You are on page 1of 10

2010

UGOVOR O LIZINGU

Aleksandar Blecic
06/ 396
6/30/2010

Sadr aj:

UVOD: Pojam i zna aj 3 BITNI ELEMENTI UGOVORA . 3 VRSTE UGOVORA O LIZINGU ... 4 ZAKLJU ENJE UGOVORA O LIZINGU 6 SUBJEKTI U LIZING POSLU ... 6 PRAVA I OBAVEZE DAVAOCA LIZINGA IZ UGOVORA O LIZINGU . 7 PRAVA I OBAVEZE PRIMAOCA LIZINGA ... 8 PRAVA I OBAVEZE ISPORU IOCA ......... 10 PRESTANAK UGOVORA O LIZINGU .. 10 ZAKLJU AK .. 10

UGOVOR O LIZINGU UVOD: Pojam i zna aj Ugovorom o lizingu obavezuje se jedna ugovorna strana (davalac lizinga) da ustupi ugovorenu stvar na kori enje i da obavi ugovorene radnje u vezi urednog privrednog iskori avanja te stvari drugoj ugovornoj strain (primaoc lizinga) koja se obavezuje da za izvr enu uslugu plati ugovorenu nagradu (zakupninu).Lizing se mo e definisati i kao pisani ugovor izme u dve strane: lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika opreme (primaoca lizinga). U ovoj transakciji davalac lizinga nabavlja opremu od dobavlja a i daje je na kori enje primaocu lizinga na odre eni vrijemenski period, dok je korisnik lizinga zauzvrat du an da davaocu vr i periodi na pla anja po uslovima definisanim u ugovoru. Osnovni princip lizing poslovanja je da davalac lizinga zadr ava pravno vlasni tvo nad predmetom lizinga, dok primalac lizinga sti e ekonomsko vlasni tvo. - Finansijski razlozi nije svako preduze e ili pojedinac u mogu nosti da kupi opremu neophodnu za pokretanje, pro irenje ili modernizaciju sopstvenog poslovanja. Ne raspola e svako preduze e adekvatnim sredstvima koje bi moglo da ponudi kao obezbe enje za bankarske kredite. Lizing predstavlja odgovor na takve probleme tako to pru a mogu nosti primaocima lizinga da pribave neophodnu opremu. - Ekonomi nosti i pogodnosti preduze e ili pojedinac pla aju lizing naknade iz profita ostvarenog po osnovu kori enja predmeta lizinga. Veoma esto lizing obezbe uje 100% finansiranja za projekat. Kori enjem lizinga mogu e je ostvariti odre ene poreske prednosti puni iznos lizing naknade se mo e odbiti od osnovice za porez na dobit. BITNI ELEMENTI UGOVORA Bitni elementi su: predmet lizinga, cena lizing aran mana, vrijeme trajanja i rokovi pla anja. Predmet lizinga je ustupanje prava kori enja odre enih stvari, ali ne i prava svojine. Najve a zastupljenost je kod skupe opreme koja u tehnolo kom smislu brzo zastarijeva i koja iziskuje visoka ulaganja (ra unari, elektronski ure aji,) tj. stvari koje se mogu i nakon zamjene za savrijemenije, plasirati drugim preduze ima. Bitno je da vijek trajanja opreme odnosno period amortizacije mora biti du i od trajanja samog ugovora. Naj e e se misli na tehnolo ko zastarijevanje. Cijena je pravo davaoca, a obaveza primaoca lizinga i predstavlja zakupninu ili nadoknadu. Kod ugovora o lizingu zakupnina je obi no ravnomjerna ili opadaju a u zavisnosti od prirode predmeta lizinga. Vrijeme zakupa tj period kori enja opreme date na lizing je jedan od bitnih elemenata ove vrste ugovora. Ovo i ne mora predstavljati bitan element, jer se zakup mo e ugovoriti i na neodre eno vrijeme. Rokovi i na in pla anja cijene lizing aran mana je jedan od bitnih elemenata. Uobi ajeno je da se prva rata ili nekoliko njih odjednom uplati u gotovom odre eno vrijeme prijeisporuke. Ako je u pitanju naru ivanje opreme koja tek treba da se proizvede, onda se po pravilu tra i da se prva rata ili nekoliko njih plati odmah po zaklju enju ugovora, ime bi narud bina bila potvr ena.

VRSTE UGOVORA O LIZINGU Vrste ugovora o lizingu mo emo podijeliti prema: 1.Osobinama lizing objekta, kod kojeg razlikujemo: a.)Lizing potro nih dobara - Kada se iznajmljuju vrednija potro na dobra (automobil).Ovakvom vrstom kreditiranja korisniku lizinga se obezbje uje ekonomsko vlasni tvo potro nih dobara najnovije generacije, koje ne bi bilo ostvarivo ukoliko bi se konstantno optere ivao svojinom. Pogodan je za ostvarivanje povrijemenih potreba. b.)Investicioni lizing ili Equipment leasing Veoma koristan u spoljno-trgovinskoj razmeni u vidu kreditiranja u nenov anom obliku, nego u obliku investicionih postrojenja (u lizing se daje kompletna fabrika gde davaoc obavezuje na redovno odr avanje postrojenja, osposobljavanje stru nog kadra) c.) Lizing pokretnih i nepokretnih stvari d.) Lizing upotrebljenih stvari ili Second hand leasing - Davalac lizinga daje na upotrebu primaoca lizinga stvar koja je ve bila predmet nekog prethodnog ugovora o lizingu i koja je bila data u lizing. Nije bitno da li se u oba ugovora navodi isto lice kao primalac. Ukoliko se radi o razli itim licima, bitno je da je stvar vra ena davaocu, kako bi je mogao ustupiti drugom primaocu lizinga. Da bi ovakav oblik lizinga bio realizovan, objekt prethodnog ugovora o lizingu ne smije pre i rok upotrebljivosti, jer ukoliko je objekt amortizovan i ne mo e se vi e upotrebljavati, ne mo e se ni davati u lizing. Rok upotrebljivosti varira kod lizing-dru tava izme u 10 i 40 meseci. 2. Trajanju ugovora o lizingu: a.)Operativni lizing(kratkoro ni) - predmet ovakvog ugovora su uglavnom potro na dobra koja se mogu vi e puta upotrebljavati. Davalac lizinga je ili proizvo a ili vlasnik objekta koji u ve ini slu ajeva zadr ava obavezu servisiranja, nabavke rezervnih delova,. Zbog toga ovakva vrsta lizinga se naziva i servisni lizing, koji se mo e otkazati u svako doba. Rentabilitet ovakvog lizinga ote avaju tro kovi skladi tenja i odr avanja stvari. b.)Finansijski lizing(dugoro ni) - To je oblik kreditnog aran mana koji finansira nabavku odre ene opreme za potrebe primaoca lizinga.Davalac lizinga, uz prethodni dogovor sa primaocem lizinga, kupuje opremu od dobavlja a i daje mu je na kori enje. Primalac lizinga koristi ovu opremu u poslovanju i sti e prihode po tom osnovu, koji mu omogu uju da ispla uje ugovorene obaveze koje ima prema davaocu lizinga. Tokom perioda otplate, oprema ostaje u pravnom vlasni tvu davaoca lizinga. Po isteku ugovora, primalac lizinga mo e da se odlu i da vrati opremu davaocu, ili da je kupi za cijenu koja je znatno ni a od o ekivane tr i ne vrednosti opreme. U praksi se naj e e (ali ne i obavezno) ugovor napravi tako da pla anjem poslednje lizing rate, primalac lizinga automatski postaje i pravni vlasnik predmeta lizinga. Finansijski lizing je esto definisan kao alternativni vid finansiranja novih investicija preduze a. U odnosu na bankarske kredite finansijski lizing ima veliki broj prednosti kako za davaoca tako i za primaoca lizinga. Prednosti za primaoca lizinga: Lizing se naj e e nudi bez dodatnih sredstava obezbje enja jedna od glavnih prednosti lizinga je ta to davalac lizinga pru a finansiranje bez zahtjeva za dodatnim obezbe enjem (upravo iz razloga to je on pravni vlasnik predmeta lizinga). U privredama u tranziciji se esto tra i i
4

dodatno obezbe enje, ali je ono u ovom slu aju daleko manje nego kod tradicionalnog bankarskog kreditiranja. Pogodnost i brzina Upravo iz razloga to dodatno obezbe enje naj e e nije potrebno, lizing mo e biti ugovoren daleko jednostavnije i br e nego klasi ni bankarski kredit (u idealnom slu aju za svega jedan dan). Fleksibilnost lizing daje mogu nost da se zapo ne ili razvije biznis sa minimalnim po etnim ulaganjem (u e em). Plan otplate lizing rata mo e biti pode en tako da odgovara specifi nim potrebama korisnika lizinga. Preko davaoca lizinga se esto mogu obezbediti dodatne usluge kao to su povoljnije odr avanja ma ina i opreme, to se ne mo e o ekivati u slu aju bankarskog kreditiranja. Prednosti za davaoca lizinga: Sigurnost - Vlasni tvo nad opremom i jednostavnija procedura povra aja daju davaocu lizinga sigurnost koja je mnogo ve a nego to bi to bila bilo koja zaloga koja se koristi kod osiguranja kredita banaka. Relativno jednostavna dokumentacija uzrokuje da transakcioni tro kovi budu niski omogu avaju i lizing kompanijama da podignu efikasnost na vi i nivo. Manja regulacija lizing kompanijama obi no nije dozvoljeno da primaju depozite, pa je njihovo poslovanje daleko manje kontrolisano nego to je to slu aj kod banaka. Manji nivo regulacije im pru a mogu nost da budu mnogo efikasnije. Treba naglasiti da lizing kompaniji, kao davaocu lizinga, pogodnosti koje u iva omogu uju da postigne ve u efikasnost. Ovime se stvara prostor da kompanija snizi cijene svojih usluga, to automatski predstavlja korist za primaoca lizinga. Na taj na in se prakti no sve prednosti koje ima davalac lizinga indirektno prenose na primaoca lizinga. 3. Polo aju davaoca lizinga: a.) Lizing preko lizing dru tva Proizvo a ili trgovac daju primaocu lizinga lizing objekt, dok se davalac lizinga (lizing dru tvo) nalazi u kupoprodajnom odnosu i ima obavezu da proizvo a u isplati kupovnu cijenu. Istovrijemeno, lizing dru tvo zaklju uje ugovor sa primaocem lizinga na osnovu koga primalac sti e osnovnu obavezu pla anja lizing-rate. Prijezaklju enja kupoprodajnog ugovora izme u proizvo a a i primaoca i davaoca lizinga, prethodi izbor objekta od strane primaoca lizinga kao i njegova monta a. Lizing dru tvo ne mora imati svoje servise i fabrike. b.) Koncern lizing - Oblik uklju ivanja lizing dru tava sa proizvo a ima, trgovcima I finansijskim organizacijama, radi lak eg regulisanja uzajamnih odnosa i povoljnijih poslovnih aran mana. Najvi e je prisutan u djelatnosti pojedinih banaka. c.) Sale and lease back leasing - Ova vrsta lizinga ima osnovni privredni efekat da se pojavljuje kao oblik kreditiranja primaoca uz obezbe enje u obliku prenosa prava svojine na lizing dru tvo. Kod ove varijante proizvo a i davalac lizinga nisu u nikakvom uzajamnom pravnom odnosu, ili je prethodno proizvo a ve na bazi kupoprodaje ustupio objekt kupcu koji se prema lizing dru tvu s jedne strane pojavljuje kao prodavac lizing objekta, a na bazi drugog ugovornog odnosa sa druge strane i kao primalac lizinga. Lizing dru tvo kupuje jedino pravo svojine, dok je objekt lizinga u ekonomskom vlasni tvu primaoca. Bitno je da proizvo a i davalac lizinga nisu u nikakvom odnosu, jer bi u suprotnom to bila druga vrsta lizinga.

d.) Proizvo a ki lizing - Oblik neposrednog lizinga sa uspostavljenim direktnim pravnim odnosima izme u proizvo a a (koji se pojavljuje i kao davalac lizinga) i primaoca lizinga. Proizvo a se kao davalac lizinga refinansira od odre ene banke u kojoj kao obezbje enje pru a pravo zadr ane svojine nad lizing objektom. Nedostatak je to se proizvo a udaljuje od svoje osnovne privredne funkcije. e.) Proizvodno-finansijski lizing Sli an je proizvo a kom lizingu, ali se razlikuje po tome to primalac direktno stupa u pravne odnose i obaveze prema banci koja ga kreditira u pogledu obaveze iz ugovora o lizingu prema proizvo a u. Po isteku ugovorenog roka primalac sti e pravo svojine na lizing objektu, koji nije od ve eg zna aja, jer se ugovorni rok poklapa sa rokovima amortizacije lizing objekta. ZAKLJU ENJE UGOVORA O LIZINGU Kod zaklju ivanja ugovora o lizingu, kao i kod svih ugovora u robnom prometu, bitno je prijebilo kakvog potpisivanja detaljno prou iti njegov sadr aj, i zahtjevati od davaoca lizinga dodatna obja njenja oko odredbi koje nam nisu u potpunosti razumljive. Treba voditi ra una da svi razlozi zbog kojih se opredeljujemo za ovakav vid finansiranja, i za konkretnog davaoca lizinga budu precizno i nedvosmisleno navedeni u ugovoru. Ugovor o lizingu mora obavezno da sadr i: precizno odre enje predmeta lizinga, iznos naknade koju pla a primalac lizinga, iznos pojedinih rata naknade, njihov broj i vrijeme pla anja, kao i rok na koji je ugovor zaklju en. Pored ovih, mo e da sadr i i druge elemente: mjesto, vrijeme i na in isporuke predmeta lizinga, svojina na predmetu lizinga, strana koja je obavezna da osigura predmet lizinga i rizici od kojih treba da bude osiguran, na in prestanka ugovora, opcija kupovine ili produ enja ugovora, tro kovi transporta predmeta lizinga, njegova monta a, demonta a i teku e odr avanje, zamjena delova, servis i tehni ko-tehnolo ko unapre enje, obu avanje osoblja primaoca lizinga za kori enje predmeta lizinga i druge elemente o kojima ugovorne strane postignu saglasnost. Da bi ugovor bio validan, mora biti zaklju en u pismenoj formi, i trajati ne kra e od 2 godine. Predmet lizinga je pokretna nepotro na stvar (oprema, vozila,..). SUBJEKTI U LIZING POSLU Davalac lizinga kod nas, po pravilu, mora biti privredna organizacija, jer se radi o posebnoj privrednoj delatnosti. Davalac lizinga mo e biti privredno dru tvo koje obavlja poslove finansijskog lizinga uskladu sa propisima dr ave u kojoj je osnovano i iji je minimalni upla eni nov ani dio osnovnog kapitala 100.000 . Primalac lizinga, pored privredne organizacije, mogu biti i fizi ka lica na koga davalac prenosi ovla enje dr anja i kori enja predmeta lizinga na ugovoreno vrijeme i ugovorenu naknadu. Isporu ilac mo e biti svako pravno i fizi ko lice koje na davaoca lizinga prenese svoje pravo poseda nad predmetom lizinga uz svrhu obezbe ivanja istog za primaoca lizinga kroz ugovor o lizingu.

PRAVA I OBAVEZE DAVAOCA LIZINGA IZ UGOVORA O LIZINGU Obaveza davaoca lizinga da postupa kao savjestan i uredan privrednik kod nas ima poseban zna aj zbog toga to ugovor o lizingu nije regulisan u na em pozitivnom pravu i nije konkretizovan zakonskim propisima, kako treba da postupa savestan i uredan privrednik pri obavljanju lizing posla. -Obaveza pribavljanja predmeta lizinga: Davalac lizinga je du an da prema specifikaciji primaoca lizinga pribavi predmet lizinga od isporu ioca koga je odredio primalac lizinga. -Za tita u slu aju ste aja primaoca lizinga: U slu aju ste aja primaoca lizinga, davalac lizinga ima pravo na izdvajanje predmeta lizinga (izlu no pravo) iz ste ajne mase primaoca lizinga, u skladu sa zakonom kojim se ure uje ste ajni postupak.Primalac lizinga i sud nadle an za sprovo enje ste ajnog postupka, du ni su da bez odlaganja obaveste davaoca lizinga o pokretanju ste ajnog postupka. -Isklju enje odgovornosti za materijalne nedostatke : Za materijalne nedostatke predmeta lizinga, primaocu lizinga odgovara isporu ilac, ako druk ije nije ugovoreno. -Isklju enje odgovornosti za tetu prouzrokovanu predmetom lizinga: Davalac lizinga ne odgovara primaocu lizinga za tetu prouzrokovanu predmetom lizinga, osim ako je primalac lizinga pretrpeo tetu usled toga to se oslonio na stru nost davaoca lizinga ili ako je davalac lizinga imao u e a u izboru isporu ioca ili specifikaciji predmeta lizinga, ako druk ije nije ugovoreno. -Odgovornost za pravne nedostatke: Davalac lizinga odgovara ako na predmetu lizinga postoji pravo tre eg lica koje isklju uje, umanjuje ili ograni ava neometanu dr avinu primaoca lizinga, a o ijem postojanju primalac lizinga nije obave ten, niti je pristao da uzme predmet lizinga optere en tim pravom. -Obave tavanje davaoca lizinga: Ako tre e lice pola e pravo na predmet lizinga, primalac lizinga je du an da obavesti davaoca lizinga o tome i da ga pozove da u razumnom roku oslobodi predmet lizinga od prava ili pretenzije tre eg lica. Primalac lizinga koji je, ne obave tavaju i davaoca lizinga, pokrenuo i izgubio spor sa tre im licem iz prethodnog stava mo e se pozvati na odgovornost davaoca lizinga za pravne nedostatke osim, ako davalac lizinga doka e da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tre eg lica. Primalac lizinga ima pravo da se pozove na odgovornost davaoca lizinga za pravne nedostatke predmeta lizinga i kad je bez obave tavanja davaoca lizinga i bez spora priznao osnovano pravo tre eg lica. Ako je u slu aju iz prethodnog stava primalac lizinga isplatio tre em licu odre eni iznos da bi odustao od svog prava, davalac lizinga se mo e osloboditi svoje odgovornosti ako naknadi primaocu ispla eni iznos, kao i naknadu za pretrpljenu tetu. -Sankcije pravnih nedostataka: Usled pravnih nedostataka kao to su: nepostupanje po zahtjevima primaoca u slu aju oduzimanja predmeta lizinga od strane davaoca, ili umanjenja ili ograni enja neometane dr avine primaoca, dolazi do raskida ugovora o lizingu. U oba slu aja primalac lizinga ima pravo na naknadu pretrpljene tete. Primalac lizinga ne mo e tra iti naknadu tete ukoliko je u trenutku zaklju enja ugovora znao za mogu nost oduzimanja predmeta lizinga, ili da njegova dr avina bude umanjena ili ograni ena.
7

Ugovorno ograni enje ili isklju enje odgovornosti davaoca lizinga U na em Zakonu o lizingu ne postoji mogu nost isklju enja ili ograni enja odgovornosti davaoca lizinga. -Prenos prava svojine na predmetu lizinga: Davalac lizinga mo e da prenese pravo svojine na tre e lice, ime ono preuzima prava i obaveze koje nastaju iz ugovora o lizingu izme u njega I primaoca. Tre e lice nema pravo oduzimanja predmeta lizinga prije isteka roka na koji je ugovor zaklju en. Prenos prava svojine predmeta lizinga na tre e lice, mo e se na osnovu ugovora ili isklju iti ili druga ije predvidjeti. PRAVA I OBAVEZE PRIMAOCA LIZINGA Osnovne obaveze primaoca su: -Obaveza primaoca lizinga u pogledu pla anja lizing rate (zakupnine, ugovorene naknade, ugovorene nagrade) : Ova obaveza podrazumeva urednu isplate lizing rate na onaj na in koji je preciziran u ugovoru o lizingu. Neuredno pla anje podrazumeva stroge sankcije za primaoca lizinga. Lizing rate sadr e i dio amortizacije predmeta lizinga jer se ekonomskim tro enjem ostvaruje obezvre ivanje predmeta/objekta. Zbog este ubrzane stope amortizacije, predmet lizinga se br e amortizuje nego to traje ugovor o lizingu iako je ispravnije da se ovi rokovi poklapaju. Iz tog razloga ne treba tako olako pristupiti lizingu, naro ito ako se lizing objekt od strane primaoca maksimalno ne iskori ava. - Obaveza primaoca u pogledu iskori avanja lizing objekta: Obaveza primaoca se ogleda u upotrebi lizing objekta na onaj na in koji je preciziran ugovorom i sa namenom koji lizing objekt ima. Primalac odgovara za svu nastalu tetu lizing objekta zbog iskori avanja na na in koji je protivan ugovorom, ili u ugovoru nije preciziran, bez obzira da li je objekt koristio primalac, lice koje radi po njegovom nalogu ili drugo lice kojem je omogu io upotrebu lizing objekta. - Obaveza primaoca da omogu i kontrolu davaoca lizinga: Ova obaveza podrazumeva da se davaocu lizinga omogu i kontrola u pogledu na ina iskori avanja lizing objekta. U praksi se sve e e ugovara ovakvo ovla enje primaoca lizinga upravo zbog neophodnosti da se lizing objekt zbog ubrzane stope amortizacije maksimalno privredno iskori ava. -Obaveza primaoca lizinga da vrati lizing objekt po proteku ugovorenog roka: Primalac ima obavezu vra anja lizing objekta po isteku ugovora ukoliko ugovorom nije druga ije predvi eno. est slu aj u praksi je da se u ugovoru o lizingu izri ito predvi a da po isteku ugovorenog roka primalac mo e da otkupi lizing objekt po ni oj cijeni. - Raskid ugovora zbog neisporuke: Primalac lizinga mo e da raskine ugovor, ili tra i naknadu tete ukoliko mu davalac lizinga ne isporu i objekt, isporu i sa zakasnjenjem ili lizing objekt isporu i sa materijalnim nedostatkom. Do ispunjenja obaveze isporuke lizing objekta, primalac ima pravo da obustavi isplatu naknade koju bi na osnovu ugovora bio du an da pla a. Ako raskine ugovor, primalac lizinga ima pravo na povra aj naknade koju je platio u skladu sa ugovorom o lizingu, umanjenu za iznos koji predstavlja naknadu za korist koju je primalac lizinga imao od predmeta lizinga (razuman iznos). -Kori enje predmeta lizinga:

Primalac je du an da predmet lizinga koristi sa pa njom dobrog privrednika, i da sa istim postupa u skladu sa ugovorom i namenom predmeta. Primalac e biti odgovoran za nastalu tetu na predmetu ukoliko je predmet lizinga kori en protivno ugovoru ili njegovoj nameni, bez obzira da li ga je koristio primalac, drugo lice koje radi po njegovom nalogu, ili lice koje je primalac ovlastio da koristi predmet lizinga. -Odr avanje predmeta lizinga Obaveza primaoca da na predmetu lizinga radi redovne servise i potrebne popravke. U suprotnom, odgovara e za nastalu tetu usled neodr avanja. -Pla anje lizing naknade Obaveza redovne isplate nov ane naknade, u iznosima i rokovima koji su precizirani ugovorom. - Raskid ugovora usled nepla anja lizing naknade: Postoji vi e razloga koji su presudni, i koji uti u na raskid ugovora o lizingu. Davalac lizinga ima pravo da raskine ugovor ukoliko primalac lizinga ne isplati, ili zakasni sa isplatom prve rate. Ako nakon isplate prve rate, primalac ne isplati jednu ili vi e uzastopnih rata koje prelaze etvrtinu vrednosti ukupne naknade na koju glasi ugovor, davalac lizinga ima pravo da raskine ugovor, ili tra i naknadu tete u vidu zahtjeva od primaoca za isplatu ostatka lizing naknade zajedno sa kamatom. U slu aju da primalac lizinga ne isplati jednu ratu, davalac mo e zatra iti raskid ugovora ukoliko su okolnosti koje su nastupile takve, da je o igledno da budu e obaveze u vidu isplate ne e biti ispunjene Davalac lizinga du an je da primaocu omogu i dodatni rok za ispunjenje obaveze. Ukoliko ni u tom roku primalac ne ispuni obaveze, ugovor se raskida po Zakonu. Raskid ugovora strane govorom mogu druga ije urediti, ukoliko je u granicama prinudnih propisa, javnog poretka i dobrih obi aja. Raskidom ugovora, zbog nepla anja ugovorenih naknada, davalac lizinga ima pravo na povra aj predmeta i naknadu pretrpljene tete. -Naknada tete Slu i da se materijalni status davaoca dovede na nivo na kojem bi bio da je primalac ispo tovao svoje obaveze iz ugovora. Tako e, na osnovu ugovora mo e se predvidjeti na koji na in e se izra unati visina naknade tete koja ne sme da prelazi visinu, koja bi bila realizovana da je ugovor prvobitno ispo tovan do kraja. - Rizik za slu ajnu propast ili o te enje predmeta lizinga: Rizik snosi primalac lizinga po prijemu predmeta, ukoliko druga ije ne proisti e iz ugovora. -Obaveza osiguranja: Primalac ima obavezu na osnovu ugovora da osigura predmet lizinga, ukoliko ugovorom nije predvi eno druga ije. -Predaja predmeta lizinga drugom na kori enje: Primalac mo e dati predmet lizinga tre em licu ukoliko ima pismenu saglasnost davaoca, ime ne prestaju obaveze primaoca prema davaocu lizinga. Ukoliko primalac nema pismenu saglasnost, davalac lizinga mo e tra iti raskid ugovora ili naknadu tete. Predaja predmeta mo e biti isklju ena, ili druga ije predvi ena, kao opcija na osnovu ugovora

PRAVA I OBAVEZE ISPORU IOCA - Isporuka predmeta lizinga : Ukoliko je ugovorom predvi eno da isporu ilac dostavi predmet lizinga primaocu, predmet mora biti u ispravnom stanju na na in, vrijeme, i mjestu koje je precizirano ugovorom o isporuci. - Izmjene ugovora: Ako se primalac saglasi sa sadr inom ugovora izme u davaoca i isporu ioca, na osnovu koga davalac sti e pravo svojine na predmetu lizinga, eventualne naknadne izmjene tog ugovora ne e proizvoditi nikakvo dejstvo prema primaocu. - Odgovornost isporu ioca prema primaocu: Ukoliko isporu ilac dostavi predmet lizinga sa zakasnjenjem ili sa materijalnim nedostatkom, primalac ima ista prava koja odre uje zakon o obligacionim odnosima, da je strana u ugovoru sa isporu iocem. Isporu ilac ne mo e dgovarati i primaocu i davaocu za istu tetu, tako da primalac ne mo e poni titi ugovor izme u davaoca i isporu ioca, ili tra iti smanjenje cijene, bez prethodne saglasnosti davaoca. Davalac i isporu ilac solidarno odgovaraju prema primaocu u slu aju zakasnjenja ili materijalnih nedostataka na predmetu lizinga. PRESTANAK UGOVORA O LIZINGU Ugovor o lizingu prestaje protekom roka na koji je zaklju en ugovor, propadanju predmeta usled vi e sile,. Mogu e je i produ iti ugovor ili otkupiti predmet lizinga, najkasnije mesec dana prije isteka roka na koji je ugovor zaklju en. ZAK LJ U AK

Lizing sve vi e dobija na zna aju. Najbolji pokazatelj toga, jeste sve ve a prisutnost specijalizivanih kompanija koje se bave isklju ivo lizing aran manima posreduju i izme u proizvo a a i potencijalnih korisnika opreme. injenica je da, sa druge strane, oprema uzeta kroz lizing ima ve u cijenu, nego to bi imala da se kupuje za gotovo ili na kredit. Ipak, upore ivanjem prednosti i nedostataka, esto se poka e da je lizing aran man povoljniji oblik finansiranja investicije nego obezbe enje sredstava iz sopstvenih izvora ili putem kredita. Lizing, iako vekovima prisutan, tek u poslednjem veku dobija na zna aju I definitivno se smatra tr i nom inovacijom, pored fran izinga, faktoringa, forfetinga.

10

You might also like