Fakultet za primjenjenu ekonomiju Student: Prof. dr. Br.

Indexa:

Seminarski rad:

e-Uprava

Banja Luka 21.01.2009.

SADRAJ:

UVOD Pojam e-Uprave Osnovni koncept e-Uprave

Ciljevi e-Uprave Perspektive ostvarenog uticaja primjene informacionih tehnologija Realizacija koncepta e-Uprave Provoenje radikalnih promjena u javnoj upravi Od automatizacije do e-Uprave Faze razvoja e-Uprave Cijelina e-Uprave se moe sagledati kroz tri aspekta Definicija elektronskog poslovanja

ZAKLJUAK Oekivani rezultati uvoenjem e-Uprave

LITERATURA

Pojam e-Uprave

Pod terminom e-Uprava se podrazumijeva intenzivna i iroka primjena savremenih informaciono/komunikacionih tehnologija u javnoj upravi koja omoguava graanima, lokalnim upravama, poslovnim subjektima, vladinim i nevladinim organizacijama i drugim institucijama permanentan pristup servisima javne uprave, a zaposlenima jednostavno i efikasno obavljanje poslova uz smanjene trokove. e-Uprava pribliava administraciju graanima i poslovnim subjektima putem koritenja Interneta. e-Uprava moe i treba da prui odluujui doprinos ubrzanju procesa tranzicije ka ekonomiji baziranoj na znanju, kroz stimulisanje pristupa i koritenja on-line elektronskih servisa. Graanima se prua mogunost pristupa informacijama koje mogu da doprinesu unapreenju njihovog civilnog, profesionalnog i privatnog ivota; mogu da podnose molbe za dobijanje povlastica; da jednostavnije rjeavaju svoje potrebe i obaveze, npr. dobijanje dokumenata, dozvola, prijava poreza i dr. Nove tehnologije i nov nain rada obezbijedie da javna uprava pobolja kvalitet, raspoloivost i brzinu rada, povea transparentnost, efikasnost, dvosmjernu razmjenu informacija izmeu korisnika i davaoca usluga, lokalne uprave, kantona, entiteta i drave, pobolja demokratski dijalog sa graanima i osigura njihovo ukljuivanje u demokratske procese.

e-Uprava (engl. e-administration) je termin ije definicije variraju od upotrebe informatike tehnologije kako bi se olakao promet informacija i savladale fizike prepreke tradicionalnih sistema do korienja tehnologije kako bi se poveala dostupnost i olakalo izvrenje javnih slubi u korist graana, privrednika, kao i zaposlenih u tim slubama. Ustaljeno vienje stvari iza ovih definicija je da je e-Uprava zapravo automatizacija, odnosno kompjuterizacija postojeeg papir sistema, koja e dovesti do novih stilova upravljanja, novih naina raspravljanja i odreivanja strategija, obavljanja poslova, kao i organizovanja i dostavljanja informacija.

Pored servisa koje prua e-Uprava, za uspjenu realizaciju elektronskih inicijativa izuzetno je vano poboljanje i jaanje demokratskih procesa putem upotrebe informaciono/komunikacionih tehnologija (IKT). Svi principi demokratije kao drutvenog sklopa poivaju na participaciji i interakciji graana. Promjena koju e-Uprava kao inicijativa najavljuje mogla bi dovesti do redefinisanja demokratije, odnosno, naina na koji je poimamo. Ova promjena zavisie iskljuivo od elje graana koji e htjeti uticati na drutvene procese i biti spremni da se angauju na tom planu. Implementacija inicijative e-Uprave, ovu komunikaciju sa graanima je uinila izuzetno jednostavnom. Elektronska direktna demokratija (EDD) je oblik demokratije u kojem se moderna komunikacijska sredstva koriste za rastereenje birokratije u mnogim procesima, npr. raspisivanje referenduma, javno donoenje odluka, itd. EDD omoguava elektronsko registrovanje i glasanje. Za razliku od direktne demokratije, EDD omoguava graanima da glasanjem izjasne svoje stavove o nekoj temi ili buduem zakonu i prije samog zasjedanja skuptine. Takoe, graani ovim dobijaju i mogunost da uestvuju u kreiranju zakonskih propisa, kao i da opozovu svoje predstavnike u bilo kojoj fazi.

Osnovni koncept e-Uprave

Koncept e-Uprave moemo samo naslutiti kroz brojne sinteze pogleda razliitih zainteresovanih strana i kroz iskustva onih koji su dalje od nas odmakli u njenoj izgradnji. Ono to je sasvim sigurno da je e-Uprava u cijelini daleko vie od zbira pojedinanih programa za automatizaciju rada javne uprave.

Ciljevi e-Uprave

Radna grupa o e-Upravi iz Svijeta u razvoju je identifikovala pet iroko kategorisanih ciljeva ijem se ostvarivanju tei putem e-Uprave. Ona je sredstvo za ostvarivanje ovih ciljeva, koji prevazilaze prostu efikasnost u obavljanu upravnih delatnosti i kreu se ka celokupnoj reformi sistema i optem napretku. Ciljevi nisu poreani po znaaju, jer svaka zemlja mora sama da odredi prioritete za e-Upravu.

Ciljevi su: Stvaranje boljeg poslovnog okruenja Korisnici na vezi, a ne u redu (customers on line, not in line) Jaanje dobrog upravljanja i poveana participacija graana u njoj Rast produktivnosti i efikasnosti dravnih agencija Obezbeivanje kvalitetnijeg ivota marginalizovanih i ugroenih lica

Krajnji cilj e-Uprave je da povea dostupnost javnih slubi graanima. Ona treba i da pospei efektivnost drave u upravljanju, kao i da joj omogui bolji uvid pri rasporeivanju ekonomskih i socijalnih resursa. E-uprava treba da omogui i uvea interakciju izmedju tri glavne strane u drutvu drave, fizikih i pravnih lica, kako bi se stimulisao politiki, socijalni i ekonomski razvoj drave.

Omoguiti da se 100 % administrativnih procedura obavlja on-line, i da se primjenjuje ''one-stop'' pristup, Standarizovati operativne forme centralne i lokalne uprave, Obezbjediti sigurno okruenje, Uspostaviti transparentan sistem, i osigurati transparentnost svih operacija, Definisati formate podataka tako da poslovne organizacije mogu da direktno pristupe svim potrebnim informacijama, Kreirati okruenje koje e ponuditi vie razliitih naina koritenja istih servisa.

Perspektive ostvarenog uticaja primjene informacionih tehnologija

Nivo Uticaj na

Vrsta projekta Poslijedice

Fokus na Tehnologija IT perfomanse, i vjetine

1 Jednostavni IT projekti Tehnoloke promjene 2 vjetine, rada

IT & BPR Operativne (Prvi interni nivo) promjene

Operativna izvrsnost

Poslovi & organizacija

3 IT, BPR & CM menadmenta, Organizacione (Drugi interni nivo) promjene 4 Strateka transformacija Strateke oblasti promjene

End-to-end stvaranje vrijednosti za kupca Organizacione perfomanse

Funkcije nain rada Vodea pozicija u odgovarajuoj

Kako je prikazano u tabeli ''Perspektive ostvarenog uticaja primjene informacionih tehnologija'' rezultati e-Poslovanja se mogu kretati od malih poboljanja postojeeg poslovanja na jednom kraju spektra (tehnoloke promjene), do kreiranja posve drugih poslova na drugom kraju (strateke promjene). Ova druga mogunost prevazilazi normalna oekivanja tipinog poslovanjada se radi jeftinije, bre i bolje, jer u potpunosti mjenja konkurentsku borbu u areni poslovnih mogunosti. Iz iste tabele je takoe vidljivo kako vrsta projekta utie na poslijedice razvoja, na ta su fokusirani i na ta utiu. Iz tabele se moe vidjeti da jednostavni IT projekti imaju za poslijedicu samo tehnoloke promjene, a da strateke transformacije imaju za rezultat strateke promjene. Ista logika se moe primjeniti i na primjenu principa elektronskog poslovanja u javnoj upravi.

Savremeni informacioni sistemi se zasnivaju na pouzdanom prenosu podataka. Sobzirom na ovu injenicu arhitektura mree moe biti zasnovana na ISO (ISO -

International Organization for Standardization) standarima. Povezivanje u upravi moe biti ostvareno unutar jednog sektora ili na nivou cijele optine (Internet), izmeu vie optina (Extranet) i na nivou entiteta i drugih zemalja (Internet). Do informatikog povezivanja po svim nivoima mora doi ako se eli kvalitetna razmjena podataka na svim nivoima.

Realizacija koncepta e-Uprave

Realizacija koncepta e-Uprave zahtjeva da se IT ne koristi samo kao alat za rjeavanje problema, ve da u istoj mjeri bude pokretaka snaga za reorganizaciju i obnovu. Ciljevi uvodjenja e-Uprave ne smiju da budu samo pruanje standarnih usluga preko Interneta. Glavni cilj je radikalna transformacija naina funkcionisanja javne uprave korienjem velikih potencijala koje danas nude informacione i komunikacione tehnologije. Uporedno s uvoenjem novih tehnologija, mora se pristupiti i sutinskoj izmjeni modela dravne administracije. Automatizacija postojeeg modela rada samo bi mu uvrstila pozicije i produila vijek.

Da bi ovo bilo mogue, potrebno je da se paralelno sa automatizacijom rada dravne administracije vri i njena organizaciona i strukturna transformacija. Ovdje postoji uzajamna zavisnost, poto automatizacija namee neke promjene, pa je otpore u promjeni naina rada mogue savladati objanjenjem ''da je to iz razloga to se uvode raunari''.

Provoenje radikalnih promjena u javnoj upravi

Reforma javne uprave ima cilj da dovede do sutinskih promjena naina i metoda rada uprave, uz mjenjanje ponaanja i sistema vrijednosti prema zahtjevima vremena. Provoenje reformi podrazumjeva promjenu strukture, organizacije i pravila.

Reforma informatikog doba se posmatra danas kao relativno nova aktivnost koja poznaje i priznaje znaajnu a vremenom,ak, centralnu ulogu informacionih sistema i informacione tehnologije u sprovoenju radikalnih promjena u javnoj upravi. Promjena informacionih sistema je oduvjek bila sutinski dio svih organizacionih promjena u javnoj upravi. Promjena informacionih sistema je oduvjek bila sutinski dio svih organizacionih promjena u javnoj upravi. Ipak, ono to je oigledno novo u reformi informatikog doba je, upravo, prisustvo inormacionih tehnologija. Obino se uloga novih informacionih tehnologija u reformi javne uprave vidi kao rjeenje svih problema. Opet, mogu se uoiti izazovi za IT u procesu reforme javne uprave, a koji obuhvataju slijedee: pristup i pomo pronalaenje prave informacije arhiviranje i uvanje zatita i privatnost

Uvoenje koncepta e-Uprave trebalo bi da za osnovni cilj ima radikalne promjene, od kojih su neke:

Nov nain rukovoenja, razgovora i komunikacije, donoenja odluka, pristupa servisima, poslovnih transakcija, edukovanja, prihvatanja povratnih informacija, organizovanj i dostavljanja informacija.

Postoje pravila poslovnog reinenjeringa koja su direktna poslijedica primjene informacionih tehnologija na racionalizaciju i inventivnu analizu poslovnih procesa i koja valja primjenjivati pri projektovanju e-Uprave. Nova pravila omoguavaju racionalnija organizaciona rjeenja i daju podlogu za radikalno drukije pristupe definisanju razliitih poslovnih procesa i njihovo informatiziranje u okvirima eUprave: 1. Korisniki orjentisana uprava ispunjava potrebe graana, a ne birokratije. 2. Misijom voena uprava transformacija u pravilima upravljane organizacije. 3. Anticipativna uprava prevencija prije nego korektivne mjere. 4. Rezultatima-orjentisana uprava orijentisana ka rezultatima, a ne ka ulazima. 5. Kompetenta i konkurentna uprava insistiranje na konkurentnosti u pruanju usluga. 6. Preduzetnika uprava stvaranje novih vrijednosti umjesto troenja sredstava. 7. Decentralizovana uprava od hijerarhije do participacije i timskog rada. 8. Graanima orjentisana uprava 9. Tritu orjentisana uprava ostvarivanje promjena u konteksu i uz pomo trita.

Informacije predstavljaju centralni resurs za osoblje na svim nivoima javne

uprave, kao i za sve upravne aktivnosti. Rad javne uprave je veoma informacionointezivan, a mogu se uoiti i etiri glavna tipa formalnih informacija: 1. Informacije za podrku internog upravljanja 2. Informacije za podrku dravne administracije i regulisanja 3. Informacije za podrku uslugama javne uprave 4. Informacije dostupne javnosti

IT moe doprinijeti procesu reforme javne uprave kroz stvaranje 5 osnovnih prednosti. U praksi, oni nisu strogo diferencirani, ali se mogu saeto opisati kao:

Jeftinije: IT prua isti autput po niim ukupnim trokovima; Vie: IT stvara vie autputa za isti ukupni troak, tj. cijenu; Bre: IT proizvodi isti autput po istoj ukupnoj cijeni u kraem vremenskom periodu; Bolje: IT proizvodi isti autput po istoj ukupnoj cijeni za isto vrijeme, ali u skladu sa viim standarima kvaliteta; Prvi put: IT proizvodi novi autput.

Od automatizacije do e-Uprave

Treba imati u vidu da se sve procedure u javnoj upravi ne mogu automatizirati i da postoje procedure koje se mogu provoditi iskljuivo Online.

Automatizacija rada dravne administracije je izuzetno teak zadatak koji zahtjeva duboke promjene u nainu organizacije, rada i razmiljanja na svim nivoima upravljanja. Bez snane, glasne, neprekidne i javne politike podrke nemogue je sprovesti automatizaciju rada dravne administracije, odnosno uvoenje e-Uprave.

STRATEKI e-Sesija vlade NIVO Analize, projekcije

Kontrola budeta Mjerenje efikasnosti Podrka javnim nabavkama Financijske operacije administracije Upravljanje kvalitetom i TAKTIKI Podrka administrativnom osoblju efikasnou NIVO Kancelarijska sktivnost Evidencija vozila Interno e-Poslovanje Lini registri Registar poreza e-Usluge za poslovni sektor OPERATIVNI Osnovne evidencije NIVO Porezi e-Usluge za graanje
Zemljine knjige

1970 Automatizacija 1990 Informatizacija

2000 e-Uprava

ZATO JE POTREBNA PROMJENA I UVOENJE e-UPRAVE: Koritenje Interneta predstavlja najeftiniji metod rada i najeftinije servise korisnika za javnu upotrebu Za isti obim posla koji moe da se obavi preko Interneta bilo bi potrebno zaposliti znaajan broj radnika, a za njih je potrebno izgraditi objekte gdje bi radili Internet kao sredstvo za komunikaciju koristi sve vei broj ljudi Prednosti koje on prua pri radu od kue i sa posla je evidentan i zato je potrebno izai u susret tom dijelu populacije i omoguiti im da na taj nain obave posao Internet servisi omoguavaju javnoj upravi da rastereti alter i da na taj nain omogui da se bre i lake obavljaju poslovi S obzirom na to da se vei broj poslova moe obaviti na ovaj nain, moe se ponuditi da korisnici imaju olakice ili popuste ukoliko koriste ovaj metod komunikacije

Faze razvoja e-Uprave

Postupak implementacije principa elektronskog poslovanja u javnu upravu slian je problemu kombinovanja niza djelia ogromne slagalice u skladnu cjelinu. Osnov-na stvar prije kretanja u bilo kakvu ozbiljniju akciju su usaglaena pravila igre.Meutim, im tih pravila nema u jasnoj pisanoj formi, onda se ona podeavaju prema vlastitim potrebama (ili prema dogovoru, obino sprovedenim od strane svog okruenja). ak je i odsustvo pravila bolje od pojave mijenjanja pravila u toku same igre. Uvoditi elektronsko poslovanje u javnu upravu, posebno ako se radi o sloenim projektima, koji zahtjevaju timski rad, isto je kao igranje karata ili neke druge igre bez unaprijed dogovorenih pravila. Ako pravila postoje, a ne potuju se, onda kao da ih i nema. Zato svi postupci, pravila i fundamentalne aktivnosti moraju biti jasno specificirani i dati u pismenoj i ozakonjenoj formi usvojene metodologije. Usvajanje metodologije samo je pola posla. Bez stalne kontrole njenog sprovoenja i brze i efikasne povratne veze opet je sve kao i prije, bez pravnog osnova: nekvalitetno, nedoreeno i bez bilo kakvog smisla. Tada i korektno i do kraja provedena metodologija na jednom segmentu nema apsolutno nikakvog smisla u zajednikoj cjelini. Proces sazrijevanja inicijativa elektronske uprave se odvija kroz etiri faze. Veina vlada poinje sa pruanjem elektronskih informacija, namijenjenih razliitim ciljnim grupama. Vremenom pritisak javnosti i elja za poveanjem interne efikasnosti zahtijevaju distribuciju kompleksnijih usluga. Ovaj proces se odvija u fazama u kojima razliite usluge postaju postepeno dostupne. Izbor usluga koje vlada odlui da ponudi elektronskim putem zavisi od dva faktora: jedan je potranja javnosti za odreenim uslugama, a drugi je smanjenje internih trokova. Razvoj elektronske uprave i nivoi usluga, odnosno, naini interkacije izmeu ciljnih grupa se predstavljaju u sljedee etiri faze: 1. Prisustvo predstavljanje informacije na Internetu. 2. Interakcija uee ciljnih grupa u razliitim informatiki podranim procesima i dostupnost odreenih usluga.

3. Transakcija dvosmjerna on-line razmjena informacija i pruanje razliitih usluga on-line putem. 4. Transformacija potpuna integracija procesa i transformacija promjena

Cijelina e-Uprave se moe sagledati kroz tri aspekta

Izvor informacija Proirenje polja djelovanja demokratije Poboljanje pruanja usluga

Izvor informacija e-Uprava je sistem za pristup javnim informacijama od strane graana i profesionalaca (novinara, istoriara, sociologa, itd.)

Proirenje polja djelovanja demokratije Utjecaj na odluke se uvoenjem e-Uprave proiruje na mnogo vie subjekata, proces postaje vidljiviji i javniji, manje podloan uskim interesima.

Poboljanje pruanja usluga Najvidljiviji aspekt e-Uprave je poboljavanje pruanja usluga klijentima (graanima i poslovnim subjektima) i izgradnja nophodne infrastrukture za obavljanje ovih poslova.

Definicija elektronskog poslovanja

Poto je e-Uprava primjena principa elektronskog poslovanja u javnoj upravi trebalo bi upravo definisati pojam elektronskog poslovanja. ta e-Poslovanje nije:

e-Poslovanje e-Poslovanje e-Poslovanje e-Poslovanje podruje.

nije ventil tradicionalnom poslovanju, se ne ograniava samo na tehnoloke aspekte, nije odgovornost samo informatiara, se ne bi smjelo ograniiti samo na jedan sektor ili funkcionalno

e-Poslovanje nije ventil tradicionalnom poslovanju e-Poslovanje organizacije bi trebalo tako dizajnirati da ono nakon odreenog vremena postane glavni pokreta korporativne kulture i osnovni faktor za ostvarivanje sinergije

e-Poslovanje se ne ograniava samo na tehnoloke aspekte Ako se prevelika panja posveti tehnologiji, a pri tome se djelomino ili potpuno ignoriu socijalna dinamika, politike meuzavisnosti, poslijedica e sigurno biti katastrofalna implementacija

e-Poslovanje nije odgovornost samo informatiara U poslovnom svijetu vie se ne radi o podrci poslovnim procesima, nego o tome da se omogue kljuni poslovni procesi za uspijeh organizacije.

e-Poslovanje se ne bi smjelo ograniiti samo na jedan sektor ili funkcionalno podruje Elektronsko poslovanje (E-Business) je bilo koja poslovna aktivnost koja se odvija preko mree, koja transformie interne i eksterne veze radi stvaranja vrijednosti i iskoritavanja trinih mogunosti, voena novim pravilom povezane (mrene) ekonomije. Elektronska trgovina (Electronic Commerce) je koritenje komunkacionih tehnologija radi prosleivanja poslovnih informacija i obavljanja poslovanja.

Oekivani rezultati uvoenjem e-Uprave

Rezultat aktivnosti na implementaciji koncepta eUprave treba da bude kretanje ka ostvarenju vizije i ciljeva moderne uprave, prethodno opisanih u ovom dokumentu. Dakle, krajnji rezultat treba da bude reformisana, efikasna i moderna uprava, zasnovana na znanju i primjeni informaciono - komunikacionih tehnologija. Takva uprava bie katalizator razvoja sveukupnog drutva i njegove integracije u razvijenu Evropu. Od transformisane i moderne uprave, oekuje se da postane prevashodno servis graana i poslovnih sistema, i da u potpunosti bude okrenuta njihovim legitimnim interesima i potrebama. U takvoj upravi, status zaposlenih u upravi bi se zasnivao na osnovu strunih sposobnosti i rezultata rada. Organizacija i sistem odluivanja bi bili maksimalno pojednostavljeni i efikasni. Ostvarilo bi se ekonomino, efikasno i efektivno rukovoenje ljudskim, tehnikim, finasijskim i ostalim resursima. Transparentnost rada javne uprave omoguila bi ravnopravan status svih graana i privrednih subjekata u pogledu mogunosti pristupa javnim informacijama i resursima, stvorila bi mogunost objektivnijeg procjenjivanja rada pojedinih slubenika i organizacionih jedinica, ali i bolje razumijevanje problema sa kojima se uprava susree. Novostvorena uprava bi radila u skladu sa evropskim normama i vrijednostima. Graani i drugi subjekti bi veinu usluga javne uprave trebali da ostvaruju putem vie komunikacionih kanala, a direktnom elektronskom komunikacijom permanantno. Zaposleni bi automatizacijom i informatikom integracijom procesa poslove obavljali znatno jednostavnije i lake, s jedne strane, a efikasnije i uz manje trokove, s druge strane.

LITERATURA:

e-Poslovanje dr. Mladen Radivojevi Menament informacionih sistema

Internet: http://www.itbusiness.ba/ITB/Documents/eUprava-Info.pdf http://ads.gov.ba/obuke/biblio/uploads/Preporuke%20za%20razvoj %20eUprave.pdf