Student: Josip Miljak

Profesor: Mladen An i

O procesu civilizacije
Norbert Elias

Zadar, Studeni, 2010.g.

Sociogeneza dr ave
U uvodu u ovaj esej, odnosno osvrt na ulomak iz djela O procesu civilizacije, Norberta Eliasa, istaknut u su tinu problema kojim se bavio autor. Smatram da je elja vladara za monopolom, u svim njegovim oblicima, glavna tema u ovom ulomku. Monopol kao takav, neupitno vodi ka vlasti, koju je svaki vladar htio oja ati, odnosno pro iriti. Elias se ve pri po etku doti e tri kraljevstva u 12. stolje u te preko njih uspore uje tipove i oblike monopola, odnosno stjecanje istog. Kao jo jedan, rekao bih manje uop en pojam, autor navodi stvaranje dr ave, odnosno apsolutne vlasti pojedinih vladara, emu bezuvjetno prethodi ostvarenje monopola nad konkurencijom. Elias s razlogom zapo inje ulomak injenicom o propasti zapadnog frana kog carstva po etkom 12. stolje a, jer najjednostavniji, ali i najvjerodostojniji prikaz stjecanja monopola, on iznosi preko te nji obitelji Capet, koja je djelovala u provinciji Franciji. O tome vi e u razradi. Istaknuo bih i to da se Elias zanima i za proces nastajanja slojeva u dru tvu. Jednostavnije re eno, iznosi nam svoje vi enje o slojevitosti u dru tvu koje nastaje zajedno sa oblikom dr ave. Tu u odnos stavlja samog vladara (kralja) sa plemstvom, odnosno gra anstvom. Ovo se neposredno ve e uz nastanak apsolutizma kao oblika vladanja te je neupitan indikator postojanja istog. Kasnije, autor spominje i previranja unutar istih obitelji nakon stjecanja monopola, odnosno vlasti. Nije udno kako Eliasa zanima ba to, jer se takve situacije, koje on opisuje u ulomku, uvelike mogu i danas primjetiti. O tome u ne to vi e re i u zaklju ku. Doti e se Elias i osnovne podjele monopola na privredni i vojni. Na poslijetku nam govori o fenomenu poreznog monopola, koji se prakti ki odr ao do dandanas, ime zaokru uje pojam centralne vlasti, odnosno sam odnos me u svim slojevima dru tva sa vladarom na elu. Ve prvih nekoliko stranica dovoljno je da se okvirno shvati problem o kojem nam Elias pi e. Krajem odlomka o sociogenezi autor nam daje ve i broj teorija o istoj stvari,

odnosno problemu. Navodi nekolicinu velika kih obitelji u Franciji pokrajini u negda njem zap. Frana kom carstvu, koje poku avaju pro iriti svoje imanje, to je tada uzravno zna ilo vlast. Isti e pojednica Luja VI. Kao roda obitelji Capet koji je, kako pi e Elias, pokoravo svoje izravne protivnike te im oduziamo posjede. Kasnije se obitelj Capet uspjela izboriti i nametnuti svoj monopol drugima. Napomenuo bih da tada nji kralj u Franciji nije imao mnogo ja u vlast, odnosno imanje (koje doslovno mo e slu iti kao sinonim za vlast; barem u ovom razdoblju poslije raspada zapadnog frana kog carstva). Iznosim citat autora kako bih opisao nastojanje Luja VI. da osigura svoju ekonomsku i vojnu prednost pred konkurentskim obiteljskim ku ama: Vjen ao je svojega desetogodi njega izvanbar nog sina nasljednicom od Montlherya i tako utvrdu ponovno doveo pod vlast svoje ku e, ili pak: Problemi veza, koji u dana nje vrijeme igraju nemalu ulogu u me udr avnim odnosima, bili su na onom stupnju razvoja dru tva manje va ni i komplicirani, samo u druga ijoj dimenziji... Elias nakon svega pametno zaklju uje; opisat u to kao jedan oblik utrke u kojem je nagarada monopol nad drugima i pritom se ne biraju sredstva. U ovom slu aju su to bili Capeti, a ono to je najva nije i Elias to isti e jest to da su to mogli bilo koji drugi velika i, jer namjera im je svima bila ista. irenje svojih posjeda, kako bi se kasnije, donekle i spontano, uklju ili u utrku za kraljevsku krunu, odnosno hegemoniju. Autor nam spominje i neprilike u rimskonjema kom carstvu; odnosno stjecanju monopola u istom. Naime, on smatra da je to carstvo fizi ki preveliko i nestabilno da bi se oja ala sredi nja vlast i poja ao utjecaj pojedine velika ke obitelji. Kao dokaz tome, najlak e je postavit paralelu naspram tada njoj francuskoj, u kojoj su se Capeti izdizali iznad drugih. Norbert Elias se pozabavio i fenomenom nastajanja dr ave, to za sobom neizbje no povla i i novi pojam mehanizam monopola, kojeg on obja njava kao reduciranje konkurenata u igri za krunu, odnosno potpunu hegemoniju. Opet mogu povu i paralelu izme u francuskog, ili pak engleskog vladara, sa onim u njema korimskom carstvu i uo ili bismo o igledne probleme s kojima se nalazi potonji u ostvarivanju

apsolutne vlasti. Razloge sam prije naveo. O situaciji u engleskoj ne bih previ e u ovom kratkom eseju, jer je njohova situacija sa izolacijom od ostalih ve ini poznata i ve ina je shva aju kao olagodnu okolnost za Englesku, to ona o igledno i jest. Kasnije, Elias se pozabavio sukobom dviju obitelji; Capeta i Plantageneta, za prevlast u Franciji. Capetovi osvajaju primat u Franciji, dok su Plantageneti ostali u engleskoj, koju su ranije pridobili ''odlaskom'' Normana. Eliasova misao nas vodi sve do stogodi njeg rata. Zanimljivo je kod Eliasa, da nam on ne pri a pri u o ratu, kao nizu bitki ve se bazira na me usobnim sukobima unutar ku a i nastavljanje borbi za prevlast u nekada nje zapadnofrana kom carstvu. Autor navodi da su uslijedile mnoge promjene zavr etkom tog dugogoi njeg rata. Isti e da nije vi e bilo borbe za vlast ve se uloga kralja izdigla iznad konkurencije i po inje razdoblje centralisti ke vlasti, odnosno apsolutizma, koje e kulminirati dolaskom Luja XIV. Naveo bih sada jedan iznimno va an fenomen kojeg sam spomenuo i u uvodu: to je monopol na porez. Elias nagla ava kako je taj pojam u puno smislu isplivao tek nakon stogodi njeg rata. Kralj ima neograni enu vlast i name e poreze bez sazivanja stale a (ne i u Engleskoj od Magne Carte, mislim 1215.godine). Za kraj bih samo naveo da se osjetno vidi slojevitost dru tva, ja enjem sredi nje vlasti, a ujedno vladar smanjuje va nost plemstva. Elias nam daje, u ovih stotinjak stranica ulomka, kompletnu sliku Europe od kraja 11. stolje a sve do pojave apsolutizma. No, ja bih rekao da je Elias barem u malenim dozama uspore ivao tada nje dru tvo sa dana njim ''potro a kim dru tvom.'' Na trenutke mi ovaj ulomak zra i cinizimom i ironijom. U prilog tome, ide spoznaja da ovaj ulomak nije pisan objektivno ve se uvelike osjeti autorova misao. Samim time, dajem si za pravo osjetiti ironiju, kojom Elias posredno eli re i svoje mi ljenje o tada njem ovjeku i odnosima me u ljudima.