji bi sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate njegovu izravnu podrku). nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slina ovoj.

U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete ovog djela. Najbolji nain da to uinite je linkom na ovu internetsku stranicu. Od svakog od gornjih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Nita u ovoj licenci ne naruava ili ograniava autorova moralna prava.
Tekst licencije preuzet je s http://creativecommons.org/.
IKU 6. listopad 2010

Pregled i karakteristike usluga

Pregled i karakteristike usluga

1 Definicije i kategorije usluga. Informacijske usluge. Komunikacijske usluge. Usluge s dodanom vrijednosti. Usluge s poveanom tarifom. Tehnoloke promjene i njihove posljedice. Usluge i konvergencija. Infrastruktura usluga: IN/NGN/IMS/SDP. Okruje s vie davatelja usluga. Lanac vrijednosti. Pan-Europska mrea usluga. NGN i regulacija usluga. Trite i trino natjecanje. Modeli pruanja usluga. Poslovni modeli. Maloprodaja i veleprodaja usluga. Brokeri. Nadolazea trita: e/m-commerce. Poslovna analiza. Prepoznavanje mogunosti trita. Razvoj i uvo enje usluga. Modeli naplate. Stvaranje vrijednosti za korisnika. Regulatorni aspekti. Zatita korisnika.

3 4

RTEK-IKU

Penetracija slubi u zemljama OECD

RTEK-IKU

Budunost elektronikih komunikacija

RTEK-IKU

TT25PP - Vrijeme do 25 posto penetracije

RTEK-IKU

S-Krivulja

penetracija 75 25

RTEK-IKU

Zamka za operatore

RTEK-IKU

Mentalni sklop

RTEK-IKU

Vrste korisnika

penetracija

Tradicionalisti

Uspjeni

75

25

RTEK-IKU

Kad i kako su nastale

usluge ?
RTEK-IKU

PRVE USLUGE

Korak po korak ili Crosbar

RTEK-IKU

Procesorski upravljane komutacije

SPC

RTEK-IKU

RTEK-IKU

TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Internacionalna

Tranzitna

vorna

Lokalna

Class 5 Class 4

RTEK-IKU

Redefinicija usluga?

Usluge s dodanom vrijednosti pojavile su se pred dvadesetak godina. U poetku su se te usluge zvale dopunske (supplementary)usluge. Dopunske usluge (call forwarding i call transfer) su se uvele u SPC vor i tamo su ostale sve do NGNIN/IMS. Ubrzo Bell Lab objavljuje IN arhitekturu a ITU, ETSI i 3GPP standardiziraju arhitekturu i protokole te dopunske dobivaju dodatni zamah. Zatim se pojavljuju odgovarajue platforme za implementaciju IN funkcija te koncept SIB. Moralo se razviti naplatu u stvarnom vremenu koja do tada nije postojala. Pored toga bilo je nuno izgraditi OSS i BSS (sustave za operativnu i poslovnu podrku administracija korisnikih podataka, itd.) Usluga Forward on busy se mogla realizirati s SPC ali Call diversion on busy (razliiti brojevi u razliito vrijeme) ne bez IN. U NGNIN se pod standardiziranim uslugama ubrajaju i nekadanje dopunske usluge. Pojam dodatne usluge obuhvaa sve to nije osnovni poziv. U svijetu telekomunikacija VAS podrazumijeva tehnike i protokole za kreiranje dodatnih funkcija na osnovni poziv.

RTEK-IKU

TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE

Internacionalna

IN Tranzitna

IN

vorna

Lokalna

Class 5 Class 4

RTEK-IKU

Inteligentna mrea

SMP SCP
INAP

STP STP
SS7

SSP

SSP

__

__

RTEK-IKU

IN usluge

RTEK-IKU

Inteligentna mrea

SMP SCP
INAP
Click2Dial

STP STP
SS7

SSP

SSP

__

__

RTEK-IKU

VRSTE USLUGA

S PRS ISS VA
Mrene usluge Standardne usluge

Osnovni poziv

RTEK-IKU

Definicije
Osnovne usluge: prijenos glasa ili podataka od jednog do drugog korisnika preko jednog ili vie vorova u mrei. usluge kod kojih isporuitelj izvri bilo kakav dodatni zahvat na osnovni poziv. uspostavljanje: a) govorne ili negovorne komunikacije izmeu pozivajueg i dva ili vie pozvanih korisnika ili b) usluga koja se dodatno (u odnosu na osnovni poziv) procesira u jednom ili vie vorova u mrei. (SMS, IPTV, UM,LBS, MMS,...).

Dodatne usluge:

Mrene usluge:

Usluga s dodanom vrijednosti: usluga koja zahtijeva zahvat mree na osnovnom pozivu kojim isporuitelj unosi neku dodatnu vrijednost na korisnikov poziv (IN domena). Informacijska usluga: interaktivna usluga realizirana komunikacijom s inteligentnom tokom na rubu mree kojim isporuitelj vraa neku informaciju na korisnikov poziv (IS domena).

Usluga s poveanom tarifom: usluga s veom tarifom koja ovisi o pozvanom broju.

RTEK-IKU

Zajednike karakteristike dodatnih usluga:

1. Ne spadaju u osnovnu uslugu, 2. Ne ugroavaju osnovnu uslugu, 3. Nude dodatnu vrijednost osnovnoj usluzi, 4. Poveavaju koritenje osnovnih usluga, 5. Mogu se dodati na osnovnu uslugu, 6. Mogu se prodati po veoj cijeni, 7. Mogu imati diversifikacijski karakter, 8. Mogu imati operacijsku sinergiju sa drugim uslugama, 9. Mogu biti samostalan profitni i/ili operativni centar.

RTEK-IKU

Klasifikacija dodatnih usluga

Dodatne usluge se klasificiraju prema karakteristikama usluge (a ne prema svojstvima mree) i to: Prema platformi na kojoj s vrte mogu se svrstati u pet kategorija: - SMS, MMS, WAP, JAVA/BREW and IVR. Prema sadraju usluge se mogu podijeliti na: - komunikacijske, poslovne, informacijske i zabavne. Prema implementaciji mog se podijeliti na: - usluge koje mogu biti implementirane u jednoj ili u vie mrea. Prema utjecaju na trite dijele se u dvije kategorije: - one koje imaju velik utjecaj na trite i trae spremnost operatora za tu uslugu (npr. konferencija, VPN,) - one s malim utjecajem na trite i ne zahtijevaju posebnu spremnost operatora (npr. call centar, info,)

RTEK-IKU

Podjela dodatnih usluga

Dodatne usluge se moe grupirati prema prirodi njihove ponude: namijenjene masovnoj upotrebi. Osiguravaju zabavu u slobodno vrijeme. Trenutno su vrlo popularni i donose prilian prihod. Informacije: usluge koje osiguravaju korisne informacije korisniku. Novosti, vrijeme, burza, doga aji, oglasi itd. Tu spadaju i usluge poveanja produktivnosti kao informacije o proputenim pozivima itd. Transakcije: m-Commerce VAS omoguuju novane transakcije putem mobilnog terminala. Kupnja/prodaja karata. Na samom su poetku. Zabava:

RTEK-IKU

Svojstva dodatnih usluga

Dodatne telekomunikacijske usluge su komplementarne i pratee usluge osnovnih telekomunikacijskih usluga tj. nude se korisniku tek nakon to je korisnik kupio osnovnu telekomunikacijsku uslugu. Pod dodatnim telekomunikacijskim uslugama se podrazumijevaju usluge kod kojih isporuitelj korisniku neto dodaje na osnovni poziv: bez dodatne naplate, uz neku minimalnu naplatu, uz viestruko veu tarifu u odnosu na osnovni poziv. Dodatna naplata ovisi o tome radi li se o usluzi kojom isporuitelj : ispunjava drutvenu obvezu, poveava zadovoljstvo i lojalnost svojih korisnika ili se radi stvaranju dodatnog prihoda.

RTEK-IKU

VAS

VAS moe biti:

in-house kad je nudi operator third-party kada je na tritu nudi pruatelj usluga/sadraja.

U svim sluajevima VAS usluge kontrolira operator obzirom da one koriste njegovu mreu.

RTEK-IKU

TRAJANJE

Dodatne usluge imaju ogranienu vremensku dimenziju. Dodatna usluga moe postati standardna usluga ili osnovna usluga kad se dovoljno rairi i postane uobiajena u odnosu na relativnu diferencijacijsku poziciju.

RTEK-IKU

Vrijednost dodatnih usluga

Stvaranje prihoda i popularnost dodatnih usluga temelji se na: Percipirana vrijednost - Percipirana vrijednost dodatnih usluga ovisi o stvorenoj slici kod korisnika vie nego na stvarnoj vrijednosti. Kad prednosti nisu lako uoljive dojam vrijednosti dodatnih usluga stvara emocija ili marketing. Dobar primjer je CRBT koji ima nisku stvarnu ali visoku percipiranu vrijednost. Praktina vrijednost Praktina vrijednost temelji se na stvarnim pogodnostima za korisnika koje mogu biti novac, uteda vremena i sl. Npr. usluga pomae korisniku pronai najjeftiniju kartu bez velikog utroka vremena.

RTEK-IKU

Percipirana i praktina vrijednost VAS usluga

Kombinacija percipirane i praktine vrijednosti se s vremenom mijenja.

RTEK-IKU