Sveuilite u Zadru Kolegij: Bronano doba

Tema seminarskog rada:

Ostave iz bronanog doba u Europi

Mentor: prof. Martina elhar

Student: Maja Vidovi

Zadar, 22. 01. 2012.

Sadraj
Sadraj....................................................................................................................3 1. Uvod fenomen ostava.......................................................................................4 1.1. Pojam ostava................................................................................................4 2. Vrste ostava........................................................................................................ 5 2.1. Votivne i rtvene ostave................................................................................5 2.2. Trgovaka ostava i ostava ljevaa bakra.........................................................7 2.3. Osobna ostava..............................................................................................7 3. Ostave iz ranog i srednjeg bronanog doba u Hrvatskoj......................................8 3.1. Zlatni nalazi iz Orolika kod Vinkovaca...........................................................8 3.2. Narukvica iz Bilja..........................................................................................8 3.3. Zlatni nalazi iz okolice Zagreba.....................................................................9 3.4. Ostave Lovas i Vukovar.................................................................................9 4. Zakljuak.......................................................................................................... 10 5. Popis koritene literature..................................................................................10

1. Uvod fenomen ostava

Ostave su predmeti koji su najee u veim koliinama namjerno odlagani u zemlju ili u vodu u obliku zaliha/riznica. Ostave su poznate jo iz doba neolitika ali tek u bronanom dobu one postaju opi fenomen ekonomske i socijalne vanosti. Sadraji ostava mogu varirati, a obino se kree od odvije do nekoliko stotina predmeta. Takoer, to moe biti i samo jedan predmet koji je namjerno poloen u zemlju kao to su to npr. maevi u rijeci Temzi. Ostave mogu sadravati nekoliko predmeta istog tipa ili pak nekoliko posve razliitih predmeta. Ti predmeti su uglavnom polagani u rijeke, movare, livade ili ispod velikih kamenja (najee votivne ostave). Ostave se rijetko nalaze u naselju iako ima onih koje su naene u bunarima (npr. ostava iz Berlin-Lichterfelde u Njemakoj). Mogu se takoer smatrati kao osnova ili temelj za neko kasnije naselje (npr. ostava iz Danebury-a u Engleskoj gdje se na kasnoj bronanodobnoj ostavi smjestilo eljeznodobno naselje). Ostave su bile rijetka pojava tijekom ranog bronanog doba (naene su uglavnom u jugoistonoj Europi, Bavariji i Austriji). Sam fenomen ostava dosee svoj vrhunac tijekom kasnog perioda ranog bronanog doba i srednjeg bronanog doba kada se takav obiaj proirio Europom i postao ustaljena pojava u veini bronanodobnih zajednica. U srednjem i kasnom bronanom dobu veliki broj ostava je polagan u zemlju, a kao rezultat toga znatan broj bronanih predmeta je na ovaj nain ''povuen iz cirkulacije''. Kasnobronane ostave iz Rumunjske, koje su ujedno i najvee, sastojale su se od do etiri tone bronanih predmeta. U Francuskoj pak postoje velike koliine ostava koje su ukljuivale neiskoritene alate i oruja.1

1.1. Pojam ostava

Sam pojam ostava oznaava bilo koju kolekciju predmeta koji su zakopani u nekom vremenskom periodu namjerno s namjerom da ih se nakon nekog vremena, kada potencijalna opasnost proe, ponovno otkopa ili kao simbolian in. Ti predmeti mogu biti zakopani itavi, a mogu biti i slomljeni. Ostava uglavnom ukljuuje vrijedne i cijenjene predmete. Mnoge ostave predstavljaju osobno vlasnitvo individue koje je, s obzirom da je bronano doba dosta nemirno doba, zakopano zbog sigurnosti.2 Kao arheoloki izvor ostave su jako korisne jer sadre prilinu koliinu materijala iz perioda u kojem su bile zakopane, a materijal na neki nain moe dati bolju sliku o samom drutvu. Ostave je same po sebi teko tono definirati. Obiaj je uzimao veliko bogatstvo od zajednica a nije imao neke posebne prednosti. Stoga su ih tradicionalna objanjenja podijelila u nekoliko tipova s razliitom namjenom i interpretacijom. Ostave se mogu objasniti kao metalurka procedura ili mogu biti ritualnog i religijskog karaktera. Ostave koje su naene kao skrivene interpretiraju se ovisno o sadraju ili kao skriveno blago (odnosno pljakaki plijen), trgovaka ostava ili predmeti koji su bili namijenjeni za kovanje. Ostave koje su se polagale u zemlju s namjerom da se vie nikada ne iskapaju definirane su najee kao ritualne ili religijske. Unato razliitim sadrajima ostava, njihove lokacije, koliine materijala vjeruje se da su ritualno ponaanje i kulturno znaenje bili sastavni dio ove prakse. Praksa polaganja ostava u vodu, koja je s vremenom postala izraena moe navesti na zakljuak da su postojali neki rituali koji su
1 2

http://www.uv.es/EBRIT/macro/macro_5002_20_16.html http://www.archaeologywordsmith.com/lookup.php?category=&where=headword&terms=hoard

imali veze s obredima plodnosti i agrarne proizvodnje. No, kako lokacija ostava s vremenom varira, moe se interpretirati na vie naina.

2. Vrste ostava
Ostave mogu biti razliitog karaktera, ali ustaljena je podjela na: Votivne ostave rtvene ostave Ostave trgovaca Ostave kovaa Osobne ostave

2.1. Votivne i rtvene ostave

Votivne ostave se mogu prepoznati po tome to su najee odlagane u svetita, peine ili su baene u vodu. Svakako, ove ostave nisu bile odlagane s namjerom da ih se ponovno iskopa. Od kasnog bronanog doba i ovakve ostave se odlau u duboka okna. Nalazi ponekad ukljuuju rtvene predmete, ivotinje, a poneka i samu ljudsku rtvu. rtve su se vjerojatno prinosile na otvorenom ili u svetitima. Ostave manjeg sadraja ovakvog karaktera u Danskoj su sadravale predmete kao to su sjekire, noevi i nakit i odlagane su blizu naselja i tumae se najee kao rtva neke manje zajednice. Ostave veeg sadraja odlagane su daleko od naselja i tumae se kao regionalna rtva.3 Jedan takav primjer je ostava iz Hajdsmsona u Maarskoj. Ostava je paljivo ukopana u tlo, a sadravala je ma s drkom kojemu je otrica bila poloena u smjeru sjevera, a preko njega je poloeno dvanaest ratnih sjekira u smjeru zapada. Svaka je bila unikatna.

Slika 1. Bronani rogovi iz Drumbesta Slika 2. Votivna ostava iz Domanestia, Rumunjska rtvene ostave ukljuuju uglavnom razliite ukrase, alate i oruja. Mogu se sastojati od kompletnog seta enskih ukrasa ili nekoliko identinih predmeta kao to su to npr. maevi. Mogu se nai u movarnim podrujima ili ispod kamenja. Nije ih lako kategorizirati prema
3

J. Mclntosh, 2006., 258

sadraju. Ostave su uglavnom bile odlagane na granicama naselja. Ovakve ostave su, ini se, u prvoj polovici 1 milenija BC bile bazirane na kultu. Sada rtvene ostave ukljuuju i ritualne predmete koji su povezani s ritualnom praksom elite.4

Slika 3. Kasnobronana ostava iz Kertinge Marka, otok Funen

Slika 4. Ostava iz Ramloesa, Danska

J.Jensen, 1982., 176

2.2. Trgovaka ostava i ostava ljevaa bakra

Vjeruje se da je povean broj ratnog oruja poboljao status aristokracije koja je sada mogla postati ratna persona. Ranije, veina ovakvih ostava je bila poloena u zemlju kao ostava putujuih trgovaca i obino se sastojala od ve izraenih i zavrenih predmeta. U kasnom bronanom dobu trgovake ostave su standardna pojava i veina ih pripada putujuim kovaima koji su vjerojatno postavljali svoje radionice gdje god bi se nalo zgodno mjesto sa dovoljno sirovine za izradu kao i za dobru ponudu kupcima. Veina ovakvih ostava se sastoji uglavnom od slomljenih predmeta koji su se mogli pretopiti u neto drugo. Dakle, novi predmeti su se proizvodili samo tamo gdje je bilo i sigurnih kupaca.5 Ostave ljevaa bakra ratlikuju se od trgovakih jer uglavnom sadre upotrebljene i odbaene predmete, a mogu sadravati i ingote.

Slika 5.Ostava iz Auchnacreea, Forfarshire

2.3. Osobna ostava

Osobnom ostavom se smatraju ostave koje u svom sadraju imaju osobne predmete neke individue koja je to vjerojatno zakopala u vrijeme nemira s namjerom da se jednog dana vrati po to.
5

http://www.btinternet.com/~ron.wilcox/onlinetexts/onlinetexts-chap9.htm

3. Ostave iz ranog i srednjeg bronanog doba u Hrvatskoj

Poetak bronanog doba u Hrvatskoj obiljeila je vinkovaka kultura (2500. - 2200. god. pr. Kr.) koja se po svojoj materijalnoj pojavnosti bitno razlikuje od eneolitike vuedolske kulture. Vinkovaka kultura, nazvana prema eponimnom lokalitetu tel-Trnica u Vinkovcima, oznaava prije svega skupine keramikih nalaza iz naselja koje karakteriziraju polirane posude karakteristinih oblika kao to su boice ili vrevi, najee bez ukrasa. Naselja vinkovake kulture podizala su se na uzvienim gredama uz vodene tokove (Vinkovci, Oriolik) ili na lesnim platoima (Ilok), vrlo esto na mjestu starijih naselja.

3.1. Zlatni nalazi iz Orolika kod Vinkovaca

Ostava je naena u jami zajedno sa kasnolatenskim eljeznim noem i fragmentiranom bronanom ravnom sjekirom Kako je rije o bronanodobnom nalazu, radi se o sekundarnom ukopu. Jedinstven predmet u tom nalazu svakako je veliki pektoral obraen toreutikom tehnikom, dakle sa 5 iskucanih polukalotastih izboenja (bilo koja tri koja se meusobno dodiruju ine trokut), koncentrinim krugovima te perlastim nizovima. Izbuene rupe na pektoralu odreuju njegovu orijentaciju na prsima.

Slika 6. Ostava iz Orolika kod Vinkovaca

3.2. Narukvica iz Bilja

Narukvica iz Bilja takoer je nalaz bez podataka o kontekstu pronalaska, ali jedinstvene izrade. Masivne je izrade i tei 204,9 g.Sa svojom otvorenim polumjeseastim krajevima te ukrasima od urezanih spiralnih kuka pripada horizontu Hajdusamson Apa
8

a i sirovinski sastav ukazuje na pripadnost Hartmannovoj grupi A3, to upuuje na sirovinu i radionice nakita iz Karpatske kotline, poble podruje sjeveroistone Maarske i sjeverozapadne Rumunjske.Te je trgovake veze sa Hrvatskom, osobito jake u sam kraj ranog i poetak srednjeg bronanog doba datiraju na kraj ranog bronanog doba.

Slika 7. Narukvica iz Bilja

3.3. Zlatni nalazi iz okolice Zagreba

Zlatnim nalazima iz okolice Zagreba nedostaje kontekst, kao i veini zlatnih nalaza u Hrvatskoj ali vjerojatno pripada vinkovakoj kulturnoj grupi. Datira se obino u rano srednje bronano doba ili u rano bronano doba. Garnitura broji 14 vitica za kosu ili sljepoonjae u nekoliko varijanta i veliina te 7 zailjene limene tutule izraene od zlatnog lima tankog poput papira. Ukupna teina nalaza je 90,51gram. Zanimljivost ovog nalaza ini sam sastav. Naime, tutula ima 7, 7 vitica za kosu jednakih dimenzija, 3 vee spiralno savijene od dvostruke ice, 1 istu takvu, ali manju te dvije od kolutasto savijene deblje ice.

Slika 8. Nalazi iz okolice Zagreba

3.4. Ostave Lovas i Vukovar

Ostava Lovas sadri 22 zlatne spirale izvedene iz jednog dvostruko uvinutog komada zlatne ice. Ovakve spiralne ice su vjerojatno koritene kao nakit u kosi jer su prevelike za noenje na ruci, a premale da bi imale neku ulogu privjeska. Vjerojatno su osim statusne uloge u drutvu imale i drugu funkciju i to funkciju nositelja jedinice vrijednosti odreenog predmonetarnog trgovinsko-razmjenskog lanca jer sve one podlijeu jednom teinskom sastavu.
9

Sve su zlatne spirale izraene pod odreenim teinskim standardima (osnovna jedinica je 6,85 grama). Tako da, prilikom ukopavanja vlasnik je bio svjestan koju vrijednost odlae u zemlju.

Slika 9. Izbor predmeta iz ostave Lovas Nasuprot ostave Lovas, ostava Vukovar je manja i sastoji se od 156 ispupenih bronanih ukrasnih ploica. Obje ostave su pohranjene negdje oko 14.st.pr.n.e kao blago, tj.osobni imetak.

4. Zakljuak
Kako smo ve vidjeli, ostave je same po sebi teko definirati. Svrha ovog fenomena se moda moe iitati eventualno iz njihovog sadraja i lokacije iako ni to nije uvijek kraj prie. Ostave mogu imati, kao to smo vidjeli i vie funkcija u jednom (primjer ostava Lovas). No, iako su dosta teko pravilno interpretirati, one ostaju vrijedan arheoloki materijal jer daju sliku o samom materijalu nekog razdoblja, tehnici izvedbe nakita, vrstama oruja, ukrasima i nakitu koji je bio moderan u ono doba, a ponekad ak i sliku o cijeloj nekoj zajednici.

5. Popis koritene literature

A. F. Harding European Societies in the Bronze Age (Cambridge World Archaeology), Cambridge, 2004. J. Jensen Prehistory of Denmark, London, 1982. J. Mclntosh Handbook to the life in Prehistoric Europe, Oxford, 2006.

10

http://www.uv.es/EBRIT/macro/macro_5002_20_16.html

(20.01.2012.)

http://www.archaeologywordsmith.com/lookup.php? category=&where=headword&terms=hoard (20.01.2012.) http://www.btinternet.com/~ron.wilcox/onlinetexts/onlinetexts-chap9.htm (21.01.2012.)

11