Professional Documents
Culture Documents
Software
Software
SOFTWARE
Operativni sistemi Sistemski software Aplikativni software
Operativni sistemi
Kompleksan programski sistem sastavljen od skupa programa koji treba da obezbede lako i efikasno kori enje ra unara Veza izme u hardvera i korisnika (Interface) Nalazi se na hard disku (u RAM-u se nalaze najva niji delovi OS-rezidentni deo) FUNKCIJE
Upravljnje mikroprocesorom Upravljanje operativnom memorijom Upravljanje ulazno-izlaznim ure ajima Upravljanje podacima
Operativni sistem
Podizanje (Booting)
Operativni sistem
Sa stanovi ta broja programa koji mogu istovremeno da budu u RAM memoriji dele se na:
Monoprogramske ( MS DOS) Multiprogramske (MS Windows)
GUI
Graphic User Interface grafi ki korisni ki interfejs
prikazuje korisniku:
prozore (deo ekrana u kojem se izvr ava program) menije (kolekcija komandi koje korisnik mo e da zada aplikaciji) omogu ava upravljanje ra unarom uz pomo mi a
prednosti kori
enja GUI:
sve aplikacije izgledaju sli no pri kori enju programa razli itih proizvo a a, prelaz sa jednog na drugi je jednostavan aplikativni programi rade na sli an na in programerima omogu ava br e i jednostavnije pisanje programa
Platforma
Kombinacija hardvera i OS-a - diktiraju vrstu aplikativnog softvera koji se na kompjuteru mo e izvr avati
Operativni sistemi
Do sada je razvijeno nekoliko generacija operativnih sistema:
MS DOS Windows Unix Linux MacOS (Mac Macintosh)...
MS DOS
MS-DOS - interakcija korisnika obavlja se karakternim znacima: Interfejs kroz komandnu liniju Prompt sistem eka da korisnik zapo ne aktivnost Unos komande sa tastature
MS DOS
U originalu Microsoft Windows je vrsta programa koji daje grafi ko lice MSDOS-u Uvo enjem Windows 95 1995.god., Microsoft po inje sa operativnim sistemom koji retko pokazuje svoje MS-DOS poreklo
Microsoft WINDOWS
KARAKTERISTIKE
Uniformnost svih Windows aplikacija Aplikacije ne zavise od konfiguracije (hardvera) Multitasking (vi eprogramski rad) Podr ka DOS aplikacijama Prenos podataka izme u razli itih aplikacija, upotrebom Clipboarda (poseban deo operativne memorije)
Plug-and-play je karakteristika koja Windows familija je vode a serijaautomatskioperativnih sistema. desktop instalira novi hardver osposobljavaju i operacioni sistem Najpoznatiji i najrasprostranjeniji operativni sistem na globalnom nivou da prepozna novi hardver i instalira neophodan softver ( nazvan drajveri ure aja) automatski. MS-DOS je bio originalni operativni sistem za IBM-ove PS-e. Ovaj operativni sistem,
serverske verzije
Windows NT Windows 2000 Windows 2003
Windows 1.0
UNIX
Podr ava Vi e korisnika Deljenje vremena Interfejs kroz komandnu liniju Radi na raznim procesorima i vrstama kompjutera Primarni OS za Internet servere
LINUX
Open-source softver
Preuzimanje slobodno Napravi promene Podeli verzije Svaka promena mora biti bez ograni enja dostupna javnosti
Linus Tovards na Univerzitetu Helsinki u Finskoj 1991.g. On je tada objavio izvorni kod svetu (nazvan otvoreni izvor softver). Od tog vremena, mnogi programeri irom sveta su radili na Linux-u i pisali softver za njega.
Mre ni OS
Dizajniran da omogu i deljenje resursa na mre i
Resurs deo hardvera ili softver koji obavlja odre eni zadatak ( tampa , mre na kartica, kalkulator, program za crtanje) Dodela resursa pridru ivanje resursa odre enom korisniku ili programu Osloba anje resursa osloba anje resursa kada je zadatak obavljen
Primeri
Windows 2003 Server Novell Net Ware Sigurnost podataka Administrativnu kontrolu mre e
Obezbe uje
Serveri
Koristi ih vi e ljudi u jednom trenutku OS radi u pozadini i omogu ava deljenje zajedni kih resursa OS mora kontrolisati
Ko dobija pristup resursima Obezbediti da se programi i podaci razli itih korisnika ne me aju
Upravljanje sistemom datoteka (fajlova) Upravljanje zajedni kim (deljenim) resursima ( tampa , faks) Za tita, prava pristupa Zahtevi i upiti prema serveru Lokalna obrada podataka Poseduje sopstveni lokalni OS
Klijent
Omogu ava da se deljeni resursi vide i koriste kao da su lokalni za svakog klijenta
Sistemski software
Slu e kao alati za odr avanje sistema i ispravljanje svega onoga ta operativni sistem nije automatski uradio
Rezervna kopija i vra anje podataka (Backup and Restore) pravi duplikate najva nijih fajlova i vra a ih u sistem kada je to potrebno Kompresija fajlova smanjuje potrebnu koli inu prostora za uvanje datoteke Defragmenter diska reorganizuje datoteke na disku tako da su podaci sme teni sekvencijalno (uzastopno), te je pristup do podataka br i Drajveri za ure aje
Programi za arhiviranje
programi za komprimovanje, zapakivanje, zipovanje, sabijanje, arhiviranje, ... smanjenje veli ine fajla u cilju lak eg prenosa ili boljeg skladi tenja za ponovno kori enje fajlova potrebno je uraditi dearhiviranje, raspakivanje, ekstrakciju va no: me usobna kompatibilnost kori enih arhivera predstavnici
WinZip WinRar PKZIP ARJ Windows Commander (ima mogu nost arhiviranja)
KOMANDE
Promena imena Kopiranje ili preme tanje Brisanje i obnova Listanje tampanje
Antivirusni softver
softver koji otkriva i uklanja viruse sa ra unara anivirusni softver deluje preventivno svaki antivirusni softver poseduje antivirusnu bazu, koja mora biti redovno a urirana a uriranje (update) antivirusne baze mo e se raditi na mese nom, nedeljnom ili to je najbolje, na dnevnom nivou redovan update je od su tinske va nosti za funkcionalan rad antivirusnog softvera dobar antivirus softver poseduje mogu nost monitoringa sistema, to mo e dovesti do usporenja rada ra unara
Antivirusni softver
monitoring (kontrola, nadgledanje) je posebno va no prilikom pretra ivanja Internet-a, slanja i primanja e-mail po te i ostalim aktivnostima na mre i kod umre enih ra unara je te ko ukloniti jednom dobijene viruse zbog njihovog lakog irenja u mre nom okru enju kod ku nih ra unara va na je provera e-mail poruka, jer su sredstvo za prenos virusa
Antivirus programi
Antivirus software
NOD32 (http://www.eset.com) Norton Antivirus (http://www.symantec.org) Kasperski Antivirus (http://www.kaspersky.com) Avast! (http://www.avast.com) AVG (http://www.grisoft.com) Test anti-spyware http://www.adwarereports.com
Aplikativni software
Programi za obradu teksta npr. MS Word Programi za rad sa tabelama npr. MS Excel Programi za rad sa bazama podataka npr. MS Access Programi za obradu crte a npr. AutoCAD, MS Visio Programi za obradu slika npr. Adobe Photoshop Programi za animaciju npr. Macromedia FLASH Programi za izradu Web prezentacija npr. Macromedia Dreamweaver Programi za obradu zvuka npr. Guitar PRO Programi za prora une u nauci i tehnici (gradjevinarstvo,automobilska industrija...) Igre
Aplikativni program op te namene omogu ava izvr avanje op tih radnji koje se javljaju pri odre enoj obradi podataka.
Naj e e kori teni programi op te namene: Programi za rad sa tabelama Programi za rad sa bazama podataka
Komunikacioni programi
Savremeni programi iz ove oblasti sadr e mogu nosti editovanja teksta, formatiranja, tampe, primene re nika, provere gramati ke ispravnosti, dodavanje grafike, crte a i sl.
Dana nji programi za obradu teksta imaju mogu nost prikaza tekstualnog materijala na ekranu, ta no onako kako e taj materijal izgledati kada se od tampa.
Primer ovakvog programa je Microsoft Word. WYSIWYG (What You See Is What You Get) prikaz teksta na ekranu ta no-ili skoro ta no-kako e on izgledati na finalnoj od tampanoj strani.
transformi u radni prostor na ekranu u tabelu velikih dimenzija sa numerisanim kolonama i vrstama Korisnik ukucava numeri ke ili tekstualne podatke u jednu lokaciju tabele, zvanu elija, i potom ih obra uje.
Ovakvi paketi obiluju velikim brojem statisti kih i matemati kih formula, koje je korisnik u prilici da koristi da bi postigao eljeni rezultat.
Radne tabele su obi no integrisane sa drugim softverima, pa obrazuju softversku garnituru. Zbog toga oni mogu biti nazvani integrisani paketi.
omogu avaju korisniku da kreira, skladi ti i prikazuje ili tampa razne crte e i grafike Primer ovakvog programa je Corel Draw
Microsoft Visio mo e stvoriti kristalno jasnu mre u i ematski prikaz telekomunikacija, prostorne planove ...
U okviru Microsoft Office paketa, program Access predstavlja jednokorisni ki program za rad sa bazama podataka.
Fajl je kolekcija srodnih podataka
Baza podataka je kolekcija fajlova koji slu e kao resurs podataka za kompjuter. U bazi podataka, svi podaci su integrisani sa ustanovljenim odnosima.
ve ta ka tvorevina koja se sastoji od simbola grupisanih u re i po svojoj strukturi je sli an prirodnom, govornom jeziku oveka slu i za izradu programa (softvera)
Nabavka softvera
Freeware
Besplatan za sve Autorska prava (copyright) Distribuiran u ma inskom (izvr nom) formatu
Shareware
Besplatno se distribuira u probnom periodu Pla a se dogovorena cena za registraciju kod autora softvera
Nabavka softvera
Javni softver
Bez autorskih prava Mo e se koristiti i menjati bez ograni enja Finansira se od vladinih donacija
Open-source
Besplatan za sve Izvorni (programski) kod je dostupan i distribuiran Mo e se koristiti i menjati Popularan LINUX OS
Nabavka softvera
Komercijalni softver
Naj e e kori en Autorska prava Ima svoju cenu Ne sme se kopirati bez dozvole proizvo a a