Upozorenje:Ovo nije skripta niti olaksica nego samo jos jedan broj zadataka za utvrdjivanje Felje, Bozilovica i ostalih.

eo P.S.Navedene su i neke metode koje niste mozda prije vidjeli ali nisu teske za skontati a ponekad su korisne. NAIZMJENICNA KOLA Primjer 1.
U elektrinom kolu na Slici 1., primjenom prvog i drugog Kirchoffovog zakona odrediti struje u svim granama elektrinog kola, snagu koja se razvija na impedansi kolo. Poznato je: i snagu koju izvor daje u elektrino

Rjeenje:
Za dato elektrino kolo potrebno je proizvoljno odrediti smjerove struja u pojedinim granama, kao i smjerove obilaska kontura, kako je to uraeno na Slici 1a. U elektrinom kolu ima n=2 vora i m=3 grane.

Kirchoffovi zakoni primjenjeni na elektrina kola prostoperiodinih struja u kompleksnom obliku su: Prvi Kirchoffov zakon:

Drugi Kirchoffov zakon:

Ove jednaine su formalno iste kao jednaine za elektrina kola sa jednosmjernim strujama. Razlika je jedino u tome to se umjesto intenziteta jednosmjerne struje, te elektromotorne sile E i otpomosti R, koriste njihove kompleksne efektivne vrijednosti, odnosno impedanse Z. Kompleksna efektivna vrijednost ovih veliina sadri realnu efektivnu vrijednost i poetnu fazu. Na ovaj nain sistem jednaina ponovo se svodi na sistem algebarskih jednaina, ali u kompleksnom obliku. Broj jednaina po prvom Kirchoffovom zakonu koji je potreban za rjeavanje elektrinog kola je:

Prvi Kirchoffov zakon mogue je napisati za bilo koji vor u elektrinom kolu. Odabran vor 1, te jednaina po prvom Kirchoffovom zakonu glasi:
(1)

Broj jednaina po drugom Kirchoffovom zakonu koji je potreban za rjeavanje elektrinog kola je:

n-(m-1)=3-(2-1)=2.
Na Slici 1.a, proizvoljno su odabrani smjerovi obilaska kontura. Jednaine napisane na osnovu drugog Kirchoffovog zakona su:

(2)

(3)

Napisane jednaine po prvom i drugom Kirchoffovom zakonu (1), (2), (3) ine sistem od tri jednaine sa tri nepoznate struje ( ). Rjeavanju sistema jednaina mogue je pristupiti na vie naina. Jedan od naina je metod zamjene promjenljivih. Iz jednaine (1) struja jednaka je:

Ako se ova jednaina uvrsti u jednaine napisane pomou drugog Kirchoffovog zakona (2) i (3) dobija se:

Uvrtavanjem poznatih vrijednosti impedansi i napona, dobijeni sistem od dvije jednaine sa dvije nepoznate je:

Rjeenje sistema su kompleksne vrijednosti struja:

a koritenjem izraza za struju

odreuje se i trea nepoznata struja:

Razvijena snaga na impedansi

odreuje se kao:

Napon na impedansi

je:

pa je snaga

jednaka:

Snaga koju izvor napona

daje u kolo, jednaka je:

Primjer 2.
U elektrinom kolu na Slici 2., primjenom metode konturnih struja odrediti kompleksne efektivne vrijednosti struja u granama elektrinog kola, napon izmeu taaka A i B, aktivne gubitke u kolu kao i snage izvora napona. Poznato je: ,

Rjeenje:
U opstem sluaju sistem jednaina napisan po metodi konturnih struja za sloeno elektrino kolo u kompleksnom obliku glasi:

Velicina predznaka,

predstavlja sumu kompleksnih impedansi svih elemenata duz i-te konture koja je pozitivnog predstavlja sumu kompleksnih impedansi svih elemenata grane koja je zajednika za

i-tu i j-tu konturu, iji predznak zavisi od smjera konturnih struja kroz tu granu i predstavlja sumu svih kompleksnih vrijednosti elektromotomih sila duz i-te konture. Elektromotome sile generatora iji se referentni smjer poklapa sa smjerom konture uzimaju se sa pozitivnim predznakom, a u suprotnom sluaju, sa negativnim predznakom. Metoda konturnih struja se moe primjeniti i za rjeavanje elektrinih kola, koja pored naponskih sadre i strujne generatore. U tom sluaju potrebno je strujne generatore transforrnisati u ekvivalentne naponske generatore (ako se ne radi o idealnim strujnim generatorima jer takva ekvivalencija ne postoji), ili direktno primjeniti metodu konturnih struja, tako da prilikom izbora nezavisnih kontura, grana koja sadri strujni generator mora pripadati samo jednoj konturi, to znai da ta grana mora predstavljati nezavisnu granu (spojnicu) konture. Struja strujnog generatora predstavlja konturnu struju te nezavisne grane. Postupak rjeavanja elektrinog kola svodi se na: 1. Grane u kojima su vezani strujni generatori ne raunaju se pri odreivanju broja n k kontura. Te

konture ne smiju da sadre grane sa strujnim generatorima. 2. Vrijednosti struja strujnih generatora su poznate i za njih se ne piu jednaine po metodi konturnih struja. 3. Pie se nk jednaina konturnih struja, u koje konturne struje strujnih generatora ulaze na opisani nain preko impedansi grana zajednikih za posmatranu konturu i konture strujnih generatora. Broj nezavisnih kontura koji ujedno predstavlja i broj potrebnih jednaina pri rjeavanju elektrinog kola primjenom metode konturnih struja je:

U posmatranom elektrinom kolu broj vorova je n=4, a broj grana m=6, pa je broj nezavisnih kontura nk=3. U elektrinom kolu su odabrane tri nezavisne konture i u njima naznaeni smjerovi nepoznatih konturnih struja, Slika 2.a.

Sistem jednaina potrebnih za rjeavanje datog elektrinog kola napisan po metodi konturnih struja je:

(1)

Impedanse kontura su:

Impedanse u zajednikim granama su:

Elektromotorne sile kontura su:

Uvrtavanjem vrijednosti za impedanse kontura, impedanse zajednikih grana kontura i ekvivalentnih napona kontura u sistem jednaina (1), dobija se:

(2)

Rjeavanjem sistema jednaina (2) dobijaju se kompleksne vrijednosti konturnih struja:

Na Slici 2.a proizvoljno su pretpostavljeni smjerovi struja u pojedinim granama elektrinog kola. Koritenjem prethodno odreenih kompleksnih vrijednosti konturnih struja, kompleksne vrijednosti struja kroz pojedine grane u elektrinom kolu jednake su:

Napon izmeu taaka A i B se odreuje kao:

Aktivni gubici razvijaju se samo na impedansama koje imaju aktivnu otpornost i jednaki su:

Snage koje izvori napona daju u elektrino kolo su:

Primjer 3.
Primjenom metode superpozicije odrediti struje u svim granama elektrinog kola sa Slike 3. Poznato je:

Rjeenje:
Prema metodi superpozicije, kompleksna efektivna vrijednost struje u svakoj grani elektrinog kola jednaka je sumi kompleksnih efektivnih vrijednosti struja koje bi u toj grani stvarali naponski i strujni generatori pri pojedinanom djelovanju u elektrinom kolu. Iskljuenje naponskih generatora vri se tako to se anulira njihova elektromotorna sila, a njihova unutranja otpornost ostaje ukljuena u datoj grani elektrinog kola. Ako je naponski generator idealan, nakon iskljuenja na njegovom mjestu ostaje kratka veza. Iskljuenje idealnog strujnog generatora je ekvivalentno anuliranju njegove struje i prekidanju, tj. odstranjivanju grane u kojoj se generator nalazi, jer je po definiciji unutranja otpornost idealnog strujnog generatora beskonana. Na Slici 3.a prikazano je elektrino kolo kada u njemu djeluje samo izvor napona . Struje u takvom

elektrinom kolu se odreuju kao:

Na Slici 3.a prikazano je elektrino kolo kada u njemu djeluje samo izvor napona elektrinom kolu se odreuju kao:

. Struje u takvom

Na osnovu struja koje su odreene pri pojedinanom djelovanju izvora napona stanja odreuju se struje u elektrinom kolu prikazanom na Slici 3.

, superpozicijom

Primjer 4.
U elektrinom kolu prikazanom na Slici 4, potrebno je provjeriti teoremu reciprociteta ili uzajamnosti posmatrajui granu sa izvorom napona Poznato je: i granu sa impedansom

Rjeenje:

Ako generator elektromotorne sile E, vezan u grani k prouzrokuje u grani m struju jaine generator vezan u grani m prouzrokovao bi u grani k struju iste jaine Struja u grani sa impedansom .

, taj isti

prema Slici 4, odreuje se na slijedei nain:

gdje je :

Kada se izvor napona impedansom

premjesti u granu sa impedansom .

(Slika 4.a), tada struja

kroz granu sa

mora biti jednaka struji

gdje je :

Struje

su jednake, ime je teorema reciprociteta ili uzajamnosti dokazana.

Primjer 5.
U elektrinom kolu prostoperiodine struje prikazanom na Slici 5. poznato je: . Pri otvorenom prekidau P kompleksna vrijednost struje potroaa a kompleksna vrijednost struje potroaa P. je i je:

Primjenom poslije zatvaranja prekidaa

teoreme o kompenzaciji odrediti kompleksnu vrijednost struje potroaa

Rjeenje:
Struje grana elektrinog kola, prema teoremi o kompenzaciji, se ne mijenjaju ako se bilo koji elemenat elektrinog kola zamijeni ili idealnim naponskim generatorom ija je elektromotorna sila jednaka naponu izmeu krajeva tog elementa i vezana je za isti referentni smjer za koji i napon elementa, ili idealnim strujnim generatorom ija je struja jednaka struji elementa i vezana za isti referentni smjer za koji i struja elementa.

Elektromotorne sile naponskih generatora i struje strujnih generatora formiranih u elektrinom kolu primjenom teoreme o kompenzaciji zavise od struja i napona u elektrinom kolu, te se zbog ovoga ovi generatori nazivaju zavisni ili neautonomni generatori.

Pri otvorenom prekidau P, potroa impedanse kao na Slici 5.a pri emu je elektromotorna sila

moe se zamijeniti generatorom elektromotorne sile jednaka:

Struja potroaa

u elektrinom kolu na Slici 5.a moe se predstaviti kao:

Poslije zatvaranja prekidaa P, Slika 5.b, struja potroaa

se moe izraziti kao:

S obzirom da je koeficjent isti u oab elektrina kola, jer zavisi samo od kompleksnih impedansi ili admitansi potroaa u elektrinom kolu, a konfiguracija potroaa u elektrinom kolu se nije mijenjala, struja jednaka je:

Primjer 6.
Na Slici 6. je prikazano elektrino kolo sljedeih karakteristika: Primjenom Tevenenove teoreme odrediti struju kroz granu sa kondenzatorom. ,

Rjeenje:
Struja kroz neku granu elektrinog kola, odreena Tevenenovom teoremom, jednaka je:

U odnosu na bilo koja dva prikljuka, elektrino kolo sa prostoperiodinim strujama ponaa se kao realni naponski generator elektromotorne sile naponu praznog hoda i unutranje impedanse . Elektromotorna sila jednaka je impedansi izmeu tih prikljuaka.

Kako realni naponski generator moe da se zamjeni ekvivalentnim strujnim to Tevenenova teorema moe da se predstavi i sa ekvivalentnim strujnim generatorom, to predstavlja Nortonovu teoremu:

Ovdje je

jaina struje kroz prikljuke kada se oni kratko spoje.

Da bi se odredila struja kroz granu sa kondenzatorom elektrinog kola prikazanog na Slici 6, potrebno je odrediti napon, , i impedansu, , Tevenenovog ekvivalentnog generatora.

Napon ekvivalentnog Tevenenovog generatora dobija se odreivanjem potencijalne razlike izmeu taaka A i B elektrinog kola prikazanog na Slici 6.a nakon iskljuenja grane sa kondenzatorom.

Ekvivalentna impedansa Tevenenovog generatora za posmatrano elektrino kolo odreuje se izmeu taaka u kojima je bila prikljuena graan sa kondenzatorom, kada se naponski izvor kratko spoji, kako je prikazano na Slici 6.b.

Na osnovu poznatog napona i impedanse Tevenenovog generatora odreuje se struja kroz granu sa kondenzatorom:

Primjer 7.
Primjenom Nortonove teoreme odrediti kompleksnu prividnu snagu koju razvija strujni generator u elektrinom kolu prikazanom na Slici 7. Poznate su komleksne vrijednosti elektromotornih sila naponskih generatora, struje strujnog generatora i impedansi potroaa:

Rjeenje:
Elektrino kolo za odreivanje struje Nortonovog generatora prikazano je na Slici 7.a.

Odabirom nezavisnih kontura kao na Slici 7.a, mogue je napisati sljedee jednaine po metodi konturnih struja:

Uvrtavanjem brojnih vrijednosti dobijaju se jednaine:

Rjeavanjem sistema jednaina po nepoznatoj konturnoj struji dobija se:

, odnosno struji Nortonovog generatora

Na Slici 7.b, prikazano je kolo za odreivanje kompleksne impedanse Nortonovog generatora.

Da bi se odredila kompleksna impedansa Nortonovog generatora, potrebno je transfigurisati trougao sa impedansama , , ekvivalentne zvijezde su: u ekvivalentnu zvijezdu impedansi , , , Slika 7.c. Impedanse

Prema Slici 7.c , kompleksna impedansa Nortonovog generatora je:

Na Slici 7.d, prikazano je ekvivalentno elektrino kolo formirano od strujnog generatora struje Nortonovog generatora. Kompleksna vrijednost napona na krajevima strujnog generatora iznosi:

Kompleksna prividna snaga koju razvija strujni generator jednaka je:

Primjer 8.
Primjenom Milmanove teoreme u elektrinom kolu prikazanom na Slici 8. odrediti aktivnu snagu potroaa impedanse . Poznato je:

Rjeenje:
Prema Milmanovoj teoremi elektrino kolo sa Slike 8. potrebno je predstaviti elektrinim kolom koje e pored impedanse na kojoj se trai razvijena aktivna snaga, imati ekvivalentnu elektromotornu silu kao to je prikazano na Slici 8.a. i ekvivalentnu impedansu

S obzirom da u posmatranom kolu postoje tri paralelno vezane grane sa generatorima, mogue je pronai njihovu ekvivalentnu elektromotornu silu nain: i ekvivalentnu admitansu (impedansu ) na sljedei

gdje n predstavlja broj paralelno vezanih grana.

Predznak lanova

uzima se na osnovu usvojenog smjera djelovanja ekvivalentne elektromotorne sile, poklapa sa smjerom djelovanja elektromotorne sile pozitivan, u suprotnom, predznak je negativan. jednaka je:

tako to ako se smjer djelovanja elektromotorne sile onda je predznak lana Ekvivalentna elektomotorna sila

Ekvivalentna admitansa

je:

odavdje je ekvivalentna impedansa

jednaka:

Struja

u elektrinom kolu na Slici 8.a se dobije kao:

Razvijena aktivna snaga na impedansi

je:

Primjer 9.
Za elektrino kolo prikazano na Slici 9. poznato je:

Koristei metodu potencijla vorova potrebno je odrediti napon

Rjeenje:
U optem sluaju sistem jednaina napisan po metodi potencijala vorova za sloeno elektrino kolo prostoperiodine struje je oblika:

Veliina predznaka,

predstavlja sumu kompleksnih admitansi svih grana koje se stiu u i-ti vor i pozitivnog je predstavlja sumu kompleksnih admitansi svih grana koje se nalaze izmeu i-tog i j-tog predstavlja sumu kompleksnih struja koje se stiu u i-ti vor.

vora i negativnog je predznaka, a

Potreban broj jednana pri rjeavanju elektrinog kola primjenom metoda potencijala vorova je:

U posmatranom elektrinom kolu broj vorova je n=3 pa je broj potrebnih jednaina

Sistem jednaina napisan po metodi potencijala vorova, za elektrino kolo sa definisanim vorovima na Slici 9:

(1)

gdje su:

admitanse

admitansa zajednike grane za dva vora

struje vorova

Rjeavanjem sistema jednaina (1), dobiju se potencijali vorova 1i 2:

Primjenom drugog Kirchoffovog zakona, napon

jednak je:

Da bi se odredio napon

potrebno je odrediti struju koja tee od vora 0 ka voru 1:

Odavde je napon

jednak:

Primjer 10.

U elektrinom kolu prikazanom na Slici 10. potrebno je provjeriti teoremu o odranju kompleksne snage u kolu. Poznate su kompleksne vrijednosti elektromotornih sila generatora i impedansi potroaa:

Rjeenje:
Prema teoremi i odranju kompleksne snage, ukupna kompleksna snaga u elektrinom kolu jednaka je nuli:

Potrebno je odrediti u svim granama elektrinog kola kompleksne snage koje daju generatori, odnosno koje se razvijaju na potroaima. Da bi se te snage izraunale neophodno je u granama odrediti struje. Za odreivanje struja moe se primjeniti bilo koja metoda, npr. metoda konturnih struja.

U datom elektrinom kolu, mogue je uoiti tri nezavisne konture. Na Slici 10.a prikazani su smjerovi konturnih struja, kao i struja u pojedinim granama. Jednaine napisane po metodi konturnih struja su:

Uvrtavanjem brojnih vrijednosti dobija se sistem jednaina:

Rjeavanjem ovog sistema jednaina dobijaju se kompleksne vrijednosti konturnih struja:

Prema naznaenim smjerovima struja u granama elektrinog kola na Slici 10.a kompleksne vrijednosti ovih struja su:

Na osnovu poznatih struja u granama odreuju se kompleksne snage koje u elektrino kolo daju generatori i kompleksne snage koje se razvijaju na potroaima pri emu je referentni smjer, smjer konturne struje:

Prema teoremi o odranju kompleksne snage slijedi da je:

Na osnovu ovoga teorema o odranju kompleksne snage u elektrinom kolu je potvrena.

IMA JOS ===>SCROLL DOWN!

TROFAZNA KOLA Zadatak 1.

Trofazni simetrini potroa impendance simetrinu mrenu, efektivne vrujednosti napona a. fazne struje, b. linijske struje, c. aktivnu snagu trofaznog potroaa, d. reaktivnu snagu trofaznog potroaa. e. Nacrtati fazorski dijagram napona i struja. vezan u zvijezdu, Slika 1, prikljuen je na trofaznu . Odrediti:

Slika 1.

Rjeenje:
Ako je trofazni potroa vezan u spoju zvijezda znai da je impendansa svake faze prikljuena izmeu zvjezdita potroaa i odgovarajueg prikljuka na mrei, kao to je prikazano na Slici 1.a. Simetrian ili uravnoteen potroa u svakoj fazi ima impendanse istih karakteristika, odnosno jednake module i argumente impendansi. Napon zvijezdita takvog potroaa je nula volti. Kako je i napon zvijezdita simetrinog trofaznog generatora nula volti, moe se zakljuiti da je impendansa svake faze potroaa vezanog u spoju zvijezda prikljuena na fazni napon mree. Dakle, za proraun stanja na potroau veoma je vano poznavati fazni napon mree. Ako u postavci zadatka nije naglaeno koji je napon mree zadat (fazni ili linijski), podrazumjeva se da je zadat llnijski napon mree. Ako nije naglaeno kojeg su redosljeda naponi, onda se podrazumjeva da su zadati naponi direktnog redosljeda faza.

Slika 1.a Zadati su linijski naponi direktnog redoslijeda faza:

Koristei vezu izmeu faznih i linijskih napona direktnog redoslijeda faza, fazni naponi iznose:

a) Kroz impendanse u fazama potroaa protiu fazne struje. Kako je fazni napon potroaa jednak faznom naponu mree, tako da je struju po pojedinim fazama mogue odrediti primjenom Omovog zakona kao:

b) Linijska struja tee vodom koji spaja odgovarajui prikljuak mree sa prikljukom faze potroaa, te ista protie i kroz fazu potroaa. Dakle, linijske i fazne struje su iste. c) Svaki trofazni potroa mogue je razmatrati kao tri odvojena jednofazna potroaa pri emu bi ukupna aktivna snaga trofaznog potroaa bila jednaka sumi snaga tri jednofazna potroaa,

Aktivna snaga trofaznog simetrinog potroaa ista je po svim fazama, jer je impendansa istih karakteristika u svakoj fazi. Dakle, ukupna aktivna snaga trofaznog simetrinog potroaa vezanog u spoju zvijezda je:

d) Slino kao i aktivna snaga , reaktivna snaga trofaznog potroaa je:

odnosno, reaktivna snaga simetrinog trofaznog potroaa ista je po svim fazama. Dakle, ukupna reaktivna snaga trofaznog simetrinog potroaa vezanog u spoju zvijezda je:

Fazorski dijagram napona i struja prikazan je na Slici 1.b.

Slika 1.b

Zadatak 2.

Trofazni simetrian potroa vezan u spoju trougao impendanse prikazan na Slici 2, prikljuen je na trofaznu simetrinu mreu efektivne vrijednosti faznog napona Odrediti: a. fazne struje, b. linijske struje, c. aktivnu snagu trofaznog potroaa, d. reaktivnu snagu trofaznog potroaa. e. Nacrtati fazorski dijagram napona i struja.

Slika 2.

Rjeenje:
Impedanse trofaznog potroaa vezanog u trougao spojene su na slijedei nain: poetak prve impedanse ( ) spojen je sa krajem tree impedanse ( ) i ta zajednika taka prikljuena je na prvi prikljuak tofaznog generatora; poetak druge impedanse ( ) spojen je sa krajem prve impedanse i ta zajednika taka prikljuena je na drugi prikljuak trofaznog generatora; poetak tree impedanse spojen je sa krajem druge impedanse i ta zajednika taka prikljuena je na trei prikljuak trofaznog generatora. Svaka impedansa potroaa je prikljuena izmeu dva izvoda generatora. Dakle, fazni napon potroaa odgovara linijskom naponu generatora (mree). Znai, za proraun stanja na trofaznom potroau vezanom u spoju trougao potrebno je poznavati linijski napon mree. Zadati su slijedei fazni naponi direktnog redoslijeda faza:

Slika 2.a Koristei vezu izmeu faznih i linijskih napona direktnog redoslijeda faza, dobija se:

a) Kroz impendanse potroaa protiu fazne struje. Poto je na potroau poznat fazni napon, struja u pojedinim fazama rauna se na osnovu Omovog zakona kao:

b) Linijska struja tee vodom koji spaja prikljuak mree sa prikljukom faze potroaa. Primjenom prvog Kirhofovog zakona na spojna mjesta pojedinih faza potroaa i linije od generatora, linijske struje odreuju se kao:

Na osnovu prethodnog prorauna, poredei fazne i linijske struje simetrinog potroaa vezanog u spoju trougao, mogue je zakljuiti:

1. da su efektivne vrijednosti linijskih struja za

c)

puta vee od efektivnih vrijednosti faznih struja, .

2. da linijske struje fazno zaostaju za faznim strujama za ugao od

S obzirom da je trofazni potroa vezan u spoju trougao simetrian, to je njegova ukupna aktivna snaga:

d) Reaktivna snaga simetrinog trofaznog potroaa vezanog u spoju zvijezda iznosi:

f) Fazorski dijagram napona i struja prikazan je na Slici 2.b.

Slika 2.b

Zadatak 3.
Trofazni nesimetrini potroa vezan u spoju trougao prikljuen je na simetrian trofazni izvor napajanja faznog napona a. fazne struje, b. linije struje, c. prividnu snagu trofaznog potroaa. d. Nacrtati fazorki dijagram napona i struja. inverznog redoslijeda. Potroa sa Slike 3. je sliljedeih karakteristika Odrediti:

Slika 3.

Rjeenje:
Za potroa se kae da je nesimetrian ako se bar jedna impendansa u bilo kojoj fazi potroaa razlikuje od preostalih impendansi potroaa bilo po modulu ili po argumentu. Proraun struja trofaznog nesimetrinog potroaa vezanog u spoju trougao slian je proraunu simetrinog potroaa u spoju trougao. Svaka impendansa potroaa prikljuena je izmeu dva izvoda generatora, Slika 3. Dakle, i kod nesimetrinog potroaa vezanog u spoju trougao fazni napon potroaa odgovara linijskom naponu generatora (mree). Znai da je za proraun stanja na potroau potrebno poznavati linijski napon mree. Zadati su slijedei fazni naponi trofaznog sistema inverznog redoslijeda faza:

Koristei zavisnost izmeu faznih i linijskih napona inverznog redoslijeda faza dobija se:

Slika 3.a

a) Kako je na fazama potroaa linijski napon mree, to je faznu struju potroaa mogue odrediti primjenom Omovog zakona kao:

b) Linijske struje odreuju se primjenom prvog Kirhofovog zakona na spojna mjesta pojedinih faza potroaa:

c) Prividna snaga trofaznog nesimetrinog potroaa predstavalja sumu prividnih snaga po pojedinim fazama:

Ukupna prividna snaga za zadati potroa jednaka je isto aktivnoj snazi dok je reaktivna snaga u ovom sluaju jednaka nuli. d) Fazorski dijagram napona i struja prikazan je na Slici 3.b.

Slika 3.b

Zadatak 4.
Na trofaznu mreu simetrinog napona direktnog redoslijeda faza napona potroa koji se sastoji od tri aktivna otpornika otpornosti spoju zvijezda kao to je prikazano na Slici 4. Odrediti: a. napon zvijezdita potroaa, b. fazne napone potroaa, i prikljuen je vezana u

c. fazne struje, d. linijske struje, e. aktivnu snagu trofaznog potroaa,

f. reaktivnu snagu trofaznog potroaa,

g. za sluaj prekida u prvoj fazi, struje potroaa i fazne napone potroaa. h. Nacrtati fazorski dijagram napona i struja za oba sluaja.

Slika 4.

Rjeenje:
a) Na osnovu razliitih vrijednosti otpornosti potroaa po fazama moe se zakljuiti da se radi o nesimetrinom potroau vezanom u spoju zvijezda. Napon zvijezdita nesimetrinog potroaa je, za razliku od simetrinog potroaa, razliit od nule i odreuje se pomou izraza:

gdje su: , , i i - fazni naponi mree, - admitanse pojedinih faza.

Dakle, da bi se odredio napon zvijezdita nesimetrinog potroaa potrebno je poznavati fazni napon mree. Zbog toga je potrebno odrediti fazne napone na osnovu zadatih linijskih napona.

Slika 4.a Zadati su slijedei linijski naponi:

Koristei vezu izmeu faznih i linijskih napona direktnog redoslijeda faza, fazni naponi iznose:

Napon zvijezdita je:

b) Napon na impendansama potroaa nije fazni napon mree, kao to je to bilo kod simetrinog potroaa vezanog u spoju zvijezda, zbog toga to postoji napon zvijezdita potroaa .

Primjenom drugog Kirhofovog zakona mogue je odrediti fazni napon potroaa kao:

Dakle, fazni naponi potroaa su:

c) Struje po pojedinim fazama potroaa odreuju se primjenom Omovog zakona i iznose:

S obzirom da se u svakoj fazi potroaa nalazi impendansa ija je karakteristika samo aktivna otpornost, to su struje i naponi u fazi. d) Struja koja protie linijom je ista ona struja koja e protei i kroz faze potroaa, pa se moe zakljuiti da su linijske i fazne struje iste. e) Ukupna aktivna snaga potroaa jednaka je sumi aktivnih snaga po pojedinim fazama potroaa:

f) Reaktivna snaga je jednaka nuli, zbog toga to je potroa isto aktivnog karaktera. g) U sluaju prekida u prvoj fazi moe se uoiti sa Slike 4.b da su struje: i pa je: ,

Fazni napon potroaa odreuje se primjenom Omovog zakona:

Slika 4.b h) Fazorski dijagram u suaju normalnog rada potroaa prikazan je na Slici 4.c.

Slika 4.c Fazorski dijagram u sluaju prekida prve faze potroaa prikazan je na Slici 4.d.

Slika 4.d

Zadatak 5.
Na Slici 5 prikazan je trofazni simetrini potroa vezan u spoju trougao i napajan trofaznim simetrinim naponom efekrivne vrijednosti Impendansa potroaa iznosi: direktnog redoslijeda faza. U kolu su postavljena dva vatmetra. Odrediti:

a. pokazivanje vatmetra u kolu pri notmalnom radu, b. pokazivanje vatmetra u kolu u sluaju prekida prve linije.

Slika 5.

Rjeenje:
a) Potroa je prikljuen na linijski napon mree direktnog redoslijeda faza:

Na osnovu Slike 5.a mogue je zakljuiti da su za odreivanje pokazivanja vatmetara neophodni linijski naponi i , te linijske struje i .

Slika 5.a Vatmetar pokazivae aktivnu snagu :

dok e vatmetar

pokazivati aktivnu snagu

Struje i su linijske struje koje se odreuju primjenom prvog Kirhofovog zakona na vorove 1 i 3 trofaznog simetrinog potroaa vezanog u spoju trougao:

Fazne struje protiu kroz impendanse potroaa na ijim krajevima se nalazi linijski napon mree, pa su:

Odgovarajue linijske struje su:

odnosno, njihove konjugovano kompleksne vrijednosti su:

Pokazivanje vatmetara je:

b) U sluaju prekida prve linije kolo je prikazano na Slici 5.b.

Slika 5.b Zbog prekida u prvoj liniji struja jednaka je nuli, pa je i pokazivanje vatmetra u ovom sluaju:

Impendanse prve i tree faze vezane su u seriju, pa je:

Struja druge faze je ostala nepromjenjena, pa je:

Struja tree linije je:

Pokazivanje vatmetra

je: