TEMELJNI POJMOVI LOKALNE SAMOUPRAVE 1.

DRU TVENI RAZVITAK Od 1990-tih zna ajno se mijenjaju prilike u svijetu, posebice u Europi, a najzna ajnija zbivanja koja utje u na razvoj dr ave i dru tva na svim razinama su: y globalizacija y tranzicija iz jednog u drugi re im y proces diferenciranja i integracije Globalizacija = uspostavljanje transnacionalnog dru tva - dr avno (nacionalno) okru enje je samo dio svjetskog (globalnog) poretka. U ekonomskoj sferi (kombinacijom, racionalizacijom i optimalizacijom) globaliziraju se i umre avaju velike korporacije. U financijskoj sferi procesom deregulacije tako er dolazi do globaliziranja. Na svjetskom nivou se vodi briga o za titi okoli a, kontroli rasta stanovni tva, smanjivanju kriminala, kontroli opasnih bolesti, a proces demokratizacije ja a u cijelom svijetu. Sve to dovodi do novog svjetskog poretka - Informacijskog dru tva (i ak Biotehnologijskog dru tva), u kojem dolazi do promjena i na podru ju prava. Klasi no pravo ( ija je karakteristika isklju ivanje) prerasta u postmoderno (koje je karakterizirano uklju ivanjem, tj. umre avanjem, posebice u politi kom ivotu i, prvenstveno, na lokalnoj razini). Tranzicija - ostvaruje se u postkomunisti kim zemljama koje se suo avaju s vrlo sli nim potrebama mijenjanja svog dru tvenog razvitka, pri emu se najve e promjene doga aju u pravnom sustavu (uskla ivanje s tekovinama europskog prava). Karakteristike komunisti kih zemalja moraju se mijenjati: ustroj vlasti odozgo u ustroj vlasti odozdo (supsidijarnost), formalna ljudska prava u stvarna, kontrolirani mediji u relativno slobodne, kolektivan na in rada u individualan i timski rad, dru tveno i plansko gospodarstvo u tr i no i poduzetni ko, dr avno i dru tveno vlasni tvo u privatno, a nemotiviran i nestimuliran pojedinac u profesionalnog i eti nog. Bitne su promjene u na inu kori tenja resursa: smanjivanje ulaganja u prostor, pove anje ulaganja u tehnologiju, te najve e ulaganje u ljude. Diferenciranje i integracija dru tva *cjelokupan razvitak je sve ve e diferenciranje i sve konkretnija i harmoni nija integracija - diferenciranje (proces od jednostavnog u raznovrsno) - raste s razvojem dru tva - integracija (proces ponovnog sastavljanja pojedina nih diferenciranih pojava u novu cjelinu) - pri emu je va an initelj pitanje nastalog oblika, tj. da li je glavna cjelina, a dijelovi periferni, ili su dijelovi jaki i bitni, a cjelina samo njihov okvir 2. EUROPEIZACIJA = Europa oblikovana kao Europska unija kojoj je cilj promicanje gospodarskog i socijalnog napretka s uravnote enim razvojem svih europskih dr ava, te "dr avljanina" Europe. Kriteriji su: 1. gospodarska efikasnost (gospodarski razvoj s makroekonomskim i institucionalnim tr i nim okru enjem) 2. politi ka demokrati nost (horizontalna i vertikalna dioba vlasti i pravne dr ave, pri emu je vlast ograni ena, a ljudska prava na prvom mjestu) 3. strate ka sigurnost, te osiguranje mira i sigurnosti svim stanovnicima.

Ovo zna i prilagodbu politi kog, gospodarskog i socijalnog ivota, a konkretni politi ki kriteriji su: uspostava stabilnih institucija koje jam e demokraciju (pluralisti ka demokracija vi estrana ki izbori koji se moraju odr avati u odre enom vremenskom razdoblju, tajnim glasovanjem i op im pravom glasa), vladavina prava (na elo zakonitosti, neovisnost sudstva), po tivanje manjinskih i ljudskih prava (zajam ena u svakoj dr avi lanici i pra ena i nadzirana na europskoj razini). Civilno (gra ansko) dru tvo Me unarodna zajednica sve ve u pa nju posve uje nadgledanju primjene me unarodnih dokumenata: 1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi 2. Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi 3. Okvirna europska konvencija o prekograni noj suradnji izme u podru nih zajednica ili vlasti i dr. kao i ustavnim rje enjima po pitanju lokalne i regionalne samouprave, zakonima na tu temu, te drugim propisima (statuti jedinica lokalne i regionalne samouprave - JLS i JRS). Zemlje u tranziciji moraju po tivati na ela "pacta sund servanda" (ugovori su svetinja), te biti okrenute zadanom cilju (telos) - procesu demokratizacije i ostvarivanju ljudskih prava i sloboda. Utvr eni kriteriji civilnog dru tva su: 1. u inkovito tr i no gospodarstvo i poduzetni tvo 2. visoki standardi o uvanja prirode i okoli a 3. ljudska prava po standardima ozbiljenja (u inkovita i demokratska za tita i promid ba ljudskih prava) U inkovita i jeftina vlada - zahtjev na svim nivoima ustrojavanja dr ave - prora uni moraju osiguravati optimalan dru tveni razvitak zajednice, vode i ra una o njihovu planiranju i kori tenju, te polaganju ra una gra anima. Nastoji se odluke donositi to bli e lokalnoj razini, tj. gra anima (na elo supsidijarnosti = ograni avanje dr avne mo i), pa onda regionalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj razini, jer to zna i odlu ivanje sukladno potrebama i interesima gra ana. Te i se samoodgoju, samoobrazovanju i samoorganizaciji, pri emu je mjerilo gra anin (pojedinac), a lokalne i regionalne vlasti protute a procesu globalizacije i europeizacije. 3. SUVREMENE TEORIJE - teorija samoorganizacije - teorija autopoiesis (samotvorba) - omogu ava preuzimanje pozitivnog, a eliminiranje ili svo enje na najmanju mogu u mjeru negativnog Klasi ni suverenitet se gubi kao isklju iva kategorija (najvi a vlast unutra i neovisna prema van), a moderni suverenitet (moralitet, legalitet, legitimitet) predstavlja ja anje samog sebe odricanje jednog dijela suvereniteta radi postizanja kvalitetnijeg suvereniteta. To zna i da dr ave i pripadnost naciji trebaju prerasti u univerzalno dru tvo u kojem su svi subjekti (gra ani, obitelji, tvrtke, lokalne jedinice, regionalne jedinice, sredi nja vlast, nadnacionalne asocijacije) samobitni i u interakciji s okru enjem. 4. TEMELJNI POJMOVI LOKALNE SAMOUPRAVE Zbog veli ine i ustroja dr ave dr avni se teritorij dijeli na u e teritorijalne jedinice, pri emu je odnos vi ih/ni ih i irih/u ih teritorijalnih jedinica, ure en ustavom i zakonom. Tri su oblika tih odnosa:
2

Dekoncentracija = odnos u kojem se na lokalna (mjesna) tijela prenosi odre eni skup ovlasti, a ona ih obavljaju pod punim nadzorom i prema uputama sredi nje vlasti. Zna i nesamostalnost i ovisnost lokalne o sredi njoj vlasti. Decentralizacija = odnos u kojem se na lokalna (mjesna) tijela u skladu s ustavom i zakonom, prenosi odre eni opseg poslova, a ona ih obavljaju pridr avaju i se propisa, to nadzire sredi nja vlast. Nadzor se odnosi samo na zakonitost postupanja, a ne i na pravilnost odluka u vezi s povjerenim poslom. Lokalna samouprava u demokratskom ozra ju razra uje ideju diobe vlasti u horizontalnom smislu (zakonodavna/izvr na/sudbena vlast) i tehniku kontrole dr avnog aparata u vertikalnom smislu (lokalna/ regionalna/ nacionalna/ nadnacionalna razina). Dioba vlasti podrazumijeva oblike suodlu ivanja, suradnje i uzajamne provjere svih vrsta vlasti i njihovih nositelja, te pronala enje rje enja za: - sudjelovanje gra ana u politi kom odlu ivanju (izravno ili preko izabranih predstavnika) - obavljanje (bitnog) dijela javnih poslova - odlu ivanje o potrebama i interesima od lokalnog (i op eg) zna enja - irinu nadzornih ovlasti vi ih tijela - opseg financijske samostalnosti lokalnih jedinica - vi e razinsko uobli avanje politi ko-upravnog ustrojstva i dr. Zna i razinu vladavine najbliskiju gra aninu i ima ulogu predstavljanja va nosti i stajali ta lokalne jedinice. Nastala je u Engleskoj kao rezultat sukoba plemstva i stanovni tva s jedne i kralja s druge strane. Najstariji oblik su upe. U Francuskoj se u vrijeme revolucije i Napoleona ustrojavaju op ine. Lokalna jedinica = podru je na kojem djeluje neki lokalni sustav upravljanja Lokalna zajednica = oblik neposredne me usobne povezanosti ljudi temeljem prostorne bliskosti Lokalna uprava = ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar dr ave, s obzirom na cjelinu dr avnog sustava NORMATIVNI IZVORI LOKALNE SAMOUPRAVE 1. Ustav 2. me unarodni dokumenti 3. zakoni 4. statuti jedinica lokalne samouprave 1. USTAV RH I LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA - donesen je 1990. i bio dobra osnovica pravnog i politi kog sustava. Odre ene slabosti je predstavljala pretjerana koncentracija ovlasti i mo i u rukama predsjednika RH, a op e ozra je - politi ka prevlast jedne stranke, devastirano gospodarstvo, socijalne tenzije, me unarodna nesklonost doveli su (nakon izbora 2000. i pobjede koalicije 6 stranaka) do odluke da se Ustav revidira na na in da se iz polupredsjedni kog prije e u parlamentarni sustav. Su tina odnosa izme u zakonodavne i izvr ne vlasti je: 1. vlada proizlazi iz parlamenta i njemu je odgovorna (politi ka nestabilnost vlade koja mo e biti opozvana i parlamenta koji mo e biti raspu ten),
3

2. predsjednik mo e biti biran izravno od naroda ali i od parlamenta (politi ka stabilnost dr avnog poglavara), 3. ministri odgovaraju za svoj resor pojedina no, ali i solidarno (za odluke vlade), 4. primjenjuje se institut supotpisa za akte predsjednika republike. Ovakvim demokratskim oblikovanjem vlasti omogu ena je uzajamna provjera i ravnote a nositelja najvi ih dr avnih funkcija na horizontalnoj razini. Na vertikalnoj razini do lo je do irenja decentralizacije i ja anja lokalne i regionalne samouprave. Prema Ustavu iz 1990. upanije su bile jedinice lokalne samoupravne i uprave, pri emu je koncentracija mo i i centralizacija funkcija bila na sredi njoj razini. Revizijom ustava upanije postaju nositelji regionalne samouprave koja dobiva ustavnu snagu. Gra anima se jam i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu koje se ostvaruje preko predstavni kih tijela (op inska i gradska vije a, te upanijske skup tine) koja ine lanovi izabrani na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i op eg bira kog prava (ostvarivanje posredni ke demokracije). Neposredno sudjelovanje u upravljanju lokalnim poslovima gra ani ostvaruju zborovima, referendumom i drugim oblicima neposrednog odlu ivanja. Metode utvr ivanja nadle nosti (prema teoriji prava, tj. nomotehnici) su: 1. sustav enumeracije (nabrajanja) - nabrajaju se poslovi koji se dodjeljuju odre enoj razini vlasti, a sve to nije nabrojeno pripada sredi njoj vlasti 2. sustav generalne klauzule - svi poslovi pripadaju odre enoj razini, osim ako su izrijekom dodijeljeni nekoj drugoj. Jedinice lokalne samouprave su op ine i gradovi, a mogu se zakonom ustanoviti i druge jedinice. Podru je JLS se odre uje zakonom. JLS obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra ana - generalna klauzula (nedosljedna jer ne pi e SVE poslove), a osobito: poslovi koji se odnose na ure enje naselja i stanovanja, prostorno i urbanisti ko planiranje, komunalna djelatnost, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena za tita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, za tita potro a a, za tita i unapre enje prirodnog okoli a, protupo arna i civilna za tita enumeracija! Jedinice regionalne samouprave su upanije, a prema Ustavu je upanija i grad Zagreb. Podru je JRS se odre uje zakonom, a zakonom i ostali ve i gradovi mogu dobiti ovlasti upanije. JRS obavljaju poslove od regionalnog zna enja, a osobito poslove koji se odnose na prostorno i urbanisti ko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mre a obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Mjesna samouprava se temeljem zakona (u skladu s Ustavom) osniva u naselju ili dijelu naselja. Ustavom se provode: Na elo supsidijarnosti - poslovi lokalnog i regionalnog djelokruga se ure uju zakonom, a prednost kod dodjeljivanja tih poslova imaju tijela najbli a gra anima. Na elo autonomije - JLS i JRS u okviru zakona svojim statutima samostalno ure uju unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela, te njihovo djelovanje prilago avaju lokalnim potrebama i mogu nostima.

Na elo nadzora zakonitosti - tijela LS i RS su u pravilu samostalna i podlije u nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovla tenih dr avnih tijela, dok nadzora svrsishodnosti od vi e razine nema. Ustavom je zajam eno i pravo na vlastite prihode kojima JLS i JRS slobodno raspola u u obavljanju poslova iz svog djelokruga. Tako er se, u svrhu ravnomjernijeg razvoja, ustavom jam i i dr avna pomo financijski slabijim JLS. 2. ME UNARODNI DOKUMENTI I LOKALNA SAMOUPRAVA Ustav RH prihva a da me unarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr eni (ratificirani) u skladu s Ustavom i objavljeni a koji su na snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka RH i po pravnoj su snazi iznad zakona. Zna i da su ih obvezni primjenjivati i sudovi i dr avna tijela i tijela s javnim ovlastima, pa i tijela JLiRS. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na na in u njima utvr en ili suglasno op im pravilima me unarodnog prava. 1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi, 2. Nacrt europske povelje o regionalnoj samoupravi, 3. Okvirna konvencija o za titi nacionalnih manjina, 4. Konvencija o pranju, traganju i privremenom oduzimanju prihoda ste enih kaznenim djelima, 5. Europska konvencija o sprje avanju mu enja i neljudskog ili poni avaju eg postupanja ili ka njavanja, 6. Europska okvirna konvencija o prekograni noj suradnji izme u teritorijalnih jedinica ili vlasti, 7. Europska konvencija o ljudskim pravima (s protokolima) 1. Europska povelja o lokalnoj samoupravi = prvi multilateralni pravni instrument Vije a Europe za definiranje i za titu na ela LS. Ima velik zna aj za sve zemlje lanice - doprinos za titi i unapre enju zajedni kih europskih vrijednosti, ali i velik utjecaj na svjetskoj razini. U preambuli utvr uje temeljna na ela i ciljeve: 1. na elo decentralizacije i dekoncentracije vlasti 2. na elo demokratizacije - uklju ivanje i umre avanje gra ana u dono enju relevantnih odluka. 3. na elo supsidijarnosti = ostvarivanje to ve e slobode lokalnih zajednica da upravljaju same sobom temeljem vlastitih zakona i propisa (su tina autonomije). Prema Povelji, primjena na ela supsidijarnosti treba dovesti do: 1. izravnavanja hijerarhije izme u lokalnih i sredi njih razina vlasti, 2. komunikacije izme u dvije razine vlasti iz periferije prema centru i obrnuto, uz zahtjev koordiniranog odlu ivanja, 3. razvoja horizontalnih mre a izme u JLS radi direktnog povezivanja sa sebi sli nima i izvan dr avnih granica. Na elo supsidijarnosti je izrijekom navedeno u lanku 4., st. 3. i 4. Povelje Ugovor iz Maastrichta predvi a respektiranje na ela supsidijarnosti i u Europskoj Uniji. Su tina na ela supsidijarnosti je u tome da javne vlasti ne e uzimati ovlasti kada ne to mo e biti rije eno odgovaraju e i u inkovito od samih gra ana, a uvodi tako er i stupnjevanje, pri emu e vi e razine vlasti djelovati samo kad ni e razine ne to ne mogu u initi zadovoljavaju e. S obzirom na razli itosti izme u zemalja lanica Povelja ih obvezuje da preuzmu najmanje 20 odredbi iz I. dijela Povelje, od ega najmanje 10 iz taksativno navedenih odredbi. Pri tome se eli posti i maksimalno uklju ivanje lokalnih jedinica u odlu ivanje. Cilj Povelje je obvezati ugovorne strane da primjene temeljna pravila kojima se jam i upravna, politi ka i financijska neovisnost lokalnih vlasti.

Koncepcija lokalne samouprave prema Povelji 1. Lokalna samouprava je pravo i mogu nost lokalnih jedinica da u okvirima zakona ure uju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pu anstva, bitnim dijelom javnih poslova. 2. Ovo se pravo provodi preko vije a ili skup tina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju op eg i jednakog bira kog prava. Vije a ili skup tine mogu imati izvr na tijela koja su im odgovorna. Drugi na in sudjelovanja gra ana je neposredno, putem zborova gra ana, referenduma ili drugog oblika kad je to dopu teno zakonom Na ela i kriteriji utvr ivanja djelokruga LS prema Europskoj povelji o LS su 1. temeljne ovlasti i du nosti lokalnih jedinica se odre uju ustavom ili zakonom, ali im mogu biti, u skladu sa zakonom, dodijeljene ovlasti i du nosti u specifi ne svrhe 2. JLS imaju, u zakonskim okvirima, slobodu pokretanja inicijative o svakom pitanju koje nije isklju eno iz njihove nadle nosti ili izrijekom dodijeljeno drugoj vlasti 3. javne ovlasti obavljaju vlasti najbli e gra anima, a pri dodjeli ovlasti nekoj drugoj vlasti, mora se voditi ra una o irini i prirodi zada e, te o zahtjevima u inkovitosti i ekonomi nosti 4. nadle nosti dodijeljene lokalnim jedinicama moraju biti potpune i cjelovite i ne smiju biti ograni ene ili onemogu ene od strane druge vlasti, osim kad to dopu ta zakon 5. kad sredi nja ili regionalna vlast prenosi ovlasti na lokalne jedinice one je imaju pravo slobodno prilagoditi lokalnim uvjetima 6. pri pripremanju i dono enju odluka koje se neposredno ti u JLS, tijela vi e vlasti imaju obvezu pribaviti mi ljenje JLS Ovlasti JLS i prava gra ana kroz koja se operacionaliziraju na ela Povelje su: 1. sudjelovanje u odlu ivanju o teritoriju JLS - obvezno tra enje prethodnog mi ljenja lokalne jedinice (referendumom ako zakon dozvoljava) 2. op e i jednako bira ko pravo 3. izravno sudjelovanje u odlu ivanju (zborovi gra ana, referendum ili drugi oblik) 4. odlu ivanje o ustroju lokalne jedinice i o kadrovskom sastavu njezinih tijela 5. sudjelovanje u odlu ivanju o djelokrugu JLS 6. sudjelovanje u odlu ivanju o financiraju JLS 7. sudjelovanje u odlu ivanju o upravnom ustroju i osoblju JLS 8. upravni nadzor po tivanja zakonitosti i ustavnosti, uz po tovanje razmjernosti izme u irine intervencija nadzorne vlasti i va nosti interesa koje se namjerava tititi 9. pravo na udru ivanje JLS 10. sudska za tita na ela lokalne samouprave. Izravno sudjelovanje gra ana ostvaruje se izborima i kori tenjem djelatnosti i usluga koje pru a JLS. 3. ZAKONI O LOKALNOJ I REGIONALNOJ SAMOUPRAVI - spadaju u organske zakone (reguliraju va nu materiju, pa su zna ajniji od "obi nih" zakona, njihovo se dono enje ve e uz apsolutnu ve inu svih zastupnika). Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (1992. + promjene iz 1993, 1997, 1999. i 2001.) - velik je broj promjena Zakona s obzirom na to da su se preklapale djelatnosti upanije s djelatnostima gradova i op ina, da je upanija imala dvojnu narav (jedinica uprave i samouprave), te da je ve postojao velik broj zakona koji su regulirali pojedine ovlasti upanija, gradova i op ina (Zakon o kazali tima, Zakon o za titi okoli a i sl. - ukupno 13 zakona).
6

POVIJESNI RAZVITAK HRVATSKE LOKALNE SAMOUPRAVE Institucija upanije postoji ve u 10. st. kao samoupravno teritorijalno javnopravno tijelo u kraljevskim slobodnim gradovima, gdje upanijsko tijelo ima ovlast prosu ivanja opravdanosti provedbe vladarevih akata, pa i njihova odbacivanja kad ih ocijene nepravednim, nedopu tenim i nezakonitim. U pojedinim dijelovima je ustanovljeno statutarno pravo - Vinodolski zakonik, Polji ki statut. Od vremena dinastije Trpimirovi a (852.-1102.) postoje teritorijalne i upravno-sudske jedinice dr avne vlasti - upe, na elu kojih je upan koji je obavljao sudske, vojni ke i fiskalne du nosti. U to je vrijeme kralj nositelj sveukupne vlasti (patrimonijalni oblik vladavine), ali u 13. i 14. st. ja aju feudalne obitelji, pa dolazi do podjele vlasti u kojoj kralj postaje "prvi me u jednakima". upanije postaju od vlasti kralja odvojena tijela (corpus separatum) i svoj status zadr avaju do 1848. Veliki upan nije smio biti stranac, morao je potjecati iz upanije kojoj je na elu, odlikovati se po rodu, rangu, osobnim sposobnostima i zaslugama, te po zna ajnom zemlji nom posjedu. Morao je biti punoljetan (maloljetan samo ako je ast bila nasljedna, pa je tad morao imati administratora koji je vladao do njegove punoljetnosti), a prije nastupa na du nost imao je polo iti prisegu vjernosti kralju ili njegovu zastupniku. Zbog obima poslova bio je du an stalno prebivati u svojoj upaniji. Ovlasti: u ime kralja upravljao je svim upravnim, sudskim i vojnim poslovima (neposredno i posredno preko zamjenika - vice upana i drugih magistratura), predsjedao generalnim i partikularnim kongregacijama ( upanijskim velikim i malim skup tinama), te svim sudskim vije anjima u svojoj upaniji i bio predstavnik upanije u Saboru. Vice upani: 1. ordinarius - zamjenjivao je upana u sudbenim i upanijskim poslovima i 2. supstitor - zamjenjivao upana u upravnim poslovima. Samouprava je podrazumijevala: 1. vojne poslove - uglavnom obrana, 2. upravne poslove - ubiranje nameta, reguliranje mitnica, mostova, te ina i mjera, taksiranje najva nijih ive nih namirnica, reguliranje nadnica i najamnog odnosa, 3. sudbene poslove - upanijski sudbeni stol (apelacijsko i kazneno sudi te) i vice upani i plemi ki suci - za gra anski i kazneni postupak. Ru enjem feudalizma 1848. upanija kao "totalna zajednica" postupno nestaje, a 1886. donosi se Zakon o ustroju upanija i o ure enju uprave u upanijama i kotarima. Ustrojene su: Li ko-krbavska upanija - Gospi , Modru ko-rije ka - Ogulin, Zagreba ka - Zagreb, Bjelovarsko-kri eva ka - Bjelovar, Vara dinska - Vara din, Po e ka - Po ega, Viroviti ka - Osijek, Srijemska - Vukovar. Unutar upanije postoje i upanijske oblasti kojima upravlja pod upan. Velikog upana na prijedlog bana imenuje kralj, a predstavlja izvr nu vlast i kao povjerenik vlade vr i nadzor nad samoupravom upanije i politi kom upravom upanije i kotara, koji nemaju samoupravu nego su isklju ivo upravni organi. Upravne funkcije u kotaru vr ila je kotarska oblast. Op ine su podijeljene na gradske i seoske (upravne). Stvaranjem Kraljevine SHS 1918. godine dolazi do novog ustroja dr ave, pa se Ustavom iz 1921. Hrvatska dijeli na 6 oblasti: 1. dubrova ku, 2. osje ku, 3. primorsko-kraji ku, 4. splitsku,
7

5. srijemsku i 6. zagreba ku. Oblasti su podijeljene na okruge, kotare i op ine- svaka s vlastitim i prenesenimdjelokrugom. 1929. umjesto oblasti ustanovljavaju se banovine - Savska i Primorska, a 1939. se formira Banovina Hrvatska, u kojoj kao ni e jedinice djeluju kotari i op ine. NDH nastala 10.04.1941. godine dijeli zemlju na 23 Velike upe, 142 kotara, 18 kotarskih ispostava, 31 grad i 1000 op ina, dok se u podru jima koja su osvojili partizani formiraju seoski i gradski, op inski, kotarski i okru ni narodnooslobodila ki odbori. Op im Zakonom o narodnim odborima od 28. 06. 1946. godine ustrojene su administrativnoteritorijalne jedinice: - mjesta (sela i manji gradovi), - gradovi, - kotari, - okruzi i - oblasti. Republi kim propisima ustrojeni su kotari, gradovi s gradskim rajonima, gradska naselja i mjesni narodni odbori. Zakonom iz 1952. Hrvatska se dijeli na 58 kotara, 6 gradova, 60 gradskih op ina i 637 op ina, a od 1955. godine postoje samo op ine i kotari, koji su 1967. ukinuti. Jedno vrijeme je djelovala Zajednica op ina, koja je 1986. godine ukinuta, pa od tad op ina ja a svoju poziciju. Radi se zapravo o tri stupnja teritorijalnog organiziranja Hrvatske: I. stupanj: vlastelinstva, op ine (upravne i gradske) i gradovi II. stupanj: kotari i okruzi III. stupanj: upanije, oblasti, pokrajine i banovine SUSTAV LOKALNE SAMOUPRAVE Stupnjevanje upravnog ustroja V.Britanija - 2 stupnja: - upa/parohija (1. stupanj), - okrug/kotar, tj. seoski i gradski distrikt (2. stupanj) Francuska - 3 stupnja: - op ina (1.stupanj), - departman (2.stupanj), - regija (3.stupanj - jedinica decentralizirane uprave) Njema ka - 2 stupnja: - op ina (1.stupanj), - kotar (2.stupanj) Italija - 3 stupnja: - op ina (1.stupanj), - provincija (2.stupanj), - regija s povlasticama dr ave (3.stupanj) Hrvatska - 2 stupnja: - op ina/grad (1.stupanj), - upanija (2.stupanj) Iz ovoga slijedi da je najni i stupanj dr avne uprave teritorijalno-upravna jedinica samoupravnih obilje ja, tj. op ina, odnosno grad, da je srednji stupanj regionalni (regija, okrug, pokrajina, upanija), a najvi i su stupanj sredi nje dr avne uprave na nacionalnoj razini. Tipologija ustroja lokalnih jedinica, tj. normativno ure ivanje pravnog polo aja JLS: 1. monotipska struktura - sve lokalne jedinice imaju isti pravni polo aj (postepeno se napu ta) 2. politipska struktura - razli it polo aj jedinica istog stupnja s obzirom na njihove karakteristike (selo/grad, manje/vi e stanovnika i sl.)

ZNAMENJA STATUSA TERITORIJALNE JEDINICE Sve razine teritorijalnog organiziranja (op ine, gradovi, dr ave) nastoje svoj identitet izraziti simbolima, koji se naj e e javljaju u obliku grba i pe ata, zastave, javnih priznanja (odlikovanja), blagdana i drugih statusnih znamenja. Grb - javlja se po etkom 12. st. u kri arskim ratovima (feudalci posebnim bojama i znakovima, radi razlikovanja, obilje avaju svoje vojnike). Pe at - plo ica kojom se na pismeno (dokument) stavlja otisak radi ovjere autenti nosti. Okruglog ili ovalnog oblika s ugraviranom figurom, simbolom, grbom, natpisom i sl. Zastava - ima funkciju dru tvene komunikacije i predstavlja postojanje, porijeklo, vlast, slavu, vjerovanja, ciljeve i status cijelog naroda. Himna - sve ana pjesma dr ave (ali i sportskih, obrazovnih i drugih institucija). Ako je posve ena gradu, da bi dobila karakter himne mora biti progla ena slu benom (kao npr. u Osijeku). Blagdan - zna ajni datum s tradicijom obilje avanja (gradski blagdani vezani su uz svece za titnike ili uz zna ajnije trenutke iz njihove povijesti). JLS mo e, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi imati svoj grb i zastavu koji moraju odgovarati povijesnom ili stvarnom stanju i dovoljno se razlikovati od grba druge JLS, o emu ovisi i prethodno odobrenje nadle nog ministarstva. Grb mora biti heraldi ki ispravan sastoji se isklju ivo od tita i sadr aja unutar njega. Jedan primjerak odobrenog grba i zastave uva se u Hrvatskom dr avnom arhivu. Upotrebu znamenja lokalna samouprava regulira posebnim odlukama. Sadr aj i izgled grba, pe ata i zastave propisani su statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje nadle nog ministarstva. UDRU IVANJE GRADOVA I OP INA U NACIONALNI SAVEZ Nacionalni savez = nevladina i nestrana ka organizacija dobrovoljno udru enih gradova i op ina RH, sa sjedi tem u Zagrebu i s ciljem svestrane suradnje na promicanju interesa JLS. Za lanstvo u Savezu potrebno je prihvatiti sporazum o ciljevima i uvjetima me usobne suradnje u Savezu, te preuzeti obveze koje proizlaze iz Statuta Saveza. Kod istupanja iz Saveza, nadle no tijelo jedinice koja istupa du no je obavijestiti Savez najmanje 6 mjeseci prije datuma raskida lanstva, a ako istupa Udruga, du na je obavijestiti Savez 12 mjeseci prije stupanja na snagu odluke o istupanju. Tijela Saveza 1. Skup tina Saveza - ine je skup tine NUG i NUO, a mandat je 4 godine. (Nacionalna udruga gradova - po 1 predstavnik svakog grada lana, Nacionalna udruga op ina - po 1 predstavnik svake op ine lanice). Ima predsjednika koji je istovremeno predsjednik Saveza i predsjednik predsjedni tva Saveza i 2 potpredsjednika. 2. Predsjedni tvo Saveza - izvr no tijelo Skup tine Saveza, koje koordinira svim aktivnostima i tijelima, ima 21 lana - 11 iz Udruge gradova i 10 iz Udruge op ina (mandat 4 godine) 3. Nadzorni odbor = 5 lanova + 5 zamjenika, tj. predsjednik + 4 lana, bira ih Skup tina 4. Predsjednik predsjedni tva Saveza = istovremeno i predsjednik Skup tine Saveza 5. Stru na tijela/odbori - osnivaju se prema potrebi 6. Stru na slu ba - priprema provedbene akte, priprema i ure uje Glasnik Saveza, obavlja financijske, administrativne i stru ne poslove za Savez i Udruge, a vodi je izvr ni direktor

Financiranje - lanski doprinosi, donacije, sponzorstva. Visinu lanarine utvr uje predsjedni tvo Saveza. Temeljne zada e i ciljevi Saveza 1. ostvarenje utjecaja JLS na dono enje politi kih odluka i sudjelovanje u dono enju zakona 2. razvoj kapaciteta za uspostavu u inkovite i razvojno orijentirane LS 3. demokratizacija lokalne zajednice i pribli avanje LS gra anima ME UNARODNA SURADNJA JLS - mora se odvijati u skladu sa zakonom i me unarodnim ugovorima kojih je RH stranka, te po tuju i op u politiku RH. Odluku o suradnji s odgovaraju im lokalnim i regionalnim jedinicama drugih dr ava donosi predstavni ko tijelo JLS/JRS 1. odluku o uspostavljanju suradnje JLS dostavlja na mi ljenje nadle nom tijelu dr avne uprave (nacrt mora biti na hrvatskom jeziku i jeziku dr ave s ijom JLS se uspostavlja suradnja) 2. ukoliko ocijeni nesuglasnost odluke sa zakonom, nadle no ministarstvo (pravosu e!) u roku od 8 dana od dana primitka predla e Vladi RH ukidanje odluke 3. Vlada RH mo e u roku od 30 dana od primitka prijedloga donijeti obrazlo enu odluku kojom ukida odluku. 4. JLS mo e radi za tite prava na LS podnijeti ustavnu tu bu. Sporazumi o suradnji objavljuju se u slu benom glasilu doti ne jedinice. 1. Europska okvirna konvencija o prekograni noj suradnji izme u teritorijalnih jedinica ili vlasti (u RH: op ine, gradovi, upanije) - stupila je na snagu 22.12.1981. godine, a potpisnice se obvezuju na olak avanje i poticanje suradnje izme u teritorijalnih jedinica ili vlasti, te uskla eno djelovanje me ususjedskih odnosa i sklapanje potrebnih sporazuma i utana enja u skladu s utvr enim nacionalnim pravom. Okvirna konvencija nudi razli ite modele sporazuma, ugovora i statuta koje jedinice mogu sklapati, kao: - okvirni sporazum o koordinaciji u menad mentu prekograni nih lokalnih javnih poslova - model sporazum o me uregionalnoj i/ili me uop inskoj ekonomskoj i dru tv.suradnji - model sporazum o transnacionalnoj suradnji izme u kola i lokalnih jedinica - i jo 13 razli itih uzoraka Na snagu je 01.12.1998. stupio i Dodatni protokol. Podru je nastalo sukladno Okvirnoj konvenciji naziva se EUROREGIJA, a prva je prekograni na suradnja nastala izme u tijela lokalne samouprave iz vicarske i Francuske, pa je to i prva Euroregija u Europi. Euroregija je i Dunav-Sava-Drava izme u upanija Ma arske, RH i BiH, a danas ih ima cijeli niz diljem Europe, u svrhu bolje kulturne i sportske povezanosti, povezivanja sveu ili ta, za tite i o uvanja prirode FUNKCIJE LOKALNE SAMOUPRAVE Funkcije JLS bitno obilje avaju njihovu prirodu i temelj su njihova razlikovanja. ine ih: regulatorna (normativna) funkcija, usmjeravaju a i koordinativna funkcija, organizacijska (izvr na) funkcija, financijska funkcija, funkcija zadovoljavanja javnih potreba, te razvojna funkcija. Prema Maxu Weberu: nadle nost je s jedne strane slu bena du nost, a s druge sklop ovlasti zapovijedanja potrebnih radi izvr avanja du nosti. Prema pravilu enumeracije: lokalni poslovi samouprave su samo oni koji su izrijekom pobrojani u odgovaraju em normativnom aktu o JLS

10

Prema pravilu generalne klauzule: lokalni poslovi su svi oni koji nisu izrijekom stavljeni u nadle nost sredi njih dr avnih organa. Ustav RH utvr uje podru ja, pitanja i djelatnosti o kojima odlu uju tijela LS, a zakonodavstvo je prihvatilo pravilo enumeracije, tako da zapravo postoji presumpcija nadle nosti u korist dr avne uprave. Regulatorna funkcija = pravo JLS da u okvirima utvr enim zakonom oblikuje sustav i ure uje odnose unutar njega, odnosno da ure uje unutarnji ustroj, djelokrug i na in funkcioniranja pojedinih elemenata sustava, odnose s istovrsnim paralelnim sustavima, te odnose unutar pojedinih djelatnosti na svom podru ju kad joj je to povjereno. Ostvaruje s pravom dono enja odluka i drugih op ih akata, a nositelj ovla tenja je naj e e predstavni ko tijelo JLS. Odluke su interesnog karaktera (odnose se na akte kojima se utvr uju javne potrebe na razini JLS) ili tehni kog karaktera (vezane su uz dr avne propise, a sadr e odredbe kojima pobli e ure uju odre ene odnose). Usmjeravaju a i koordinativna funkcija = usmjerena na uskla enje interesa i poduzimanje aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i dru tvenog razvitka. Organizacijska (izvr na) funkcija = pravo samoorganizacije u izvr avanju zada a JLS, to podrazumijeva i pravo na ustrojavanje vlastitih tijela, kao to su: upravna tijela, ustanove i druge javne slu be, trgova ka dru tva i druge pravne osobe. U vezi s ovom funkcijom doneseni su i posebni zakoni koji osiguravaju izvr enje svih prava i obveza JLS, a ostvarivanje ove funkcije je uglavnom na izvr nim tijelima JLS: na elnika/gradona elnika, vije a/poglavarstava. Predstavni ko tijelo sudjeluje kad izvr enje u sebi uklju uje i odlu ivanje, tj. regulaciju odnosa. Financijska funkcija - obuhva a potrebe financiranja javnih potreba i ima karakteristike regulatorne, usmjeravaju e i organizacijske funkcije, te predstavlja materijalnu osnovicu njihova ostvarivanja i ure uje odnose u vezi s prora unom. Funkcija zadovoljavanja javnih potreba = regulirana je dr avnim propisima. Javne potrebe su one koje se financiraju iz dr avnog prora una, tj. prora una JLS. Ova funkcija istovremeno ima financijski i pravni aspekt, jer uz prikupljanje ide i izdvajanje tih sredstava. Opseg javnih potreba i sredstava potrebnih za njihovo zadovoljenje ovise o: a) veli ini podru ja, broju i strukturi stanovnika - porastom civilizacijske i kulturolo ke razine stanovni tva, rastu i njegove potrebe b) razvijenosti djelatnosti i broju njenih nositelja Razvojna funkcija = uskla ivanja interesa i poduzimanje aktivnosti radi gospodarskog i dru tvenog razvitka podru ja JLS, prvenstveno prostornog razvitka, razvitka komunalne infrastrukture, stvaranju uvjeta za gospodarski razvitak i razvitak javnih slu bi. PROSTORNO URE ENJE LOKALNIH JEDINICA *Zakon o prostornom ure enju JLS su obvezne donijeti etverogodi nje Izvje e o stanju u prostoru i, temeljem izvje a, etverogodi nji Program mjera za unapre enje stanja u prostoru. Dokumenti ure enja prostora su: 1. strategija i program prostornog ure enja dr ave i 2. prostorni planovi.
11

Temeljem Zakona JLS su obvezne donijeti: - prostorni plan upanije i Grada Zagreba - donosi ga skup tina upanije/Grada nakon pribavljene suglasnosti nadle nog ministarstva i mi ljenja predstavni kih tijela op ina i gradova u upaniji. Rok za dostavu suglasnosti/mi ljenja je 60 dana od dostave prijedloga. - prostorni plan grada/op ine - donosi ga op insko/gradsko vije e nakon suglasnosti ureda dr avne uprave u upaniji - prostorni plan podru ja posebnih obilje ja - donose ga upanijska/gradska skup tina i Hrvatski sabor (za podru ja nacionalnih parkova i parkova prirode) - generalni urbanisti ki plan za naselja u kojima je sjedi te upanije, Grad Zagreb i druga naselja koja imaju vi e od 15.000 stanovnika. Donosi ga op insko ili gradsko vije e ili gradska skup tina - urbanisti ki plan ure enja i detaljni plan ure enja O prostornim planovima se vode prethodne i javne rasprave. Uredbom o javnoj raspravi utvr ena je obveza sudjelovanja korisnika prostora u postupcima oko prostornih planova, i to: - tijela dr avne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima (koji su osigurali podatke i dokumente za potrebe izrade plana) - upravna tijela JLS/JRS na iji djelokrug mogu utjecati rje enja prostornog plana - mjesni odbori/gradske etvrti (kod dono enja urbanisti kog plana ure enja i detaljnog plana ure enja) - druge fizi ke i pravne osobe za koje nositelj izrade ocijeni potrebnim OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI *Zakon o komunalnom gospodarstvu (ZKG) Komunalne djelatnosti su: 1. opskrba pitkom vodom, plinom i toplinskom energijom 2. odvodnja i pro i avanje otpadnih voda 3. prijevoz putnika u javnom prometu 4. odr avanje isto e, javnih povr ina i nerazvrstanih cesta 5. odlaganje komunalnog otpada 6. obavljanje dimnja arskih usluga 7. odr avanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova 8. tr nice na malo 9. javna rasvjeta Radi obavljanja komunalne djelatnosti JLS: 1. osniva trgova ko dru tvo za obavljanje jedne ili vi e djelatnosti - uobi ajena praksa 2. osniva javnu ustanovu za obavljanje jedne ili vi e djelatnosti - u nas rijetko 3. osniva slu bu - vlastiti pogon za obavljanje jedne ili vi e djelatnosti (PT donosi odluku o osnivanju slu be u svom sastavu) 4. povjerava obavljanje pravnoj ili fizi koj osobi na temelju ugovora o koncesiji. Odluku o koncesiji donosi PT jedinice, nakon provedenog javnog natje aja. Prema ZKG koncesija se mo e dodijeliti na rok od 30 godina. Ugovor o koncesiji sklapa poglavarstvo JLS (davatelj koncesije) i koncesionar (primatelj koncesije) i upisuje se u jedinstveni registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Prema ZKG, ugovor o koncesiji prestaje: 1. istekom vremena na koje je dodijeljena, 2. prestankom prave ili smr u fizi ke osobe, tj. korisnika koncesije i 3. otkazom ugovora ili oduzimanjem koncesije od strane davatelja. 5. povjerava obavljanje pravnoj ili fizi koj osobi na temelju ugovora o povjeravanju poslova - mo e se zaklju iti na max 4 godine.
12

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE 1. op ine 2. gradovi - osnivaju se zakonom OP INA = JLS koja se osniva za podru je vi e naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i dru tvenu cjelinu, te su povezana zajedni kim interesima stanovni tva GRAD = JLS u kojoj je sjedi te upanije i svako mjesto s vi e od 10.000 stanovnika, a koje predstavlja prirodnu, gospodarsku, dru tvenu, urbanu i povijesnu cjelinu. U sastav grada mogu biti uklju ena i prigradska naselja koja su s gradom povezana dnevnim migracijskim kretanjem i potrebama stanovni tva, a ine s gradom gospodarsku i dru tvenu cjelinu. POSLOVI JLS KOJIMA SE NEPOSREDNO OSTVARUJU POTREBE GRA ANA 1. ure enje naselja i stanovanje 2. prostorno i urbanisti ko planiranje 3. komunalne djelatnosti 4. briga o djeci 5. socijalna skrb 6. primarna zdravstvena za tita 7. odgoj i osnovno obrazovanje 8. kultura, tjelesna kultura i sport 9. za tita potro a a 10. za tita i unapre enje prirodnog okoli a 11. protupo arna i civilna za tita Posebnim zakonima se mogu odrediti poslovi koje je JLS du na organizirati i oni koje mo e obavljati ako je osigurala uvjete za to. Gradovi s vi e od 30.000 stanovnika mogu uz ovih 11 obavljati i sve poslove koji pripadaju JRS ako su za to osigurali uvjete. JEDINICE PODRU NE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE - upanije - osnivaju se zakonom = JRS ije podru je predstavlja prirodnu, gospodarsku, dru tvenu, povijesnu, prometnu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podru nog (regionalnog) interesa. POSLOVI JRS OD REGIONALNOG ZNA AJA 1. kolstvo 2. zdravstvo 3. prostorno i urbanisti ko planiranje 4. gospodarski razvoj 5. promet i prometna infrastruktura 6. planiranje i razvoj mre e obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova Posebnim zakonima se mogu odrediti poslovi koje je JRS du na organizirati i oni koje mo e obavljati ako je osigurala uvjete za to. Podru je JLS/JRS, naziv, sjedi te njezinih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje postoje ih, promjene granica i druga pitanja od teritorijalnog zna aja, ure uju se posebnim

13

zakonom, pri emu se za svaku promjenu prethodno obvezno tra i mi ljenje stanovnika te jedinice. JLS/JRS su pravne osobe i imaju statut. Statut = akt kojim se podrobnije ure uje samoupravni djelokrug jedinice, njena obilje ja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i na in rada tijela, na in obavljanja poslova, oblici konzultiranja gra ana, provo enje referenduma, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slu bi, oblici suradnje i druga va na pitanja. *Poslovi dr avne uprave koji se obavljaju u JLS/JRS odre uju se zakonom i podmiruju iz dr avnog prora una. MJESNA SAMOUPRAVA U HRVATSKOJ = organiziranje i djelovanje gra ana i JLS na mikro nivou, tj. u pojedinim naseljima, u vi e me usobno povezanih manjih naselja, dijelovima naselja, gradova i ak stambenih etvrti. Inicijativu za osnivanje mogu dati gra ani, udruge i organizacije gra ana i druge (suglasno Statutu) U Zakonu o LS postoje dva oblika ustroja mjesne samouprave: mjesni odbor i gradski kotar, te poseban, tre i oblik vezan uz grad Zagreb - gradska etvrt. Mjesna samouprava je pravna osoba. 1. MJESNI ODBOR = temeljni oblik mjesne samouprave i neposrednog sudjelovanja gra ana u odlu ivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad gra ana. Postupak osnivanja, djelokrug i ovlasti tijela MO, izbor tijela MO, pravila i program djelovanja ure uju se statutom JLS. Tijela MO - vije e MO - biraju gra ani s podru ja MO koji imaju bira ko pravo, tajnim glasovanjem prema odredbama zakona za izbor lanova predstavni kih tijela JLS. Mandat lanova je 4 godine, a djelokrug: donosi program rada MO, pravila i poslovnik MO, te financijski plan i godi nji obra un. Iz svog sastava tajnim glasovanjem bira predsjednika vije a. Vije e mjesnog odbora mo e sazivati zbor gra ana, a vodi ga predsjednik MO ili lan vije a MO. - predsjednik vije a MO se bira na 4 godine i predstavlja MO i za svoj rad odgovara vije u. Ako je na MO prenesen dio poslova iz samoupravnog djelovanja JLS, predsjednik vije a je za njihovo obavljanje odgovoran op inskom na elniku/gradona elniku. *Nadzor nad zakonito u rada tijela MO obavlja poglavarstvo koje ga mo e i raspustiti ako kr i statut JLS, pravila MO ili ne izvr ava povjerene poslove. 2. GRADSKI KOTAR ILI GRADSKA ETVRT = jedinica mjesne samouprave koja obuhva a ve e podru je od MO, a predstavlja gradsku, gospodarsku i dru tvenu cjelinu povezanu zajedni kim interesima gra ana. Osnivaju se statutom grada (bez neposrednog sudjelovanja gra ana), a statutom su utvr eni djelokrug, ovlasti i tijela gradskih kotareva/ etvrti (kao kod MO). NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRA ANA U ODLU IVANJU Formalni oblici izra avanja volje gra ana: izborne aktivnosti, lokalni referendumi (savjetodavni i odlu uju i), zborovi ili skup tine gra ana, pravo na javni istup na sjednici vije a, pravo peticije, pravo i mogu nost podno enja prijedloga ili molbi lokalnim tijelima (predstavke gra ana), uz obvezu odgovora u odre enom roku. Sve je vi e i neformalnih oblika sudjelovanja i utjecaja gra ana - lobiranjem, zagovaranjem, akcijama politi kih stranaka (velik utjecaj Interneta!).

14

1. REFERENDUM = oblik neposrednog odlu ivanja bira a o obavljanju dr avne vlasti o pitanjima odre enim Ustavom (dr avni referendum) i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga upanija, gradova i op ina odre enim zakonom i statutom (lokalni referendum) - dr avni referendum raspisuje Sabor i predsjednik RH - lokalni referendum raspisuje predstavni ko tijelo radi odluke o prijedlogu promjene statuta, prijedlogu op eg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavni kog tijela, te o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i statutom JLS/JRS - raspisuje se odlukom: na prijedlog 1/3 lanova predstavni kog tijela, na prijedlog poglavarstva, a u op ini/gradu: na prijedlog 1/2 mjesnih odbora na podru ju op ine/grada na prijedlog 20% bira a upisanih u bira ki popis op ine/grada - pravo glasovanja imaju gra ani upisani u popis bira a koji imaju prebivali te na podru ju jedinice, a odlu uje se ve inom glasova bira a uz uvjet da je referendumu pristupila ve ina upisanih bira a. *od dana objave odluke o raspisivanju do dana odr avanja referenduma ne smije pro i manje od 20 ni vi e od 40 dana *Odluka donesena na referendumu je obvezatna, a tijelo LS nema pravo prije isteka roka od godine dana donijeti pravni akt ili odluku koja je sadr ajno suprotna odluci donesenoj na referendumu Tijela za provedbu lokalnog referenduma - izborno povjerenstvo (imenuje ih upanijska skup tina) - predsjednik i 2 lana te njihovi zamjenici - bira ki odbori (imenuje ih IP) - predsjednik i 2 lana te njihovi zamjenici Provedba referenduma - glasa kim listi em koji sadr i pitanje odnosno 1 ili vi e prijedloga o kojima se odlu uje, mogu nost glasovanja ZA ili PROTIV, slu beni pe at 2. MJESNI ZBOR GRA ANA - saziva ga vije e mjesnog odbora/gradske etvrti, a mo e i op insko/gradsko vije e na ije e tra enje dati mi ljenje o prijedlogu op eg akta ili kojeg pitanja iz djelokruga op ine/grada kao i drugih pitanja odre enih zakonom ili statutom. *odluka je obvezna za MO ali ne i za PT op ine/grada *odluka se donosi javnim glasovanjem, osim ako ve ina gra ana ne odlu i o tajnom izja njavanju Podno enje predstavki i pritu bi Gra ani imaju pravo predstavni kom tijelu predlo iti dono enje kakvog akta ili rje avanje odre enog pitanja, a predstavni ko tijelo mora o tome raspravljati ako je prijedlog potpisalo min 10% bira a upisanih u popis bira a i to najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana prijema prijedloga. Radi pritu be na rad tijela JLS/JRS i njihovih upravnih tijela, te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima, elnik tijela JLS/JRS je du an gra anima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podno enja predstavke/pritu be Tijela JLS/JRS imaju obvezu u svojim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehni ka i druga sredstva za podno enje predstavki i pritu bi i omogu iti usmeno izjavljivanje predstavke.

15

TIJELA JLS/JRS 1. PREDSTAVNI KO TIJELO - op insko vije e - gradsko vije e - upanijska skup tina Broj lanova se odre uje statutom i mora biti neparan. a) op ine do 3.000 stanovnika - 7 do 13 lanova b) op ine od 3.001 do 10.000 stanovnika - 9 do 15 lanova c) op ina i grad od 10.001 do 30.000 stanovnika - 13 do 19 lanova d) grad s vi e od 30.000 stanovnika - 19 do 35 lanova e) Grad Zagreb - 51 lan f) upanija - od 31 do 51 lana *ako se osniva grad s manje od 10.000 stanovnika, predstavni ko mu tijelo ima 9 do 15 lanova * predstavni kog tijelo je konstituirano izborom predsjednika na prvoj sjednici kojoj je nazo na ve ina lanova Ako se broj lanova ne odre uje statutom u predstavni ko tijelo e birati: a) op ine i gradovi do 2.500 bira a upisanih u popis bira a - 11 lanova b) op ine i gradovi od 2.501 do 8.500 bira a upisanih u popis bira a - 13 lanova c) op ine i gradovi od 8.501 do 25.000 bira a upisanih u popis bira a - 15 lanova d) gradovi s vi e od 25.000 bira a upisanih u popis bira a - 25 lanova e) Grad Zagreb - 51 lan f) upanije - 41 lan *broj bira a se utvr uje temeljem posljednjeg potvr enog popisa bira a. Mandat lana izabranog na redovnim izborima je 4 godine. Mandat lana izabranog na prijevremenim izborima traje do isteka mandata za redovne izbore. Ustrojstvo predstavni kog tijela 1. Vije nici lanovi predstavni kog tijela nemaju obvezuju i nego predstavni ki mandat i nisu opozivi, du nost obavljaju po asno i ne primaju pla u, ali imaju pravo na naknadu tro kova (sukladno odluci predstavni kog tijela). U slu aju inkompatibilnosti, za vrijeme obna anja nespojive du nosti mandat miruje (poslove obavlja zamjenik), a nastavljanje obna anja du nosti na temelju prestanka mirovanja mandata mo e se tra iti samo jednom u tijeku trajanja mandata. 2. Klubovi vije nika - naj e e su strana ki, mogu ih osnovati najmanje 3 vije nika, o svom osnivanju moraju obavijestiti predsjednika skup tine i tajnika upanije, te prilo iti popis lanova. Stru ne slu be jedinice su im du ne osigurati prostorne i tehni ke uvjete za rad 3. Predsjednik i potpredsjednici - biraju se iz reda vije nika na 4 godine. Oni su izvr na tijela vije a/skup tine a mandat im prestaje kad izgube status vije nika, kad podnesu ostavku, kad ih PT na njihov zahtjev razrije i du nosti ili opozove. Predsjednik saziva sjednice (po potrebi, a najmanje jednom u 3 mjeseca), predsjeda im, uskla uje rad radnih tijela, te zastupa i predstavlja PT - na obrazlo eni zahtjev min. 1/3 lanova du an je sazvati sjednicu u roku od 15 dana od primitka zahtjeva, a ako to ne u ini, sjednicu e sazvati op inski na elnik, gradona elnik ili upan u daljnjem roku od 15 dana.

16

4. Radna tijela Predstavni ko tijelo osniva stalne ili povremene odbore i druga radna tijela radi priprema odluka i drugih poslova, a naziv, sastav, broj lanova, djelokrug i na in rada utvr uju se poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnih tijela. Imaju predsjednika, zamjenika i odre eni broj lanova. Odluke donose ve inom glasova nazo nih lanova, a pojedini lan mo e izdvojiti mi ljenje. Odlu ivanje Na in rada predstavni kog tijela se ure uje poslovnikom donesenim ve inom glasova svih lanova. Ve inom glasova svih lanova donose se i: statut, prora un i godi nji obra un. Ostale odluke donosi ve inom glasova uz uvjet nazo ne ve ine lanova PT PT ima predsjednika i do dva potpredsjednika i svi se biraju ve inom glasova svih lanova. Glasovanje na sjednicama je javno, osim ako PT odlu i druga ije (za neka pitanja) Djelokrug PT 1. donosi statut JLS/JRS 2. donosi odluke i druge op e akte kojima ure uje pitanja iz samoupravnog djelokruga JLS/JRS 3. bira i razrje uje op inskog na elnika, gradona elnika, upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva 4. osniva i bira lanove radnih tijela vije a/skup tine te imenuje i razrje uje druge osobe 5. ure uje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela JLS/JRS 6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje poslova od interesa za JLS/JRS 7. obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug 2. IZVR NA TIJELA ??????????????? UPRAVNI ODJELI (TIJELA) - ustrojavaju se op im aktom JLS/JRS za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga JLS/JRS, te za poslove dr avne uprave prenesene na te jedinice. - prema djelatnostima su naj e i: - UO za komunalne djelatnosti, ure enje prostora i za titu okoli a, - UO za turizam, - UO za financije i javne prihode, - UO za odgoj, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb, - UO za znanost, kulturu, tehni ku kulturu i sport, stru na slu ba skup tine i poglavarstva - U op inama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova, a mo e se ustrojiti i tamo gdje poglavarstva postoje. - Upravnim tijelima upravljaju pro elnici koje na temelju javnog natje aja imenuje poglavarstvo. - Zajedni kim interesima povezane JLS mogu odre ene poslove organizirati zajedni ki, pa tad mogu osnovati zajedni ko tijelo, upravni odjel ili slu bu, te zajedni ko trgova ko dru tvo, a njihovi se me usobni odnosi ure uju posebnim sporazumom u skladu sa zakonom, statutima i op im aktima. Slu benici obavljaju upravne i stru ne poslove iz djelokruga tijela u kojem rade, a namje tenici obavljaju prate e i op e poslove. Njihova prava, obveze i odgovornosti se ure uju posebnim zakonom.
17

IZBOR LANOVA PT (VIJE NIKA) - biraju se proporcionalnom izbornom metodom tako da cijelo podru je jedinice ini jednu izbornu jedinicu, a svi bira i koji imaju prebivali te na podru ju te jedinice i koji pristupe glasovanju, biraju temeljem kandidacijskih lista, sve lanove PT jedinice. Kandidate mogu predlagati politi ke stranke i bira i izravno Broj lanova PT koji e biti izabran sa svake kandidacijske liste se utvr uje primjenom mje ovitog sustava, tj. tako da se ukupan broj va e ih glasova koje je dobila kandidacijska lista (bira ka masa liste) dijeli s brojevima od 1 do zaklju no broja koliko se lanova PT bira na izborima. Od svih dobivenih rezultata, posljednji po veli ini jest zajedni ki djelitelj kojim se dijeli bira ka masa liste, pa svaka kandidacijska lista dobiva onoliko mjesta u PT koliko se puta zajedni ki djelitelj nalazi u bira koj masi, tj. u broju ukupno dobivenih glasova. Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od r.br. 1 do r.br. koliko je odre ena lista dobila mjesta. Izborni prag = u diobi mjesta u PT sudjeluju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% va e ih glasova bira a KONSTITUIRAJU A SJEDNICA PT - saziva se u roku 30 dana od dana objave izbornih rezultata - za op insko/gradsko vije e saziva elnik sredi njeg tijela dr avne uprave zadu enog za poslove LS ili osoba koju on ovlasti - za upanijsku skup tinu/skup tinu Grada Zagreba saziva Vlada RH - do izbora predsjednika PT konstituiraju oj sjednici predsjeda najstariji lan - dnevni red obvezno sadr i izbor predsjednika i lanova Mandatnog povjerenstva, predsjednika i potpredsjednika skup tine, te predsjednika i lanove povjerenstva za izbor i imenovanje - nakon prihva anja izvje a mandatnog povjerenstva, vije nici daju sve anu prisegu IMOVINA JLS/JRS = su sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju JLS/JRS i kojima ona mora upravljati, koristiti se i raspolagati pa njom dobrog doma ina PRIHODI JLS/JRS (FINANCIRANJE) - moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju tijela jedinice u skladu sa zakonom - jedinica njima slobodno raspola e - ukupno materijalno i financijsko poslovanje jedinice nadzire PT jedinice, a Ministarstvo financija nadzire zakonitost poslovanja Vrste prihoda 1. op inski, gradski, upanijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe 2. prihodi od stvari u njezinom vlasni tvu i imovinskih prava 3. prihodi od trgova kih dru tava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasni tvu i od onih u kojima ima udio ili dionice 4. prihodi od naknada za koncesije koje daje njezino PT 5. nov ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekr aje koje sama propi e u skladu sa zakonom 6. udio u zajedni kim porezima s RH porez na dohodak, dobit, od igara na sre u, na promet nekretninama) 7. sredstva od pomo i i dotacija RH predvi ena dr avnim prora unom
18

8. drugi prihodi u skladu sa zakonom 1. op inski/gradski vlastiti izvori prihoda 1. prihodi od vlastite imovine 2. op inski/gradski porezi (porez na potro nju, porez na ku e za odmor, porez na reklame, porez na tvrtku ili naziv, porez na kori tenje javnih povr ina) 3. nov ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekr aje koje sama propi e u skladu sa zakonom 4. upravne pristojbe u skladu sa zakonom 5. boravi ne pristojbe u skladu sa zakonom 6. komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvr ene zakonom 7. naknade za uporabu javnih, op inskih/gradskih povr ina Godi nji prora un = donosi PT JLS/JRS prije po etka godine za koju se donosi i dostavlja ga Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana dono enja. Ako se ne mo e donijeti u roku, vodi se privremeno financiranje (za razdoblje od max 3 mjeseca), o emu odluku donosi PT u skladu s zakonom AKTI JLS/JRS OP I AKTI = odluke i drugi op i akti u skladu sa statutom (statut, poslovnik, prora un, pravilnici, planovi i programi, preporuke i dr.) - prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni u slu benom glasilu jedinice (ako ga grad/op ina nemaju, onda se objavljuje u slu benom glasilu upanije) - stupaju na snagu 8-mi dan od dana objave ili, zbog osobito opravdanih razloga i na dan objave - ne mogu imati povratno djelovanje Izvr avanje i nadzor Izvr avanje op ih akata na na in i u postupku propisanom statutom osiguravaju op inski na elnik/ gradona elnik/ upan, a obavlja i nadzor nad zakonito u rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga jedinice. Uupravna tijela osnovana za obavljanje poslova jedinice neposredno izvr avaju i nadziru provo enje op ih akata svojih predstavni kih tijela POJEDINA NI AKTI = donose ih upravna tijela jedinice (zaklju ci, rje enja) i njima rje avaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizi kih i pravnih osoba (iznimno tu ovlast imaju i tijela dr avne uprave), u skladu s odredbama Zakona o op em upravnom postupku Protiv pojedina nih akata koja donesu gradska/op inska vije a mo e se izjaviti alba nadle nom upravnom tijelu upanije, a protiv onih koje u prvom stupnju donese upravno tijelo upanije, alba se mo e izjaviti nadle nom ministarstvu. Protiv kona nih pojedina nih akata mo e se pokrenuti upravni spor. - pojedina ni akti o obvezi razreza lokalnih poreza, doprinosa i naknada, te o prihodu jedinice donose se po skra enom upravnom postupku koji se provodi i kod pojedina nih akata kojima se rje ava o pravima, obvezama i interesima fizi kih i pravnih osoba od strane osoba kojima je JLS osniva .

19

DR AVNI NADZOR I ZA TITA LOKALNE I PODRU NE SAMOUPRAVE - provodi se na na in i u postupku utvr enim zakonom kojim se ure uje dr avna uprava 1. NADZOR ZAKONITOSTI OP IH AKATA - obavlja tijelo sredi nje dr avne uprave nadle no za lokalnu i podru nu samoupravu Postupak Pro elniku upanijskog ureda u ijem su djelokrugu poslovi op e uprave, op inski na elnik/ gradona elnik/ upan su du ni u roku od 8 dana od dana dono enja, dostaviti statut i op e akte koje donosi PT jedinice Pro elnik e izvr iti nadzor nad zakonito u, a ako utvrdi da je u suprotnosti s Ustavom i zakonom, du an je u roku od 8 dana od dana dostave donijeti obrazlo enu odluku o obustavi od primjene. Istu odluku mo e neposredno donijeti i sredi nje tijelo dr avne uprave nadle no za LS i RS. Donesena odluka se bez odga anja dostavlja op inskom na elniku/ gradona elniku/ upanu te predsjedniku PT koje je donijelo op i akt. Kad je odluku o obustavi donio pro elnik upanijskog ureda, du an ju je, zajedno s osporenim aktom dostaviti sredi njem tijelu dr avne uprava koje e u roku od 8 dana ocjeniti osnovanost obustave od primjene. Sredi nje tijelo e odluku o osnovanoj obustavi od primjene op eg akta proslijediti Vladi RH, te joj predlo iti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom RH. O tom e postupku obavijestiti i JLS/JRS Ako Vlada RH ne pokrene postupak u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka ocjene, obustava od primjene op eg akta prestaje. Ako odluku pro elnika upanijskog ureda o obustavi od primjene ocijeni neosnovanom, sredi nje tijelo dr avne uprave e odluku ukinuti, te svoju odluku dostaviti pro elniku, op inskom na elniku, gradona elniku, upanu i predsjedniku PT koje je donijelo op i akt. 2. NADZOR NAD OBAVLJANJEM PRENIJETIH POSLOVA DR AVNE UPRAVE Ministarstvo nadle no za poslove prenijete na tijela JLS/JRS mo e op inskom na elniku, gradona elniku i upanu, izdavati naredbe. Vlada RH mo e tijelima jedinica oduzeti ovlast za obavljanje prenijetih poslova ako elnici ne postupaju po naredbama RASPU TANJE PT I ZA TITA PRAVA NA LS/RS - na prijedlog sredi njeg tijela dr avne uprave nadle nog za LS/RS Vlada e raspustiti PT: 1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugro ava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH 2. ako ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja (novoustrojena jedinica) 3. ako u estalo donosi op e akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog u estalih te ih povreda zakona i drugih propisa 4. ako ne izabere elnika u roku od 30 dana od dana konstituiranja ili od iskazanog nepovjerenja ili od podno enja ostavke 5. ako trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i dono enje odluka 6. ako ne mo e donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca 7. ako u zakonom odre enom roku ne donese prora un ili odluku o privremenom financiranju 8. ako u zakonom odre enom roku ne donese prostorni plan Rje enje Vlade RH o raspu tanju PT je kona no i stupa na snagu danom objave u NN, a protiv rje enja mo e predsjednik raspu tenog PT podnijeti tu bu Upravnom sudu RH u roku od 8 dana od dana objave. Upravni sud e odlu iti u roku od 15 dana od primitka i presudu bez odga anja dostaviti Vladi RH i predsjedniku raspu tenog PT. Presuda Upravnog suda se objavljuje u NN.

20

POVJERENICI VLADE RH - imenuju se rje enjem koje stupa na snagu danom objave u NN: 1. kad Vlada raspusti PT 2. kad se u jedinici ne odr e u skladu sa zakonom izbori za novo PT 3. kad se ni u roku od 90 dana od dana objave slu benih rezultata izbora ne konstituira PT Povjerenik je du an osigurati ostvarivanje prava i obveza gra ana i pravnih osoba. Danom stupanja na snagu rje enja o imenovanju, razrje uju se dotada nji elnici i poglavarstvo, a povjerenik preuzima njihove ovlasti, ali ne mo e mijenjati i donositi prora un ni raspolagati imovinom. Konstituiranjem novog PT prestaje mu ovlast za obavljanje poslova, a izborom na elnika/ gradona elnika/ upana, du nost mu prestaje u cijelosti. ZAKON O IZBORU LANOVA PREDSTAVNI KIH TIJELA TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA 1. Dr avno izborno povjerenstvo 2. izborna povjerenstva u jedinicama 3. bira ki odbori - za izbore lanova op inskog/gradskog vije a - op insko/gradsko IP i bira ki odbori - za izbore lanova upanijske skup tine - upanijsko IP, op insko/gradsko IP i bira ki odbori - za izbor lanova Gradske skup tine Grada Zagreba - gradsko IP Grada Zagreba i bira ki odbori lanovi IP i bira kih odbora (i njihovi zamjenici) - mogu biti samo osobe koje imaju bira ko pravo - imaju pravo na naknadu za svoj rad 1. Dr avno izborno povjerenstvo - propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora - donosi obvezatne upute za rad IP - neposredno nadzire rad upanijskih IP i gradskog IP Grada Zagreba - ima stalni sastav: predsjednik (po polo aju predsjednik Vrhovnog suda RH) i 4 lana i njihovi zamjenici (imenuje ih Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda i drugih istaknutih pravnika s tim da ne smiju biti lanovi politi kih stranaka) i - pro ireni sastav koji se odre uje nakon prihva anja, utvr ivanja i objavljivanja izbornih lista, a ine ga po 3 predstavnika ve inske politi ke stranke odnosno koalicije i 3 dogovorno predlo ena predstavnika oporbenih stranaka odnosno koalicija i njihovi zamjenici (sukladno strana kom sastavu Hrvatskog sabora). Ako se dogovor o predstavnicima ne postigne, izbor se izme u predlo enih kandidata obavlja kockom pred Ustavnim sudom RH. - svi lanovi imaju jednaka prava i du nosti 2. Op inska, gradska, upanijska IP i gradsko IP Grada Zagreba - imaju stalni sastav: 1 predsjednik (dipl. pravnik) i 2 lana te njihovi zamjenici i - pro ireni sastav koji se odre uje nakon prihva anja, utvr ivanja i objavljivanja izbornih lista, a ine ga po 2 predstavnika ve inske politi ke stranke odnosno koalicije i 2 dogovorno predlo ena predstavnika oporbenih stranaka odnosno koalicija i njihovi zamjenici (sukladno strana kom sastavu PT jedinice). Ako se dogovor o predstavnicima ne postigne, izbor se obavlja kockom izme u predlo enih kandidata, i to: za pro ireni sastav op inskog i gradskog IP pred upanijskim IP, a za upanijsko IP pred DIP. - svi lanovi imaju jednaka prava i du nosti - stalni sastav IP i GIP Grada Zagreba imenuje DIP - stalni sastav OIP i GIP na svom podru ju imenuju IP
21

Djelokrug OIP i GIP - brinu za zakonitu pripremu i provo enje izbora za lanove op inskog/gradskog vije a - imenuju lanove bira kih odbora za op inske, gradske i upanijske izbore - odre uju bira ka mjesta za op inske, gradske i upanijske izbore - nadziru rad bira kih odbora - obavljaju sve tehni ke pripreme za obavljanje izbora na svom podru ju - na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuju liste i sastavljaju zbirnu op insku/gradsku listu - nadziru pravilnost izborne promid be - prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja i dostavljaju ih (ako se radi o upanijskim izborima) IP-u - objavljuju rezultate izbora - obavljaju i druge poslove odre ene Zakonom Djelokrug GIP Grada Zagreba - brine za zakonitu pripremu i provo enje izbora za lanove Gradske skup tine Grada Zagreba - imenuje lanove bira kih odbora za izbor lanova Gradske skup tine GZ i upanijske izbore - odre uje bira ka mjesta - nadzire rad bira kih odbora - obavlja sve tehni ke pripreme za obavljanje izbora na svom podru ju - na temelju pravovaljanog prijedloga objavljuju gradsku listu i sastavlja zbirnu gradsku listu - nadzire pravilnost izborne promid be - prikuplja i zbraja rezultate glasovanja - objavljuje rezultate izbora - obavlja i druge poslove odre ene Zakonom Djelokrug IP - brine za zakonitu pripremu i provo enje izbora za lanove upanijske skup tine - nadzire rad op inskih i gradskih izbornih povjerenstava - na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje upanijske liste i sastavlja zbirnu upanijsku listu - nadzire pravilnost izborne promid be - objavljuje rezultate izbora - obavlja i druge poslove odre ene Zakonom 3. Bira ki odbori - izravno provode glasovanje i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja - ne smiju biti kandidati na listi - ine ga predsjednik i njegov zamjenik (ne smiju biti lanovi politi ke stranke i trebaju biti pravne struke), te 2 lana i njihovi zamjenici - po jednog lana i zamjenika odre uje ve inska politi ka stranka ili koalicija, a po jednog lana i zamjenika oporbene politi ke stranke ili koalicije sukladno strana kom sastavu PT - imena izabranih lanova bira kih odbora politi ke su stranke du ne dostaviti nadle nim IP najkasnije 8 dana prije odr avanja izbora, a ako to ne u ine, nadle na IP ih samostalno odre uju - bira ke odbore za sva izborna mjesta nadle na IP imenuju najkasnije 5 dana prije odr avanja izbora

22

Glasa ki listi - tiska se u dr avnoj tiskari pod nadzorom DIP, te sadr i: - naziv liste, - ime i prezime nositelja liste, - serijski broj - popunjava se zaokru ivanjem rednog broja ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje. Neva e i glasa ki listi : nepopunjeni listi , popunjen na na in da se ne mo e sa sigurno u utvrditi za koju je listu bira glasovao, listi na kome je glasovano za dvije ili vi e kandidacijskih lista. Brojanje glasova Najprije se broje neupotrijebljeni glasa ki listi i i zatvaraju u poseban omot. Temeljem popisa bira a i zapisnika utvr uje se ukupan broj bira a koji su glasovali, otvara se glasa ka kutija i pristupa prebrojavanju glasova. Ako se utvrdi da je broj glasova u bira kom popisu ve i od broja glasa kih listi a, vrijedi rezultat glasovanja prema glasa kim listi ima. Ako se utvrdi da je glasovao manji broj bira a od broja glasa kih listi a u glasa koj kutiji, bira ki odbor se raspu ta i imenuje novi, a glasovanje se ponavlja nakon 15 dana, u kojem slu aju e se rezultat ponovljenog glasovanja utvrditi u roku od 24 sata. Zapisnik o radu BO = potpisuju svi lanovi bira kog odbora, a sadr i: - broj bira a prema popisu bira a odnosno izvatku iz popisa bira a - broj bira a koji su pristupili glasovanju prema popisu, odnosno uz potvrdu - ukupan broj bira a koji su glasovali - broj glasova za svaku listu - broj neva e ih glasa kih listi a - druge va ne injenice (npr. glasovanje bira a s tjelesnom manom, nepismenih ili izvan bira kog mjesta) - primjedbu na zapisnik mo e dati svaki lan i zamjenik - dostavlja se IPO ili IPG najkasnije u roku od 12 sati od zatvaranja birali ta Zapisnik o radu IP op ine, grada, Grada Zagreba = potpisuju svi lanovi, a sadr i: - broj bira a upisanih u popis bira a odnosno izvadak iz popisa bira a - broj glasalih i broj glasa kih listi a koji su progla eni neva e im - broj glasova za svaku listu - primjedbu na zapisnik mo e dati svaki lan i zamjenik - rezultat glasovanja se mora utvrditi najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birali ta - izborni rezultat i zapisnik dostavljaju se nadle nom IP-u Promatra i - mogu ih odrediti politi ke stranke i bira i koji su predlo ili liste, nevladine udruge, me unarodne organizacije Promatra ima pravo biti nazo an glasovanju i prebrojavanju glasova, upozoravati na nepravilnosti i tra iti njihovo otklanjanje te u zapisnik izbornog tijela stavljati primjedbe. Ima pravo na kopiju zapisnika, a podrobnije upute promatra ima daje DIP.

23

Objava rezultata izbora = nadle no IP utvr uje rezultate izbora i objavljuje: - broj bira a upisanih u popis bira a jedinice - koliko je glasova dobila svaka pojedina lista - koliko je bilo neva e ih listi a - broj mjesta u PT jedinice koje je dobila svaka kandidacijska lista - imena i prezimena kandidata koji su izabrani IZBORNO PRAVO - pasivno i aktivno imaju hrvatski dr avljani s navr enih 18 godina ivota i s prebivali tem na podru ju jedinice za ije se PT izbori provode lanovi PT - biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem - nisu opozivi, prava i du nosti im zapo inju danom konstituiranja PT - ne mogu biti pozvani na kaznenu i prekr ajnu odgovornost za izgovorene rije i niti glasovanje u PT - mandat lanova izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade RH o raspisivanju izbora ili do objave o raspu tanju PT u skladu sa zakonom o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi - mandat lanova izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka teku eg mandata PT izabranih na redovnim izborima Izbori = raspisuje ih Vlada RH posebnom odlukom kojom utvr uje to an datum odr avanja izbora - redovni: tre e nedjelje u svibnju svake 4 godine - ako je mandat prestao zbog raspu tanja PT, prijevremeni izbori se imaju odr ati u roku od 60 dana od dana raspu tanja - od dana raspisivanja do dana odr avanje ne mo e prote i manje od 30 niti vi e od 60 dana - ako je PT raspu teno u kalendarskoj godini u kojoj se redovni izbori imaju odr ati, prijevremeni se ne raspisuju i ne provode - jam i se sloboda opredjeljenja bira a i tajnost glasovanja - nitko ne mo e biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga to nije glasovao - nitko ne mo e od bira a tra iti da objavi svoje glasa ko opredjeljenje Inkompatibilnost = lan PT jedne, ne mo e istovremeno biti lan PT druge jedinice, niti lan poglavarstva svoje jedinice. lan PT ne mo e istovremeno biti: 1. sudac, 2. sudac Ustavnog suda, 3. predsjednik ni potpredsjednik Vlade RH, 4. dr avni odvjetnik ni njegov zamjenik, 5. pu ki pravobranitelj ni njegov zamjenik, 6. ministar ni njegov pomo nik, 7. dr avni tajnik ni njegov zamjenik, 8. tajnik ministarstva, 9. ravnatelj ni zamjenik ravnatelja dr avne upravne organizacije, 10. predstojnik Ureda Vlade RH, 11. djelatna vojna osoba ni slu benik ni namje tenik u Oru anim snagama RH, 12. pro elnik i djelatnik u upravnim tijelima i slu bama te jedinice, 13. lan trgova kog dru tva u prete itom vlasni tvu jedinice, 14. ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osniva .
24

Ako se osoba koja obna a nespojivu du nost kandidira (ne mogu samo djelatne vojne osobe te slu benici i namje tenici u Oru anim snagama RH) i bude izabrana, du na se na konstituiraju oj sjednici PT izjasniti o tome prihva a li du nost lana ili nastavlja obna ati nespojivu du nost, zbog ega e joj mandat mirovati, a zamijenit e ju zamjenik lan PT koji za vrijeme mandata prihvati obavljanje nespojive du nosti, du an je u roku od 8 dana obavijestiti predsjednika PT o prihva anju nespojive du nosti. Za to mu vrijeme mandat miruje i mijenja ga zamjenik. Prestankom nespojive du nosti, i podno enjem pisanog zahtjeva predsjedniku PT u roku od 8 dana od dana prestanka obna anja nespojive du nosti, prestat e u roku od 8 dana mirovanje mandata lana PT. Prestanak mandata lanu PT prije isteka redovitog mandata 1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke 2. ako mu je pravomo nom sudskom odlukom oduzeta/ograni ena poslovna sposobnost, danom pravomo nosti odluke 3. ako je pravomo nom sudskom presudom osu en na bezuvjetnu kaznu zatvora du u od 6 mjeseci, danom pravomo nosti 4. ako odjavi prebivali te s podru ja jedince, danom odjave 5. ako mu prestane hrvatsko dr avljanstvo, danom prestanka 6. smr u Zamjena lanova PT Zamjenici lanova PT obna aju du nost lanova kad im mandat miruje ili kad im prestane prije roka. - lana PT izabranog na strana koj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s doti ne liste (prema izboru stranke koja je predlagatelj liste) - lana PT izabranog na koalicijskoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s doti ne liste (prema izboru politi ke stranke kojoj je u trenutku izbora lan pripadao) - lana PT izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljede i neizabrani kandidat s liste Izbor lanova PT iz redova pripadnika nacionalnih manjina Broj lanova PT iz redova pripadnika nacionalnih manjina se odre uje statutom jedinice, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, zbog ega PT jedinice ima obvezu uskladiti statut s Ustavnim zakonom prije svakih redovitih izbora. Ako to ne u ini, novoizabrano PT e to u initi u roku od 60 dana od konstituiranja. Utvr ivanje i objavljivanje postizanja zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina provodi nadle no izborno povjerenstvo, a nadzor izbornog postupka s tim u vezi provodi Dr avno izborno povjerenstvo. Ako se zastupljenost ne postigne u skladu s Ustavnim zakonom i statutom jedinice, broj lanova PT e se pove ati do potrebnog broja izborom kandidata s izbornih lista (koji su kandidirani a nisu izabrani) prema razmjernom uspjehu svake liste. Ako se zastupljenost ni tad ne postigne raspisat e se dopunski izbori u roku od 90 dana od konstituiranja PT. U ovim slu ajevima broj lanova PT mo e biti i paran (iznimka s obzirom na Zakon o lokalnoj i podru noj/regionalnoj samoupravi!!!) Dopunski izbori za lana PT - za izbor predstavnika nacionalnih manjina raspisuje Vlada RH odlukom koja sadr i podatak o broju predstavnika i koja se istog dana dostavlja DIP-u Pravo predlaganja kandidata imaju: 1. politi ke stranke
25

2. bira i 3. udruge nacionalnih manjina koje imaju pravo na zastupljenost Bira ko pravo za predstavnike nacionalnih manjina - aktivno i pasivno bira ko pravo imaju samo pripadnici manjina koje imaju pravo na zastupljenost - op e bira ko pravo - prebivali te u jedinici Ako se predla u do 3 lana predstavnika manjina, odmah se predla u i kandidati za zamjenike, a ako se predla e vi e od 3 lana, zamjenici se odre uju kao i zamjenici pripadnika hrvatskog naroda. KANDIDIRANJE Sastavljanje lista - predla u ih politi ke stranke registrirane u RH i bira i. Politi ke stranke liste predla u i utvr uju na na in propisan njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom temeljem statuta, a moraju voditi ra una o na elu ravnopravnosti spolova. Dvije ili vi e stranaka mogu predlo iti koalicijsku listu. Bira i predla u nezavisnu listu koja e biti pravovaljana kad na propisanom obrascu koji sadr i ime i prezime bira a, adresu prijavljenog prebivali ta, broj va e e osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja, prikupe 100 potpisa za op insku, 150 potpisa za gradsku i 500 potpisa za upanijsku listu, odnosno listu za izbor lanova Gradske skup tine Grada Zagreba Prijedlozi lista moraju biti zaprimljeni u nadle nom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora, a sadr e: 1. imena i prezimena svakog kandidata 2. nacionalnost kandidata 3. adresu prijavljenog prebivali ta 4. broj va e e osobne iskaznice 5. mjesto izdavanja va e e OI - uz prijedlog liste prila e se o itovanje svakog od kandidata o prihva anju kandidature (ovjereno od javnog bilje nika ili nadle nog izbornog povjerenstva). Tako er se navodi i naziv liste a kandidati se redaju od r.br.1 do zaklju no r.br. koliko se lanova PT bira na izborima. Predlagatelj sam utvr uje redoslijed kandidata na listi. Naziv liste se navodi punim imenom stranke ili stranaka koalicije, ili se navodi "nezavisna op inska/ gradska/ upanijska lista" ili "nezavisna lista Grada Zagreba" Nositelj liste je prvi predlo eni kandidat na listi. Nadle no izborno povjerenstvo u javnim glasilima u roku od 48 sati od isteka roka propisanog za podno enje lista objavljuje sve pravovaljane predlo ene kandidacijske liste, te zbirnu listu na koju se kandidacijske liste unose abecednim redom punog naziva politi ke stranke ili koalicije. Izborna promid ba = po inje danom objave zbirne kandidacijske liste i traje do 24 sata prije dana izbora. Lokalna sredstva javnog informiranja su du na strankama, nositeljima i drugim predstavnicima lista omogu iti izno enje i obrazlaganje izbornih programa i obavljanje promid be pod jednakim uvjetima.

26

Izborna utnja - na dan koji prethodi danu izbora i na dan odr avanja izbora do zatvaranja birali ta u 19 sati, zabranjena je svaka izborna promid ba i objavljivanje privremenih rezultata ili procjena. Dopu teno je ispitivanje javnog mnijenja i prikupljanje, ali ne i objavljivanje rezultata ispitivanja. Pravo na naknadu tro kova izborne promid be = ostvaruju stranke i nositelji nezavisnih lista koji dobiju najmanje jednog lana PT - visinu naknade utvr uje Vlada RH najkasnije 20 dana prije dana izbora (odluka se odnosi i na prijevremene izbore) Tro kovi za provo enje izbora = osiguravaju se iz prora una jedinice Sredstvima raspola e izborno povjerenstvo koje je ovla teno odrediti na in kori tenja sredstava, provoditi nadzor nad raspodjelom i kori tenjem, te potrebna sredstva dodijeliti bira kim odborima ZA TITA IZBORNOG PRAVA - op i nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora lanova PT i rje avanje sporova obavlja Ustavni sud RH Pravo podno enja prigovora nadle nom IP-u: - politi ke stranke (imenuju ovla tenog podnositelja prigovora/ albe) - udruge nacionalnih manjina - kandidati (nositelji nezavisnih lista osobno podnose prigovor/ albu) - min 100 bira a ili 5% bira a izborne jedinice (imenuju zajedni kog podnositelja prigovora/ albe) - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova op inskog/gradskog vije a rje ava IP - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skup tine i Gradske skup tine Grada Zagreba rje ava DIP. Na prigovore podnesene u roku od 48 sati od isteka dana kad je izvr ena radnja na koju se stavlja prigovor nadle no IP je du no donijeti rje enje u roku od 48 sati od dana kad je prigovor dostavljen, odnosno od dana kad su mu dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi Postupak nakon podno enja prigovora Kad nadle no IP utvrdi nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultat izbora, poni tit e radnje u tom postupku i odrediti njihovo ponavljanje u roku koji ne e utjecati na odr avanje izbora, a ako ne postoji mogu nost ponavljanja poni tenih radnji, izbore e poni titi i odrediti rok za ponovljene izbore. Kad IP izda rje enje nezadovoljni podnositelji prigovora - politi ke stranke, kandidati i najmanje 100 bira a ili 5% bira a izborne jedinice imaju pravo podnijeti albu (putem nadle noga IP) Ustavnom sudu RH (izborni spor) u roku od 48 sati od dana kada je primljeno pobijano rje enje. Ustavni je sud du an donijeti odluku o albi u roku od 48 sati od dana primitka albe. Podneseni prigovor/ alba ne odga aju obavljanje izbornih radnji. IZBORI LANOVA VIJE A NACIONALNIH MANJINA - podru je itave jedinice je jedna izborna jedinica
27

- na izbornu listu se unose svi valjano predlo eni kandidati abecednim redom prezimena - izabrani su kandidati koji dobiju najve i broj glasova bira a koji su glasovali *izbore raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom je utvr en i datum odr avanja izbora. Prava nacionalnih manjina *Vije e nacionalnih manjina, Koordinacija vije a nacionalnih manjina, Savjet nacionalnih manjina U JLS e jezik i pismo pripadnika nacionalne manjine iji pripadnici ine najmanje 1/3 stanovnika biti ravnopravni u slu benoj uporabi, kad je to predvi eno me unarodnim ugovorima koji ine dio unutarnjeg poretka RH i statutom jedinice. Statutom se propisuje i slu bena uporaba i na in kori tenja zastave i simbola nacionalnih manjina. Tako er se zakonom koji ure uje uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina i/ili statutima jedinica propisuju mjere za o uvanje tradicijskih naziva i oznaka, te davanje trgovima, ulicama i naseljima, imena osoba i doga aja od zna aja za povijest i kulturu nacionalnih manjina. Nacionalne manjine: 1. mogu osnivati udruge, zaklade i fundacije radi o uvanja i iskazivanja svog nacionalnog i kulturnog identiteta; 2. imaju pravo na financiranje tih institucija od strane RH i JLS; 3. mogu slobodno odr avati veze s narodom s kojim dijele ista etni ka, jezi na, kulturna i/ili vjerska obilje ja i pravnim osobama koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, nakladni ke i humanitarne djelatnosti, te mogu od njih bez carine primati asopise, knjige, filmove, videokazete 4. imaju pravo na olak an pristup medijima, a postaje radija i TV imaju obvezu promicanja razumijevanja za pripadnike nacionalnih manjina, pri emu se u prora unu RH i JLS osiguravaju sredstva za sufinanciranje tih programa; 5. imaju pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru: biraju najmanje 5 a najvi e 8 svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, s tim da se pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovni tvu RH sudjeluju s vi e od 1,5% stanovnika jam i najmanje jedno, a najvi e 3 zastupni ka mjesta, a onima koji u ukupnom stanovni tvu sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika; 6. imaju pravo na zastupljenost u predstavni kim tijelima JLS: ako manjina sudjeluje s vi e od 5% a manje od 15% ukupnog stanovni tva jedinice i u PT ne bude izabran bar 1 lan pripadnik neke od nacionalnih manjina, broj lanova PT e se pove ati za jednog lana - ako u PT ne bude osigurana zastupljenost onoliko lanova pripadnika nacionalne manjine, koja u ukupnom stanovni tvu sudjeluje s najmanje 15%, broj lanova PT e se pove ati do broja koji je potreban da bi se zastupljenost ostvarila - ako u PT JRS ne bude osigurana zastupljenost onoliko lanova pripadnika nacionalne manjine, koja u ukupnom stanovni tvu sudjeluje s vi e od 5%, broj lanova PT e se pove ati do broja koji je potreban da bi se zastupljenost ostvarila *ako se ni na takav na in zastupljenost ne ostvari, raspisat e se dopunski izbori 7. imaju pravo na zastupljenost u izvr nom tijelu JLS, tijelima dr avne uprave i pravosudnim tijelima, te u tijelima uprave jedinica samouprave (prednost pod istim uvjetima imaju pripadnici nacionalnih manjina) VIJE A I PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA U JEDINICAMA SAMOUPRAVE Pravo na izbor vije a nacionalnih manjina imaju: - pripadnici nacionalnih manjina koji u JLS sudjeluju s najmanje 1,5% ukupnog stanovni tva
28

- pripadnici nacionalnih manjina kojih je u JLS nastanjeno najmanje 200 - pripadnici nacionalnih manjina kojih je u JRS nastanjeno najmanje 500 Kad na podru ju jedinice ivi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine ne mo e se birati vije e nacionalne manjine, nego se za podru je takve jedinice bira predstavnik nacionalnih manjina. Broj lanova - u vije e nacionalnih manjina op ine bira se 20 lanova pripadnika nacionalne manjine - u vije e nacionalnih manjina grada bira se 15 lanova pripadnika nacionalne manjine - u vije e nacionalnih manjina upanije bira se 25 lanova pripadnika nacionalne manjine Predlaganje kandidata Predlagati mogu udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika manjina s podru ja op ine, odnosno 30 s podru ja grada i 50 s podru ja upanije. Mandat lanovi vije a i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na 4 godine, a na postupak izbora primjenjuju se odredbe za izbor lanova PT JLS VIJE E NACIONALNIH MANJINA = je neprofitna pravna osoba koja svojstvo pravne osobe stje e upisom u registar vije a manjina kojeg vodi ministarstvo nadle no za poslove op e uprave 1. za svoje obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom 2. naziv vije a mora biti na hrvatskom jeziku i latini nom pismu, te na jeziku i pismu kojim se slu i manjina, osniva ica vije a 3. naziv mora sadr avati oznaku nacionalne manjine i oznaku podru ja za koje je izabrana 4. ministar nadle an za poslove op e uprave pravilnikom propisuje sadr aj registra vije a i na in njegova vo enja, te obrazac zahtjeva za upis u registar vije a 5. ve inom glasova svih lanova donosi statut, program rada, financijski plan i zavr ni ra un lanovi vije a tajnim glasovanjem biraju predsjednika vije a i njegova zamjenika. Predsjednik predstavlja i zastupa vije e, saziva sjednice i ima prava i obveze odre ene statutom. Financiranje - sredstvima iz prora una JLS i iz dr avnog prora una RH - vlastitim sredstvima: od imovine, donacija, poklona, nasljedstva i sl. Prava i obveze 1. du nost obavljaju na dobrovoljnoj osnovi pa njom dobrog gospodara 2. mogu primati samo naknadu tro kova koje imaju u obavljanju poslova ako to odobri i do visine koju odobri ministar nadle an za op u upravu 3. mogu tijelima jedinice predlagati mjere za unaprje ivanje polo aja manjine u dr avi ili na nekom njenom podru ju, te davati prijedloge op ih akata za ure enje pitanja va nih za manjinu 4. mogu isticati kandidate za du nosti u tijelima dr avne uprave i tijelima jedinica samouprave 5. mogu davati mi ljenja i prijedloge na programe radijskih i TV postaja u vezi s manjinskim pitanjima

29

Za tita ustavnosti i zakonitosti U pripremi prijedloga op ih akata, poglavarstvo jedinice mora od VNM tra iti mi ljenje i prijedloge o odredbama kojima se ure uju prava i slobode NM. Ako je op i akt ili neka njegova odredba u suprotnosti s Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina ili drugim zakonima, VNM e o tome obavijestiti ministarstvo nadle no za op u upravu, poglavarstvo jedinice i Savjet za nacionalne manjine. Ako ministarstvo ocijeni suprotnost obustavit e primjenu akta u roku od 8 dana i o tome obavijestiti op inskog na elnika, gradona elnika, upana, predsjednika PT koje je akt donijelo, a obavijest dostaviti Savjetu za nacionalne manjine i VNM na temelju ije obavijesti je odluka donijeta. Ministarstvo e odluku o obustavi proslijediti Vladi RH i predlo iti pokretanje postupaka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom RH, te o tome obavijestiti jedinicu. Ako Vlada RH u roku od 30 dana od dana zaprimanje odluke ne pokrene postupak ocjene, prestat e obustava od primjene op eg akta. Koordinacija vije a nacionalnih manjina = osnivaju je VNM radi uskla ivanja ili unaprje ivanja zajedni kih interesa i to: 2 ili vi e VNM osnovanih u istoj JLS, 2 ili vi e VNM osnovanih u razli itim JLS, 2 ili vi e VNM osnovanih u istoj JRS, 2 ili vi e VNM osnovanih u razli itim JRS. KVNM se smatra osnovanom kad sporazumu o osnivanju pristupi vi e od 1/2 VNM podru ne samouprave i mo e donositi odluke o znamenju i simbolima, te na inu obilje avanja praznika nacionalnih manjina, uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine. Predstavnik nacionalne manjine - svoje poslove obavlja pod nazivom na hrvatskom jeziku i latini nom pismu, te na jeziku i pismu kojim se slu i nacionalna manjina koja ga je izabrala i koji sadr i oznaku podru ja za koje je izabran. - otvara ra un sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, za financijski plan kori tenja i zavr ni ra un tih sredstava (ova dva se objavljuju u slu benom glasilu JLS) - ima prava i obveze kao i VNM Savjet za nacionalne manjine = osnovan radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom ivotu RH, te radi razmatranja i predlaganja ure ivanja i rje avanja pitanja ostvarivanja i za tite prava i sloboda nacionalnih manjina. Prava i du nosti Savjeta 1. predla e tijelima dr avne vlasti rje avanje pitanja va nih za nacionalnu manjinu i provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina; 2. predla e tijelima dr avne vlasti mjere za unapre ivanje polo aja manjina u dr avi ili nekom njenom podru ju; 3. daje mi ljenja i prijedloge o programima javnih radio postaja i javne TV i njihovom postupanju prema manjinskim pitanjima; 4. predla e poduzimanje gospodarskih, socijalnih i drugih mjera radi o uvanja postojanja pripadnika manjina na njihovom tradicionalnom podru ju; 5. tra i i dobiva od tijela dr avne vlasti i tijela lokalne/podru ne samouprave podatke i izvje a potrebne radi razmatranja pitanja iz svog djelokruga; 6. sura uje s nadle nim tijelima me unarodnih organizacija i institucija koja se bave pitanjima nacionalnih manjina i nadle nim tijelima mati nih dr ava pripadnika manjina; 7. raspore uje sredstva koja su u dr avnom prora unu osigurana za potrebe manjina.
30

Korisnici sredstava podnose Savjetu godi nje izvje a o tro enju, a Savjet o tome izvje uje Vladu i Sabor. Ako Savjet u roku od 90 dana od dana dono enja dr avnog prora una ne donese odluku o rasporedu sredstava, odluku o tome donosi Vlada RH. Imenovanje lanova Vlada RH imenuje 7 lanova pripadnika nacionalnih manjina iz reda osoba koje predlo i VNM + 5 lanova pripadnika nacionalnih manjina iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, stru nih, vjerskih djelatnika koje predlo e manjinske udruge, vjerske zajednice, pravne osobe i gra ani pripadnici manjina. Mandat je 4 godine lanovi Savjeta su i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. *ima predsjednika i 2 potpredsjednika koje imenuje Vlada iz redova lanova Savjeta, a jedan od njih je obvezno pripadnik manjine koja u ukupnom stanovni tvu RH sudjeluje s vi e od 1,5%. Predsjednik i potpredsjednici su profesionalci, a predsjednik Savjeta je i predstojnik stru ne slu be Savjeta koja obavlja stru ne i administrativne poslove za Savjet, a koju tako er imenuje Vlada, te odre uje broj njezinih slu benika i namje tenika. Akti Savjeta 1. statut kojim pobli e ure uje djelokrug i na in rada, a donosi ga uz suglasnost Vlade RH 2. program rada, financijski plan, zavr ni ra un i odluke o raspore ivanju sredstava iz prora una 3. pravilnik o unutarnjem redu stru ne slu be (na prijedlog predsjednika Savjeta) - odlu uje ve inom glasova. NADZOR Ostvarivanje prava i sloboda nadziru tijela dr avne uprave u pitanjima iz svog djelokruga, a Vlada RH uskla uje njihov rad, te barem jednom godi nje Hrvatskom saboru dostavlja izvje e. Savjet podnosi Hrvatskom saboru kvartalna izvje a o utro ku odobrenih sredstava te polugodi nje izvje e o pitanjima iz djelokruga Savjeta. Nadzor nad primjenom zakona koja ure uju prava i slobode manjina u JLS ima VNM i predstavnici koji obavje tavaju Savjet, a on im je du an dostaviti svoje stajali te. VNM, predstavnik nacionalnih manjina i Savjet za nacionalne manjine imaju pravo podno enja ustavne tu be, ako smatraju da su povrije ena prava pripadnika.

Odgovori na neka ispitna pitanja!!!!

Obveznost tra enja mi ljenja stanovnika Pri svakoj promjeni podru ja JLS i JRS obvezno se tra i prethodno mi ljenje stanovnika te jedinice. Na elo ekvilizacije (ravnote a) = na elo financijskog ujedna avanja u odnosu na financijski slabije jedinice. Dr ava je du na pomagati financijski slabije JLS, u skladu sa zakonom. Grad zagreb = jedinica lokalne samouprave koja ujedno ima i polo aj JRS, odnosno upanije. Pravna je osoba koju zastupa gradona elnik, a ustrojstvo i djelokrug se ure uju Zakonom o Gradu Zagrebu i Statutom. U okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada, djelokruga upanije i poslove dr avne uprave, pri emu poslove dr avne uprave obavljaju upravna tijela Grada Zagreba.
31

Predstavni ko tijelo = gradska skup tina Grada koja ima 51 lana, me u kojima se bira predsjednika i potpredsjednika (4-godi nji mandat). Izvr na tijela = poglavarstvo i gradona elnik - bira ga gradska skup tina ve inom glasova svih lanova i ima 2 zamjenika koji se biraju na isti na in (4-godi nji mandat). Za poslove dr avne uprave odgovara Vladi RH i predsjednik je poglavarstva. Upravna tijela (gradski uredi) - za poslove lokalne samouprave = pro elnik, kojeg putem javnog natje aja imenuje poglavarstvo GZ, na 4-godi nji mandat, uz mogu nost reizbora. - za poslove dr avne uprave = pro elnik kojeg putem javnog natje aja, uz suglasnost nadle nog ministarstva imenuje poglavarstvo GZ, na 4-godi nji mandat, uz mogu nost reizbora. Nisu lanovi gradskog poglavarstva, a odgovorni su gradona elniku koji je u ovom slu aju predstojnik ureda dr avne uprave. Mjesna samouprava: gradske etvrti i mjesni odbori Radi zajedni kih poslova Grada Zagreba i Zagreba ke upanije sklopljen je sporazum sukladno Zakonu o lokalnoj samoupravi i imenovano je Zajedni ko vije e, koje ine: - gradona elnik Grada Zagreba, upan Zagreba ke upanije, - 2 lana PT Grada Zagreba i - 2 lana PT Zagreba ke upanije. Vije u po 3 mjeseca predsjeda upan, odnosno gradona elnik. Granice jedinice LS Granice izme u op ina/gradova su u pravilu granice rubnih katastarskih op ina. Kad se granice rubnih katastarskih op ina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine op ine/grada, granicom se smatra granica rubnih naselja prikazana u slu benoj evidenciji prostornih jedinica. Ako takve evidencije nema ili granice nisu jednozna no prikazane, susjedne e JLS dogovorno uskladiti granice, kao to ih sporazumno mogu i izmijeniti. Odluku o promjeni donose PT natpolovi nom ve inom glasova svih lanova, na prijedlog poglavarstva i nakon pribavljenog mi ljenja gra ana. Ukoliko JLS granice ne usklade sporazumno, odluku e donijeti povjerenstvo Vlade RH za granice JLS, nakon pribavljenog mi ljenja gra ana tog podru ja. Pravne ovlasti tijela jls/jrs ako smatraju da zakon nije ustavan Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu se u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom kao ovla teni predlaga mogu pojaviti i predstavni ka tijela JLS/JRS. Ako PT smatra da zakon kojim se ure uje ustrojstvo, djelokrug ili financiranje tih jedinica nije u skladu s Ustavom, PT podnosi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti tog zakona ili pojedinih njegovih odredbi s Ustavom. Ustavni sud postupa po hitnom postupku, a najkasnije u roku 30 dana od dana podno enja zahtjeva. Definicija regionalne samouprave prema nacrtu europske povelje o regionalnoj samoupravi RS je pravo i sposobnost najve ih teritorijalnih vlasti unutar svake dr ave koja imaju izabrana tijela a upravno su smje tene izme u sredi nje vlade i lokalnih vlasti i u ivaju prerogative samoorganizacije ili oblika uobi ajeno vezanog za sredi nje vlasti, da na vlastitu odgovornost i u interesu svog pu anstva, upravljaju bitnim dijelovima javnih poslova, sukladno na elu supsidijarnosti. U skladu s odredbama ove Povelje opseg regionalne samouprave e se odrediti doma im zakonom svake dr ave potpisnice.
32

Kongres lokalnih/regionalnih vlasti vije a europe = sastoji se o Doma lokalnih vlasti i Doma regija. Domovi svake 2 godine biraju predsjednika i Biro. - Predsjednik Kongresa se bira tako er svake 2 godine naizmjeni no iz oba doma. - Stalni odbor ine predstavnici svih nacionalnih izaslanstava i on osigurava kontinuitet rada izme u 2 zasjedanja Kongresa. - Ad hoc odbori ili radne skupine mogu osnivati i Kongres i svaki od domova radi razrade specijalnih pitanja vezanih s pobolj anjem u inkovitosti rada. - ef tajni tva Kongresa je odgovoran za svakodnevni rad Kongresa, a u radu mu poma u slu benici Vije a Europe. Kongres svoje plenarno zasjedanje odr ava jednom godi nje u Europskoj pala i u Strasbourgu. Glavni je cilj Kongresa osigurati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u procesu europskog ujedinjenja i u radu Vije a Europe, a jedna od najva nijih zada a je promicanje lokalne i regionalne demokracije i ja anje prekograni ne i me ugrani ne suradnje u pro irenoj Europi. Bavi se svim pitanjima koja se ti u lokalnih i regionalnih vlasti, posebice pitanjima lokalne i regionalne autonomije, urbanizma i prostornog ure enja, za tite okoli a, kulture, prosvjete, socijalnih slu bi i zdravstva. Prekograni na suradnja - europska regulacija = svako uskla eno djelovanje s namjerom ja anja i poticanja susjedskih odnosa izme u teritorijalnih jedinica ili vlasti iz dviju ili vi e ugovornih stranaka, te sklapanje u tu svrhu potrebnih sporazuma i utana enja. Suradnja se odvija unutar granica nadle nosti tih teritorijalnih jedinica ili vlasti utvr enih nacionalnih prava. Ja anje prekograni ne i me ugrani ne suradnje u pro irenoj Europi jedna od najva nijih zada a Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vije a Europe. Odnos sredi njih i lokalnih vlasti U svakoj dr avi postoji podru na podjela na u e teritorijalne jedinice ustrojstva dr avne vlasti. Odnos takvih jedinica prema sredi njim dr avnim tijelima se ure uje ustavom i zakonom. Tri su mogu a tipa odnosa: dekoncentracija, decentralizacija i lokalna samouprava. Dekoncentracija je tip odnosa u kom je na lokalna tijela prenesen odre eni skup ovlasti, to se obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom sredi nje vlasti. Dakle, pravno je reguliran visok stupanj organizacijske i funkcionalne nadre enosti sredi njih dr avnih tijela prema lokalnim tijelima. Decentralizacija je oblik odnosa sredi njih i mjesnih dr avnih tijela gdje je zakonom na lokalna tijela prenesen odre eni opseg poslova u kojima su oni vezani obvezom pridr avanja propisa i pravom nadzora od strane sredi njih dr avnih tijela. Nadzor je ograni en na nadzor zakonitosti postupanja lokalnih tijela, a ne i svrsishodnosti njihovih odluka u sklopu na njih prenesenog djelokruga. Lokalna samouprava predstavlja ustavom zajam eno pravo stanovnika neke pojedine lokalne zajednice da se sukladno na elu supsidijarnosti sami organiziraju i odlu uju o svim onim poslovima za koje nije nu no prenijeti ih na vi e razine politi kog odlu ivanja. Smatra se temeljem demokratskog politi kog sustava. Primjenjuje se u irokoj lepezi oblika i stupnjeva. U klasi noj teoriji mo e biti ustrojena u jednom ili dva stupnja, pri emu je iri stupanj podru na ili regionalna samouprava.

33

Temeljna obilje ja lokalne samouprave u RH Lokalna samouprava najvi i je stupanj samostalnosti lokalnih tijela u okviru dr avne organizacije, zajam en lokalnom stanovni tvu samim Ustavom u odre enom djelokrugu poslova koji se smatraju poslovima lokalne prirode, dakle radi se o decentralizaciji. Europska povelja o lokalnoj samoupravi ka e: Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogu nost lokalnih jedinica da u okvirima odre enim zakonom, ure uju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pu anstva, bitnim dijelom javnih poslova. Ovo se pravo provodi preko vije a ili skup tina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju op eg i jednakog bira kog prava. Ova tijela mogu imati izvr na tijela koja su im odgovorna. LS uklju uje pravo lokalnog izbora lokalnih predstavni kih i izvr nih tijela, odnosno du nosnika, kao i oblike neposrednog odlu ivanja gra ana, dok je pravo nadzora sredi njih dr avnih tijela ograni eno samo na nadzor zakonitosti. Tijela se lokalne uprave redovito Ustavom i zakonom ovla uju na pokretanje postupka pred ustavnim sudovima (ili redovitim sudovima tamo gdje ustavni sudovi ne postoje) o sporovima, pravima i ovlastima to se javljaju u odnosima sa sredi njom dr avnom vla u. Ustavni sudovi paze da lokalne samoupravne jedinice ne prije u granice koje im odre uju ustav i zakoni i time ugroze jedinstvo pravnog poretka. Veza lokalne samouprave i demokrati nosti izvodi se iz diobe vlasti u njezinoj vertikalnoj i teritorijalnoj dimenziji. Na temelju svog ustavom zajam enog djelokruga lokalne jedinice predstavljaju protute u centraliziranoj vlasti. Ustavna jamstva RH - cjelinu koncepcije ure uje Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi kao i drugi zakoni kojima su ure ena podru ja jedinica lokalne uprave i samouprave, lokalni izbori kao i financiranje tih jedinica. Europska povelja o lokalnoj samoupravi ratificirana je odlukom HS 1997. i time uklju ena u hrvatski pravni poredak. Gra anima se jam i pravo na lokalnu i podru nu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu se ostvaruje na dva na ina: 1. preko lokalnih odnosno podru nih predstavni kih tijela sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i op eg bira kog prava. 2. neposrednim sudjelovanjem gra ana u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlu ivanja u skladu sa zakonom i statutom. Jedinice lokalne samouprave - Op ine i gradovi U svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog zna aja kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra ana: - ure enje naselja i stanovanja, - prostorno i urbanisti ko planiranje, - komunalne djelatnosti, - briga o djeci, - socijalna skrb, - primarna zdravstvena za tita, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kultura, - tjelesna kultura i port, - za tita potro a a, - za tita i unapre enje prirodnog okoli a, - protupo arna i civilna za tita.

34

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedi te upanije, te svako mjesto koje ima vi e od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i dru tvenu cjelinu. U naselju ili dijelu naselja mogu se u skladu sa zakonom osnivati oblici mjesne samouprave. Op ina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva za podru je vi e naseljenih mjesta. Predstavlja prirodnu, gospodarsku i dru tvenu cjelinu, povezanu zajedni kim interesima stanovni tva. Jedinice podru ne (regionalne) samouprave - upanije upanija je jedinica podru ne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od podru nog (regionalnog) zna aja a osobito poslove koji se odnose na: kolstvo, - zdravstvo, - prostorno i urbanisti ko planiranje, - gospodarski razvoj, - promet i prometnu infrastrukturu, - planiranje i razvoj mre e obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Njeno podru je predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, dru tvenu i samoupravnu cjelinu. Zakonom se glavnom gradu Zagrebu mo e utvrditi polo aj upanije. Ve im gradovima RH zakonom se mogu dati ovlasti upanije. Financiranje jedinica lokalne samouprave Imaju svoje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspola u i koji moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom. Prihodi su: - op inski, gradski i upanijski porezi, - prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe, - prihodi od stvari u njezinom vlasni tvu i imovinskih prava, - prihodi od trgova kih dru tava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasni tvu, - prihodi od naknada za koncesije koje daje njeno predstavni ko tijelo, - nov ane kazne i oduzeta imovinska korist za prekr aje koje sama propi e u skladu sa zakonom, - udio u zajedni kim porezima s RH, - sredstva pomo i i dotacija RH predvi ena u dr avnom prora unu. Godi nji prora un se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova dono enja. Ukupno materijalno i financijsko poslovanje op ine, grada i upanije nadzire njihovo predstavni ko tijelo. Izvr na tijela jedinica lok samouprave i uprave Izvr na tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave su op inski na elnik i op insko poglavarstvo, u gradu gradona elnik i gradsko poglavarstvo a u upaniji upan i upanijsko poglavarstvo. U op ini i gradu koji imaju poglavarstvo op inskog na elnika, odnosno gradona elnika bira op insko ili gradsko vije e. Op inski na elnik, gradona elnik, odnosno upan predsjednik je op inskog, gradskog, odnosno upanijskog poglavarstva. upana bira upanijska skup tina. Taj du nosnik nadzire zakonitost op ih akata (propisa) koje donosi predstavni ko tijelo i ima pravo obustaviti od primjene akt ako smatra da je njime povrije en zakon ili drugi propis, te zahtijevati da predstavni ko tijelo otkloni uo ene nedostatke.
35

lanove poglavarstva bira predstavni ko tijelo u pravilu iz redova svojih lanova na prijedlog predsjednika poglavarstva, ve inom glasova svih lanova na vrijeme od 4 godine. lanovi poglavarstva mogu biti zadu eni za jedno ili vi e odre enih podru ja iz djelokruga lokalne, odnosno podru ne (regionalne) samouprave. Poglavarstvo priprema prijedloge op ih akata, izvr ava ili osigurava izvr avanje op ih akata predstavni kog tijela, usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinica lokalne, odnosno podru ne samouprave u obavljanju poslova iz njihova djelokruga te nadzire njihov rad, upravlja i raspola e nekretninama i pokretninama u vlasni tvu jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i njezinim prihodima i rashodima. Poglavarstvo je odgovorno predstavni kom tijelu jedinica lokalne ili podru ne samouprave. upanijski i gradski uredi obavljaju upravne i druge stru ne poslove: 1. neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njihovu primjenu, 2. rje avaju u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako zakonom nije druk ije ure eno, 3. rje avaju u upravnim stvarima u drugom stupnju kad se radi o poslovima koji su prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, 4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 5. prate stanje u upravnim podru jima za koja su ustrojeni - pro elnik upanijskog ili gradskog ureda upravlja radom upanijskog ili gradskog ureda, za svoj rad odgovora upanu i nadle nom ministru. - upan i gradona elnik Grada Zagreba predstavnici dr avne vlasti na podru ju upanije, odnosno Grada Zagreba, za svoj rad odgovaraju nadle nom ministru. IZBOR LANOVA PREDSTAVNI KIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRU NE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Na in izbora Zakon o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave ve e aktivno i pasivno bira ko pravo koje imaju hrvatski dr avljani s navr enih 18 godina uz prebivali te na podru ju jedinice za ije se predstavni ko tijelo izbori provode. Izbore raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom utvr uje to an datum. Redovni se izbori odr avaju tre e nedjelje u svibnju svake etvrte godine. Prijevremeni se izbori odr avaju u roku od 60 dana od dana raspu tanja predstavni kog tijela. Od dana raspisivanja pa do dana izbora ne mo e prote i manje od 30 ni vi e od 60 dana. Ako je predstavni ko tijelo raspu teno u kalendarskoj godini u kojoj se odr avaju redovni izbori, a prije njihova odr avanja, u toj se jedinici ne e raspisati i odr ati prijevremeni izbori. lanovi predstavni kih tijela tih jedinica se biraju razmjernim (proporcionalnim) izbornim sustavom. Cijelo podru je jedinice ini jednu izbornu jedinicu. Svi bira i na temelju kandidacijskih lista biraju sve lanove predstavni kog tijela. Dioba vije ni kih mandata se obavlja D'Hondtovom metodom. Broj vije nika predstavni kog tijela lokalne jedinice odre uje se statutom jedinice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi. Za tita izbornog prava - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova op inskog i gradskog vije a rje ava upanijsko izborno povjerenstvo - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skup tine i Gradske skup tine Grada Zagreba rje ava Dr avno izborno povjerenstvo

36

Tijela za provedbu izbora 1. Dr avno izborno povjerenstvo ine ga predsjednik i 4 lana. lanove imenuje Ustavni sud iz redova sudaca Vrhovnog suda i drugih istaknutih pravnika koji ne smiju biti lanovi politi kih stranaka. Predsjednik je predsjednik Vrhovnog suda. 2. Izborna povjerenstva izbornih jedinica - ine ga predsjednik (diplomirani pravnik) i 2 lana, te njihovi zamjenici koje imenuju: - za op insko vije e - op insko izborno povjerenstvo; - za gradsko vije e - gradsko izborno povjerenstvo, - za upanijsku skup tinu - upanijsko, op insko i gradsko izborno povjerenstvo, a - za gradsku skup tinu Grada Zagreba - gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba. 3. Bira ki odbori izravno provode glasovanje bira a na bira kim mjestima, osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. Za sva bira ka mjesta imenuje ih op insko/gradsko izborno povjerenstvo najkasnije 5 dana prije dana odr avanja izbora. ine ih predsjednik i 2 lana te zamjenici. Po 1 lana i zamjenika odre uje ve inska politi ka stranka, a po 1 lana i zamjenika oporbene politi ke stranke. Politi ke su stranke du ne odrediti lanove pojedinih bira kih odbora najkasnije 8 dana prije dana na koji se odr avaju izbori. Ako ne, odredit e ih izborno povjerenstvo izborne jedinice. Predsjednik i njegov zamjenik ne smiju biti lanovi politi ke stranke. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u lokalnim predstavni kim tijelima Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH jam i pripadnicima nacionalnih manjina pravo na zastupljenost u predstavni kim tijelima lokalnih jedinica. Razlikujemo zastupljenost u jedinicama lokalne samouprave (op inama i gradovima) od zastupljenosti u jedinicama podru ne samouprave ( upanije i Grad Zagreb). U jedinicama lokalne samouprave nacionalne manjine koje ine vi e od 5% a manje od 15% stanovni tva imaju pravo u njezino predstavni ko tijelo, sukladno statutu te jedinice, birati najmanje jednog vije nika. Ako je zastupljenost ve a od 15% imaju pravo na razmjernu zastupljenost njihova udjela u stanovni tvu te jedinice. U jedinicama podru ne samouprave ako je udio ve i od 5%, nacionalne manjine imaju pravo na razmjernu zastupljenost. Ako se ne postigne zastupljenost na taj na in, broj lanova predstavni kog tijela e se pove ati za jednog ili vi e zastupnika sa izbornih lista redom prema razmjernom uspjehu liste na izborima. Ako se ni na taj na in ne postigne zastupljenost, raspisat e se dopunski izbori. Izbori se moraju odr ati u roku od 90 dana od konstituiranja predstavni kog tijela tih jedinica. Na elo supsidijarnosti se odre uje kao na elo dono enja politi kih odluka na razini najpogodnijoj sa stajali ta racionalnosti i djelotvornosti odlu ivanja. Radi se zapravo o vertikalnoj diobi vlasti. Na vi im razinama e dr avne organizacije odlu ivati o onome to zahtjeva iri okvir dok se ostala pitanja prepu taju ni im razinama.

37