Praktikum iz hidraulike XII vjeba

Str. 12 - 1

Radijalno strujanje prema zdencu

Jedan od prvih modela sagraenih za potrebe nastave je model na kojem se mjeri radijalni tok prema potpunom zdencu. Sam model je napravljen kao isjeak valjka i tlocrtno zahvaa 1/12 kruga. U osi isjeka valjka je ugraena perforirana cijev kojom se simulira zdenac. Perforirana cijev (zdenac) je spojena s preljevom kojim se definira razina vode u zdencu, a na vanjskom obodu valjka je preljev kojim se regulira razina vode na radijusu utjecaja. Sam model je prikazan na slici 12.1.

Slika 12.1 Fizikalni model radijalnog strujanja prema zdencu

Na modelu se za usvojenu razinu vode u zdencu (u osi valjka) i usvojenu razinu vode na platu valjka mjeri oblik vodnog lica u etiri piezometra kao i raspored tlakova po dnu zdenca. Na modelu se takoer moe vidjeti pojava vrelne plohe, a na osnovu izmjerenih razina vode i protoka se moe izraunati koeficijent filtracije pijeska ugraenog u model. Tijek ispitivanja je opisan u priloenom zadatku.

Praktikum iz hidraulike
GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITE U ZAGREBU Diplomski studij Predmet: H I D R A U L I K A Student : Mat.broj : k.god.

Str. 12 - 2

Zadatak 12 :

Radijalno strujanje prema zdencu

Slika 12.2 Skica modela

Svrha ispitivanja: Odreivanje parametara filtracijskog teenja prema potpunom zdencu u otvorenom vodonosniku, ispitivanjem na fizikalnom modelu. Zadatak: Izvoenjem ispitivanja na fizikalnom modelu zdenca, potrebno je odrediti: a) b) c) d) e) piezometarsku liniju na dnu modela, liniju vodnog lica, protok vode prema zdencu Q, koeficijent vodopropusnosti pijeska k i Qs 0 dijagram za zdenac.

Praktikum iz hidraulike
Opis modela:

Str. 12 - 3

Shematski prikaz modela dan je na skici 12.2. Modelom je tlocrtno obuhvaena 1/12 o kruga oko zdenca (segment =30 ). Raspored sondi i piezometara je shematski prikazan na slici 12.3 , a njihove meusobne udaljenosti su prikazane na slikama 12.4 i 12.5. Tok ispitivanja: Prije izvoenja vjebe, treba oitati razine u piezometrima pri horizontalnoj razini vode ("0" (nulta) oitanja). U tu svrhu potrebno je uiniti pripremu modela kako slijedi. Ukljui se crpka koja vodom iz sistema kanala (8) snabdijeva model. Uzvodni preljev (2) se postavi na eljenu visinu kako bi se formirao saturirani vodonosni sloj konstantne debljine H0 . Reguliranjem zasuna (3) treba postii da se vrlo mala koliina vode preljeva preko uzvodnog preljeva (2). Pri tome zasun (4) treba biti potpuno zatvoren a nizvodni preljev (1) na maksimalnoj visini (vii od preljeva 2). Nakon to se uspostavi horizontalna povrina vodnog lica, izvedu se nulta oitanja na svim piezometrima i na svakoj sondi (tablice 1 i 2 u dodatku). U sluaju da svi piezometri nisu u istoj horizontali potrebno je iz njih istjerati zrak pomou ejektora. Nakon ove pripreme, simulira se crpljenje iz zdenca na nain kako je to opisano u nastavku teksta. Izvode se redom tri pokusa, svaki pokus s pripadnim konstantnim protokom kroz model: Q1 , Q2 i Q3 u stacionarnom reimu. Na osnovu rezultata prvog pokusa se odreuje protok, piezometarska linija na dno modela i linija vodnog lica, te koeficijent vodopropusnosti (vidi obradu podataka). U drugom i treem pokusu se mjeri protok i odreuje koeficijent vodopropusnosti. Protoke u ova tri pokusa prilagoditi meusobnom odnosu: Q1 Q2 Q3 .

Slika 12.3 Hidraulika shema

Pokus 1: Nizvodni preljev (1) se spusti u odnosu na poetnu razinu vodnog lica u modelu za odabrano snienje s 0 , tj. na visinu h 0 (upisati u tablicu 3). Nizvodnim (4) i uzvodnim (3)

Praktikum iz hidraulike
zasunom se regulira protok dok razina vode na preljevima (1) i (2)

Str. 12 - 4
ne postignu

konstantnu vrijednost malo ispod kote preljeva, pri emu se ne smije smanjiti debljina saturiranog sloja H0 na ulazu u model. Pri ovako uspostavljenom stacionarnom reimu teenja kroz model, pristupa se slijedeim mjerenjima. Mjerenje protoka Q1 se vri volumetrijski, gdje se kao kontrolni volumen koristi bazen (7), tlocrtne povrine A=5.10 m2 . Najprije se uz zatvoreni zasun (5) oita razina vode na mjernoj igli (9) (mjerenje "0" u tablici 3), te se istodobno ukljui mjera vremena. Dok se bazen (7) puni vodom, izvre se oitanja na piezometrima i na sondama (mjerenja "1" u tablicama 1 i 2). Na kraju raunskog vremenskog razdoblja mjerenja protoka, oita se ponovno mjerna igla (9) (mjerenje "1" u tablici 3) te proteklo vrijeme punjenja bazena vodom u danom stacionarnom reimu. t, tj. vrijeme

Slika 12.4 Poloaj sondi na modelu

Slika 12.5 Poloaj piezometara na dnu modela

Praktikum iz hidraulike
Pokus 2:

Str. 12 - 5

Nizvodni preljev (1) se postavi u odnosu na poetnu razinu vodnog lica u modelu za odabrano novo snienje s 0 , tj. na visinu h 0 (upisati u tablicu 3). Nizvodnim zasunom (4) se regulira protok dok razina vode na preljevu (1) postane stalna, a da se pri tome ne remeti debljina saturiranog sloja H0 na ulazu u model. Pri ovako uspostavljenom novom stacionarnom reimu teenja, izmjeri se protok Q2 , onako kako je opisano u pokusu 1.

Slika 12.6 Poloaj piezometara na boku

Pokus 3: Nizvodni preljev (1) se postavi u odnosu na poetnu razinu vodnog lica u modelu za odabrano novo snienje s 0 , tj. na visinu h 0 (upisati u tablicu 3). Nizvodnim zasunom (4) se regulira protok dok razina vode na preljevu (1) postane stalna, a da se pri tome ne remeti debljina saturiranog sloja H0 na ulazu u model. Pri ovako uspostavljenom novom stacionarnom reimu teenja, izmjeri se protok Q3 , onako kako je opisano u pokusu 1.

Obrada podataka: Tablice priloene u dodatku slue kako za upis mjerenih podataka tijekom izvoenja pokusa, tako i za upis izraunatih veliina pri obradi podataka. Nie opisani postupci se odnose pod stavkama a) i b) na obradu podataka iz Pokusa 1, a pod stavkama c), d) i e) na obradu podataka iz pokusa 1,2 i 3. a) Potrebno je usporediti (tablica 2) izmjerene vrijednosti piezometarskih kota na dnu modela s vrijednostima koje se izraunavaju analitiki prema formuli za piezometarsku razinu u okolici zdenca sa slobodnim vodnim licem:
2 2 H 0 h0 ln ( ri / r0 ) ln ( R / r0 )

hi
pri emu je: h i ...... H0 ..... h 0 ...... r 0 ...... r i ......

2 h0

visina piezometarske linije na pojedinom piezometru visina piezometarske linije na udaljenosti R od osi zdenca visina vode u zdencu radijus zdenca (r 0 =0.1 m) udaljenost piezometra od osi zdenca

Praktikum iz hidraulike

Str. 12 - 6

Na grafikom prikazu u mjerilu 1:10/5(H/V) , koristei izmjerene vrijednosti h i , nacrtaj piezometarsku liniju tlanih visina na dno modela (tzv. Dupuit - ova parabola). b) Na osnovu mjerenja "0" i "1" sondi I, II, III i IV u pokusu 1 (tablica 1), odredi na mjestima postavljenih sondi, snienja vodnog lica s i * i razine vodnog lica h i *. Liniju vodnog lica ucrtaj na isti grafiki prikaz gdje je ucrtana piezometarska linija tlanih visina na dno modela. c) Koliina vode koja dotjee u zdenac pri stacionarnom reimu moe se, na osnovu volumetrijske metode, odrediti prema slijedeoj formuli:
Q 12 A h t

pri emu je:

Q ..... A ..... h .... t .....

protok prema zdencu za priljev punog kruga povrina mjernog bazena (7) (A=5,10 m2 ) porast razine vode u bazenu (7) za vrijeme t trajanje volumetrijskog mjerenja protoka

Rezultati ovih prorauna se upisuju u tablicu 3. d) Koeficijent filtracije pijeska se izraunava prema formuli:
k Q ln ( R / r0 )
2 (H 0 2 h0 )

Rezultati ovih prorauna se upisuju u tablicu 3. e) Za podatke iz tablice 3, konstruiraj Q-s 0 krivulju za zdenac, interpolacijom kroz tri izmjerene toke.

Zadano: Rok predaje:

Pregledao:

Praktikum iz hidraulike
DODATAK: Tablice za upis i obradu podataka
Tablica 1: Sonde za oitanje vodnog lica Pokus 1
SONDA r i * (cm) "0" (mm) I II III IV 25.0 75.0 125.0 200.0 Mjereno "1" (mm) Obrada mjerenja s i * (cm) h i * (cm)

Str. 12 - 7

Tablica 2: Piezometarske kote tlanih visina na dno modela Pokus 1

Redni broj piezometra Geometrijske veliine r i (cm) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 (boni) 20 (boni) 10.0 13.0 18.0 25.0 35.0 45.0 60.0 80.0 105.0 135.0 155.0 180.0 200.0 215.0 225.0 235.0 243.0 248.0 243.0 243.0 ln (r i / r 0 ) Mjereno "0" (cm) "1" (cm) Obrada mjerenja s i (cm) h i (cm) Analitiki h i (cm)

Tablica 3: Volumetrijsko mjerenje protoka i odreivanje koeficijenta vodopropusnosti Pokusi 1,2,3

Pokus h 0 (cm) 1 2 3 k sr (m/s) = H 0 (cm) Mjereno Igla (9) "0" (mm) Igla (9) "1" (mm) t (s) Obrada mjerenja Q (m3 /s) k (m/s)

Praktikum iz hidraulike Diskusija:

Str. 12 - 8

U blizini zdenca, pri veim snienjima, nije ispunjena Dupuitova hipoteza vertikalnih piezometarskih ekvipotencijala, stoga se u tom podruju pripadno rjeenje za vodno lice - tzv. Dupuitova parabola ne podudara sa stvarnim poloajem vodnog lica, sve do stanovite udaljenosti od osi zdenca. Dupuitova parabola se nalazi ispod vodnog lica, i predstavlja ustvari pijezometarsku liniju tlanih visina na dno modela (nepropusna podina). Ovo se moe objasniti na slijedei nain. Poveanje protoka prema zdencu prati odgovarajue snienje vodnoga lica u zdencu, ime se smanjuje procjedna povrina na obodu zdenca. Radi uvjeta kontinuiteta protoka, ovo smanjenje procjedna povrine na obodu zdenca, prati odgovarajue poveanje brzine teenja vode u okolici zdenca. Teoretski gledano, najvei protok bi bio za najvee snienje. Najvee snienje je kad se razina vode u zdencu spusti do dna zdenca, tada je procjedna povrina bliska nuli, a brzina toka bi teila u beskonanost, to oito nije realno. Zbog nemogunosti da razina vode u vodonosniku slijedi snienje u zdencu dolazi do pojave vrelne plohe. S druge pak strane, jasno je da fiziki uvjeti teenja vode kroz poroznu sredinu, tj. hidrauliki otpori tom teenju koji u turbulentnom reimu rastu razmjerno kvadratu brzine i postaju znatni, i otpori vrste faze pri njenom pokretanju, ne doputaju poveanje brzine filtracije preko stanovite vrijednosti. Kada brzina filtracije dosegne tu krajnju vrijednost, a protok prema zdencu i dalje raste, jednadba kontinuiteta moe se odrati jedino poveanjem procjedne povrine prema zdencu i to u tolikoj mjeri dok se ne postignu novi ravnoteni uvjeti prihranjivanja zdenca. To poveanje procjedne povrine oituje se podizanjem vodnoga lica u podruju neposredno oko zdenca iznad razine vodnoga lica u zdencu. Povrina izmeu slobodne strujnice koja izbija na obodu zdenca i vodnoga lica u zdencu zove se vrelna ploha. Podizanje vodnoga lica uslijed opisanoga efekta, protee se i na stanovitu udaljenost od osi zdenca, i tim je izraenije to je vei protok Q, odnosno omjer (H0 -h0 )/L, te to je manji koeficijent filtracije k, odnosno to su vei otpori teenju. Rubni uvjet piezometarskog potencijala na samoj vrelnoj plohi je h=z, budui da se vrelna ploha nalazi pod atmosferskim tlakom. Opisani mehanizam adaptacije na nove ravnotene uvjete teenja oko zdenca, tj. formiranja vrelne plohe, u naelu se svodi na porast vodne razine (u otvorenom sustavu) ili porast tlaka (u zatvorenom sustavu) ispred svakog "uskog grla", "zaepljenja" i sl. Razlika visine vodnog lica vrelne plohe i vodnog lica u zdencu ne treba se stoga tumaiti "gubicima na filteru zdenca" jer ti gubici proizlaze iz sume lokalnih otpora na prolaz u kroz filter, i predstavljaju razmjerno manji dio pada vodnoga lica u zdencu, osobito kada uvjeti teenja generiraju zamjetnu vrelnu plohu. Dupuitova formula za protok prema zdencu, koji je u otvorenom vodonosniku razmjeran razlici kvadrata veliina H0 i h 0 , ipak daje u izotropnoj i homogenoj sredini vrijednosti koje su gotovo jednake stvarnom dotoku u zdenac, tako da se za izraun protoka moe koristiti u praktine svrhe i pri pojavi vrelne plohe.