Prikupljanje informacija i analiza korisnikih zahtjeva

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Napomena
Materijali u ovoj prezentaciji predstavljaju pomoni radni materijal za svladavanje gradiva na predmetu Modeliranje i izgradnja IS-a. Sadre dijelove koji se moraju revidirati i nadopuniti uz dozvole citiranih autora i izvora.

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

KOJE INFORMACIJE TREBAJU

Korisniki zahtjevi
Intervjui Upitnici i ankete

Informacije o postojeem sustavu Informacije o aplikacijama softverska rjeenja Dokumentacija Poslovni procesi i informacijski tokovi
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Kako doi do informacija

Intervjui s kljunim korisnicima i radne sjednice
Ako naruitelj zapoljava informatiare svakako ih treba ukljuiti u analizu. Sueljavanje korisnika i informatiara ubrzava rjeavanje proturjenih iskaza.

Upitnici i ankete
Nadomjestak za intervju ili prikupljanje informacija o resursima.

Analiza dokumentacije
Treba prikupiti sve dokumente znaajne za poslovanje, radi boljeg utvrivanja pravila,

poslovne politike, ciljeva poslovanja te strukture informacija. Prosudba postojeih rjeenja na raunalu Nuna je prosudba postojeih aplikacija i/ili raunalom podranih podataka, radi analize podataka ali i zbog njihove konverzije u novi sustav. Promatranje
Neposredni uvid u poslovne procese promatranjem radnih sredina (nain izrade i

razmjene dokumenata, procesi osnovne djelatnosti). Drugi naini

Prototipiranje,

Postupak analize mora biti prilagoen korisniku. Evidentiranje rezultata analize poeljno je obaviti CASE pomagalom.

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Intervjui
Intervju ispitivanje pojedinca kroz razgovor s planiranim pitanjima ali i s mogunou prilagoavanja s neplaniranim pitanjima; ispitanik ima punu slobodu odgovaranja Ispitanici Neposredni korisnici, rukovoditelji, suradnci Ispitiva: osoba iz projektnog tima; organizator, planer, projektant Individualni intervju ispitivanje pojedinca ili grupe koja se bavi istim poslom Grupni intervju ispitivanje grupe u kojoj su korisnici iz vie razliitih ali meusobno povezanih podruja Primjer intervjua: Analiza rezultata intervjuiranja; rijetko se samo jednim krugom intervjuiranja dobiva skup svih potrebnih informacija ve se intervju ponavlja za neke korisnike i/ili skupine korisnika
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Tehnika intervjua
Priprema za razgovor utvrivanje informacija koje treba saznati prouavanje postojee dokumentacije i prethodnih nalaza odreivanje dokumentacije koju bi trebalo prikupiti priprema pitanja koja e biti postavljena tijekom razgovora izrada jezgre tema, to jest standardnih pitanja izrada sveobuhvatnog podsjetnika i izdvajanje prikladnih pitanja
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Tehnika intervjuiranja
Planiranje i obavljanje razgovora
Okvirno trajanje prvog razgovora je 2 sata (openito 1,5 2,5 sata) Poetak razgovora predstavljanje sudionika upoznavanje sa svrhom razgovora (prikupljanje informacija o )

Voenje razgovora
postavljanje pitanja i biljeenje odgovora prikupljanje dokumentacije

Zavretak razgovora
priblino 5-10 minuta prije isteka planiranog vremena prekida se slijed postavljanja pitanja provjerava se da li postoji neto to je sugovornik htio rei a nije bilo

Pitano
provjerava se da li treba proiriti krug sugovornika dogovara se nastavak razgovora (dopunski razgovor) kada: voditelj razgovora nije postavio sva planirana pitanja ili voditelj smatra da je razgovor zavren

(Izvor: Kalpi, PIS)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

O emu razgovarati
Uvod Svrha Podruje primjene Definicije, skraenice Saetak Generalni opis Opis problema Svrha proizvoda Funkcije proizvoda Znaajke vane korisnika Opa ogranienja Pretpostavke Specifikacije zahtjeva Interna i eksterna kvaliteta Funkcionalnost Pouzdanost Uporabivost Djelotvornost Mogunost odravanja Prenosivost Kvaliteta u primjeni Efektivnost Produktivnost Sigurnost Zadovoljstvo Tablica zahtjeva Prilozi
(Izvor: Krakar, Kvaliteta i mjerenja u informatici)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Preporuke za voenje intervjua

Analiza odgovora
razluivanje injenica od miljenja utvrivanje da li pojedine injenice odgovaraju drugima analiza injenica koje se ne poklapaju provjera odgovora razliitih sugovornika na isto pitanje

Preporuljivo ponaanje
iskrenost i nepristranost cilj je nai za korisnika najprikladnije rjeenje, a ne podupirati odreeno programsko rjeenje ili raunalnu platformu panja i jezgrovitost brzo misli, jasno govori izbjegavanje sugestivnih pitanja nenametanje zakljuaka leernost (+ praenje reakcija sugovornika)

Grupno intervjuiranje izbjegavati i po potrebi nadomjestiti radnim sjednicama iznimno provesti, kada se eli utvrditi zajedniki interes ili proturjeje
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Upitnici i ankete
Upitnik (pismeni intervju) sadri pitanja koja se postavljaju tijekom razgovora (okvirno 20) moe se dostaviti korisniku prije, umjesto ili nakon intervjua nedostaci: ispitanik moe prilagoditi (kontrolirati) svoje odgovore teko je procijeniti iskrenost (spontanost) odgovora moe obeshrabriti ispitanika Anketa (inventar) moe se obuhvatiti vie ispitanika pitanja zatvorenog tipa odgovori i obrada odgovora mogu se standardizirati pogodna za popis resursa Primjer: IS-Resursi Intervjuiranje je elastinije! Pomou intervjua moe se vie nauiti o stavovima, osjeajima i motivaciji osoblja. Tijekom intervjua analitiar i ispitanik nalaze se jedan nasuprot drugom, pa analitiar moe promatrati nain na koji ispitanik odgovara i po potrebi proiriti ili usmjeriti pitanja. (Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Prouavanje dokumenata
Prikuplja se sve do ega se moe doi
Analiza procesa
Tipini dokumenti: pravilnici i zakoni

Analiza podataka
Tipini dokumenti: obrasci (formulari), izvjea

Poeljno je da dokumenti budu reprezentativni, tj. popunjeni na tipian nain.

Tako se moe ustanoviti koje informacije se uope unose i na kakav nain.

Reprezentativni dokumenti najee ne ukazuju na izuzetke, to jest podatke koji se rjee biljee ali ipak trebaju. Takoer, stalno biljeenje nekih podataka ne mora znaiti da su ti podaci stvarno potrebni. Treba prikupiti vie uzoraka iste vrste dokumenta! ( sampliranje)

Vrijednost informacija o analiziranoj organizaciji prikupljena (samo) preko dokumenata je niska.

Praksa moe odudarati od pravilnika i administrativnih obrazaca. Treba shvatiti zato i kada dokumenti nastaju, kako se popunjavaju, koliko su potrebni te to treba promijeniti da bi ih se popravilo (sadraj, lakoa popunjavanja i itanja) Nuno je modele (podataka) razluene analizom provjeriti kod korisnika.
(Izvor: Kalpi, PIS)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Analiza postojeih aplikacija

Procjena aplikacija i (baza) podataka u primjeni
koriteni programski jezici i pomagala, ukljuujui programe za uredsko poslovanje (npr. Excel) podrane funkcije i nain posluivanja programa meusobna povezanost razliitih aplikacija i podataka postojee platforme (raunalo, operacijski sustav, mrea, SUBP) sastav i stupanj informatike izobrazbe korisnika

Nedostaci sklopovske opreme i programske podrke

nepovezanost aplikacija (tzv. informatiki otoci) loa programska rjeenja (funkcionalnost, ergonomija) nepouzdanost integritet, zatita i sigurnost podataka nepostojanje programske dokumentacije tehnoloka zastarjelost (programski jezici i alati, nemogunost rada u viekorisnikom okruenju, grafiko suelje)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Analiza postojeih aplikacija

Nedostaci modela podataka Razliitost modela podataka postojeih aplikacija entiteti iz stvarnog svijeta nisu jednako zastupljeni u postojeim modelima isti entitet iz stvarnog svijeta pojavljuje se pod razliitim nazivima isti entitet iz stvarnog svijeta opisan je razliitim atributima dva ili vie entiteta iz stvarnog svijeta prikazano je razliitim brojem entiteta u podatkovnim modelima Nedostaci unutar pojedinog modela nedefiniranost identifikatora (primarnih kljueva) nedefiniranost veza meu podacima, najee kao posljedica nepostojanja primarnih kljueva nedefiniranost veza unato postojanju primarnih i (drugih) stranih kljueva, kao posljedica razvoja tijekom uporabe i nedosljednosti naglaena zalihost uvedena prilikom izrade zahtjevnih ili sloenih programskih rjeenja ukupna nenormaliziranost modela

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Promatranje procesa poslovnog sustava

Uvid u poslovne procese promatranjem radnih sredina
promatra se lokacija i kretanje ljudi te tijek izvravanja poslova fiziki ulazi i izlazi sustava zaprimanje, izrada i razmjena dokumenata procesi osnovne djelatnosti, primjerice proizvodnja

Prednosti
analitiar je u stanju realno sagledati poslovni proces uinkovitost, ako se dobro provede pouzdanost prikupljenih informacija

Nedostaci
neuinkovitost, ako se dobro ne provede utroak vremena ometanje i neugoda promatranih osoba mogunost manipulacije promatraa npr. prikrivanjem uobiajenog krenja radnih procedura

Duina i uestalost promatranja

Podaci dobiveni iz malog broja kratkotrajnih promatranja mogu biti nepouzdani inetoni.

Promatranje na licu mjesta je najtea metoda za pronalaenja injenica.

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Radne sastanci i sjednice

Radni sastanci, sjednice (workshop)
analitiari i korisnici zajedniki provode analizu i oblikovanje

Cilj sjednice je (zajedniko) pronalaenjenajboljeg rjeenja

poseban prostor i izolacija moderator, dnevni red i zapisnici

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Radne sastanci i sjednice

Prednosti
Sjednice su pogodne za projekte kojima se rjeavaju problemi vani za itavu organizaciju ili vei dio poslovanja. Izbjegavanje specifinih (egzotinih) i nejasnih zahtjeva Preciznije ustanovljavanje dosega projekta Bolje uoavanje proturjenih zahtjeva

Nedostaci
sadraj i dinamika pasivnost sudionika usitnjavanje razgovora udaljavanje od tema trajanje sjednice bi trebale trajati vie dana (5-10) u nekoliko tjedana ovom zahtjevu u praksi je vrlo teko udovoljiti zbog obveza sudionika otpor sjednici i prateoj izolaciji razmjeran je razini poloaja konkretnog sudionika naglaen kada poduzee zapoljava informatiare, jer se podrazumijeva da je informatizacija iskljuivo njihov posao.

Tehnika brainstorminga
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Razvoj prototipa
Prototipiranje (prototyping) Koristi se kada korisnik ne moe tono definirati svoje informacijske potrebe prije nego to se izgradi informacijski sustav. Razlog tomu moe biti nedostatak postojeeg modela na kojem bi korisnik zasnivao svoje potrebe ili pak teka vizualizacija budueg sustava. Izrada prototipa
Izgrauje se sustav koji zadovoljava neke osnovne, inicijalne potrebe. U radu s takvim sustavom korisnik otkriva svoje informacijske potrebe te se sustav modificira kako bi se zadovoljile te potrebe. Postupak koritenje sustava i modificiranja istog iterativno se ponavlja, a informacijske potrebe korisnika otkrivaju koritenjem sustava.

Izrada prototipa pogodna je u onim okruenjima gdje je teko definirati konkretni model sustava te u okruenjima gdje

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Najei problemi pri prikupljanju informacija

Ponaanja korisnika Taktika kuhinjskog sudopera
korisnik navodi (preko)brojne potrebe: hrpu nepotrebnih izvjetaja, formi, sortiranja, izrauna i sl. ovakav pristup obino je uzrokovan pomanjkanjem iskustva korisnika koji ne zna to bi mu stvarno trebalo zatrebati ili nije u stanju razluiti ono to je bitno

Taktika dimne zavjese

korisnik trai vie mogunosti a zapravo mu je potrebna samo jedna ili dvije dodatni zahtjevi slue za postizanje bolje nagodbe s analitiarom taktika obino oslikava korisnika s dobrim poznavanjem onoga to eli, a zahtjeve treba reducirati na one realne i izvodljive

Taktika "Treba mi isto ali u boljem obliku"

korisnik koji koristi ovu taktiku nedostaje volja ili znanje, a ponekad oboje anse za uspjeno definiranje problema su male jer samo korisnik moe izraziti svoje potrebe i probleme

Korisnik je sklon preutjeti izuzetke, koji su bitni (nuni !!!) za uspjenu realizaciju, a obino zahtijevaju i najvie napora tijekom ugradnje. "To je naa jedina procedura (osim kada )" Ne izjednaavati tako se uvijek radi s tako treba raditi!
(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Analiza zahtjeva definicije

U softverskom ininjerstvu obuhvaa zadatke kojima se odreuju potrebe ili uvjeti koje mora imati alternativni proizvod uzimajui u obzir mogue konfliktne zahtjeve razliitih strana (krajnjeg korisnika i kreatora sustava, na primjer.)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Odakle se polazi u analizi zahtjeva

Intervjui, radne sjednice i promatranja korisnika u radu sustava Zdrueni zahtjevi kao rezultat analiza zahtjeva korisnika i radnih sjednica (Joint requirements development) managera (poslovnih analitiara), izvritelja i ICT strunjaka radi utvrivanja zahtjeva koji se preklapaju, ukrtavaju i/ili izvode paralelno i na slian nain Liste zahtjeva koji su ugovorom definirani Mjerljivosti izvrenja ciljeva
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Analiza zahtjeva
to je zahtjev: IEEE standard definira zahtjeve kao: Uvjet ili sposobnost koje korisnik treba da bi rijeio problem ili ostvario cilj. Uvjet ili sposobnost koji mora posjedovati sustav ili komponenta sustava da bi zadovoljila ugovor, standard, specifikacije ili neki drugi ugovoreni dokument. (3) Dokumentiranu reprezentaciju uvjeta ili mogunosti definiranih pod (1) ili (2). [IEEE Std 830-1998], [IEEE Std 610.12-1990] Zahtjev mora biti izvediv, mjerljiv, provjerljiv, vezan uz identificiranu poslovnu potrebu ili priliku i dovoljno jasno definiran da bude dostatan za oblikovanje novog sustava Zahtjevi ne sadre detalje dizajna, detalje implementacije ili informacije vezane uz planiranje projekta. Panja se usmjerava na ono TO se eli izgraditi, a ne ulazi se u detalje kako i kada to napraviti. Za 40-60% pogreaka u projektu uzrok lei u pogrekama napravljenim u fazi postavljanja zahtjeva. [Leffingwell, 1997] Tipina posljedica su "prazna oekivanja" (expectation gap): razlika izmeu onog to oekuje naruitelj i onoga to je izvoditelj mislio da treba napraviti. Naknadne prepravke mogu predstavljati do 40% trokova razvoja, od ega je 70-85% pripisivo pogrenim zahtjevima [Leffingwell, 1997]. Nepotpuno definirani zahtjevi ine planiranje projekta i praenje promjena (Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

to sadri analiza zahtjeva

Tri tipa aktivnosti: Otkrivanje utvrivanje zahtjeva; opis svih zahtjeva nakon komunikacije s korisnicima zahtjeva- modeliranje zahtjeva. Analiza i komunikacija zahtjeva- odreivanje jasnoe, cjelovitosti, nedvosmislenosti, kontradiktornosti zahtjeva i njihovo potrebno razrjeenje i mogunost upravljanja zahtjevima Postizanje dogovora oko zahtjeva i biljeenje zahtjeva u nekom dokumentiranom obliku (prirodnim jezikom- korisnike prie, sluaja upotrebe ili procesne specifikacije)
http://en.wikipedia.org/wiki/Requirements_analysis Bashar Nuseibeh, Steve Easterbrook, Requirements Engineering: A Roadmap

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Vrste zahtjeva
Poslovni zahtjevi (zato)
Naelni zahtjevi zbog kojih se projekt IS-a pokree i koi su definirani u stratekim opredjeljenjima tvrtke primjer: poslovni zahtjev, "Omoguiti Internet prodaju

Korisniki zahtjevi (zahtjevi krajnjih korisnika)

opisuju zadatke koje korisnik mora moi obaviti sluei se aplikacijama sadrani u opisima sluajeva koritenja, tj. opisima scenarija rada

Funkcionalni zahtjevi (to)

Funkciopnalni zahtjevi se mogu opisati kao skup ulaza, ponaanja, izlaza, manipulacije podatcima, vrste obrade itd. definiraju softversku funkcionalnost (oekivano ponaanje i operacije koje sustav moe izvoditi) koju treba ugraditi u proizvod da bi omoguio korisnicima obavljanje njihovih zadataka

Nefunkcionalni zahtjevi (kako ili kako dobro)

su zahtjevi koji se mogu smatrati ogranienjima ili zahtjevima za kvalitetom izvedbe; Tipini su takvi zahtjevi raspoloivost sustava, proirivost i trokovi, standardi, pravila i ugovori kojih se proizvod mora pridravati, opisi vanjskih suelja, zahtjevi na performance, ogranienja na dizajn i implementaciju, te svojstva kvalitete (preciziraju opis proizvoda navodei karakteristike proizvoda u razliitim dimenzija koja su vane ili korisniku, ili graditelju)

(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Vrste zahtjeva
Zahtjevi vanjskih suelja Ovaj razred zahtjeva opisuje veze izmeu sustava i vanjskog svijeta. Specifikacija sistemskih zahtjeva trebala bi ukljuivati odlomke za ove zahtjeve ukljuujui i suelja te mehanizme komunikacije za korisnike, hardver i druge softverske sustave. Ogranienja Ogranienja su uvjeti koji ograniavanju izbor rjeenja raspoloivih dizajneru ili programeru. Spadaju u nefunkcionalne zahtjeve i trebaju biti dokumentirani. Neopravdana ogranienja treba pokuati odbaciti jer onemoguavaju postizanjenajboljeg rjeenja. Takoer mogu umanjiti primjenu komercijalnog softvera i komponenti u rjeenju. Neka ogranienja mogu pomoi u zadovoljavaju atributa kvalitete. Primjer je poboljanje prenosivosti programa koritenjem samo standardnih naredbi nekog raunalnog jezika. Definicije podataka Definicija podataka je bilo koji opis formata, dozvoljenih vrijednosti, pretpostavljenih vrijednosti ili kompozicija sloenih podatkovnih struktura. Sve definicije bi trebalo pohraniti u rjenik podataka, kao glavno kazalo za sudionike na projektu. Ideje o rjeenju Ako korisnik opisuje specifian nain interakcije sa sustavom kojom bi mogao obaviti neku akciju, npr. Korisnik odabire podatak koji on eli iz padajue liste, on predlae rjeenje, a ne zahtjev. Predloeno rjeenje moe odvui panju od pravih zahtjeva.Kod postavljanja zahtjeva treba se usmjeriti na ono to je potrebno obaviti, a ne na nain realizacije. Treba istraiti zato korisnik predlae odreenu ugradnju jer to moe pomoi u razumijevanju stvarne potrebe i korisnikovih oekivanja o nainu kako bi sustav trebao raditi.

(Izvor: http://www.zpm.fer.hr/courses/pis)
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Analiza prioriteta zahtjeva

Nuno svojstvo - Da li vlasnik sustava neto stvarno mora imati?
Postoji tendencija da se previe zahtjeva proglasi nunim! Po definiciji, ako sustav ne ukljuuje nune zahtjeve, taj sustav ne moe ispuniti svoju svrhu. Treba testirati svaki zahtjev koji se smatra nunim i probati ga rangirati. Ako se zahtjev moe rangirati onda nije obvezan! Potpuno obvezni zahtjevi se ne mogu rangirati jer su nuni za prvu verziju sustava!

Poeljno svojstvo - Funkcije koje korisnik eli na kraju imati

Ranije verzije sustava mogu pruiti (ne potpunu) funkcionalnost bez tih zahtjeva. Poeljni zahtjevi mogu i trebaju biti rangirani.

Neobvezna svojstva - Proizvoljni zahtjevi

Svojstva i mogunosti bez kojih se moe iako bi ih lijepo bilo imati, to nisu pravi zahtjevi. Ovi zahtjevi takoer mogu biti rangirani.

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Dokumentiranje analize zahtjeva

Definicija zahtjeva (Requirements Definition)
izjava o stanju i ogranienjima sustava te potrebama - narativni dokument namijenjen korisniku ili ga pie korisnik poslovni i korisniki zahtjevi te njihovi prioriteti uoeni problemi, kljune pretpostavke i preporuke rjeenja

Specifikacija zahtjeva (Requirements Specification)

esto se naziva i funkcionalnom specifikacijom - strukturirani dokument s detaljnim opisom oekivanog ponaanja sustava -namijenjen ugovarateljima i izvoditeljima razvoja ugradbeno nezavisan pogled na sustav funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi te njihovi prioriteti model organizacijske strukture (strukturni dijagrami) opis protoka dokumenata (dijagrami toka) model procesa (dijagram toka podataka) konceptualni model podataka (dijagram entiteti-veze)

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Rizici loeg planiranja zahtjeva

Nedovoljna ukljuenost korisnika
bez korisnika ne moe se tono znati to korisnici ele neprihvatljivi proizvodi

udni korisniki zahtjevi

neopravdana promjena miljenja tijekom izvedbe kvalitete proizvoda prekoraenja rokova i degradacije

Nejasni (dvosmisleni) zahtjevi

situacija u kojoj itatelj(i) zahtjeva zahtjev tumae na vie naina

Gubljenje vremena i prepravljanje

Pretjerano ukraavanje elja izvoaa da dodaju novu funkcionalnost "koja bi se trebala svidjeti korisnima" i zahtjev korisnika za dodacima koji dobro izgledaju ali ne pridonose

Funkcionalnosti
nepotrebni dodaci i gubljenje vremena minimalistike specifikacije - tendencija postavljanja minimalnih zahtjeva ili skiciranja koncepta, uz elju da ih izvoai nadopune tijekom izvedbe frustracije izvoaa, neispunjena, oekivanja korisnika

Zanemarivanje potreba
zanemarivanje potreba odreenih (grupa) korisnika
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

stvaranje 'opozicije projektu

Kakteristike dobro postavljenih zahtjeva

Cilj je napisati dovoljno dobre zahtjeve, na temelju kojih se moe pristupiti dizajnu iugradnji uz prihvatljiv stupanj rizika. Svrha: dobro postavljeni zahtjevi su osnova za dobro oblikovanje sustava

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Kakteristike dobro postavljenih zahtjeva

Zahjtev Kohezivnost Cjelovitost Konzistentnost Korektnost Aktualnost Observabilnost Izvodljivost Nedvosmislenost Provjerljivost Opis Zahtjev definira jednu i samo jednu stvar Zahtjev je u potpunost definiran na jednom mjestu bez nedostataka Zahtjev nije kontradiktoran ni s koim drugim zahtjevom ili vanjskim zahtjevom Zahtjev u potpunosti udovoljava zahtjevima poslovodstva i korisnika Zahtjev e biti aktualan due vrijeme Zahtjev je vidljiv (prepoznatljiv) vanjskom korisniku i respektira ogranienja Zahtjev je izvediv u okviru ogranienja projekta Zahtjev je jasno iskazan i opisan Zahtjev se moe provjeriti isnpekcijom, analizom ili testiranjem na sustavu

J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08

Metode i tehnike sistemske analize

Strukturirana analiza procesno usmjerena tehnika modeliranja poslovnih zahtjeva na sustav Informacijsko inenjerstvo podatkovno usmjerena, ali procesno osjetljiva tehnika, usmjerena prouavanju organizacije ili njenih veih dijelova kao cjeline, a ne projekt po projekt Brzi razvoj aplikacija (Rapid Application Development - RAD)
razvoj djelominih verzija aplikacija, koje mogu evoluirati do konanog rjeenja

Zdrueni razvoj aplikacije (Joint Application Development - JAD)

analiza zasnovana na intenzivnim radnim sjednicama na kojima vlasnici, korisnici, analitiari, dizajneri i graditelji zajedniki definiraju i oblikuju sustav

Objektno usmjerena analiza modeliranje uahurivanjem podataka i procesa u objekte prouavanje postojeih objekata da bi se vidjelo mogu li se ponovno iskoristiti ili prilagoditi za nove primjene definiranje novih ili
J. Mesari, Modeliranje i izgradnja IS-a. EFOS 2007/08