Professional Documents
Culture Documents
Edukacija
o ljudskim pravima je neophodan konkretnog saznavanja, potovanja I primjene preduslov njihovog
osnovni
materijalni izvor ovako shvacenih prava je urodjena individualnost ljudske autonomije i urodjeno ljudsko dostojanstvo voljom ili miloscu drave i ostvaruju se u odnosima sa drugim ljudima i dravnom vlau
ona nastaju kao prirodna jer ih covjek stice cinjenicom rodjenja, a ne nisu sva subjektivna prava, prava koja pripadaju pojedincu i ljudska prava ljudska su samo ona subjektivna prava koja se ne duguju drzavi i
njenoj volji vec ih ljudsko bice ima nezavisno od drzave i objektivnog prava koga ona stvara
druga vazna njihova osobina jeste njihova politicka priroda - ostvaruju se ili krse
u drzavno -pravnom poretku, usmjerena su na drzavnu vlast
postovanje ljudskih prava je uslov normalnog, regularnog funkcionisanja svakog Samo ona vlast koja postuje ljudska prava je legitimna i moze normalno
funkcionisati i reprodukovati se
1) Teorijsko filozofski
2) Politiki 3) Pravni ... ine izvori unutranjeg prava i izvori medjunarodnog prava o ljudskim pravima i slobodama.
TEORIJSKO FILOZOFSKI IZVORI Religija - ljudski zivoti prava posmatraju se kao univerzalne i
neotudjive vrijednosti ,Biblija stavovi o ogranicenju ropstva, obaveza pruzanja pomoci siromasnijima, rasnoj jednakosti
iznad drzava, vladara i njihovih propisa nalazi se prirodno pravo Akvinski potencira prirodno pravo potencirajuci njegovu bozansku,
transcedentalnu prirodu superiornost u odnosu na pravo feudalnih vladara. jer ako zemaljsko nije u skladu sa prirodnim onda je to kvarenje prava (legis corruptio) ...svako ljudsko bice stvorio je bog-autonomno, odvojeno od vlasti
Obaveza tako uspostavljenje vlasti je upravo zastita tih prirodnih prava i ukoliko
vlast nije u stanju da to obezbjedi, gradjani imaju pravo da je smijene u svako doba.
Hart,
uskladiti pozitivno pravo i univerzalno prihvacene prirodnopravne postavke. Jednako prirodno pravo - pravo gradjana da budu slobodni (ono postoji u svakom drustvenom i moralnom sistemu) pravde i pravicnosti i prirodnih prava pojedinaca. Pravda je prva vrlina drustvenih institucija, a ljudska prava su cilj pravde.
Rols zastupa teoriju pravde, apstraktna sinteza drustvenog ugovora, Dva osnovna principa pravde koji proizilaze iz racionalnog i
zdravorazumskog opredjeljenja ljudi kada zakljucuju drustveni ugovor:
pravda je aktivan proces sankcionisanja i sprijecavanja nepravde Gewrith, moralno ponasanje pojedinaca - sposobnost da preuzme odgovornost
kao slobodan i racionalni korisnik nekog sistema vrijednosti teorija sustinskih prava nastoje da promovisu model prirodne potrebe odnosno koncepta humanosti u drustvu POZITIVIZAM AUTORITET DRAVE drzavnih organa i njhivovih propisa
19. I prva polovina 20 vijeka, Smatrajuci da sva vlast i prava poticu od ljudi ne posjeduju ljudska prava jer su ljudska bica vec zato sto je tako odlucila
nadlezna drzavna vlast,i sto je tu volju uoblicila u adekvatnu pravnu formu
izvori ljudskih prava jesu akti - propisi drzavne vlasti i njenih organa,
njih zanima konkretno i realno primjenjivo pravo,iza kojeg stoji drzava sa svojim monopolom za fizicku silu
osnovni nedostatak
ukljucuju
prava tretiraju kao burzoaske izmisljotine, pomocu kojih imperijalizam ljudska prava su pitanje iskljucivo unutrasnje nadleznosti socijalne drzave
sustinska sloboda i emancipacija su jedino moguce u besklasnom komunistickom drustvu u komo ce biti ukinuta privatna svojina i eksploatacija vecine od strane privilegovane manjine do takvog drustva moguce samo doci proleterskom revolucijom TEORIJE ZASNOVANE NA ZNAAJU, KORISNOSTI OPTEG DOBRA UTILITARIZAM
u praksi u socijalizmu su masovna i sistematska krsenja ljudskih prava Utilitarizam - osnovno nacelo - vrijednost i korisnost, osnovni cilj
drzave je opste dobro svaka ljudska odluka zasnovana je an proracunima zadovoljstva i patnje obezbjedi maximalnu kolicinu zadovoljstva i mininimalnu kolicinu patnje opta sreca o vlasti se prosudjuje na osnovu stepena ostvarene najvece srece za najveci broj ljudi princip maksimizma i kolektivizma,naturalizam-distributivni,individualisticki pozitivizma, odnosno ostra kritika naturalizma. Osnovni nedostatak je nepriznavanje i negiranje ljudske autonomije
drzava treba da
Bentam utilitarizam je samo nesto suptilnija i sofisticiranija varijanta Ronald Dvorkin zahtijeva da se opte dobro uvijek ogranici potrebom da se
prema svakom covjeku postupa sa jednakim postovanjem i paznjom. KONSTITUCIONALIZAM OGRANIENJE I KONTROLA VLASTI
konstitucionalizam
pravno-politickih
Ljudska
novovjekovnih
burzoaskih
revolucija
nediskriminatorsko uzivanje od strane svih ljudi, temelj mira, bezbjednosti i pravde. Deklaracija usvojena u formi rezolucije svecane preporuke generalne skupstine UN Danas je ona pravno obavezujuci dokument, djelimicno kao medjunarodno obicajno pravo, djelimicno kao opsta pravna nacela priznata od strane prosvijecenih naroda. Najvisi i najvazniji izvor ljudskih prava, nepresusni izvor nadahnuca (KEBS) sada je to organizacija za evropsku bezbjednosti i saradnju (OEBS), ovakvi sporazumi politickih tijela, bez pravnih sankcija nazivaju se meko pravo soft law i donose se opstom saglasnoscu konsesusom svih drava ucesnica, sto dodatno opredjeljuje njihov legitimitet i autoritet
Ustavni propisi su veoma znacajni formalni izvori ljudskih prava , Ljudska prava su obicno predvidjena uvodnom, osnovnom glavnom
ustava, ali i njihova sadrina odredjena i onim dijelom ustava koji se odnosi na organizaciju vlasti, njenu podjelu, nadlenost u i odgovornost najvisih drzavnih organa
noviji ustavi sadrze i prava trece generacije kao npr. pravo na zdravu
prirodnu okolinu prosto postojanje odredbi o ljudskim pravima u ustavu i nije garancija za njihovu primjenu, posebno u slucajevima ustava u formalnom smislu i fasadnih ustava regulisu posebnim - ustavnim zakonima, povelje ili bil o ljudskim pravima
u nekim drzavama ustav ne sadrzi dio o ljudskim pravima, pa se ona Zakoni su vazan izvor unutrasnjeg prava o ljudskim pravima Demokratski ustavi koji su zasnovani na konstitucionalizmu i vladavini prava
izricito zabranjuju zakonska ogranicenja svih ili pojedinih prava
Ljudska prava
Vaan pomocni izvor ljudskih prava u unutrasnjem pravu jeste sudska praksa, odnosno odgovarajuce presude sudova koje se odnose na konkretnu primjenu pojedinih prava u konkretnim slucajevima IZVORI MEUNARODNOG PRAVA O LJUDSKIM PRAVIMA
1. Pravila meunarodnog obicajnog prava najstariji i najvazniji izvor medjunarodnog prava cak i danas, kada u svim oblastima meunarodnog prava preovladavaju pisani
izvori u formi medjunarodnih ugovora, mnoga vana pitanja, ukljucujuci i ljudska prava regulisana su medjunarodnim obicajima.
da bi proizveo pravno dejstvo, medjunarodni ugovor mora biti potpisan od Paktovi o pravima covjeka (graanskim,politickim,ekonomskim,socijalnim
kulturnim pravima), konvencija o rasnoj diskriminaciji, zenevska konvencija o zastiti zrtava rata, Konvencija o sprijecavanju i kaznjavanju zlocina genocida, o pravima djeteta, Evropska konvencija o ljudskim pravima, Americka konvencija
o ljudskim pravima , protiv mucenja, o sprijecavanju diskriminacije zena, o zastiti ekonomskih i socijalnih prava
pravo svakog pojedinca je ograniceno istim takvim pravima drugih ljudi kao i
pravednim i racionalnim interesima drustvene zajednice
sudske presude su najvazniji elementi u dokazivanju obicajnog prava i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu koji je uspostavljen 4. 11.
1950god. Evropskom Konvencijom o Ljudskim Pravima, time je uspostavljen danas najoperativniji i najefikasniji sistem medjunarodnopravne zatite ljudskih prava, ali samo na regionalnom planu, u okviru drava Savjeta Evrope Sud donosi presude koje su obavezne za sve strane u sporu svojevrsnu sintezu anglo saksonskog i evropsko kontinentalnog pravnog sistema ODLUKE MEUNARODNIH ORGANIZACIJA
odluke medjunarodnoh organizacija zavise od njihovih nadleznosti neke odluke su pravno obavezujuce, dok druge imaju karakter
preporuka moralno politicke snage, ali cesto predstavljaju potvrdu obicajnog prava
jednostrani akt - ukoliko drzava jednostrano prihvati neke obaveze u MEDJUNARODNA ZASTITA LJUDSKIH PRAVA
ideja medjunarodne zastite ljudskih prava - priznanje I prihvatanje od strane suverenih drzava, kontrola organizovane medjunarodne zajednice nad vrsenjem njihovih vrhovnickih prava u odnosu na pojednce podvrgnute njihovoj jurisdikciji medjunarodno pravo ljudskih prava - pravo koje se bavi zastitom pojedinaca i grupa protiv krsenja njihovih medj.garantovanih prava od strane vlada, kao i unaprijedjivanje tih prava proces internacionalizacije ljudskih prava, proces izgradnje sistema medjunarodne zastite ljudskih prava - nakon II svjijetskog rata ljudska prava bila iskljucivo u nadlenosti drava
vesfalska medjunarodna zajednica neograniceno suverenih drava pojedinac je imao svojstvo objekta medjunarodnog prava, ako je drzava imala
kakve medjunarodne obaveze prema pojedincima, smatralo se da su to bile obaveze prema drzavama cije su drzavljanstvo imali ti pojedinci razvile su se institucije medjunarodne zastite ljudskih prava - humanitarne intervencije, odgovornost drzave za stetu nanijetu strancima, sprijecavanje trgovine robljem, zastita manjina, medjunarodno ratno i humanitarno pravo HUMANITARNA INTERVENCIJA jedna od najstarijih instituta klasicnog medjunarodnog prava, ali i najspornijih
Grocijus je isticao da je to pravo na upotrebu sile od strane jedne ili vise drzava protiv drzave koja zlostavlja svoje drzavljane brutalno i svirepo, da to vrijedja savjest zajednice naroda, pa je cilj legalne i legitimne upotrebe sile da se takvozlostavljanje i brutalno ponasanje sprijeci i pojedinci zastite... tako je promovisana i ideja da suverene drzave nemaju neogranicenu slobodu ponasanja prema sopstvenim drzavljanima odnosno da medjunarodno pravo namece odredjena ogranicenja Medjunarodno krivicni tribunal za bivsu Jugoslaviju - moderni oblik humanitarne intervencije u cilju kaznjavanja pocinilaca masovnih zlocina protiv covjecnosti,genocida,ratnih zlocina SPRIJECAVANJE TRGOVINE ROBLJEM I MANJINSKA ZASTITA do sredine 19v.nista se nije preduzimalo sa medjunarodnom pravu u pogledu zastite pojedinca preduzimale u odnosu na prostore koje nisu bile pod dravnim suverenitetom i takav je sluaj bio sa otvorenim morem to je rezultiralo zakljucenjem dvostranih i visestranih ugovora izmedju vodecih pomorskih sila tim konvencijama ratni brodovi drzava ugovornica ovlasceni su da na otvoreno more zaustavljaju i kontrolisu sve sumnjive brodove i oslobadjaju robove sa brodova. To je dovelo do eliminisanja najbrutalnijeg oblika ropstva France i Rusija - medjunarodni sporazum sa Otomanskom imperijom o zastiti hriscanskog stanovnistva 1878. Berlinski ugovor, manjinske zastite za pojedine vjerske grupe CG i Srbija Versajski sistem manjinske zastite za bivse kolonije drzava koje su porazene u I svijetskom ratu. Te kolonije su postavljene pod mandat Drustva naroda, a upravu su im vrsile u ime drustva pojedine sile pobjednice, uz nacelo da dobrobit i razvoj stanovnistav cini svijetu duznost civilizacije
sporovi su se rijesavali diplomatskim pregovorima, arbitrazom ili sudjenjem (bili su uglavnom imovinske prirode) lica bez drzavljanstva,ili pojedinci koji su imali drzavljanstvo drzave prekrsitelja nisu imali pravo na zastitu osnovna svrha ovih pravila o odgovornosti drzave bila je zastita interesa drzava, a ne pojedinca drzavama je bilo zabranjeno da strance izlozi arbiternoj samovolji, pravnoj nesigurnosti, uskracivanju pravicnosti nije im se smio odbit pristup sudu, ni gradjanskom ni krivicnom postupku, sto nije vazilo za njene gradjane drzava je mogla da nacionalizuje,eksploatise svaciju imovinu,ali strancima je morala isplatiit odgovarajucu i pravicnu nadoknadu razvojem savremenog medjunarodnog pravnog sistema,klasicno pravo o odgovornosti drzava za stetu strancima, pocinje vise da se poziva na krsenje njihovih osnovnih ljudskih prava,a drzave poziva na savremene medjunarodne norme o ljudskim pravima kao osnov zahtjeva za naknadu stete svojim drzavljanima RATNO/HUMANITARNO PRAVO
4) slobodu od straha njegova vizija moralnog poretka postala je moto naroda koji su pobjedili sile Osovine i osnovali UN postovanja prava covjeka i osnovnih sloboda za sve, bez obzira na rasu, pol, jezik i vjeru
medju ciljevima i nacelima, istice se unaprijedjivanje i podsticanje one su se obavezale da ce raditi na unaprijedjenju : napretka i razvoja,
rjesavanju medjunarodnih ekonomskih, socijalnih, zdrastvenih povecanja zivotnog standarda, punog zaposlenja, sveopsteg postovanja i uvazavanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez ikakve diskriminacije, i da ce sve drzave clanice raditi na preduzimanju zajednickih i pojedinacnih akcija radi postizanja ciljeva tada su ljudska prava internacionalizovana, prestala su biti pitanje iskljucive nadleznosti drzave usvojen citav korpus ljudskih prava - Medjunarodna povelja o ljudskim pravima izgradnja sistema medjunarodnopravne zastite ljudskih prava prolazi kroz tri faze: 1) definisanje,usvajanje zajednickog i minimalno prihvatljivog standarda za sve ljude u svim vremenima (usvajanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima 10.12.1948) 2) usvajanje pravno obavezujucih dokumenata o ljudskim pravima (pakt o gradjanskim i politickim,ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima. Ti dokumenti zajedno sa univerzalnom deklaracijom i odredbama povelje o ljudskim pravima cine Medjunarodnu povelju o ljudskim pravima)
ovlascuje drzave da donose zakone kojima mogu ograniciti primjenu propisanih prava, ako je to neophodno radi duznog priznanja i postovanja prava i sloboda drugih ljudi, te zadovoljenja pravicnih zahtjeva morala, javnog poretka, opsteg blagostanja u demokratskom drustvu UD je usvojila Generalna skupstina UN, u formi pravno neobavezujuce preporuke - rezolucije njen osnovni cilj je bio da osigura zajednicko razumjevanje ljudskih prava i sloboda i da posluzi kao zajednicki standard dostignuca za sve narode i drzave tumacenja obaveza o ljudskim pravima iz povelje, iz njenog statusa kao obicajnog prava, iz skupa opstih nacela priznatih od strane posvijecenih naroda
Komitet ispituje dopustenost albe, nakon pozitivne odluke prelazi na drugu fazu postupka Fak.protokol br.2, otvoren za potpisivanje 1989, stupio na snagu 1991, dopuna je pakta i to odredba koja garantuje pravo na zivot jer predvidja ukidanje smrtne kazne. Jedino vazi u ratu za najtea krivicna djela PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM PRAVIMA ,socijalnu sigurnost, socijalno osiguranje, zastitu porodice, odgovarajuci zivotni standard, najveci stepen fizickog i mentalnog zdravlja, skolovanje i ucesce u kulturni zivot predvidja odredjene korake i mjere kako bi se prava konkretno ostvarila prava su priznata clanice potpisnice pakta trebaju u skladu sa maksimumom svojih raspolozivih materijalnih resursa,preduzeti neophodne mjere i korake u ostvarenju priznatih prava no sva ta prava zavise od nivoa ekonomskog i socijalnog razvoja dvije vrste neposrednih pravnih obaveza : 1) ugovornice garantuju da ce se prava priznata paktom vrsiti bez diskriminacije 2) obaveza preduzimanja mjera iz lana 2, stava1. postoji obaveza ugovornica da podnesu izvjestaj o mjerama i napretku ekonomskom i socijalnom savjetu UN a
univerzalne
Ustanovljava specifican i osoben sistem implementacije, medjunarodne kontrole primjene preuzetih obaveza
odnosno
povelja poziva na vrijednosti i vrline africke istorijske tradicije najsiri katalog individualnih prava, prava trece vrste + pravo naroda na
samopredjeljenje, puni suverenitet naroda nad njihovim prirodnim bogatstvom, pravo na razvoj, mir i zadovoljavajuce stanje prirodne okoline
njima brine, da se stiti i jaca nacionalna i drustvena solidarnost, unaprijediti i jacati africke kulturne vrijednosti sistem ne predvidja postojanje suda i naglaava postupke pregovaranja i mirenja kao glavni organ kontrole izvrsenja preuzetih obaveza CINI JE 11 clanova, bira skupstina sefova drzava i vlada OAJ, period od 6 godina u licnom svojstvu
pod
sistemom medjunarodne implementacije podrazumijevamo organizovanu kontrolu i nadzor organa medjunarodne zajednice nad izvrsavanjem pravnih obaveza drzava u pogledu postovanja i primjene osnovnog korpusa ljudskih prava i sloboda garantovanih i priznatih pomenutim medjunarodnopravnim dokumentima
Osnovna funkcija joj je da priprema studije, izvjestaje i preporuke o Pocetkom osamdesetih ekonomski i socijalni savjet UN je ovlastio Komisiju da u
ogranicenom obimu ispituje zalbe o optuzbama za krsenje zenskih prava. Komisija koristi te podatke za izradu studija o problematici zenskih prava PROCEDURE ZA RAZMATRANJE MASOVNIH I SISTEMATSKIH KRSENJA LJUDSKIH PRAVA
Jo 1947 godine, Komisija za ljudska prava UN, dreci se strogo slova Povelje
UN je konstatovala da nema ovlascenja da preduzima bilo koju radnju u pogledu bilo koje prituzbe koja se odnosi na ljudska prava Rezolucijama 1235 i 1503, komisija je dobila ovlascenja da razmatra teska krsenja ljudskih prava i postupa po njima krsenja ljudskih prava
1235 usvojena 1967, dopusta komisiji da ispituje odredjena teska 1503 usvojena 1970, ustanovljava ogranicen sistem prestavki koja se
odnose na masovna i sistemska krsenja ljudskih prava Rezolucija 1235 ovlascuje Komisiju UN za ljudska prava i njenu Podkomisiju za sprijecavanja diskriminacije nad manjinama da ispituju informacije relevantne za teska krsenja ljudskih prava i osnovnih sloboda VISOKI KOMESAR UN a ZA LJUDSKA PRAVA Funkcija ustanovljena rezolucijom 48/141 generalne skupstine UN-a 7 januara 1994 godine
kriterijumi za klasifikovanje ljudskih prava jesu : 1) pravno - politicka priroda (prve,druge i trece generacije) 2) vrste njihovih nosilaca (ind i kol) Gradjanska ili prava prve generacije predstavljaju primarna i
sustinska ogranicenja drzavne vlasti u odnosu na pojedinca i njegovu urodjenju autonomiju i dostojanstvo. To su gradjanska prava ili civilne negativne slobode, pravo na ljudski zivot, dostojanstvo, misljenje, privatnost...
covjeku treba obezbjediti jednaka prava ova prava su ontoloski izraz nacela jednakosti i solidarnosti koncept ljudskih prava treba da obezbjedi cjelinu ljudskog dostojanstva moraju se posmatratikao jedinstvena cijelina, jer je licnost jedinstvena i nedjeljiva okolinu, na razvoj, hranu, na raspolaganje prirodnim bogatstvom i resursima
Prava trece generacije - pravo na mir, zdravu i ocuvanu prirodnu Ljudska prava su individualna ili prava pojedinaca i kolektivna prava
s obzirom na vrste nosilaca, odnosno titularna prava, ali i nacine ostvarenja pojedinih prava. Ljudska prava su u biti individualna prava ili prava pojedinaca, ali se mnoga ostvaruju u zajednici sa drugim ljudima, kao npr. Sloboda vjeroispovjesti, izborna prava ili prava politickog organizovanja
Politika prava su pozitivne slobode jer je drava duna da omogui Zahtijevi protiv drave I drustva koji se nalaze u osnovi gradjanskih I
politickih prava nijesu zahtijevi protiv opstih drustvenih interesa, vec samo protiv onih interesa koji nastaju zloupotrebom dravne vlasti
ivot ni autonomiju ni dostojanstvo, a to su vrijednosti iz kojih proizilaze ljudska prava. Neka najelementarnija kao sto su zivot, fizicki I duhovni integritet, sloboda misljenja I vjeroispovjesti, pravo na zakonit I pravican sudski postupak, drava mora potovati ak iako pojedinac djeluje protiv sistema dravne vlasti Graanska i politika prava su neotuiva, jer su svojstvena ljudskoj, humanoj prirodi i njenoj uroenoj autonomiji. Ova prava su fundamentalna i nepikosnovena, ali nisu apsolutna kategorija jer mogu biti privremeno suspendovana i ograniena ukoliko je to u interesu zajednice. PRAVO NA IVOT Pravo na ivot je preduslov za ostvarenje svih ostalih prava, pa se tretira kao najosnovnije, uroeno ljudsko pravo. godine, u odnosu na zarobljenike, ranjenike, bolesnike, brodolomnike i civilno stanovnitvo u oruanim sukobima, Konvencijom o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida, kao i odgovarajuim principima.
Smrtna kana se ne moe itrei mlaima od 18, a ne moe se izvriti nad Svi osueni na smrt imaju pravo da trae pomilovanje i zamjenu kazne. PGP I Evropska konvencija ostavljaju mogucnost dravama da zakonom propisu
smrtnu kaznu, uz prethodno pomenuta ogranicenja. Savjet Evrope je 1983. Usvojio PROTOKOL 6 kojim se smrtna kazna ukida sem za najtee
delikte izvrsene u ratu ili stanju neposredne opasnosti (ogranicavan se presudjivanje I izvrsenje smrtne kazne) Protokol 13 apsolutno zabranjuje smrtnu kaznu se obavezale da e je eliminisati iz svojih pravnih sistema, uz mogucnost njenog izricanja u ratu, za najtea krivicna djela vojne prirode U Evropskoj konvenciji pie da je dozvoljeno oduzeti ivot u policijskovojnoj akciji ukoliko je rije 1) odbrani lica radi nezakonitog nasilja 2) zakonitom hapenju ili bjekstvu lica zakonito lienog slobode 3) zakonitog akta suzbijanja nasilja, pobuna i ustanaka. U ovim sluajevima upotreba sile mora biti apsolutno neophodna (zastita drustvenih vrijednosti), proporcionalna (srazmjera upotrebe sile) i selektivna (prema naoruanim objektima I ciljevima) U enevskoj konvenciji pie da je zabranjeno ubijanje civila, ena, djece, zarobljenika, ranjenika, bolesnika i onih koji su poloili oruje
OBLICI NEZAKONITOG I SAMOVOLJNOG LIAVANJA IVOTA Najcesci nacin negiranja prava na zivot jesu tzv vansudske likvidacije ili nestanci, obicno politickih protivnika I neistomisljenika u raznim autoritarnim sistemima Umjesto da uvode ili prosiruju smrtne kazne, oni jednostavno likvidiraju Ubijanje ratnih zarobljenjika, ranjenih bolesnika, civilnog stanovnistva predstavlja krsenje ljudskih prava na zivot I izvrsenje najteih ratnih zlocina protiv covjecnosti DRUGA SPORNA PITANJA U VEZI SA PRAVOM NA IVOT ploda (fetusa) Uticaj crkve U praksi preovladava glediste da se ne moe priznati apsolutno pravo na pobacaj, ali ni apsolutno pravo na ivot fetusa Nasilni prekid trudnoe se dozvoljava u odreenim slucajevima od 8 do 12 nedjelje starosti ploda sopstveni zahtjev. Obicno se odnosi na teske I neizlijecive bolesnike, kod kojih je to pravno jedini nacin da se okonca nepodnosljivi zivot ZABRANA MUENJA I SVIREPIH, NEHUMANIH I PONIAVAJUIH POSTUPAKA I KANJAVANJA Poslije prava na ivot ovo je najvaznije ljudsko pravo kojim se stiti fizicki I mentalni integritet licnosti svirepih, nehumanih ili ponizavajucih postupaka I kaznjavanja
Niko ne moe biti podvrgnut ovome ili medicinskim i naunim eksperimentima bez sopstvenog pristanka. Ova zabrana se ne moe suspendovati ni pod kojim okolnostima Istorijski gledano (smrtna kazna pred svima) U pravnom smislu obzirom na intenzitet naneenih bolova razlikujemo dvije grupe slucajeva U prvu grupu spadaju muenje, neovjeno postupanje i kanjavanje, poniavajue postupanje. priznanja, dobijanja drugih relevantnih informacija, prinudjivanja na saradnju, zastrasivanja U pravnom smislju u praksi Drave imaju meunarodnopravne obaveze da tite od muenja i kanjavaju ga bez obzira ko ga je poinio. Iskazi dobijeni muenjem se ne mogu koristiti kao relevantni dokazi niti proizvoditi pravno dejstvo, a krenje ovog predstavlja krenje prava na zakonito i pravino suenje. Nanoenje svirepih duhovnih patnji i bolova je takoe muenje (npr. kada je neko primoran da gleda kako mue lana porodice). Neovjeno i svirepo postupanje i knjavanje se od muenja razlikuje po koliini bola i u odnosu izmeu isljednika i osumnjienih (kod neovjenog ponaanja dolazi do mnogo manje direktnog fizikog kontakta). 1) Dranje azbestne kapuljace na glavi 2) Izlaganje dugotrajnoj buci I neprijatnim zvucima 3) Lisavanja sna 4) Ogranicavanje ishrane 5) Primoravanje osumnjicenih da satima stoje na prstima, okrenuti glavom uza zid u oima same rtve da bi se ona ponizila kako bi se slomio njen fiziki i moralni otpor (amaranje, pljuvanje, psovanje, vrijedjanje, izlaganje, ianje do glave Zabrana nedobrovoljnog podvrgavanja naucnim I medicinskim eksperimentima. Monstruozna iskustva II svijetskog rata protiv muenja koji je sastavljen od 10 visoko-moralnih strunjaka, izabranih u linom svojstvu, na period od 4 godine Komitet razmatra izvjestaje koje su ugovornice duzne da redovno podnose o preduzetim mjerama, u cilju ostvarenja obaveza iz konvencije. Na te izvjestaje Komitet daje opste komentare I primjedbe I saopstava ih doticnoj dravi ugovornici. Moze komitet I istrage podnosi, posjete dravi vec dokumenti koji autenticno razradjuju I tumace postojeca pravila I principe sadrane u medjunarodnim instrumentima o ljudskim pravima ZABRANA ROPSTVA I SLINIH USTANOVA
Ropstvo zbog duga mnogi seljaci u Juznoj Americi, stalno se zaduzuju da bi Kmetstvo karakteristican za feudalizam, ali postoji I u pojedinim djelovima
svijeta Ustupanje zena I djece od strane roditelja I staratalje prijetnjom kazne PRAVNI INEGRITET LINOSTI Svako ima pravo da bude priznat kao subjekat prava je jedan od uslova za uzivanje svih ostalih urodjenih prava Ovo pravo se moe ograniiti iz uobiajenih razloga (maloljetstvo, duevna bolest) Pravo na priznavanje pravne linosti znai zabranu dravnoj vlasti da pojedinca tretira kao objekat prava, to je posebno znaajno u kontekstu zabrane ropstva. Ovo pravo se ne moe ukinuti ni u vanrednim sluajevima PRAVO NA DRAVLjANSTVO Dravljanstvo je pravna veza izmeu pojedinca i drave o uzajamnim pravima i obavezama. Ono je neophodan pravni preduslov za uivanje znatnog broja ljudskih prava i sloboda. ko i pod kojim okolnostima ga moe stei. Prema Univerzalnoj deklaraciji, svako ima pravo na jedno dravljanstvo, odnosno niko ne smije biti samovoljno lien svog dravljanstva ni prava da promijeni dravljanstvo. Dva naina sticanja dravljanstva: 1) roenjem 2) naturalizacijom stice rodjenjem
prema neevropskom modelu, neevropskih imigracionih drava, dravljanstvo se Apatridi ljudi bez dravljanstva Bipatridi ljudi sa dva ili vie dravljanstava
PRAVO NA ZAKONIT I PRAVIAN SUDSKI POSTUPAK Predvieno je PGP om, Evropskom i Amerikom konvencijom o ljudskim pravima
Res judicata presudjena stvar. Ne moze se dva puta suditi o istoj stvari (sem ako se ne pojave novi dokazi) Ovo pravo je jedno od najvanijih temelja ljudskih prava Ono znai obavezu dravne vlasti da svakom pojedincu obezbijedi pristup sudu i zakonit i pravian tretman pred sudom, bez obzira zbog ega i protiv ega se neko sudi, ak i kada su u pitanju najtea krivina djela. Da bi sud bio zkonit i pravian, on mora biti nezavisan, ustanovljen zakonom i nepristrasan. On mora biti kompetentan, nadlean nadlean (predhodno uspostavljen zakonom) Nepristrasnost suda ukljucuje dvije vrste garancija: 1) Niko ne smije biti sudija u sopstvenom sporu ili u sporu koji ga se direktno tie 2) Sud sve stranke treba da tretira jednako, objektivno i ravnopravno, bez obzira ko se protiv koga sudi. konkretnom slucaju I ona se po pravilu mora predpostaviti dok se ne dokae suprotno
Subjektivna nepristrasnost se odnosi na licno ubjedjenje sudije u Objektivna nepristrasnost koja je vrlo bliska nezavisnosti suda, se odnosi na
sastav I organizaciju suda, kao I na pitanje da li odreenja funkcija nekog od clanova suda moe izazvati sumnju u nepristrasnost suda ili njegovog clana Ravnopravan pristup sudu i njihovog privatnog ivota, ukoliko se sudi tekim zloinima koji mogu biti uznemiravajui za javnost i kada se sudi maloljetnim licima.
Postupak je javan. Javnost se moe iskljuiti u sluaju zatite interesa stranki Svako je nevin dok se ne dokae da nije to je civilizacijsko nacelo svakog
pravnog poretka Sud mora da predpostavi nevinost svakog optuzenog bez ikakvih predrasuda I moze ga osuditi ili osloboditi na osnovu dokaza izvedenih I utvrdjenih na sudjenju Mediji mogu da pokvare tu sliku, optuzivajuci unaprijed nekoga ko mozda I nije kriv Prava optuenog u krivicnom postupku: 1) U najkracem roku da je upoznat sa optuzbom I razlozima za nju na jeziku koji razumije 2) Mora imati dovoljno vremena I mogucnosti da se pripremi za odbranu I izabere branioca, ako ne, namece mu se 3) Sudjenje otpoceti bez odugovlacenja, a optuzeni ima pravo da ucestvuje u pretresu, a moe mu se I u odsustvu suditi 4) Evropski sud je razmatrao razumnost perioda za donosenje presuda graanskim parnicama od 3 do 17 godina, u krivicnim od nekoliko nedjelja do 17 godina 5) Optueni ima pravo da zahtijeva od suda da pozove svjedoke koje on predlaze u cilju svoje odbrane
6) Ukoliko ne razumije jezik na kome se vodi postupak, optuzeni ima pravo da angazuje besplatnog prevodioca 7) Nijedan optuzeni ne smije biti primoran da svjedoci protiv sebe, da prizna krivicu
Pravo na albu I druge pravne lijekova, redovni ( alba npr) ili vanredni
(revizija postupka) pravni lijekovi u slucaju povrede ljudskih prava u okvuri unutranjih, nacionalnih, dravnih mjera implementacije odnosno kontrole primjene ljudskih prava Onoguciti zalbu visem sudu radi preispitivanja prvostepene presude porotni sud U praksi medjunarodnih tijela za kontrolu primjene ljudskih prava preovladava stanoviste da je pravo na zalbu efektivno, ako postoji dvostepenost postupka, odnosno ako se optuba razmatra dva puta maloljetnike, u drugim se sudi pred redovnim sudovima, ali se javnost vazda iskljucuje
Poseban postupak za maloljetnike . Nee postoje posebni sudovi za Pravo na nadoknadu stete u slucaju neosnovane presude ima pravo na
obestecenje, ako se naknadno utvrdi sudska zabluda ili otkriju nove cinjenice
Zakonito je samo ono lisenje slobode zasnovano na razlozima predvidjenim zakonom I sprovedeno po postupku koji predvidja zakon, sve ostalo je samovoljno Evropska konvencija preciznije od Univezalne deklaracije I pgp a taksativno nabraja slucajeve zakonitog lisenja slobode radi : 1) Nepostovanja zakonskog naloga suda 2) Ispunjenja obaveze propisane zakonom 3) Privodjenja zbog sumnje da je izvrseno krivicno djelo 4) Sprecavanja izvrsenja krivicnog djela 5) Privodjenja maloljetnika na osnovu zakonite odluke o vaspitnom nadzoru 6) Sprijecavanja sirenja zaraznih bolesti 7) Zakonitog hapsenja dusevno poremecenih lica, alkoholicara 8) Sprijecavanja neovlascenog ulaza u zemlju ili obezbjedjivanja zakonitog protjerivanja ili ekstradicije djelo I kada je tu sumnju neophodno provjeriti u istranom postupku, su najcesci razlozi zakonitog lisenja slobode
Pritvor I istrani zatvor kada se osnovano sumnja da je neko izvrsio krivicno Prava I garancije lica lienih slobode - svako lice lieno slobode se mora
odmah upoznati sa razlozima hapenja i u najkraem roku zbog ega se optuuje. U najkraem roku se mora izvesti pred sudi koji e ga u razumnom roku osloboditi ili osuditi.
Cetvrti protokol uz evropsku konvenciju omogucava ogranicenje slobode kretanja u pojedinim djelovima dravne teritorije, radi zastite javnog interesa u demokratskom drustvu Svaka drava ima suvereno pravo da potjera stranca koji ne boravi zakonito na njenoj teritoriji, uz uslov da time ne kri opta, najee obiajna pravila meunarodnog prava o ljudskim pravima. Zabranjeno je vraanje izbjeglica u dravu u kojoj mu prijeti opasnost od proganjanja. predstavlja postupak izdavanje lica optuenog za izvrenje krivinog djela, drugoj dravi na njen zahtjev, radi voenja krivinog postupka protiv njega Primjenjuje se na bazi reciprociteta izmedju odnosnih drava zakonodavstava zabranjuje izrucivanje sopstvenih dravljana PRAVO NA AZIL (UTOITE)
Ekstradicija se uglavnom odnosi na strane dravljane., jer vecina nacionalnih Svako ima pravo da tri i uiva u drugim zemljama azil od proganjanja
LAN 14 Univerzalne deklaracije Nije uroeno ljudsko pravo Azilant koji to postaje stice odredjena prava To nije pravo pojedinca ve pravo drave da na svojoj teritoriji ili na mjestu pod njenom jurisdikcijom pruzi utociste strancu kojem prijeti opasnost progona od svoje ili neke druge drave Nema prava albe ako se nekome ukine azil zgradama diplomatskih predstavnistava Zatraziti azil ali bez sigurnog prava da ce ga dobiti Konvencija o statusu izbjeglicapredvia minimalne garancije za progonjene u formi zabrane vraanja izbjeglica u dravu u kojoj im prijeti opasnost od progona. Azil se ne daje pojedincima koji su izvrili neko od meunarodnih krivinih djela. LINI I MORALNI INTEGRITET POJEDINCA PRAVO NA POTOVANJE PRIVATNOG IVOTA PRIVATNOST Privatni ivot kao najintimnija sfera ovjekovog dostojanstva i njegvoe humane prirode Razvoj tehnologija poboljsao standard zivljenja, ali je povecao SMANJENJE privatnosti (posebno je to smetalo diktatorskim rezimima) Pomenute odredbe medjunarodnih instrumenata sadre tri vrste stavova : 1) Prvim stavom se definisu zasticena prava, odnosno da niko ne moe biti izloen proizvoljnom mijesanju u privatni zivot, porodicu, stan ili prepisku, niti protivzakonitim napadima na cast I ugled 2) Zakonska zatita protiv svakog mijeanja u privatnost 3) Treci stav sadri tzv ogranicavajucu klauzulu odnosno uslove pod kojima se u skladu sa zakonom moze ograniciti vrsenje ovih prava
Ovo se moe ukinuti u mjeri koja je u skladu za zakonom i koja je potrena u demokratksom drutvu radi zatite nacionalne bezbjednosti, javne sigurnosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprjeavanja nereda i kriminata, radi zatite zdravlja ili morala, radi zatite prava i sloboda drugih. Posebna zatita djece i maloljetnika omoguce djeci da rastu u porodicnoj sredini u atmosferi srece, ljubavi I razumijevanja, da stite prava djece na misljenje I izrazavanje
Konvencijom o pravima djeteta drave su preuzele dodatne obaveze da U okviru prava na potovanje privatnosti ulaze i: pravo na zatitu
porodinog ivota, seksualne odnose, porodice i djece, na potovanje doma, komunikacije, asti, ugleda, tajnosti podataka o graanima. PRAVO NA POTOVANJE IMOVINE Po klasicnim individualno liberalistickim koncepcijama prirodnih prava pojedinaca Loka I Rusoa posebno, pravo na imovinu (svojinu) je jedno od najtemeljnijih I najautonomniji, garancija ne samo licnog, vec I ekonomskog I politickog integriteta licnosti Ovo pravo znai pravo na zatitu svakog lica, fizikog ili pravnog od akta dravne vlasti ilid rugih lica kojim se ukidaju, ometaju ili ograniavaju prava vlanika na korienje, raspolaganje ili plodouivanje imovime. koja otud proizilaze, posebno hipoteke, zaloge, jamstva, dionice, akcije i obaveznice drutava i kamate na njih i u njihovoj svojini, novana ili druga materijalna ili robna potraivanja obligacionog karaktera,prava iz ugovora o zakupu, prava intelektualne svojine, patentni, licence, prava iz ugovora o transferu tehnologije i znanja, pravo poslovanja pod imenom kupljene ili registrovane firme, poslovne koncesije, koncesije za istraivanje i korienje prirodnih bogatstava, investicije i investiciona sredstva, sva sredstva steena investicionim sredstvima kao is vi prihodi i sredstva steeni korienjem imovine. Evropska konvencija prua zatitu u pogledu mirnog uivanja u imovini. Svako ima pravo da posjeduje imovinu, niko ne moe biti samovoljno lien imovine. Pravo na potovanje imovine moe biti prekreno iskljuivo u zakonom predvienim sluajevima i u sluajevima od javnog interesa Svojina je prije svega drustveni odnos izmedju ljudi povodom njihove vlasti nad stvarima da posjeduje imovinu sam I u zajednici sa drugima, I da niko ne moze biti samovoljno lisen svoje imovine. Americka konvencija kae da je lisavanje imovine opravdano I zakonito samo uz placanje pravicne nadoknade I ako je to nuzno radi zadovoljenja opstih potreba I drustvenih interesa utvrdjenih zakonom Protokol br 1 od 1952 godine, uz evropsku konvenciju garantuje svakome pravo mirnog uivanja u svojoj imovini, zabranjuje lisavanje, osim u javnom interesu I pod uslovima predvidjenim zakonom I opstim nacelima medjunarodnog prava
Mirno uzivanje u imovini Pravicna nadoknada u slucaju lisavanja imovine ZABRANA DISKRIMINACIJE Jednaka ili nediskriminatorska primjena prava je temeljna pretpostavka funkcionisanja ne samo sistema ljudskih prava, vec svakog pravnog sistema uopste. Nerijetko se istice da je potpuno neprimjenjivanje prava, cak manje zlo od diskriminatorske primjene istog Zbog toga je zabrana diskriminacije istovremeno vrlo vazna, posebno ljudsko pravo, ali I opsti uslov uzivanja ljudskih I svih ostalih prava I sloboda Nejednakom primjenom prava, osporava se covjeku pravo da je on subjekt prava Diskriminacija u pogledu osnovnih prava I sloboda nije obicna povreda pravnog poretka, vec sustinsko osporavanje samih temelja drzavno pravnog sistema kao takvog Razne diskriminatorske politike razlikovanje, iskljucivanje, ogranicavanje ili davanje prvenstva zasnovano na nekom od nedozvoljenih razloga kao sto su boja koze, porijeklo, vjera, jezik, politicko uvjerenje, a ima za cilj I posljedicu ugroavanje ili onemogucavanje ljudskih prava I osnovnih sloboda Diskriminacija je sinonim za pravno nedozvoljeno razlikovanje I podvajanje ljudi u pogledu uzivanja ljudskih I ostalih prava I sloboda drugoj recenici clana 7 Univerzalne deklaracije, cl.2st1 PGP I clan 14 Evropske konvencije. U ovom smislu zabranjena je diskriminacija po pomenutim osnovama u pogledu uzivanja ljudskih prava I sloboda sadranih u ovim dokumentima
iri ili opsti vid zabrane diskriminacije je sadran u prvoj recenici clan 7
Univerzalne deklaracije I u clanu 26 PGP garantuku opstu jednakost pred zakonom i zabranu svake diskriminacije Pored pomenutih odredbi medjunarodnih instrumenata o ljudskim pravima, zabranu specificnih vidova diskriminacije predvidjaju mnogobrojni medjunarodni ugovori : Konvencija o rasnoj diskriminaciji, Konvencija o diskriminaciji ena, Konvencija o suzbijanju I kaznjavanju zlocina Aparthejda 137 Dravljanima se priznaje siri korpus ljudskih prava nego strancima I to ne predstavlja diskriminaciju Diskriminacija nije razlikovanje na osnovu licnih osobina (upis na faks, stipendiranje) Diskriminacija moe biti: 1) Direktna(cinjenje ili necinjenje) 2) Indirektnaili suptilna (nije vidljiva, npr naizgled neutralna odredba) pojedince I grupe koji se nalaze u fakticki nejednakim, razlicitim
uslovima I situacijama, odnosno nejednakom drustvenom polozaju takodje moe rezultirati diskriminacijom.