Matematika I - Drugi dio

Elvis Barakovic
Sadrzaj
1 Granicna vrijednost niza 1
2 Brojni redovi 8
3 Limes funkcije 15
4 Izvod funkcije 25
5 Ispitivanje osobina i crtanje graka funkcije 40
1 Granicna vrijednost niza
Denicija 1.1 Kazemo da je realan broj a granicna vrijednost ili limes niza (x
n
) ako za svako
> 0 postoji prirodan broj n
0
, takav da za svaki prirodan broj n n
0
vrijedi |x
n
a| < , sto
matematicki zapisujemo na sljedeci nacin
( > 0)(n
0
N)(n N)(n n
0
|x
n
a| < ).
Gornju cinjenicu zapisujemo sa
lim
n+
x
n
= a ili x
n
a (n +).
Primjer 1.1 Izracunati sljedece limese:
(a) lim
n+
3n
2
2n + 5
4n
2
n 6
(b) lim
n+
4n
2
n + 3
2n
3
n
2
+ 1
(c) lim
n+
_
2n
2
2n + 3

1 3n
2
3n
2
+ 1
_
.
Rjesenje:
(a) Dati limes je oblika

, pa ga racunamo tako sto podijelimo i brojnik i nazivnik sa najvecim

stepenom od n.
lim
n+
3n
2
2n + 5
4n
2
n 6
= lim
n+
3n
2
n
2

2n
n
2
+
5
n
2
4n
2
n
2

n
n
2

6
n
2
= lim
n+
3
2
n
+
5
n
2
4
1
n

6
n
2
,

Vjezbe su pripremljene za studente Gradevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Odjeljenje u Travniku,

u akademskoj 2011./2012. godini. Zadrzavam pravo na stamparske i matematicke greske. Ukoliko ih uocite i
ukoliko zelite, mozete mi javiti na elvis.barakovic@untz.ba. Sva prava zadrzana. Svako objavljivanje, stampanje
ili umnozavanje zahtjeva odobrenje autora.
1
ako iskoristimo poznati limes
lim
n
1
n
= 0,
dobijamo da je
lim
n+
3n
2
2n + 5
4n
2
n 6
=
3
4
.
(b) Istim razmatranjem kao u (a) imamo
lim
n+
4n
2
n + 3
2n
3
n
2
+ 1
= lim
n+
4n
2
n
3

n
n
3
+
3
n
3
2n
3
n
3

n
2
n
3
+
1
n
3
= lim
n+
4
n

1
n
2
+
3
n
3
2
1
n
+
1
n
3
= 0.
(c)
lim
n+
_
2n
2
2n + 3

1 3n
2
3n
2
+ 1
_
= lim
n+
2n
2
(3n
2
+ 1) (1 3n
2
)(2n + 3)
(2n + 3)(3n
2
+ 1)
= lim
n+
3 2n + 11n
2
+ 6n
3
+ 6n
4
3 + 2n + 9n
2
+ 6n
3
= lim
n+

3
n
4

2n
n
4
+
11n
2
n
4
+
6n
3
n
4
+
6n
4
n
4
3
n
4
+
2n
n
4
+
9n
2
n
4
+
6n
3
n
4
=
6
0
= +.
Primjer 1.2 Izracunati sljedece limese:
(a) lim
n+
_

n
2
5n + 6 n
_
(b) lim
n+
_

n
2
+ n n
_
(c) lim
n+
_
n

n
2
10n
_
(d) lim
n+
_

2n + 3

n 1
_
(e) lim
n+
_

4n
4
+ 2 2n
2
_
(f ) lim
n+
_
_
n +

n
_
Rjesenje:
(a)
lim
n+
_

n
2
5n + 6 n
_
= lim
n+

n
2
5n + 6 n
1

n
2
5n + 6 + n

n
2
5n + 6 + n
= lim
n+
n
2
5n + 6 n
2

n
2
5n + 6 + n
= lim
n+
5n + 6

n
2
5n + 6 + n
: n
: n
= lim
n+
5 +
6
n
_
n
2
5n+6
n
2
+ 1
=
5
2
.
2
(b)
lim
n+
_

n
2
+ n n
_
= lim
n+

n
2
+ n n
1

n
2
+ n + n

n
2
+ n + n
= lim
n+
n
2
+ n n
2

n
2
+ n + n
= lim
n+
n

n
2
+ n + n
: n
: n
= lim
n+
1
_
n
2
+n
n
2
+ 1
= lim
n+
1
_
1 +
1
n
+ 1
=
1
2
.
(c)
lim
n+
_
n

n
2
10n
_
= lim
n+
n

n
2
10n
1

n +

n
2
10n
n +

n
2
10n
= lim
n+
n
2
n
2
+ 10n
n +

n
2
10n
= lim
n+
10n
n +

n
2
10n
: n
: n
= lim
n+
10
1 +
_
n
2
10n
n
2
= lim
n+
10
1 +
_
1
10
n
=
10
2
= 5.
(d)
lim
n+
_

2n + 3

n 1
_
= lim
n+

2n + 3

n 1
1

2n + 3 +

n 1

2n + 3 +

n 1
= lim
n+
2n + 3 (n 1)

2n + 3 +

n 1
= lim
n+
n + 4

2n + 3 +

n 1
: n
: n
= lim
n+
1 +
4
n
_
2n+3
n
2
+
_
n1
n
2
=
1
0
= +.
3
(e)
lim
n+
_

4n
4
+ 2 2n
2
_
= lim
n+

4n
4
+ 2 2n
2
1

4n
4
+ 2 + 2n
2

4n
4
+ 2 + 2n
2
= lim
n+
4n
4
+ 2 4n
4

4n
4
+ 2 + 2n
2
= lim
n+
2

4n
4
+ 2 + 2n
2
: n
2
: n
2
= lim
n+
2
n
2
_
4n
4
n
4
+
2
n
4
+ 2
=
0
4
= 0.
(f)
lim
n+
_
_
n +

n
_
= lim
n+
_
n +

n
1

_
n +

n +

n
_
n +

n +

n
= lim
n+
n +

n n
_
n +

n +

n
= lim
n+

n
_
n +

n +

n
:

n
:

n
= lim
n+

n
_
n
n
+

n
n
+

n
=
1

1 + 0 + 1
=
1
2
.
Primjer 1.3 Izracunati sljedece limese:
(a) lim
n+
(n + 2)! (n 1)!
(n + 3)!
(b) lim
n+
3
n+1
+ 4
n+1
3
n
+ 4
n
Rjesenje:
(a) Iskoristimo li osobine faktorijela dati limes mozemo zapisati u sljedecem obliku
lim
n+
(n + 2)! (n 1)!
(n + 3)!
= lim
n+
(n 1)![(n + 2)(n + 1)n 1]
(n + 3)(n + 2)(n + 1)n(n 1)!
,
nakon skracivanja dobijamo
lim
n+
(n + 2)(n + 1)n 1
(n + 3)(n + 2)(n + 1)n
= 0.
(b)
lim
n+
3
n+1
+ 4
n+1
3
n
+ 4
n
= lim
n+
4
n+1
_
3
n+1
4
n+1
+ 1
_
4
n
_
3
n
4
n
+ 1
_ = 4 lim
n+
_
3
4
_
n+1
+ 1
_
3
4
_
n
+ 1
= 4,
jer je
lim
n+
_
3
4
_
n+1
= 0 i lim
n+
_
3
4
_
n
= 0.
4
Primjer 1.4 Izracunati sljedece limese:
(a) lim
n+
2
n
2
(1 + 2 + 3 + ... + n) (b) lim
n+
n
2
+ n + 1
1 + 3 + 5 + ... + 2n 1
(c) lim
n+
n

k=1
k (k + 1)
n
3
(d) lim
n+
n

k=2
k
2
+ k 2
k(k + 1)
(e) lim
n+
1 +
1
2
+
1
2
2
+
1
2
3
+ ... +
1
2
n
1 +
1
3
+
1
3
2
+
1
3
3
+ ... +
1
3
n
Rjesenje:
(a) Iskoristimo li poznatu formulu
n

k=1
k = 1 + 2 + 3 + ... + n =
n(n + 1)
2
imamo
lim
n+
2
n
2
(1 + 2 + 3 + ... + n) = lim
n+
2
n
2

n(n + 1)
2
= lim
n+
n
2
+ n
n
2
: n
2
: n
2
= lim
n+
1 +
1
n
1
= 1.
(b) Iskoristimo li poznatu formulu
n

k=1
(2k 1) = 1 + 3 + 5 + ... + 2n 1 = n
2
imamo
lim
n+
n
2
+ n + 1
1 + 3 + 5 + ... + 2n 1
= lim
n+
n
2
+ n + 1
n
2
: n
2
: n
2
= lim
n+
1 +
1
n
+
1
n
2
1
= 1.
(c) Vrijedi
lim
n+
n

k=1
k (k + 1)
n
3
= lim
n+
n

k=1
k
2
+
n

k=1
k
n
3
= lim
n+
n(n+1)(2n+1)
6
+
n(n+1)
2
n
3
= lim
n+
2n
2
+ 6n + 4
6n
2
: n
2
: n
2
=
2
6
=
1
3
.
5
Pri cemu smo koristili poznate formule
n

k=1
k
2
=
n(n + 1)(2n + 1)
6
i
n

k=1
k =
n(n + 1)
2
.
(d) Faktorizacijom brojnika i raspisivanjem clanova niza dobijamo
L = lim
n+
n

k=2
k
2
+ k 2
k(k + 1)
= lim
n+
n

k=2
(k 1)(k + 2)
k(k + 1)
=
= lim
n+
1 4
2 3

2 5
3 4

3 6
4 5
...
(n 2) (n + 1)
(n 1) n

(n 1) (n + 2)
n (n + 1)
.
Nakon skracivanja imamo
L = lim
n+
1
3
n + 2
n
=
1
3
.
(e) Niz
1,
1
2
,
1
2
2
,
1
2
3
, ...,
1
2
n
predstavlja geometriski niz ciji je kolicnik q =
1
2
, a zbir prema formuli (??)
S
n
= a
1

q
n
1
q 1
=
1
2
n
1
1
2
1
= 2
_
1
2
n
1
_
.
Takode je
1,
1
3
,
1
3
2
,
1
3
3
, ...,
1
3
n
geometrijski niz ciji je kolicnik q =
1
3
, a zbir prema formuli (??)
S
n
=
1
3
n
1
1
3
1
=
3
2

_
1
3
n
1
_
.
Dati limes sada se moze izracunati kao
lim
n+
1 +
1
2
+
1
2
2
+
1
2
3
+ ... +
1
2
n
1 +
1
3
+
1
3
2
+
1
3
3
+ ... +
1
3
n
= lim
n+
2
_
1
2
n
1
_

3
2

_
1
3
n
1
_
=
4
3
,
jer je
lim
n+
1
2
n
= 0 i lim
n+
1
3
n
= 0.
Primjer 1.5 Izracunati sljedece limese
(a) lim
n+
_
1 +
3
n
_
n
(b) lim
n+
_
2n
2
+ 1
2n
2
+ 3
_
n
2
(c) lim
n+
_
n
2
+ n + 1
n
2
n + 1
_
2n
(d) lim
n+
n[ln(n + 3) ln n]
(e) lim
n+
3n [ln(n
2
+ 5n + 4) ln(n
2
3n + 7)]
6
Rjesenje: Za izracunavanje datih limesa koristimo poznati rezultat
lim
n+
_
1 +
1
n
_
n
= e.
(a) Vrijedi
lim
n+
_
1 +
3
n
_
n
= lim
n+
_
1 +
1
n
3
_
n
= lim
n+
_
1 +
1
n
3
_n
3

3
n
n
= e
lim
n+
3n
n
= e
3
.
(b) Vrijedi
lim
n+
_
2n
2
+ 1
2n
2
+ 3
_
n
2
= lim
n+
_
1 +
2n
2
+ 1
2n
2
+ 3
1
_
n
2
= lim
n+
_
1 +
2
2n
2
+ 3
_
n
2
= lim
n+
_
1 +
1
2n
2
+3
2
_2n
2
+3
2

2
2n
2
+3
n
2
= e
lim
n+
2n
2
2n
2
+ 3
= e
1
.
(c) Vrijedi
lim
n+
_
n
2
+ n + 1
n
2
n + 1
_
2n
= lim
n+
_
1 +
n
2
+ n + 1
n
2
n + 1
1
_
2n
= lim
n+
_
1 +
2n
n
2
n + 1
_
2n
= lim
n+
_
1 +
1
n
2
n+1
2n
_n
2
n+1
2n

2n
n
2
n+1
2n
= e
lim
n+
4n
2
n
2
n + 1
= e
4
.
(d) Koristeci osobine logaritamske funkcije dati limes mozemo zapisati
lim
n+
n[ln(n + 3) ln n] = lim
n+
nln
_
n + 3
n
_
= lim
n+
ln
_
n + 3
n
_
n
=
7
= ln lim
n+
_
n + 3
n
_
n
= ln lim
n+
_
1 +
n + 3
n
1
_
n
= ln lim
n+
_
1 +
3
n
_
n
= ln lim
n+
_
1 +
1
n
3
_n
3

3
n
n
= ln e
lim
n+
3n
n
= ln e
3
= 3 lne = 3.
(e) Koristeci osobine logaritamske funkcije dati limes mozemo zapisati
lim
n+
3n [ln(n
2
+ 5n + 4) ln(n
2
3n + 7)] = lim
n+
ln
_
n
2
+ 5n + 4
n
2
3n + 7
_
3n
=
= ln lim
n+
_
n
2
+ 5n + 4
n
2
3n + 7
_
3n
= ln lim
n+
_
1 +
n
2
+ 5n + 4
n
2
3n + 7
1
_
3n
= ln lim
n+
_
1 +
8n 3
n
2
3n + 7
_
3n
= ln lim
n+
_
1 +
1
n
2
3n+7
8n3
_n
2
3n+7
8n3

8n3
n
2
3n+7
3n
= ln e
lim
n+
24n
2
9n
n
2
3n + 7
= ln e
24
= 24 lne = 24.
2 Brojni redovi
Denicija 2.1 Neka je dat niz realnih brojeva (a
n
)
nN
. Izraz oblika a
1
+ a
2
+ + a
n
+
nazivamo brojni red. Krace oznacavamo
+

n=1
a
n
. (1)
Izraz a
n
naziva se opsti clan reda (1) a izraz S
n
= a
1
+ a
2
+ ... + a
n
naziva se nta parcijalna
suma reda (1). Ako niz parcijalnih suma, tj. niz (S
n
)
nN
konvergira, tj. ako postoji i ako je
konacan broj S = lim
n
S
n
onda kazemo da je red (1) konvergentan i da mu je suma upravo
broj S. U suprotnom, kazemo da je red (1) divergentan.
Primjer 2.1 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1
n(n + 1)
.
Rjesenje: Konvergenciju reda cemo dokazati pomocu nte parcijalne sume koja ima oblik:
S
n
=
1
1 2
+
1
2 3
+ ... +
1
n(n + 1)
.
8
Buduci da je
1
n(n + 1)
=
1
n

1
n + 1
to imamo
S
n
=
1
1 2
+
1
2 3
+ ... +
1
n(n + 1)
=
=
_
1
1

1
2
_
+
_
1
2

1
3
_
+ ... +
_
1
n

1
n + 1
_
= 1
1
n
pa je lim
n
S
n
= lim
n
_
1
1
n
_
= 1. Odavdje zakljucujemo da red konvergira i da mu je suma 1.
Primjer 2.2 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1
n
2
+ 3n + 2
.
Rjesenje:Kako je
1
n
2
+ 3n + 2
=
1
(n + 1)(n + 2)
=
1
n + 1

1
n + 2
tada je nta parcijalna suma reda data sa
S
n
=
1
2 3
+
1
3 4
+ ... +
1
(n + 1)(n + 2)
=
=
_
1
2

1
3
_
+
_
1
3

1
4
_
+ ... +
_
1
n + 1

1
n + 2
_
=
1
2

1
n + 2
pa je lim
n
S
n
= lim
n
_
1
2

1
n + 2
_
=
1
2
. Odavdje zakljucujemo da red konvergira i da mu je
suma
1
2
.
Primjer 2.3 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
(n
2
+ n).
Rjesenje: Kako je nta parcijalna suma reda data sa
S
n
= (1
2
+ 1) + (2
2
+ 2) + ... + (n
2
+ n) = 2 + 6 + ... + (n
2
+ n)
to je lim
n
S
n
= + pa dati red divergira.
Primjer 2.4 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
2
n+1
3
n
.
Rjesenje: Kako je nta parcijalna suma reda data sa
S
n
=
2
1+1
3
1
+
2
2+1
3
2
+ ... +
2
n+1
3
n
=
2
2
3
+
2
3
3
2
+ ... +
2
n+1
3
n
=
= 2
_
2
3
+
_
2
3
_
2
+ ... +
_
2
3
_
n
_
= 2
2
3

1 (
2
3
)
n
1
2
3
=
= 4 4
_
2
3
_
n
i kako je lim
n
_
2
3
_
n
= 0 to je lim
n
S
n
= 4 pa dati red konvergira i suma mu je 4.
9
Primjer 2.5 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1
n(n + 3)
.
Rjesenje: Kako je
1
n(n + 3)
=
1
3
_
1
n

1
n + 3
_
tada je parcijalna suma ovog reda data sa
S
n
=
1
3
_
1
1
4
_
+
1
3
_
1
2

1
5
_
+ ... +
1
3
_
1
n

1
n + 3
_
=
1
3
_
1
1
4
+
1
2

1
5
+ ... +
1
n

1
n + 3
_
=
=
1
3
_
1 +
1
2
+
1
3

1
n + 1

1
n + 2

1
n + 3
_
pa je lim
n
S
n
=
1
3
_
1 +
1
2
+
1
3
_
=
11
18
. Dakle, dati red konvergira i suma mu je
11
18
.
Primjer 2.6 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
(

n + 2 2

n + 1 +

n).
Rjesenje: Ako iskoristimo identitet

b =
a b

a +

b
tada se opci clan reda moze napisati u obliku
a
n
=

n + 2 2

n + 1 +

n = (

n + 2

n + 1) (

n + 1

n)
=
1

n + 2 +

n + 1

n + 1 +

n
pa je nta parcijalna suma reda data sa
S
n
=
_
1

3 +

2 +

1
_
+
_
1

4 +

3 +

2
_
+ ...
... +
_
1

n + 2 +

n + 1

n + 1 +

n
_
=
=
1

2 +

1
+
1

n + 2 +

n + 1
.
Odavdje vidimo da je lim
n
S
n
=
1

2 +

1
= 1

2 pa dati red konvergira i suma mu je

upravo 1

2.
Sljedeca teorema daje potreban uslov konvergencije reda (1):
Teorem 2.1 Ako je red
+

n=1
a
n
konvergentan tada je lim
n
a
n
= 0.
10
Odavdje se jasno vidi da ako je lim
n
a
n
= 0 tada je red
+

n=1
a
n
divergentan.
Primjer 2.7 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
n
n + 1
.
Rjesenje: Kako je lim
n
a
n
= lim
n
n
n + 1
= 1 = 0 to dati red divergira!
Primjer 2.8 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
sin n.
Rjesenje: Kako lim
n
a
n
= lim
n
sin n ne postoji to dati red divergira!
Primjer 2.9 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1

n
.
Rjesenje: Iako je lim
n
a
n
= lim
n
1

n
= 0 za niz parcijalnih suma vrijedi
S
n
= 1 +
1

2
+ ... +
1

n

1

n
+
1

n
+ ... +
1

n
= n
1

n
=

n
pa je lim
n
S
n
lim
n

n = + pa dati red divergira.

Teorem 2.2 (Kriteriji uporedivanja) Neka su
+

n=1
a
n
i
+

n=1
b
n
redovi sa pozitivnim clanovima
i neka za neko n
0
N vrijedi nejednakost 0 a
n
b
n
za svako n n
0
. Tada:
Ako je red
+

n=1
b
n
konvergentan tada je i red
+

n=1
a
n
konvergentan.
Ako je red
+

n=1
a
n
divergentan tada je i red
+

n=1
b
n
divergentan.
Teorem 2.3 (Cauchy-ev kriterij) Red (1) konvergira akko je niz parcijalnih suma Cauchy-
ev niz, tj. ako za niz (S
n
)
nN
vrijedi
( > 0) (n
0
N) (n, m > n
0
) |S
m
S
n
| < .
Primjer 2.10 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1
n 2
n
.
Rjesenje: Buduci da vrijedi
1
n 2
n
<
1
2
n
i buduci da red
+

n=1
1
2
n
konvergira, tada na osnovu
teoreme 2.2 slijedi da i red
+

n=1
1
n 2
n
konvergira.
11
Primjer 2.11 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
2
n
sin
_
x
3
n
_
pri cemu je x (0, 3).
Rjesenje: Buduci da vrijedi 0 < 2
n
sin
_
x
3
n
_
< 2
n
_
x
3
n
_
= x
_
2
3
_
n
i buduci da red
+

n=1
_
2
3
_
n
konvergira kao geometrijski red to i dati red konvergira.
Primjer 2.12 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
sin nx
2
n
.
Rjesenje. Za ntu parcijalnu sumu ovog reda vrijedi
|S
n+p
S
n
| =

_
sin x
2
+
sin 2x
2
2
+ ... +
sin(n + p)x
2
n+p
_

_
sin x
2
+
sin 2x
2
2
+ ... +
sin nx
2
n
_

sin(n + 1)x
2
n+1
+
sin(n + 2)x
2
n+2
+ ... +
sin(n + p)x
2
n+p

| sin(n + 1)x|
|2
n+1
|
+
| sin(n + 2)x|
|2
n+2
|
+ ... +
| sin(n + p)x|
|2
n+p
|

1
2
n+1
+
1
2
n+2
+ ... +
1
2
n+p
=
1
2
n+1
_
1 +
1
2
+ ... +
1
2
p1
_
=
=
1
2
n+1
1
1
2
p1
1
2
=
1
2
n
_
1
1
2
p1
_
.
Specijalno, za p = n dobijamo
|S
2n
S
n
|
1
2
n
_
1
1
2
n1
_
0, (n )
a to znaci da je niz parcijalnih suma Cauchy-ev niz a samim tim i da red konvergira.
Primjer 2.13 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
1
n
p
, (p R.)
Rjesenje: Za p < 0 red je divergentan. Zaista, ako je p < 0 tada je nta parcijalna suma reda
data sa S
n
= 1 +
1
2
p
+ ... +
1
n
p
= 1 + 2
p
+ ... + n
p
> n
p
. Kako je lim
n
n
p
= + jer je
p > 0 tada je lim
n
S
n
> lim
n
n
p
= + pa je red divergentan.
Za p = 1 red je takoder divergentan. Naime, za niz parcijalnih suma vrijedi
S
n+p
S
n
=
_
1 +
1
2
+ ... +
1
n + p
_

_
1 +
1
2
+ ... +
1
n
_
=
=
1
n + 1
+
1
n + 2
+ ... +
1
n + p

1
n + p
+
1
n + p
+ ... +
1
n + p

p
n + p
.
Specijalno, za p = n dobijamo S
2n
S
n

1
2
odakle zakljucujemo da niz parcijalnih suma
(S
n
)
nN
nije Cauchy-ev pa nije ni konvergentan. Zato red dievrgira.
12
Za 0 < p < 1 red divergira. Kako za n 2 vrijedi n
p
< n tada je
1
n
<
1
n
p
a kako red
+

n=1
1
n
divergira tada na osnovu teoreme 2.2 divergira i red
+

n=1
1
n
p
za 0 < p < 1.
Za p > 1 red konvergira. Zaista, ako je p > 1 tada je nta parcijalna suma reda data sa
S
n
= 1 +
_
1
2
p
+
1
3
p
_
+
_
1
4
p
+
1
5
p
+
1
6
p
+
1
7
p
_
+
_
1
8
p
+
1
9
p
+ ... +
1
15
p
_
+ ... +
1
n
p
1 +
_
1
2
p
+
1
2
p
_
+
_
1
4
p
+
1
4
p
+
1
4
p
+
1
4
p
_
+
_
1
8
p
+
1
8
p
+ ... +
1
8
p
_
+ ...

n=0
_
1
2
p1
_
n
=
2
p1
2
p1
1
< +
pa dati red konvergira za p > 1.
Primjer 2.14 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
ln n
n
.
Rjesenje: Buduci da je
1
n
<
ln n
n
i buduci da red
+

n=1
1
n
na osnovu primjera 2.13 divergira, to
na osnovu teoreme 2.2 dati red divergira.
Primjer 2.15 Jednakost
+

n=1
a
n
+
+

n=1
b
n
=
+

n=1
(a
n
+b
n
) vrijedi samo u slucaju kada su oba reda
konvergentna. u suprotnom bi vazila jednakost
+

n=1
1
(n + 1)
2
=
+

n=1
n + 1 n
(n + 1)
2
=
+

n=1
1
n + 1

+

n=1
n
(n + 1)
2
.
Medutim to je nemoguce, jer je red
+

n=1
1
(n + 1)
2
konvergentan a harmonijski red
+

n=1
1
n + 1
je
divergentan.
Redovi sa pozitivnim clanovima
Teorem 2.4 (DAlambert-ov
1
kriterij) Ako za brojni red (1) postoji n
0
N tako da je
a
n
> 0 za svako n n
0
i ako postoji granicna vrijednost D = lim
n
a
n+1
a
n
, tada
ako je D < 1 red (1) konvergira,
ako je D > 1 red (1) divergira,
ako je D = 1 red (1) kriterij nema odluke.
13
Teorem 2.5 (Cauchy-ev korijenski kriterij) Ako za brojni red (1) postoji n
0
N tako da
je a
n
0 za svako n n
0
i ako postoji granicna vrijednost C = lim
n
n

a
n
, tada
ako je C < 1 red (1) konvergira,
ako je C > 1 red (1) divergira,
ako je C = 1 red (1) kriterij nema odluke.
Primjer 2.16 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
n
3
3
n
.
Rjesenje: Kako je
a
n+1
a
n
=
(n+1)
3
3
n+1
n
3
3
n
=
3
n
(n + 1)
3
3
n+1
n
3
=
1
3
_
1 +
1
n
_
3
i
D = lim
n
a
n+1
a
n
= lim
n
1
3
_
1 +
1
n
_
3
=
1
3
< 1
to red na osnovu DAlambert-ovog kriterija konvergira.
Primjer 2.17 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
n!
n
2
2
n
.
Rjesenje: Kako je
a
n+1
a
n
=
(n+1)!
(n+1)
2
2
n+1
n!
n
2
2
n
=
n
2
2
n
(n + 1)!
(n + 1)
2
2
n+1
n!
=
n
2
2(n + 1)
i
D = lim
n
a
n+1
a
n
= lim
n
n
2
2(n + 1)
= +> 1
to red na osnovu DAlambert-ovog kriterija divergira.
Primjer 2.18 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
_
n
n + 1
_
n
2
.
Rjesenje: Kako je
n

a
n
=
n

_
n
n + 1
_
n
2
=
_
n
n + 1
_
n
i
C = lim
n
n

a
n
= lim
n
_
n
n + 1
_
n
= lim
n
1
_
1 +
1
n
_
n
=
1
e
< 1
to red na osnovu Cauchy-jevog kriterija konvergira.
Primjer 2.19 Ispitati konvergenciju reda
+

n=1
ln
n
_
2n + 1
n
_
.
14
Rjesenje: Kako je
n

a
n
=
n

ln
n
_
2n + 1
n
_
= ln
_
2n + 1
n
_
i
C = lim
n
n

a
n
= lim
n
ln
_
2n + 1
n
_
= ln lim
n
2n + 1
n
= ln 2 < ln e = 1
to red na osnovu Cauchy-jevog kriterija konvergira.
3 Limes funkcije
Primjer 3.1
lim
x
4x
2
3x + 1
2x
2
2x + 3
= lim
x
4x
2
3x + 1
2x
2
2x + 3
: x
2
: x
2
= lim
x
4
3
x
+
1
x
2
2
2
x
+
3
x
2
=
=
4 0 + 0
2 0 + 0
= 2.
Primjer 3.2
lim
x2
x
2
4
x 2
= lim
x2
(x 2) (x + 2)
x 2
= lim
x2
(x + 2) = 4.
Primjer 3.3
lim
x5
x
2
7x + 10
x
2
9x + 20
= lim
x5
(x 5) (x 2)
(x 5) (x 4)
= lim
x5
x 2
x 4
=
5 2
5 4
= 3.
Primjer 3.4
lim
x
_
x

x
2
10x
_
= lim
x
x

x
2
10x
1

x +

x
2
10x
x +

x
2
10x
=
= lim
x
x
2

_
x
2
10x
_
2
x +

x
2
10x
= lim
x
x
2
x
2
+ 10x
x +

x
2
10x
=
= lim
x
10x
x +

x
2
10x
: x
: x
= lim
x
10
1 +

x
2
10x
x
=
= lim
x
10
1 +
_
x
2
10x
x
2
= lim
x
10
1 +
_
1
10
x
=
=
10
1 +

1 0
=
10
2
= 5.
Primjer 3.5
lim
x0
3

1 + x
2
1
x
2
= lim
x0
3

1 + x
2
1
x
2

_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
=
= lim
x0
_
3

1 + x
2
_
3
1
3
x
2

_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
=
15
= lim
x0
1 + x
2
1
x
2

_
_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
_ =
= lim
x0
x
2
x
2

_
_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
_ =
= lim
x0
x
2
x
2

_
_
3

1 + x
2
_
2
+
3

1 + x
2
+ 1
_ =
= lim
x0
1
3

1 + x
2
2
+
3

1 + x
2
+ 1
=
1
3
.
Primjer 3.6
lim
x1
3

x 1

x 1
=
_
_
smjena
x = t
6
x 1 = t 1
_
_
= lim
t1
t
2
1
t
3
1
=
= lim
t1
(t 1) (t + 1)
(t 1) (t
2
+ t + 1)
= lim
t1
t + 1
t
2
+ t + 1
=
2
3
.
Primjer 3.7
lim
x3
x 3

x + 1 2
= lim
x3
x 3

x + 1 2

x + 1 + 2

x + 1 + 2
=
= lim
x3
(x 3)
_
x + 1 + 2
_
_
x + 1
_
2
2
2
=
= lim
x3
(x 3)
_
x + 1 + 2
_
x + 1 4
=
= lim
x3
(x 3)
_
x + 1 + 2
_
x 3
=
= lim
x3
_

x + 1 + 2
_
= 4.
Primjer 3.8
lim
x7
2

x 3
x
2
49
= lim
x7
2

x 3
x
2
49

2 +

x 3
2 +

x 3
=
= lim
x7
2
2

_
x 3
_
2
(x
2
49)
_
2 +

x 3
_ =
= lim
x7
4 (x 3)
(x
2
49)
_
2 +

x 3
_ =
16
= lim
x7
7 x
(x 7) (x + 7)
_
2 +

x 3
_ =
= lim
x7
(x 7)
(x 7) (x + 7)
_
2 +

x 3
_ =
= lim
x7
1
(x + 7)
_
2 +

x 3
_ =
=
1
14 4
=
1
56
.
Primjer 3.9
lim
x4
x
2
16

x + 5 3
= lim
x4
x
2
16

x + 5 3

x + 5 + 3

x + 5 + 3
=
= lim
x4
(x
2
16)
_
x + 5 + 3
_
_
x + 5
_
2
3
2
=
= lim
x4
(x 4) (x + 4)
_
x + 5 + 3
_
x + 5 9
=
= lim
x4
(x 4) (x + 4)
_
x + 5 + 3
_
x 4
=
= lim
x4
(x + 4)
_

x + 5 + 3
_
= 8 6 = 48.
Primjer 3.10
lim
x3
x
3
27

12 x 3
= lim
x3
x
3
3
3

12 x 3

12 x + 3

12 x + 3
=
= lim
x3
(x
3
3
3
)
_
12 x + 3
_
_
12 x
_
2
3
2
=
= lim
x3
(x 3) (x
2
+ 3x + 9)
_
12 x + 3
_
12 x 9
=
= lim
x3
(x 3) (x
2
+ 3x + 9)
_
12 x + 3
_
3 x
=
= lim
x3
(x 3) (x
2
+ 3x + 9)
_
12 x + 3
_
(x 3)
=
= lim
x3
_
x
2
+ 3x + 9
_ _
12 x + 3
_
=
= 27 6 = 162.
Primjer 3.11
lim
x+
_
x + 1
x 1
_
x
= lim
x+
_
1 +
x + 1
x 1
1
_
x
=
= lim
x+
_
1 +
x + 1 x + 1
x 1
_
x
=
= lim
x+
_
1 +
2
x 1
_x1
2

2
x1
x
=
= e
lim
x+
2x
x1
= e
2
.
17
Primjer 3.12
lim
x+
_
x
2
+ 5x + 4
x
2
3x + 7
_
3x
= lim
x+
_
1 +
x
2
+ 5x + 4
x
2
3x + 7
1
_
3x
=
= lim
x+
_
1 +
x
2
+ 5x + 4 x
2
+ 3x 7
x
2
3x + 7
_
3x
=
= lim
x+
_
1 +
8x 3
x
2
3x + 7
_
3x
=
= lim
x+
_
1 +
8x 3
x
2
3x + 7
_x
2
3x+7
8x3

8x3
x
2
3x+7
3x
=
= e
lim
x+
8x3
x
2
3x+7
3x
= e
lim
x+
24x
2
9x
x
2
3x+7
=
= e
lim
x+
24
9
x
1
3
x
+
7
x
2
= e
24
.
Primjer 3.13
lim
x+
_
x
2
+ x + 1
x
2
x + 1
_
2x
= lim
x+
_
1 +
x
2
+ x + 1
x
2
x + 1
1
_
2x
=
= lim
x+
_
1 +
x
2
+ x + 1 x
2
+ x 1
x
2
x + 1
_
2x
=
= lim
x+
_
1 +
2x
x
2
x + 1
_
2x
=
= lim
x+
_
1 +
2x
x
2
x + 1
_x
2
x+1
2x

2x
x
2
x+1
2x
=
= e
lim
x+
2x
x
2
x+1
2x
= e
lim
x+
4x
2
x
2
x+1
= e
4
.
Primjer 3.14
lim
x0
sin 7x
x
= lim
x0
sin 7x
7x
7 = 7 lim
x0
sin 7x
7x
= 7 1 = 7.
Primjer 3.15
lim
x0
sin 6x
sin 3x
= lim
x0
sin6x
6x
6x
sin3x
3x
3x
= lim
x0
sin6x
6x
6
sin3x
3x
3
=
=
lim
x0
sin6x
6x
6
lim
x0
sin3x
3x
3
=
6
3
= 2.
18
Primjer 3.16
lim
x0
sin 3x

x + 4 2
= lim
x0
sin 3x

x + 4 2

x + 4 + 2

x + 4 + 2
=
= lim
x0
sin 3x
_
x + 4 + 2
_
_
x + 4
_
2
2
2
=
= lim
x0
sin 3x
_
x + 4 + 2
_
x + 4 4
=
= lim
x0
sin 3x
_
x + 4 + 2
_
x
=
= lim
x0
sin 3x
_
x + 4 + 2
_
3x
3 =
= 3 lim
x0
sin 3x
3x
lim
x0
_

x + 4 + 2
_
=
= 3 1 4 = 12.
Primjer 3.17
lim
x0

x + 1 1
sin 2x
= lim
x0

x + 1 1
sin 2x

x + 1 + 1

x + 1 + 1
=
= lim
x0
_
x + 1 1
_ _
x + 1 + 1
_
sin 2x
_
x + 1 + 1
_ =
= lim
x0
_
x + 1
_
2
1
2
sin 2x
_
x + 1 + 1
_ =
= lim
x0
x + 1 1
sin 2x
_
x + 1 + 1
_ =
= lim
x0
x
sin 2x
_
x + 1 + 1
_ =
= lim
x0
x
sin 2x
2x
2x
_
x + 1 + 1
_ =
= lim
x0
1
sin 2x
2x
2
_
x + 1 + 1
_ =
=
1
lim
x0
sin 2x
2x

1
2
_
x + 1 + 1
_ =
=
1
1

1
2 2
=
1
4
.
19
Primjer 3.18
lim
x0
sin 4x

x + 9 3
= lim
x0
sin 4x

x + 9 3

x + 9 + 3

x + 9 + 3
=
= lim
x0
sin 4x
_
x + 9 + 3
_
_
x + 9
_
2
3
2
=
= lim
x0
sin 4x
_
x + 9 + 3
_
x + 9 9
=
= lim
x0
sin 4x
_
x + 9 + 3
_
x
=
= lim
x0
sin 4x
_
x + 9 + 3
_
4x
4 =
= 4 lim
x0
sin 4x
4x
lim
x0
_

x + 9 + 3
_
=
= 4 1 6 = 24.
Primjer 3.19
lim
x0
sin 5x sin 3x
sin x
= lim
x0
sin5x
5x
5x
sin3x
3x
3x
sin x
x
x
=
= lim
x0
x
_
5
sin 5x
5x
3
sin3x
3x
_
x
sin x
x
=
= lim
x0
5
sin5x
5x
3
sin3x
3x
sinx
x
=
=
5lim
x0
sin5x
5x
3lim
x0
sin3x
3x
lim
x0
sin x
x
=
=
5 3
1
= 2
Primjer 3.20
lim
x0
1 cos x
x
2
= lim
x0
2 sin
2 x
2
x
2
= lim
x0
2 sin
x
2
sin
x
2
x x
=
= 2 lim
x0
sin
x
2
sin
x
2
x
2

x
2
4
=
=
2
4
lim
x0
sin
x
2
x
2
lim
x0
sin
x
2
x
2
=
1
2
1 1 =
1
2
.
Primjer 3.21
lim
x0
1 cos x
2
x
2
sin x
2
= lim
x0
2 sin
2 x
2
2
x
2
sin x
2
= lim
x0
2 sin
x
2
2
sin
x
2
2
x
2
2

x
2
2
4
sinx
2
x
2
=
=
2
4
lim
x0
sin
x
2
2
x
2
2
lim
x0
sin
x
2
2
x
2
2

1
lim
x0
sin x
2
x
2
=
=
1
2
.
20
Primjer 3.22
lim
x+
x [ln (x + 1) ln (x 1)] = lim
x+
x ln
_
x + 1
x 1
_
=
= lim
x+
ln
_
x + 1
x 1
_
x
=
= ln lim
x+
_
x + 1
x 1
_
x
=
= ln lim
x+
_
1 +
x + 1
x 1
1
_
x
=
= ln lim
x+
_
1 +
x + 1 x + 1
x 1
_
x
=
= ln lim
x+
_
1 +
2
x 1
_x1
2

2
x1
x
=
= ln e
lim
x+
2x
x1
= ln e
2
= 2 lne = 2.
Primjer 3.23
lim
x+
3x
_
ln
_
x
2
+ 5x + 4
_
ln
_
x
2
3x + 7
_
=
= lim
x+
3x ln
_
x
2
+ 5x + 4
x
2
3x + 7
_
=
= lim
x+
ln
_
x
2
+ 5x + 4
x
2
3x + 7
_
3x
=
= ln lim
x+
_
x
2
+ 5x + 4
x
2
3x + 7
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
x
2
+ 5x + 4 x
2
+ 3x 7
x
2
3x + 7
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
8x 3
x
2
3x + 7
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
8x 3
x
2
3x + 7
_x
2
3x+7
8x3

8x3
x
2
3x+7
3x
=
= ln e
lim
x+
8x3
x
2
3x+7
3x
= lne
lim
x+
24x
2
9x
x
2
3x+7
=
= ln e
lim
x+
24
9
x
1
3
x
+
7
x
2
= ln e
24
= 24 lne = 24.
Primjer 3.24
lim
x+
3x
_
ln (x + 1) + ln (x 4) ln
_
x
2
+ 5x + 6
_
=
21
= lim
x+
3x ln
_
(x + 1) (x 4)
x
2
+ 5x + 6
_
=
= lim
x+
3x ln
_
x
2
3x 4
x
2
+ 5x + 6
_
=
= lim
x+
ln
_
x
2
3x 4
x
2
+ 5x + 6
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
x
2
3x 4
x
2
+ 5x + 6
1
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
x
2
3x 4 x
2
5x 6
x
2
+ 5x + 6
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
8x 10
x
2
+ 5x + 6
_
3x
=
= ln lim
x+
_
1 +
8x 10
x
2
+ 5x + 6
_x
2
+5x+6
8x10

8x10
x
2
+5x+6
3x
=
= ln e
lim
x+
8x10
x
2
+5x+6
3x
= ln e
lim
x+
24x
2
30x
x
2
+5x+6
= lne
24
= 24.
Primjer 3.25
lim
x+
_
x + 3
x + 2
_x
2
+x+1
x+1
= lim
x+
_
1 +
x + 3
x + 2
1
_x
2
+x+1
x+1
=
= lim
x+
_
1 +
x + 3 x 2
x + 2
_x
2
+x+1
x+1
=
= lim
x+
_
1 +
1
x + 2
_x
2
+x+1
x+1
=
= lim
x+
_
1 +
1
x + 2
_
(x+2)
1
x+2

x
2
+x+1
x+1
=
= e
lim
x+
1
x+2

x
2
+x+1
x+1
= e
lim
x+
x
2
+x+1
x
2
+3x+2
= e
1
= e.
Primjer 3.26
lim
x2
_
x
2
_ 1
x2
=
_
_
smjena
t =
1
x2
= x = 2 +
1
t
x 2 = t
_
_
= lim
x+
_
1 +
1
2t
_
t
=
= lim
x+
_
1 +
1
2t
_
2t
1
2
= e
1
2
.
22
Primjer 3.27
lim
x0
e
ax
1
x
=
_

_
smjena
t = e
ax
1 = e
ax
= t + 1
= ax = ln (1 + t) = x =
1
a
ln (1 + t)
x 0 = t 0
_

_
=
= lim
t0
t
1
a
ln (1 + t)
= a lim
t0
t
ln(1 + t)
= a lim
t0
1
ln(1+t)
t
=
= a
1
lim
t0
ln(1+t)
t
= a
1
lim
t0
1
t
ln (1 + t)
=
= a
1
lim
t0
ln (1 + t)
1
t
= a
1
ln lim
t0
(1 + t)
1
t
=
= a
1
lne
= a.
Primjer 3.28 Izracunati lijevi i desni limes funkcije
f(x) =
3x x
2
x 4
u tacki x = 4.
L(4) = lim
x4

3x x
2
x 4
=
_
_
smjena
x = 4
> 0, 0
_
_
= lim
0
3 (4 ) (4 )
2
4 4
=
= lim
0
12 3 16 + 8
2

= lim
0

2
+ 5 4

=
= lim
0
_
5 +
4

_
= 0 5 + lim
0
4

= +.
D(4) = lim
x4
+
3x x
2
x 4
=
_
_
smjena
x = 4 +
> 0, 0
_
_
= lim
0
3 (4 + ) (4 + )
2
4 + 4
=
= lim
0
12 + 3 16 8
2

= lim
0

2
5 4

=
= lim
0
_
5
4

_
= 0 5 lim
0
4

= .
Primjer 3.29 Izracunati lijevi i desni limes funkcije
ln
_
x
2
1
_
23
u tacki x = 1.
L(1) = lim
x1

ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x1

_
x
2
1
_
=
_
_
smjena
x = 1
> 0, 0
_
_
=
= ln lim
0
_
(1 )
2
1
_
= ln lim
0
_
1 + 2 +
2
1
_
=
= ln lim
0
_
2 +
2
_
= .
D(1) = lim
x1
+
ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x1
+
_
x
2
1
_
=
_
_
smjena
x = 1 +
> 0, 0
_
_
=
= ln lim
0
_
(1 + )
2
1
_
= ln lim
0
_
1 + 2 +
2
1
_
=
= ln lim
0
_
2 +
2
_
= .
24
4 Izvod funkcije
Primjer 4.1 Po deniciji naci izvod funkcije
f(x) = 3x
2
2x 1.
Rjesenje:
Kako je
f(x) = 3x
2
2x 1
f(x + h) = 3(x + h)
2
2(x + h) 1 =
= 3
_
x
2
+ 2xh + h
2
_
2x 2h 1 =
= 3x
2
+ 6xh + 3h
2
2x 2h 1
tada je
f

(x) = lim
h0
f (x + h) f(x)
h
=
= lim
h0
3x
2
+ 6xh + 3h
2
2x 2h 1 3x
2
+ 2x + 1
h
=
= lim
h0
6xh + 3h
2
2h
h
= lim
h0
(6x + 3h 2) = 6x 2.
Primjer 4.2 Po deniciji naci izvod funkcije
f(x) =

3x + 1.
Rjesenje:
Kako je
f(x) =

3x + 1
f(x + h) =
_
3(x + h) + 1 =

3x + 3h + 1
tada je
f

(x) = lim
h0
f (x + h) f(x)
h
=
= lim
h0

3x + 3h + 1

3x + 1
h
=
= lim
h0

3x + 3h + 1

3x + 1
h

3x + 3h + 1 +

3x + 1

3x + 3h + 1 +

3x + 1
=
= lim
h0
_
3x + 3h + 1
_
2

_
3x + 1
_
2
h
_
3x + 3h + 1 +

3x + 1
_ =
= lim
h0
3x + 3h + 1 3x 1
h
_
3x + 3h + 1 +

3x + 1
_ =
= lim
h0
3h
h
_
3x + 3h + 1 +

3x + 1
_ =
= lim
h0
3

3x + 3h + 1 +

3x + 1
=
3
2

3x + 1
.
25
Primjer 4.3 Po deniciji naci izvod funkcije
f(x) = e
4x3
.
Rjesenje:
Kako je
f(x) = e
4x3
f(x + h) = e
4(x+h)3
= e
4x+4h3
tada je
f

(x) = lim
h0
f (x + h) f(x)
h
= lim
h0
e
4x+4h3
e
4x3
h
=
= lim
h0
e
4x3
_
e
4h
1
_
h
= e
4x3
lim
h0
e
4h
1
h
=
= e
4x3
4 = 4e
4x3
jer je
lim
x0
e
ax
1
x
=
_

_
smjena
t = e
ax
1 = e
ax
= t + 1
= ax = ln (1 + t) = x =
1
a
ln (1 + t)
x 0 = t 0
_

_
=
= lim
t0
t
1
a
ln (1 + t)
= a lim
t0
t
ln(1 + t)
= a lim
t0
1
ln(1+t)
t
=
= a
1
lim
t0
ln(1+t)
t
= a
1
lim
t0
1
t
ln (1 + t)
=
= a
1
lim
t0
ln (1 + t)
1
t
= a
1
ln lim
t0
(1 + t)
1
t
=
= a
1
lne
= a.
Primjer 4.4 Po deniciji naci izvod funkcije
f(x) = ln(7x) .
Rjesenje:
Kako je
f(x) = ln (7x)
f(x + h) = ln (7 (x + h)) = ln (7x + 7h)
26
tada je
f

(x) = lim
h0
f (x + h) f(x)
h
= lim
h0
ln (7x + 7h) ln(7x)
h
=
= lim
h0
ln
7x+7h
7x
h
= lim
h0
ln
_
1 +
h
x
_
h
= lim
h0
1
h
ln
_
1 +
h
x
_
=
= lim
h0
ln
_
1 +
h
x
_1
h
= ln lim
h0
_
1 +
h
x
_1
h
=
= ln lim
h0
_
1 +
h
x
_x
h

h
x

1
h
= ln e
lim
h0
1
x
= ln e
1
x
=
1
x
.
Primjer 4.5 Po deniciji naci izvod funkcije
f(x) = sin (2x) .
Rjesenje:
Kako je
f(x) = sin (2x)
f(x + h) = sin (2 (x + h)) = sin (2x + 2h)
tada je
f

(x) = lim
h0
f (x + h) f(x)
h
= lim
h0
sin (2x + 2h) sin (2x)
h
=
= lim
h0
2 sin
2x+2h2x
2
cos
2x+2h+2x
2
h
=
= lim
h0
2 sin h cos (2x + h)
h
= 2 lim
h0
sin h
h
lim
h0
cos (2x + h) =
= 2 cos (2x) .
Primjer 4.6 Naci izvod funkcije
y =
3
2
x
3

1
4
x
2
x
6
5
.
Rjesenje:
y

=
3
2
3x
2

1
4
2x 1 =
9
2
x
2

1
2
x 1.
Primjer 4.7 Naci izvod funkcije
y =
4
5
3

x
5

1
7
x
2
+ x

x + 4.
Rjesenje:
Kako je
y =
4
5
x
5
3

1
7
x
2
+ x
3
2
+ 4
tada je
y

=
4
5
5
3
x
2
3

1
7
2x +
3
2
x
1
2
=
4
3
x
2
3

2
7
x +
3
2
x
1
2
.
27
Primjer 4.8 Naci izvod funkcije
y = x
3
sin x.
Rjesenje:
Neka je
f = x
3
= f

= 3x
2
g = sin x = g

= cos x
pa primjenom pravila za izvod proizvoda, dobijamo
y

= f

g + g

f = 3x
2
sin x + x
3
cos x = x
2
(3 sin x + xcos x) .
Primjer 4.9 Naci izvod funkcije
y =
x
2
+ 1
x
2
1
.
Rjesenje:
Neka je
f = x
2
+ 1 = f

= 2x
g = x
2
1 = g

= 2x
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
y

=
f

g g

f
g
2
=
2x(x
2
1) 2x(x
2
+ 1)
(x
2
1)
2
=
=
2x
3
2x 2x
3
2x
(x
2
1)
2
=
4x
(x
2
1)
2
.
Primjer 4.10 Naci izvod funkcije
y =
sin x cos x
sin x + cos x
.
Rjesenje:
Neka je
f = sin x cos x = f

= cos x + sin x
g = sin x + cos x = g

= cos x sin x
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
y

=
f

g g

f
g
2
=
=
(cos x + sin x) (sin x + cos x) (cos x sin x) (sin x cos x)
(sin x + cos x)
2
=
cos xsin x + cos
2
x + sin
2
x + sin xcos x cos xsin x
(sin x + cos x)
2
+
cos
2
x + sin
2
x sin xcos x
(sin x + cos x)
2
=
2 cos
2
x + 2 sin
2
x
sin
2
x + 2 sinxcos x + cos
2
x
=
2
_
cos
2
x + sin
2
x
_
sin
2
x + cos
2
x + 2 sin xcos x
=
2
1 + sin 2x
.
28
Primjer 4.11 Naci izvod funkcije
y =
_
1 5x
2
_
10
.
Rjesenje:
Kako je
y =
_
1 5x
2
_
10
=
_
smjena
u = 1 5x
2
= u

= 10x
_
= u
10
tada je
y

= 10u
9
u

= 10
_
1 5x
2
_
9
(10x) = 100x
_
1 5x
2
_
9
.
Primjer 4.12 Naci izvod funkcije
y =
3
_
(1 + x
3
)
2
.
Rjesenje:
Kako je
y =
3
_
(1 + x
3
)
2
=
_
1 + x
3
_2
3
=
_
smjena
u = 1 + x
3
= u

= 3x
2
_
= u
2
3
tada je
y

=
2
3
u

1
3
u

=
2
3
_
1 + x
3
_

1
3
3x
2
=
2x
2
3

1 + x
3
Primjer 4.13 Naci izvod funkcije
y = e
4x
2
x2
.
Rjesenje:
Kako je
y = e
4x
2
x2
=
_
smjena
u = 4x
2
x 2 = u

= 8x 1
_
= e
u
tada je
y

= e
u
u

= e
4x
2
x2
(8x 1) .
Primjer 4.14 Naci izvod funkcije
y = ln
_
x
2
+ 1
_
.
Rjesenje:
Kako je
y = ln
_
x
2
+ 1
_
=
_
smjena
u = x
2
+ 1 = u

= 2x
_
= ln u
tada je
y

=
1
u
u

=
1
x
2
+ 1
2x =
2x
x
2
+ 1
.
29
Primjer 4.15 Naci izvod funkcije
y = ln
x
2
+ 1
x
2
1
.
Rjesenje:
Kako je
y = ln
x
2
+ 1
x
2
1
=
_
smjena
u =
x
2
+1
x
2
1
= u

=
4x
(x
2
1)
2
_
= ln u
tada je
y

=
1
u
u

=
1
x
2
+1
x
2
1

4x
(x
2
1)
2
=
=
x
2
1
x
2
+ 1

4x
(x
2
1)
2
=
4x
(x
2
+ 1) (x
2
1)
=
=
4x
x
4
1
.
Primjer 4.16 Naci prvi i drugi izvod funkcije
y =
3x x
2
x 4
Rjesenje:
Neka je
f = 3x x
2
= f

= 3 2x
g = x 4 = g

= 1
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
y

=
f

g g

f
g
2
=
(3 2x) (x 4) 1 (3x x
2
)
(x 4)
2
=
=
3x 12 2x
2
+ 8x 3x + x
2
(x 4)
2
=
=
x
2
+ 8x 12
(x 4)
2
Neka je
f = x
2
+ 8x 12 = f

= 2x + 8
g = (x 4)
2
= g

= 2 (x 4)
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
30
Drugi izvod funkcije je
y

= (y

=
f

g g

f
g
2
=
=
(2x + 8) (x 4)
2
2 (x 4) (x
2
+ 8x 12)
_
(x 4)
2
_
2
=
=
(x 4) [(2x + 8) (x 4) 2 (x
2
+ 8x 12)]
(x 4)
4
=
=
2x
2
+ 8x + 8x 32 + 2x
2
16x + 24
(x 4)
3
=
=
8
(x 4)
3
.
Primjer 4.17 Naci prvi i drugi izvod funkcije
y =
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
Rjesenje:
Neka je
f = x
2
2x + 1 = f

= 2x 2
g = x
2
+ 1 = g

= 2x
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
y

=
f

g g

f
g
2
=
(2x 2) (x
2
+ 1) 2x(x
2
2x + 1)
(x
2
+ 1)
2
=
=
2x
3
+ 2x 2x
2
2 2x
3
+ 4x
2
2x
(x
2
+ 1)
2
=
=
2x
2
2
(x
2
+ 1)
2
Neka je
f = 2x
2
2 = f

= 4x
g =
_
x
2
+ 1
_
2
= g

= 2
_
x
2
+ 1
_
2x = 4x
_
x
2
+ 1
_
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo
31
Drugi izvod funkcije je
y

=
f

g g

f
g
2
=
=
4x(x
2
+ 1)
2
4x(x
2
+ 1) (2x
2
2)
_
(x
2
+ 1)
2
_
2
=
=
4x(x
2
+ 1)
2
(2x
2
2) 2 (x
2
+ 1) 2x
(x
2
+ 1)
4
=
=
(x
2
+ 1) [4x(x
2
+ 1) 4x(2x
2
2)]
(x
2
+ 1)
4
=
=
4x
3
+ 4x 8x
3
+ 8x
(x
2
+ 1)
3
=
4x
3
+ 12x
(x
2
+ 1)
3
=
=
4x(x
2
3)
(x
2
+ 1)
3
Primjer 4.18 Naci prvi i drugi izvod funkcije
y =
x
3
x
2
3
.
Neka je
f = x
3
= f

= 3x
2
g = x
2
3 = g

= 2x
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo da je prvi izvod funkcije
y

=
f

g g

f
g
2
=
=
3x
2
(x
2
3) 2x x
3
(x
2
3)
2
=
=
3x
4
9x
2
2x
4
(x
2
3)
2
=
=
x
4
9x
2
(x
2
3)
2
Neka je
f = x
4
9x
2
= f

= 4x
3
18x
g =
_
x
2
3
_
2
= g

= 2
_
x
2
3
_
2x
32
pa primjenom pravila za izvod kolicnika, dobijamo da je drugi izvod funkcije
y

=
f

g g

f
g
2
=
=
(4x
3
18x) (x
2
3)
2
2 (x
2
3) 2x (x
4
9x
2
)
_
(x
2
3)
2
_
2
=
=
(x
2
3) [(4x
3
18x) (x
2
3) 4x(x
4
9x
2
)]
(x
2
3)
4
=
=
4x
5
12x
3
18x
3
+ 54x 4x
5
+ 36x
3
(x
2
3)
3
=
=
6x
3
+ 54x
(x
2
3)
3
Primjer 4.19 Naci prvi i drugi izvod funkcije
y = e
2x
sin 3x.
Rjesenje:
y

= 2e
2x
sin 3x + e
2x
cos 3x 3 = 2e
2x
sin 3x + 3e
2x
cos 3x
y

= 2 2e
2x
sin 3x + 2 e
2x
cos 3x 3 + 3 2e
2x
cos 3x + 3e
2x
(sin 3x) 3 =
= 4e
2x
sin 3x + 6e
2x
cos 3x + 6e
2x
cos 3x 9e
2x
sin 3x =
= 12e
2x
cos 3x 5e
2x
sin 3x = e
2x
(12 cos 3x 5 sin 3x) .
Primjer 4.20 Naci prvi i drugi izvod funkcije
y = xarccos x

1 x
2
Rjesenje:
y

= 1 arccos x + x
1

1 x
2

1
2

1 x
2
(2x) =
= arccos x
x

1 x
2
+
x

1 x
2
=
= arccos x.
y

=
1

1 x
2
.
Logaritamski izvod
Primjer 4.21 Naci izvod funkcije
y = x
x
.
Rjesenje:
Logaritmovanjem lijeve i desne strane dobijamo
ln y = ln x
x
= ln y = x ln x
33
pa je
(ln y)

= (x ln x)

1
y
y

= 1 ln x + x
1
x
1
y
y

= ln x + 1
y

= y (ln x + 1)
y

= x
x
(ln x + 1) .
Primjer 4.22 Naci izvod funkcije
y = x
x
2
.
Rjesenje:
Logaritmovanjem lijeve i desne strane dobijamo
ln y = ln x
x
2
= ln y = x
2
ln x
pa je
(ln y)

=
_
x
2
ln x
_

1
y
y

= 2x ln x + x
2

1
x
1
y
y

= 2xln x + x
y

= y (2xlnx + x)
y

= x
x
2
(2xln x + x) .
Primjer 4.23 Naci izvod funkcije
y =
_
x
x + 1
_
x
.
Rjesenje:
Logaritmovanjem lijeve i desne strane dobijamo
ln y = ln
_
x
x + 1
_
x
= ln y = x ln
_
x
x + 1
_
34
pa je
(ln y)

=
_
x ln
_
x
x + 1
__

1
y
y

= 1 ln
_
x
x + 1
_
+ x
1
x
x+1

_
x
x + 1
_

1
y
y

= ln
_
x
x + 1
_
+ x
x + 1
x

x + 1 x
(x + 1)
2
1
y
y

= ln
_
x
x + 1
_
+ x
x + 1
x

1
(x + 1)
2
1
y
y

= ln
_
x
x + 1
_
+
1
x + 1
y

= y
_
ln
_
x
x + 1
_
+
1
x + 1
_
y

=
_
x
x + 1
_
x
_
ln
_
x
x + 1
_
+
1
x + 1
_
.
35
Izvod funkcije zadane u parametarskom obliku
x = x(t)
y = y(t)
_
= y

x
=
y

t
x

t
Primjer 4.24 Naci izvod funkcije
x(t) = cos t
y(t) = t + sin t
_
.
Rjesenje:
Kako je
y

t
= 1 + cos t
x

t
= sin t
tada je
y

x
=
y

t
x

t
=
1 + cos t
sin t
=
1 + cos t
sin t
.
Primjer 4.25 Naci izvod funkcije
x(t) = e
t
sin t
y(t) = e
t
cos t
_
.
Rjesenje:
Kako je
y

t
= e
t
cos t e
t
sin t = e
t
(cos t sin t)
x

t
= e
t
sin t + e
t
cos t = e
t
(cos t + sin t)
tada je
y

x
=
y

t
x

t
=
e
t
(cos t sin t)
e
t
(cos t + sin t)
=
cos t sin t
cos t + sin t
.
Jednacine tangente i normale
Jednacine tangente i normale na krivu y = y(x) u tacki M (x
0
, y
0
):
T : y y
0
= y

(x
0
) (x x
0
)
N : y y
0
=
1
y

(x
0
)
(x x
0
)
Primjer 4.26 Odrediti jednacinu tangente na krivu y = 2x
2
3x + 2 u tacki M(2, y)
36
Rjesenje:
Prvo odredimo koordinate tacke M:
y(2) = 2 4 3 2 + 2 = 8 6 + 2 = 4
pa je M(2, 4).
Prvi izvod funkcije je
y

= 4x 3
i
y

(2) = 8 3 = 5
pa jednacina tangente glasi
y 4 = 5(x 2)
y 4 = 5x 10
y = 5x 6.
Primjer 4.27 Odrediti jednacinu tangente na krivu y = x
4
x
2
+ 3 u tacki M(1, y)
Rjesenje:
Prvo odredimo koordinate tacke M:
y(1) = 1 1 + 3 = 3
pa je M(1, 3).
Prvi izvod funkcije je
y

= 4x
3
2x
i
y

(1) = 4 2 = 2
pa jednacina tangente glasi
y 3 = 2(x 1)
y 3 = 2x 2
y = 2x + 1.
Primjer 4.28 U kojoj tacki krive y =

1 + x
2
je njena tangenta paralelna sa pravom y =
1
2
x + 1.
Rjesenje:
Koecijent pravca prave y =
1
2
x + 1 je
1
2
, a po uslovu zadatka tangenta na krivu mora biti
paralelna sa ovom pravom pa zato i njen koecijent pravca mora biti
1
2
.
Prvi izvod funkcije je
y

=
1
2

1 + x
2
2x =
x

1 + x
2
37
pa po uslovu zadatka, vrijedi
x

1 + x
2
=
1
2
= 2x =

1 + x
2
/
2
= 4x
2
= 1 + x
2
= 3x
2
= 1
= x
2
=
1
3
= x
1
=
_
1
3
=

3
3
, x
1
=
_
1
3
=

3
3
.
Kako je
y
_

3
3
_
=

_
1 +
_

3
3
_
2
=
_
1 +
1
3
=
_
4
3
=
2

3
=
2

3
3
y
_

3
3
_
=

_
1 +
_

3
3
_
2
=
_
1 +
1
3
=
_
4
3
=
2

3
=
2

3
3
onda su trazene tacke
A
_

3
3
,
2

3
3
_
i B
_

3
3
,
2

3
3
_
.
LHospitalovo pravilo
Primjer 4.29
lim
x1
x
5
3x
4
+ 2x
2
+ x 1
x
7
4x + 3
=
_
0
0
_
LP
= lim
x1
5x
4
12x
3
+ 4x + 1
7x
6
4
=
2
3
.
Primjer 4.30
lim
x+
e
x
x
5
+ 4x
2
+ 3
=
_
+
+
_
LP
= lim
x+
e
x
5x
4
+ 8x
_
=
+
+
_
LP
=
= lim
x+
e
x
20x
3
+ 8
_
=
+
+
_
LP
=
= lim
x+
e
x
60x
2
_
=
+
+
_
LP
=
= lim
x+
e
x
120x
_
=
+
+
_
LP
=
= lim
x+
e
x
120
= +.
Primjer 4.31
lim
x0
ln (cos x)
x
=
_
0
0
_
LP
= lim
x0
1
cos x
(sin x)
1
= lim
x0
tgx = 0.
38
Primjer 4.32
lim
x0
e
x
e
x
2x
x sin x
=
_
0
0
_
LP
= lim
x0
e
x
+ e
x
2
1 cos x
_
=
0
0
_
LP
=
= lim
x0
e
x
e
x
sin x
_
=
0
0
_
LP
=
= lim
x0
e
x
+ e
x
cos x
= 2
Primjer 4.33
lim
x0
xln x = (0 ) = lim
x0
ln x
1
x
LP
= lim
x0
1
x

1
x
2
= lim
x0
x = 0.
Primjer 4.34
lim
x
( x) tg
x
2
= lim
x
tg
x
2
1
x
_
=

_
LP
= lim
x
1
cos
2 x
2

1
2
1
(x)
2
=
= lim
x
( x)
2
2 cos
2
x
2
_
=
0
0
_
LP
= lim
x
2 ( x) (1)
4 cos
x
2
_
sin
x
2
_

1
2
=
= lim
x
x
cos
x
2
sin
x
2
_
=
0
0
_
LP
=
= lim
x
1
sin
x
2

1
2
sin
x
2
+ cos
x
2
cos
x
2

1
2
=
= lim
x
1
1
2
_
sin
2 x
2
cos
2
x
2
_ =
1
1
2
= 2.
Primjer 4.35
lim
x0
x
x
= lim
x0
e
x ln x
= e
lim
x0
x lnx
= e
lim
x0
lnx
1
x
= e
lim
x0
1
x

1
x
2
= e
lim
x0
x
=
= e
0
= 1
39
5 Ispitivanje osobina i crtanje graka funkcije
Primjer 5.1 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) = x
3
3x + 2.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje: D = R.
2. Nule i znak:
f(x) = 0
x
3
3x + 2 = 0
x
3
4x + x + 2 = 0
x
_
x
2
4
_
+ x + 2 = 0
x(x 2) (x + 2) + x + 2 = 0
(x + 2) [x(x 2) + 1] = 0
(x + 2)
_
x
2
2x + 1
_
= 0
(x + 2) (x 1)
2
= 0
x
1
= 2, x
2
= 1.
Znak:
x :
2 1 +
x + 2 + +
(x 1)
2
+ + +
(x + 2) (x 1)
2
+ +
Dakle,
y < 0 za x (, 2)
y > 0 za x (2, +) .
3. Parnost:
f(x) = (x)
3
3 (x) + 2 = x
3
+ 3x + 2 =
=
_
x
3
3x 2
_
= f(x)
f(x) = (x)
3
3 (x) + 2 = x
3
+ 3x + 2 =
=
_
x
3
3x 2
_
= f(x).
Funkcija nije ni parna ni neparna.
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Nema vertikalnih asimptota jer je D = R.
Buduci da je
lim
x
f(x) = lim
x
_
x
3
3x + 2
_
=
funkcija nema horizontalnih asimptota.
40
Buduci da je
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
x
3
3x + 2
x
= lim
x
_
x
2
3 +
2
x
_
= +
funkcija nema kosih asimptota.
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

= 3x
2
3
pa je
y

= 0
3x
2
3 = 0
x
2
1 = 0
x
1
= 1, x
2
= 1.
Iz
x :
1 1 +
3x
2
3 + +
y

+ +
y
zakljucujemo da
za x = 1 funkcija ima maksimum
y
max
= y(1) = (1)
3
3 (1) + 2 = 1 + 3 + 2 = 4
za x = 1 funkcija ima mininum
y
min
= y(1) = 1
3
3 1 + 2 = 1 3 + 2 = 0.
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
Drugi izvod funkcije je
y

= 6x
pa je
y

= 0
x = 0.
Iz
x :
0 +
y

+
y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na intervalu (, 0)
funkcija konveksna na intervalu (0, +) .
Funkcija ima prevojnu tacku P(0, 2) jer je y(0) = 2.
7. Grak funkcije:
41
Primjer 5.2 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) =
3x x
2
x 4
.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje:
Buduci da je racionalna funkcija, tada mora da vrijedi
x 4 = 0 = x = 4
pa je
D = (, 4) (4, +)
2. Nule i znak:
f(x) = 0

3x x
2
x 4
= 0
3x x
2
= 0
x(3 x) = 0
x
1
= 0, x
2
= 3.
Znak:
x :
0 3 4 +
3x x
2
+
x 4 +
3xx
2
x4
+ +
42
Dakle,
y < 0 za x (0, 3) (4, +)
y > 0 za x (, 0) (3, 4) .
3. Parnost:
f(x) =
3x x
2
x 4
=
3(x) (x)
2
(x) 4
=
3x x
2
x 4
=
=
(3x + x
2
)
(x + 4)
=
3x + x
2
x + 4
= f(x)
f(x) =
3x x
2
x 4
=
3(x) (x)
2
(x) 4
=
3x x
2
x 4
=
=
(3x + x
2
)
(x + 4)
=
3x + x
2
x + 4
= f(x)
Funkcija nije ni parna ni neparna.
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Buduci da funkcija nije denisana za x = 4, ispitajmo lijevi i desni limes funkcije u toj
tacki:
L(4) = lim
x4

3x x
2
x 4
=
_
_
smjena
x = 4
> 0, 0
_
_
= lim
0
3 (4 ) (4 )
2
4 4
=
= lim
0
12 3 16 + 8
2

= lim
0

2
+ 5 4

=
= lim
0
_
5 +
4

_
= 0 5 + lim
0
4

= +.
D(4) = lim
x4
+
3x x
2
x 4
=
_
_
smjena
x = 4 +
> 0, 0
_
_
= lim
0
3 (4 + ) (4 + )
2
4 + 4
=
= lim
0
12 + 3 16 8
2

= lim
0

2
5 4

=
= lim
0
_
5
4

_
= 0 5 lim
0
4

= .
Dakle, funkcija ima vertikalnu asimptotu x = 4.
Buduci da je
lim
x
f(x) = lim
x
3x x
2
x 4
L.P
= lim
x
2x
1
= +
lim
x+
f(x) = lim
x+
3x x
2
x 4
L.P
= lim
x+
2x
1
=
funkcija nema horizontalnih asimptota.
43
Buduci da je
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
3xx
2
x4
x
= lim
x
3x x
2
x
2
4x
=
= lim
x
3x x
2
x
2
4x
: x
2
: x
2
= lim
x
3
x
1
1
4
x
2
= 1
n = lim
x
(f(x) kx) = lim
x
_
3x x
2
x 4
+ x
_
=
= lim
x
3x x
2
+ x
2
4x
x 4
= lim
x
x
x 4
= 1
funkcija ima kosu asimptotu y = x 1.
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

=
(3 2x) (x 4) (3x x
2
) 1
(x 4)
2
=
=
3x 12 2x
2
+ 8x 3x + x
2
(x 4)
2
=
=
x
2
+ 8x 12
(x 4)
2
pa je
y

= 0

x
2
+ 8x 12
(x 4)
2
= 0
x
2
+ 8x 12 = 0
x
1
= 2, x
2
= 6.
Iz
x :
2 4 6 +
x
2
+ 8x 12 + +
(x 4)
2
+ + + +
y

+ +
y
zakljucujemo da
za x = 2 funkcija ima minimum
y
min
= y(2) =
6 4
2
= 1
za x = 6 funkcija ima maksimum
y
max
= y(6) =
18 36
2
= 9
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
44
Drugi izvod funkcije je
y

=
(2x + 8) (x 4)
2
(x
2
+ 8x 12) 2 (x 4)
_
(x 4)
2
_
2
=
=
(x 4) [(2x + 8) (x 4) 2 (x
2
+ 8x 12)]
(x 4)
4
=
=
2x
2
+ 8x + 8x 32 + 2x
2
16x + 24
(x 4)
3
=
=
8
(x 4)
3
pa je
y

= 0

8
(x 4)
3
= 0
a posljednja jednacina nema rjesenja.
Iz
x :
4 +
y

+
y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na intervalu (4, +)
funkcija konveksna na intervalu (, 4) .
Funkcija nema prevojnih tacaka jer 4 / D.
7. Grak funkcije:
45
Primjer 5.3 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) =
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje:
Buduci da je racionalna funkcija, tada mora da vrijedi x
2
+1 = 0 a to vrijedi za svaki realan
broj x
pa je D = R.
2. Nule i znak:
f(x) = 0

x
2
2x + 1
x
2
+ 1
= 0
x
2
2x + 1 = 0
(x 1)
2
= 0
x = 1.
Znak:
x :
1 +
x
2
2x + 1 + +
x
2
+ 1 + +
x
2
2x+1
x
2
+1
+ +
Dakle,
y > 0 za x R
3. Parnost:
f(x) =
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
=
(x)
2
2(x) + 1
(x)
2
+ 1
=
=
x
2
+ 2x + 1
x
2
+ 1
= f(x)
f(x) =
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
=
(x)
2
2(x) + 1
(x)
2
+ 1
=
=
x
2
+ 2x + 1
x
2
+ 1
= f(x)
Funkcija nije ni parna ni neparna.
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Buduci da je D = R funkcija nema vertikalnih asimptota.
Buduci da je
lim
x
f(x) = lim
x
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
L.P
= lim
x
2x
2x
= 1
lim
x+
f(x) = lim
x
x
2
2x + 1
x
2
+ 1
L.P
= lim
x
2x
2x
= 1
46
funkcija ima horizontalnu asimptotu y = 1.
Buduci da je
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
x
2
2x+1
x
2
+1
x
= lim
x
x
2
2x + 1
x
3
+ x
L.P
=
= lim
x
2x 2
3x
2
+ 1
L.P
= lim
x
2
6x
= 0
funkcija nema kosih asimptota.
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

=
(2x 2) (x
2
+ 1) (x
2
2x + 1) 2x
(x
2
+ 1)
2
=
=
2x
3
+ 2x 2x
2
2 2x
3
+ 4x
2
2x
(x
2
+ 1)
2
=
=
2x
2
2
(x
2
+ 1)
2
pa je
y

= 0

2x
2
2
(x
2
+ 1)
2
= 0
2x
2
2 = 0
x
1
= 1, x
2
= 1.
Iz
x :
1 1 +
2x
2
2 + +
(x
2
+ 1)
2
+ + +
y

+ +
y
zakljucujemo da
za x = 1 funkcija ima maksimum
y
max
= y(1) =
(1)
2
2(1) + 1
(1)
2
+ 1
= 2
za x = 1 funkcija ima minimum
y
min
= y(1) =
1
2
2 1 + 1
1
2
+ 1
= 0.
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
47
Drugi izvod funkcije je
y

=
4x(x
2
+ 1)
2
(2x
2
2) 2 (x
2
+ 1) 2x
_
(x
2
+ 1)
2
_
2
=
=
4x(x
2
+ 1)
2
(2x
2
2) 2 (x
2
+ 1) 2x
(x
2
+ 1)
4
=
=
(x
2
+ 1) [4x(x
2
+ 1) 4x(2x
2
2)]
(x
2
+ 1)
4
=
=
4x
3
+ 4x 8x
3
+ 8x
(x
2
+ 1)
3
=
4x
3
+ 12x
(x
2
+ 1)
3
=
=
4x(x
2
3)
(x
2
+ 1)
3
pa je
y

= 0

4x(x
2
3)
(x
2
+ 1)
3
= 0
4x
_
x
2
3
_
= 0
x
1
= 0, x
2
=

3, x
3
=

3
Iz
x :

3 0

3 +
4x + +
x
2
3 + +
(x
2
+ 1)
3
+ + + +
y

+ +
y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na intervalu
_

3, 0
_

_
3, +
_
funkcija konveksna na intervalu
_
,

3
_

_
0,

3
_
.
Funkcija ima prevojne tacke za x
1
= 0, x
2
=

3, x
3
=

3
y(0) =
0
2
2 0 + 1
0
2
+ 1
= 1
y
_

3
_
=
_

3
_
2
2
_

3
_
+ 1
_

3
_
2
+ 1
= 1 +

3
2
y
_

3
_
=
_
3
_
2
2
_
3
_
+ 1
_
3
_
2
+ 1
= 1

3
2
pa su prevojne tacke P
1
(0, 1) , P
2
_

3, 1 +

3
2
_
, P
3
_

3, 1

3
2
_
.
7. Grak funkcije:
48
Primjer 5.4 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) =
x
3
x
2
3
.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje:
Buduci da je racionalna funkcija, onda mora biti x
2
3 = 0 tj x =

3 pa je
D =
_
,

3
_

3,

3
_

3, +
_
.
2. Nule i znak:
f(x) = 0

x
3
x
2
3
= 0
x
3
x = 0.
Znak:
x :

3 0

3 +
x
3
+ +
x
2
3 + +
y + +
Dakle,
y < 0 za x
_
,

3
_

_
0,

3
_
y > 0 za x
_

3, 0
_

3, +
_
.
49
3. Parnost:
f(x) =
(x)
3
(x)
2
3
=
x
3
x
2
3
=
x
3
x
2
3
= f(x)
Funkcija je neparna pa je grak funkcije simetrican u odnosu na koordinatni pocetak..
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Funkcija nije denisana za x =

3 i x =

3. Ispitajmo lijevi i desni limes funkcije u

ovim tackama:
L
_

3
_
= lim
x

x
3
x
2
3
=
_
_
smjena
x =

3
> 0, 0
_
_
=
= lim
0
_

3
_
3
_

3
_
2
3
= lim
0
3

3 9 3

3
3
3 + 2

3 +
2
3
=
= lim
0
3

3 9 3

3
3
2

3 +
2
=
D
_

3
_
= lim
x

3
+
x
3
x
2
3
=
_
_
smjena
x =

3 +
> 0, 0
_
_
=
= lim
0
_

3 +
_
3
_

3 +
_
2
3
= lim
0
3

3 9 + 3

3
3
3 2

3 +
2
3
=
= lim
0
3

3 9 + 3

3
3
2

3 +
2
= +
L
_

3
_
= lim
x

x
3
x
2
3
=
_
_
smjena
x =

3
> 0, 0
_
_
=
= lim
0
_
3
_
3
_
3
_
2
3
= lim
0
3

3 9 + 3

3
3
3 2

3 +
2
3
=
= lim
0
3

3 9 + 3

3
3
2

3 +
2
=
D
_

3
_
= lim
x

3
+
x
3
x
2
3
=
_
_
smjena
x =

3 +
> 0, 0
_
_
=
= lim
0
_
3 +
_
3
_
3 +
_
2
3
= lim
0
3

3 + 9 + 3

3 +
3
3 + 2

3 +
2
3
=
= lim
0
3

3 + 9 + 3

3 +
3
2

3 +
2
= +
50
Buduci da je
lim
x+
f(x) = lim
x+
x
3
x
2
3
L.P.
= lim
x+
3x
2
2x
L.P.
= lim
x+
6x
2
= lim
x+
3x = +
lim
x
f(x) = lim
x
x
3
x
2
3
L.P.
= lim
x
3x
2
2x
L.P.
= lim
x
6x
2
= lim
x
3x =
funkcija nema horizontalnih asimptota.
Buduci da je
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
x
3
x
2
3
x
= lim
x
x
3
x
3
3x
= 1
n = n = lim
x
(f(x) kx) = lim
x
_
x
3
x
2
3
x
_
=
= lim
x
x
3
x
3
+ 3x
x
2
3
= lim
x
3x
x
2
3
L.P.
= lim
x
3
2x
= 0
funkcija ima kosu asimptotu y = x
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

=
3x
2
(x
2
3) x
3
2x
(x
2
3)
2
=
=
3x
4
9x
2
2x
4
(x
2
3)
2
=
=
x
4
9x
2
(x
2
3)
2
pa je
y

= 0

x
4
9x
2
(x
2
3)
2
= 0
x
4
9x
2
= 0
x
2
_
x
2
9
_
x
1
= 0, x
2
= 3, x
3
= 3.
Iz
x :
3

3 0

3 3 +
x
2
+ + + + + +
x
2
9 + +
(x
2
3)
2
+ + + + +
y

+ +
y
zakljucujemo da
51
za x = 3 funkcija ima maksimum
y
max
= y(3) =
(3)
3
(3)
2
3
=
9
2
za x = 3 funkcija ima mininum
y
min
= y(3) =
3
3
3
2
3
=
9
2
.
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
Drugi izvod funkcije je
y

=
(4x
3
18x) (x
2
3)
2
(x
4
9x
2
) 2 (x
2
3) 2x
_
(x
2
3)
2
_
2
=
=
(x
2
3) [(4x
3
18x) (x
2
3) 4x(x
4
9x
2
)]
(x
2
3)
4
=
=
4x
5
12x
3
18x
3
+ 54x 4x
5
+ 36x
3
(x
2
3)
3
=
=
6x
3
+ 54x
(x
2
3)
3
pa je
y

= 0

6x
3
+ 54x
(x
2
3)
3
= 0
6x
3
+ 54x = 0
6x
_
x
2
+ 9
_
= 0
x = 0.
Iz
x :

3 0

3 +
6x + +
x
2
+ 9 + + + +
(x
2
3)
3
+ +
y

+ +
y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na intervalu
_
,

3
_

_
0,

3
_
funkcija konveksna na intervalu
_

3, 0
_

_
3, +
_
.
Funkcija ima prevojnu tacku P(0, 0) jer je y(0) = 0.
7. Grak funkcije:
52
Primjer 5.5 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) =
_
3 x
2
_
e
x
.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje: D = R.
2. Nule i znak:
f(x) = 0
3 x
2
= 0
x
1
=

3, x
2
=

3.
Znak:
x :

3 +
3 x
2
+
e
x
+ + +
(3 x
2
) e
x
+
Dakle,
y < 0 za x
_
,

3
_

3, +
_
y > 0 za x
_

3,

3
_
.
53
3. Parnost:
f(x) =
_
3 (x)
2
_
e
(x)
=
_
3 x
2
_
e
x
= f(x)
f(x) =
_
3 (x)
2
_
e
(x)
=
_
3 x
2
_
e
x
= f(x)
Funkcija nije ni parna ni neparna.
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Nema vertikalnih asimptota jer je D = R.
Buduci da je
lim
x+
f(x) = lim
x+
_
3 x
2
_
e
x
= lim
x+
3 x
2
e
x
L.P.
= lim
x+
2x
e
x
L.P.
= lim
x+
2
e
x
= 0
lim
x
f(x) = lim
x
_
3 x
2
_
e
x
= () (+) =
funkcija ima desnu horizontalnu asimptotu y = 0.
Ovdje smo iskoristili da je
lim
x+
e
x
= +
lim
x+
e
x
= 0.
Buduci da je
k = lim
x+
f(x)
x
= lim
x+
3x
2
e
x
x
= lim
x+
3 x
2
xe
x
L.P.
= lim
x+
2x
e
x
+ xe
x
L.P.
=
= lim
x+
2
e
x
+ e
x
+ xe
x
= 0
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
3x
2
e
x
x
= lim
x
3 x
2
xe
x
= lim
x
3 x
2
x
e
x
=
= lim
x
_
3
x
x
_
e
x
= +.
funkcija nema kosih asimptota.
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

= 2xe
x
+
_
3 x
2
_
e
x
(1) =
= e
x
_
x
2
2x 3
_
pa je
y

= 0
e
x
_
x
2
2x 3
_
= 0
x
2
2x 3 = 0
x
1
= 1, x
2
= 3.
54
Iz
x :
1 3 +
e
x
+ + +
x
2
2x 3 + +
y

+ +
y
zakljucujemo da
za x = 1 funkcija ima maksimum
y
max
= y(1) = (3 1) e = 2e
za x = 3 funkcija ima mininum
y
min
= y(3) = (3 9) e
3
= 6e
3
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
Drugi izvod funkcije je
y

= e
x
(1)
_
x
2
2x 3
_
+ e
x
(2x 2) =
= e
x
_
x
2
2x 3 2x + 2
_
=
= e
x
_
x
2
4x 1
_
pa je
y

= 0
e
x
_
x
2
4x 1
_
= 0
x
2
4x 1 = 0
x
1
= 2

5, x
2
= 2 +

5.
Iz
x :
2

5 2+

5 +
e
x

x
2
4x 1 + +
y

+
y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na intervalu
_
, 2

5
_

_
2 +

5, +
_
funkcija konveksna na intervalu
_
2

5, 2 +

5
_
.
Funkcija ima prevojne tacke
P
1
(2

5,
_
6 + 4

5
_
e
2+

5
)
P
1
(2 +

5,
_
6 4

5
_
e
2

5
).
7. Grak funkcije:
55
Primjer 5.6 Ispitati osobine i nacrtati grak funkcije
f(x) = ln
_
x
2
1
_
.
Rjesenje:
1. Deniciono podrucje:
Buduci da je u pitanje logaritamska funkcija, onda mora biti
x
2
1 > 0 x (, 1) (1, +)
pa je D = (, 1) (1, +) .
2. Nule i znak:
f(x) = 0
ln
_
x
2
1
_
= 0
x
2
1 = 1
x
2
= 2
x
1
=

2, x
2
=

2.
Znak:
x :

2 1 1

2 +
ln (x
2
1) + +
y + +
Dakle,
y < 0 za x
_

2, 1
_

_
1,

2
_
y > 0 za x
_
,

2
_

2, +
_
.
56
3. Parnost:
f(x) = ln
_
(x)
2
1
_
= ln
_
x
2
1
_
= f(x)
Funkcija je parna pa je grak simetrican u odnosu na y osu.
Funkcija nije periodicna.
4. Asimptote:
Buduci da je D = (, 1) (1, +) , onda mozemo ispitati samo lijevi limes u
x = 1 i desni limes u x = 1
L(1) = lim
x1

ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x1

_
x
2
1
_
=
_
_
smjena
x = 1
> 0, 0
_
_
=
= ln lim
0
_
(1 )
2
1
_
= ln lim
0
_
1 + 2 +
2
1
_
=
= ln lim
0
_
2 +
2
_
= .
D(1) = lim
x1
+
ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x1
+
_
x
2
1
_
=
_
_
smjena
x = 1 +
> 0, 0
_
_
=
= ln lim
0
_
(1 + )
2
1
_
= ln lim
0
_
1 + 2 +
2
1
_
=
= ln lim
0
_
2 +
2
_
= .
Buduci da je
lim
x+
f(x) = lim
x+
ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x+
_
x
2
1
_
= +
lim
x
f(x) = lim
x
ln
_
x
2
1
_
= ln lim
x
_
x
2
1
_
= +
funkcija nema horizontalnih asimptota.
Buduci da je
k = lim
x
f(x)
x
= lim
x
ln (x
2
1)
x
L.P.
= lim
x
1
x
2
1
2x
1
= lim
x
2x
x
2
1
L.P.
=
= lim
x
2
2x
= lim
x
1
x
= 0
funkcija nema kosih asimptota.
5. Ekstremi i tok funkcije:
Prvi izvod funkcije je
y

=
1
x
2
1
2x =
2x
x
2
1
pa je
y

= 0

2x
x
2
1
= 0
2x = 0
x = 0.
57
Ali 0 / D pa funkcija nema stacionarnih tacaka a samim tim ni ekstrema
Tok funkcije
x :

2 1 1

2 +
2x + +
x
2
1 + + + +
y

+ +
y
6. Konveksnost i konkavnost. Prevojne tacke.
Drugi izvod funkcije je
y

=
2 (x
2
1) 2x 2x
x
2
1
=
2x
2
2 4x
2
x
2
1
=
2x
2
2
x
2
1
pa je
y

= 0

2x
2
2
x
2
1
= 0
2x
2
2 = 0
x
2
= 1
a posljednja jednacina nema realnih rjesenje pa nema ni prevojnih tacaka
Iz
x :

2 1 1

2 +
2x
2
2
x
2
1 + + + +
y

y
zakljucujemo da je
funkcija konkavna na skupu D.
Funkcija nema prevojnih tacaka.
7. Grak funkcije:
58