Fred W.Riggs Henry Teune Anelko Milardovi (ur.

MALI LEKSIKON GLOBALIZACIJE

Metodologijski pronosi prouavanja globalizacije Internet potpora

Pan liber Osijek-Zagreb-Split 2001.

1. GLOBALIZACIJA 1.1.POJAM Fred W. Riggs SAETAK: Mnogi su kritiari konstatirali kako je globalizacija nejasan izraz koji se nedavno pojavio u naem rjeniku. Ima mnogo moguih znaenja od kojih vam svako moe biti na pameti dok ju koristite. Kako bih empiriki odredio na to neki znanstvenici misle kada govore o globalizaciji poslao sam upitnik svim lanovima Meunarodnog drutva sociologa, pozivajui one koji su pisali o globalizaciji da poalju tekst koji bi to jasnije govorio o tome to pod tim smatraju. Na osnovi brojnih odgovora, stvorio sam mali rjenik relevantnih pojmova. Poput rijei siromatvo, pravda, demokracija ili majka i globalizacija je rije koja obuhvaa mnogo preklapajuih i blisko povezanih koncepata, od kojih svaki moe biti prilino upotrebljiv i moe se gotovo potpuno definirati jednostavnim tekstom. U kontekstu, rijei poput globalizacije moe se koristiti nedvosmisleno i tono, ali bez indikatora konteksta, one su neizbjeno nejasne i ponekad varljive. Kako bi se pojednostavila zadaa posebnog navoenja koje od moguih znaenja autor ima na pameti, korisno je imati pri ruci listu s vie specifinih izraza, esto u obliku fraza ili ak neologizama i akronima, koji se mogu koristiti kao pomo pri odreivanju na koji se koncept misli svaki put pri koritenju takvog ireg termina . Ako, na primjer, razlikujemo povijesnu i suvremenu globalizaciju, moemo pokazati mislimo li na globalizaciju kao na dugoroan proces (ono o emu govori Jerry Bentley) ili kao na nedavni razvoj (po prezentaciji Deane Neubauer). Svaka se disciplina fokusira na jedan aspekt sloene stvarnosti i moe dobro povezati druge aspekte s njim. Na primjer, ekonomisti se usredotouju na proizvodnju/potronju, novac, distribuciju i kapital kao kljune varijable; strunjaci politikih nauka na upravljanje, mir i sukob, pravdu i zakon; antropolozi i sociolozi prvenstveno promatraju klase i kaste, drutvene strukture i patologije, zajednice i grupe. Strunjaci pojedinih disciplina mogu i ne moraju naglasiti kako aspekti sloene stvarnosti poput globalizacije na koju se usredotouju meusobno djeluju i utjeu na druge aspekte. Koritenjem fraza poput ekonomska globalizacija, politika globalizacija, drutvena globalizacija, kulturna globalizacija. itd. moemo odrediti na koji je aspekt usmjerena naa panja. Ostale dimenzije ukljuuju ideoloke pretpostavke pojedinca ili ontoloke paradigme, ovisno o tome da li on promatra globalizaciju kao posljedicu ili uzrok dogaaja, na koja se mjesta u svijetu on fokusira i da li misli uglavnom na pojedince, grupe, regije ili cijeli planet. Sasvim je sigurno da se svi ovi stavovi preklapaju i utjeu jedni na druge. Najvii cilj konceptualne analize je da nam
2

omogui da jasnije mislimo o onome to elimo prouavati, te da se moemo izraziti na naine koji e biti shvatljiviji i strunjacima i javnosti. Ovaj rad o globalizaciji eli razjasniti i ponuditi odgovarajue termine kako bi se napravile razlike u tekstovima skupljenim od lanova Meunarodne udruge z sociologa koji koriste ovu rije kao i suradnika UH/SS seminara o globalizaciji.

2.VIEZNANOST POJMA Smatrajte da svaki od preklapajuih krugova predstavlja jedno od ovih znaenja, npr. A,B i C. Tamo gdje se oni preklapaju dva ili vie znaenja se mogu podudarati. Kada se susretnemo s takvim rijeima osjeamo potpunu nejasnou, ali je mogue deagregirati njihova razna znaenja i pronai nedvosmislene termine za svaki od njih. U sluaju kada kontekst jasno pokazuje o kojem se znaenju radi, nejasna se rije moe koristiti bez nejasnoa. 2.1.etiri aspekta Pojmovi to se globalizacije tiu potjeu iz jednog meunarodnog projekta baziranog na upitniku koji je bio podijeljen lanovima Meunarodne udruge sociologa.U njima su zastupljena etiri konteksta: vrijeme/prostor globalizacije dimenzije globalizacije uzroni/posljedini ciklusi globalizacije perspektive globalizacije . 2.1.1.Vrijeme/prostor globalizacije Vrijeme. Kronoloki kontekst. Veina drutvenih znanstvenika misle na sadanjostneki od industrijske revolucije, no mnogi samo na post-INTERNET period. Nasuprot njima, povjesniari smatraju da je globalizacija zapoela prije mnogo vremena i mogu odrediti razliite periode i povezati ih s dogaajima, novim tehnologijama ili idejama. Vrijeme: zemljopisni kontekst. Iz planetarne perspektive, globalizacija se pojavila nakon to je Kolumbo povezao Stari i Novi svijet. Prije njega, globalizacija je povezivala Afriku, Aziju i Europu karavanama koje su probijale put kroz pustinje, te brodova koji su plovili Indijskim oceanom. U zatvorenim sustavima svijeta poput Havajskog otoja prije Cooka, globalizacija je obuhvaala veliki lanac otoka. 2.1.2.Dimenzije globalizacije Znanstvene perspektive. Svaka od drutvenih znanosti promatra odreeni aspekt cijelog sustava meusobno zavisnih dijelova koji tvore na sustav svijeta poput promatraa lijepe kue ili grada koji su pronali prozor mogunosti i vire kroz njega. Ono to vide je prilino stvarno, ali je samo dio cjeline. Nema potrebe za elaboriranjem samo pomislite o svakoj od naih disciplina i zapitajte se koji aspekt stvarnosti one promatraju zato naravno, trebamo inter-disciplinarni pristup, da

vidimo kako dijelovi ine cjelinu. U meuvremenu, svaka disciplina stvara pojam globalizacije koji odraava njezino navlastito motrite: , , , , , , , ekonomija: globalizacija = trgovina, novac, korporacije, bankarstvo, kapital politologija: globalizacija = upravljanje(vlast), rat, mir, IGO, NGO, reimi sociologija: globalizacija = zajednice, sukobi, klase, nacije, dogovori psihologija: globalizacija = pojedinci kao subjekti i objekti globalne akcije antropologija: globalizacija = preklapanje kultura, prilagoavanje, konflikt, stapanje komunikologija: informacija kao znanje i alat INTERNET zemljopis: globalizacija = sve, ako moe biti fiksirano u prostoru

2.1.3.Uzrono/posljedini ciklusi Volimo razmiljati o nezavisnim i zavisnim varijablama, koje vode do pitanja o tome to uzrokuje globalizaciju i koje su njezine posljedice. Za prvi izraz moemo upotrijebiti globaliziranje, ali nam fali termin za drugi razmiljam o tome kao o globaliranju, ali to je neologizam, koji se rimuje s iniciranjem i terminiranjem, ali moda i ne odgovara ba najbolje to predlaete? U irem smislu stalna interakcija znai da je posljedica povratna informacija koja utjee na uzroke. 2.1.3.1.Cirkularne/krune posljedice U ovom kontekstu, promjena nema linearne uzroke do nje dolazi kada uzrono posljedini krugovi generiraju ono to Gunnar Myrdal naziva pozitivnim (ireim) uincima ili negativnim posljedinim uincima. Globalizacija vjerojatno ukljuuje sve te uinke, no moemo odrediti jedan ili vie aspekata u kontekstu s jednim ili vie tonih termina. promatramo li je kao bezazleni krug, moemo vidjeti globalizaciju kao pojaani napredak, novu tehnologiju, iroke interesne zajednice i opu dobrobit. S druge strane moemo je promatrati kao zloudan krug koji donosi siromatvo, unitava okolinu, naruava zdravlje i vodi do nasilnog kriminala, etnikih sukoba i urbanog propadanja. 2.1.3.2.Gustoa uzajamne ovisnosti Niti. U ranoj fazi globalizacije, jedino su tanke niti povezivale udaljene partnere u izmjeni dobara preko velikih udaljenosti A1. Kako je globalizacija napredovala, mnoge su se niti preklopile, mijeajui trgovinu s informacijom i sloenijim interakcijama A2. Danas, obilje niti prenesenih na INTERNETU, masmediji, protok kapitala, robe i ljudi dostigle su neuvene razmjere A3. Iz ove perspektive, najosnovnija karakteristika globalizacije danas nije toliko njezina prostorna ekspanzija (planetarna je ve nekoliko stotina godina) ve porast broja interaktivnih niti koje stvaraju gusto tkanu tkaninu uzajamne zavisnosti svuda i na svim drutvenim razinama. Moramo moi razmiljati o globalizaciji kao o procesu rastue gustoe meu uzajamno ovisnim globalnim nitima.

2.1.3.3.Struktura sukoba Dok su god globalne interakcije bile nanizane na jednu nit, sukob veih razmjera je bio nemogu, ali lokalizirani konflikt, sukobi izmeu frakcija i klanska rivalstva su mogla poremetiti tijek B1. Kako je napredovalo stvaranje drava i rast carstava, politika rivalstva izmeu naoruanih politika uinila su meudravna ratovanja simbolom globalizacije B2. U dananjem svijetu, multiplikacija niti, moda je najbolje simbolizirana irenjem INTERNET, zaplela je svijet u mreu tako da je voenje meudravnih ratova, barem meu velikim silama, zastarjelo ali generira veliki broj sitnih konflikata koji se ire u graanskim ratovima, terorizmu, lokaliziranim konfliktima od kojih svi imaju globalne uzroke i reperkusije. alosno je da nam nedostaje dobar termin za ovo sadanje stanje stvari koje e, bojim se, dugo potrajati. Privatno, koristim sinarhiju kada govorim o ovom fenomenu to je neologizam koji povezuje sintezu s anarhijom. Ne mogu smisliti bolju rije da okarakteriziram suvremeni globalni sustav. 2.1.4.Perspektive Ima mnogo pristupa gledanja na svijet i oni utjeu na sve dimenzije razumijevanja globalizacije . Moda se svi mogu saeti pod slijedea tri naslova: Induktivan/deduktivan opis kontra idealnih tipova ili modela Objektivan/subjektivan to jest kontra onoga to zamiljamo ili vizualiziramo Paradigmatski konceptualni okvir koji oblikuje nae razumijevanje. 2.4.1.to je stvarno, a to vidimo Kada netko pokua opisati svijet u svoj njegovoj sloenosti, on moe proizvesti kaotinu mjeavinu ili kariik koji odraava stvarnost na jedan nerazumljiv nain, ali kada netko pokua izvui smisao iz takvih utisaka, rezultat moe biti isto imaginarni model koji sadri samo dio onoga to vidimo, nameui nam nae osobne predodbe. Prvi pristup moemo smatrati induktivnim, a drugi deduktivnim. Nekako moramo pronai naine da ih poveemo. Svijet danas je nezamislivo sloen i uzajamno zavisan, te kreira stvarnost koja se zaista opire naoj sposobnosti da nam bude logina.

2.4.2.Normativne procjene Gotovo sve to vidimo moe se procijeniti pozitivno ili negativno, ovisno o tome kako utjee na nas i na vrijednosti do kojih drimo. Zato ne udi to neki od nas vide globalizaciju kao neto strano emu se treba nepokolebljivo oduprijeti, dok je drugi smatraju divnim i dobrodolim olakanjem. Bez sumnje, stvarnost je mnogo sloenija, posljedice su mnoge i od nekih zaziremo, a druge oboavamo. Bez obzira na to trebaju nam izrazi za ove suprotne normativne procjene dobro i loe u globalizaciji.

2.4.3.Paradigme nain gledanja Implicitne premise ili modeli, esto nejasno izraeni, ine nas sklonim promatranju svijeta, posebno globalizacije, na razliite naine. etiri su ovdje navedena, ali bez sumnje jo ih moe biti dodano. Uzorci koje sam pronaao u naim tekstovima sugeriraju ove mogunosti: ekologija:-kako globalizacija nanovo oblikuje uzajamni odnos izmeu ljudi i prirode; evolucija:- kako nemilosrdna dinamika preivljavanja generira pritiske za globalizaciju; sluaj- kako su neobjanjivi dogaaji gomilali i stvorili globalizaciju i boanski plan- kako su neobjanjive natprirodne sile dovele do globalizacije?

2.GLOBALNO I GLOBALIZACIJA Henry Teune Rad za istraivaki odbor o konceptualnoj i terminolokoj analizi, 14. svjetski kongres, Meunarodno drutvo sociologa, Montreal, 26.7.-1.8. 1998. 2.1.Globalno i globalizacija Globalno i globalizacija su, naravno, termini. Oito je i lako dokazivo da se probijaju u slubenu komunikaciju unutar akademskih i drugih predavakih drutava, no zanimljivo je da njihova upotreba u signalizirajuim porukama naslova lanaka eksponencijalno raste u proteklih deset godina. U drutvenim znanostima, ono to eksponencijalno raste znai da napreduje. Pojmovi su naravno proizvoljno toni. To znai da im se moe dati bilo koje znaenje bilo kada i koristiti ih u bilo koju svrhu. Kada im se znaenje dodijeli definicijom svaki e termin odgovarati kao to generacijama govori Humpty Dumpty u Alisi u zemlji uda djeci koja ue engleski jezika. Dali smo mnoga znaenja obitelji globalnih pojmova, kao to je pokazao Fred Riggs u svojoj vrlo dostupnoj poruci. Svatko ima slobodu koritenja bilo kojeg termina na bilo koji nain, izazivanja osjeaja i sjeanja, zbunjivanja i zavaravanja, unitavanja ljudskih dostignua i olakavanja ljudskog boljitka. No koritenje termina je ogranieno normama pravnika i klijenata, kupaca i trgovaca, i naravno, sociologa i drugih znanstvenika koji svojataju zakonitost baziranu na znanju. Pojmovi su, naravno, ideje oznaene terminima, ukoliko drugaiji termin nije poeljniji za ideje. Globalizacija kao koncept nije proizvoljno tona ili netona nego preuzima na sebe znaenja u kontekstu, od kojih su mnoga iz pukog jezika a druga znanstvena. Koncept koncepta takoer ima mnogo znaenja, no logiki je konstruiran iz jezika. Bila ta logika onozemaljska kao u otkrivenju, doivljajna sluajna okolnost kao u snovima, ili kritika kao u knjievnosti, ona ne moe biti proizvoljna jer tada nikakav jezik ne bi bio potreban. Moemo sretno naklapati kao to to ionako inimo. Znanstveni govor je jedan takav jezik. Openito se o logici analize znanstvenog znanja govori kao o filozofiji znanosti kojih ima nekoliko, no sve se svode na puno prie o istoj stvari tako da ono to je reeno u
6

jednoj od njih biva dovoljno razumljivo i zamjenjivo u svima, osim izleta u kolektivno ludilo. to god govorili o konceptima, mora ukljuivati analizu predvianja koja se mogu iskusiti, promatrati, na vie manje sline naine tako da ih mogu ocijeniti znanstveno pismeni ljudi. Gore navedeno je dug nain da se kae kako se koncept globalnog moe analizirati iz perspektive logike znanstvenog jezika, a ne samo kao leksikografija termina koju koriste razliite skupine ljudi. Terminoloka analiza je korisna za znanstveni napredak na mnogo naina, ukljuujui povezano istraivanje na nekoliko polja, stimuliranje novih ideja i otkrivanje dokaza vanih za teorije. Konceptualna analiza je intelektualan posao druge vrste. 2.1.1.Globalno kao znanstveni koncept Globalno se odnosi na najviu razinu agregacije u odreenom kontekstu razina. U fizici, globalno se esto odnosi na planet zemlju, ali budui da znamo da je ona dio puno irih sustava, to nije najvii nivo. Smatra se najviim praktini nivoom, unato pokuajima meuplanetarnih putovanja kako bi i neki drugi nivo postao pristupaniji. Koristimo termin svemir kada govorimo o najviem i najobuhvatnijem nivou fizikih stvari, iza kojih vie nema niega, osim Stvoritelja ili nekog Vieg bia. Ne odnosimo se vie prema zemlji kao svemiru, ili ak njegovom centru. Zaista, kada se podignemo na nivo koji smatramo globalnim, mi openito i ispravno vjerujemo, da smo i mi koraknuli naprijed u prosvijeenju. Ovo je logiki koncept globalnog. Vie o tome kasnije. Globalnim nazivamo objekt, stvar, ili klasu stvari, koje su obuhvatnije od drugih neke druge vrste. Moemo osjeati ili rei da je na dom ili ured sveobuhvatan, no znajui da postoji vie od toga na svijetu, bili bismo prkosno samotni ili ignorantni kada bi tako neto napravili, te bi nas drugi otpisali ili se pobrinuli za na mentalni oporavak. No stvar koja je za nas najobuhvatnija je, barem su nas tako uili, da je zemlja kugla, odnosno barem njezina povrina. I tako danas znamo da je zemlja ne samo najsveobuhvatnija povrina za nas vana, nego i da je okrugla i tako je globus zemlja koncipirana kao okrugli objekt, kugla, ne najvea stvar za koju znamo, no sigurno najvea za sve praktine svrhe. No to ne govori mnogo, jer je globus takoer spremnik svih vrsta stvari, poznatih i nepoznatih, i magnet za njih, ponovo poznatih i nepoznatih. No prije svega svi su globusi kao sferine povrine po definiciji okrugli i tako lopte svih vrsta zovemo globusima. Globusi mogu biti djelotvorni okruivai, no okruivai ne moraju biti okrugli. To je drugo znanstveno znaenje globusa, okruujua stvar ili klasa stvari, ako ne sveobuhvatna. Globalno se takoer moe koristiti za identifikaciju objekta koji neto predstavlja, postoji za neto, ili je model ili replika neega ili klase stvari koje su globalne. Ovaj smisao pojma globalno je takoer empiriki, odnosei se na jedan ili vie objekata koji predstavljaju druge. Globus moe biti ime za fiziko predstavljanje planeta zemlje, uobiajeno znaenje, ili za bilo koji objekt koji predstavlja ili ocrtava istolian nain njegovih fizikih dimenzija veliine i oblika (malo loije oblikovana lopta) i moe ukljuivati podjele politikih, ekonomskih i kulturnih karakteristika ljudskih stanovnika povrine ili biljaka koje ukazuju na vremenske promjene i mineralnih resursa. Gotovo smo svi navikli na stvar planet zemlja bez da smo je zapravo vidjeli, iako ju je mogue vidjeti pomou satelita i kamera kao okrugli fiziki prikaz, koji se
7

takoer moe prikazati i u dvodimenzionalnoj ravnini. To je tree znaenje globalnog, model neega to je globalno i okruujue, poput modela svemira. Globalno takoer moe biti i svojstvo gotovo svake vrste objekta, ukljuujui globalnog ovjeka ili globalista, proizvoaa, oglaivaa i reportera, s dodanom normativnom vrijednou. Za drave, globalno je danas naziv kojim je zamijenjen izraz meunarodno kao u globalnoj trgovini, globalnoj snazi ili globalnoj poziciji. To moe znaiti dvije stvari: Ili se objekt, entitet razgranao ukljuivanjem do razine iza koje vie nema niega to se moe ukljuiti, ili se razgranava pomou neke aktivnosti li namjere. S obzirom da se i jedno i drugo danas smatra dobrim, a tekim za postizanje, dolazi do terminoloke konfuzije znaenja, ili da to ljepe kaemo, obmane. Svemu to postaje dobro prua se otpor jer to dobro ini neku drugu stvar loom. Stvaraju se grupe koje se tome suprotstavljaju. To je povijest promjene i reakcije; razvoja i izjednaavanja, tuna pria osim kad se predstavlja kao drama koja se na kraju zaboravlja ili je se povremeno s zanimanjem prisjea. To je etvrto znaenje koncepta globalno. 2.1.2.Globalno kao koncept u drutvenim znanostima Mnogo je termina dostupno za razine agregacije i deagregacije skupova i njihovih elemenata, sustava i komponenata, viih i niih redova organizacije, monijih i manje monih autoriteta i boanstava, te drugih entiteta koji su sastavljeni na razliite hijerarhijske naine. Svi se ovi termini odnose na logike relacijske koncepte ukljuivanja i iskljuivanja elemenata opih skupova stvari ili komponenata sustava i njihovog poretka prema nekom kriteriju. Oni su relacijski utoliko to mora postojati referenca prema dva ili vie objekta, ili koncepta i barem jedna vrsta odnosa meu njima. Iz te osnovne ideje, moe se kreirati sloenost uz pomo mnogostrukih razina, kontradiktornih svojstava i presjeka dinamike interakcije po razinama. Meunarodni odnosi se mogu promatrati kao jednostavan skup odnosa izmeu velikih i malih, te jakih i slabih drava unutar meunarodnog sustava. Takoer se mogu teoretski promatrati kao globalna politika s gradovima, politikim strankama, drutvenim kretanjima i mnogim drugim imbenicima, kako unutar tako i izvan nacionalnih granica, ukljuujui korporacije, sindikate, znanstvene udruge, a svi djeluju u razliitim domenama, na razliitim razinama unutar jednog sveobuhvatnog okvira i skupom vremenskih planova u skladu s njihovim odvojenim organizacijskim imperativima. Svaki koncept koji proizvodi toliko fluidne sloenosti vodi do terminoloke zbunjenosti, konceptualne dileme, intelektualnih sukoba i teorijskog siromatva. Globalno je novi kraljevstva za stanovnike babilonskih kula. Kada koncept inkluzije i poretka poprimi normativne dimenzije kompliciraju se konceptualni problemi. Trajan primjer je koncept suvereniteta, zagovaran globalan koncept vlasti, koji je dravi dala nekolicina ljudi ukljuenih u Westfalski sporazum prije nekih tristo pedeset godina. Suverenitet drava postao je doktrina koja kae da nema vie vlasti od drave, poriui vrhovnu vlast svemu unutar dravnih granica i naravno svim boanskim snagama na zemlji, osim onih koje su bile iskljuivo povezane s dravnom vlasti. Konceptualna zbunjenost je cvala kada je globalnost normativne potvrde suvereniteta povezana s konceptom autonomije. Zapravo, nije bilo i nema takve stvari kao to je autonomija bilo kakvog zemaljskog sustava i ako je nema, pojavilo se bitno pitanje moe li na zemlji postojati neto poput suvereniteta?
8

Odgovor je naravno, postoji, ako se ne brka s autonomijom, samodostatnou ili drugim idejama koritenim u politikom jeziku kod natjecanja za pozicije moi. Direktan pokuaj bavljenja razinama pojavio se u klasinoj ekonomiji dvadesetog stoljea s teoretskim odvajanjem na makro i mikro ekonomiju. Postojala su dva ekonomska svijeta, onaj koji se nalazio u domainstvima, mjestima i regijama i onaj koji postojao na nacionalnoj razini posredstvom kontrole trgovine, bankarstva, novanih tokova i drugih politikih mehanizama nedostupnih na niim razinama unutar drave. Sociologija i politologija dvadesetog stoljea takoer su pokuale razdvojiti svoje teorije na mikro i makro, ali to nije bilo tako jednostavno kao u ekonomiji. Sazrele su u eri dominacije nacionalne drave i uzele su je kao polaznu toku i centar analize. No vanije od toga je da su se pretplatile na zakonitost nacionalnih sociologija i politikih znanosti. U istraivanju, makro je bila zatvorena u nacionalne usporedbe, zanimljive zbog dostupnosti podataka na nacionalnoj razini, unato postojanju golemih razlika unutar nacija. Ova nacionalna orijentacija drutvenih znanosti izdala je teoretska oekivanja sociologa devetnaestog stoljea koji su eljeli objasniti naciju dravu kao dio openitijih procesa promjene i razvoja ljudskih drutava. Razlika makro-mikro je logino na dvije razine, makro je globalno i pojedinano, a mikro nie svega ostalog. Uzimanje nacije-drave kao empirikog referenta makra ili globalnog, uzrok je teoretskih promaaja. Zapravo, najsloeniji sustavi imaju nekoliko dinamino povezanih, kontradiktornih nivoa. Postoje lokalne i regionalne ekonomije i nekoliko politikih kultura unutar drava koje esto izlaze van nacionalnih granica. Nekoliko inicijativa tijekom protekla dva desetljea bilo je poduzeto od nekoliko drutvenih znanstvenika kako bi svoja istraivanja uinili makro globalnim radije nego makro nacionalnim. U ekonomiji, Project Link, koji je vodio Lawrence Klein, pokuao je povezati nacionalne ekonomske podatke u svjetski ekonometrijski model. U politologiji, Karl Deutsch je organizirao Globus Project kako bi analizirao migraciju, trgovinu i ostale izmjene u politikim kontekstima, ukljuujui politike trendove diljem svijeta. U oba sluaja drava je zadrala dominantnu poziciju. U sociologiji, vodee grupe unutar Meunarodnog drutva sociologa, kao i druga profesionalna drutva drutvenih znanosti, poduzela su korake poetkom 1990tih kako bi olakala razvoj jedne meunarodne sociologije. I ona su zadrali dravu kao osnovu. Djelovanje ovih i mnogih drugih pokuaja e tek biti ocijenjeno. Jo jedan nain izraavanja koncepta globalnog je da nema nieg drugog van globalnog to je vano teoretski ili empiriki. No mi zapravo prepoznajemo da je sve stvarno za razliku od logikih sustava otvoreno, ak i zemlja kao planet. Ona prima suneve zrake koje variraju, materijalne supstance iz vanjskog svijeta, a ona sa svoje strane se mijea sa svim to dolazi ili odlazi, dramatino ali trivijalno, no kada to planiraju ljudi. Ono to globalno kao logiki relacijski koncept zahtijeva su barem dva nivoa, kao to desno od upuuje na lijevo od i kao to gore upuuje na dolje. Makro mora odrediti mikro, barem kao ostatak svega ostalog. Globalno mora takoer implicirati to je lokalno, to se dodaje ili tvori globalno. Kada koncept svega ukljuivog bude stavljen u kontekst svijeta kao fizikog, prostornog sustava tada e globalno morati
9

odrediti lokalno. Lokalno moe biti neodreen ostatak, aglomeracije materijala ili organizama, udubine u ekolokoj biosferi, ili ljudska drutva s teoretskom vanou za drutvene znanosti. 2.1.3.Globalni sustavi Svijet kao cjelovit globalni sustav tek je nedavno shvaen u dimenzijama fizikog, ivueg i ljudskog drutvenog sustava, od kojih je posljednji danas kontroverzno formuliran. Ovo su ope dimenzije, koje su naravno, razlomljene na sektore i tipove svih vrsta za razne upotrebe. Drutvene se znanosti primarno fokusiraju na ljudske sustave, no za teoretsku cjelovitost neophodni su odnosi izmeu sve tri dimenzije. Podrijetlo svijeta kao globalnog fizikog entiteta, naravno, je centralno pitanje svih znanosti. to se dogodilo fizikom svijetu da je stvorio bioloki sustav, manje je vano pitanje. Dio odgovora na to pitanje je nain na koji se bioloki sustav predao ljudskim drutvima. Ljudska su se drutva razvila kao sustavi, danas gotovo potpuno naselivi svijet. Da li se veina ljudskih drutava transformirala u pojedinaan globalni, ili nije, pitanje je oko kojeg trebaju raspravljati povjesniari 20. stoljea. Nijedno od ovih vanih teoretskih pitanja nije od direktne vanosti za teme koje okruuju koncept globaliteta. Osnovno je pitanje za koncept globalnog ljudskog sustava koji je nivo integracije definicijski dovoljno toan i teoretski znaajan da se moe zakljuiti da zapravo postoji globalno ljudsko drutvo. Ako je svijet skup nacija-drava dovoljno integriranih tako da tvore meunarodni sustav koji dominira nad objanjenjima aktivnosti ljudskih drutava, tada svijet nije globalni ljudski sustav. Debata o meunarodnom sustavu kontra globalnog trebala bi se usredotoiti na injenice o ovom pitanju. Dimenzije integracije sustava mogu biti deagregirane na jainu odnosa meu njezinim komponentama, to god da se dogaa drugdje u sustavu utjee na ukljuivost komponenti i koliko i kako je vaan sustav za komponentu, te irina onoga na to se utjee. Prva se bavi vjerojatnou hoe li bilo koja promjena u bilo kojoj komponenti ita promijeniti u bilo kojoj drugoj komponenti; druga opsegom u kojem se nalaze izolirane ili pak samo komponente na koje se povremeno utjee, komponente vie ili manje izvan sustava; trea, kako i koliko je na komponente utjecao sustav, samo na podnoje vulkana ili na gotovo sve, prehranu, sklonosti, bogatstvo i politiko ponaanje. Zabavan kolski tekst o sustavnosti je tekst o peru koje pada u Kini i izaziva pad cijena u polovici svijeta. No, on definira gotovo savreno integrirani sustav u kojem bilo koja promjena bilo gdje utjee sa sigurnou svuda na sve, i to trenutano. Naravno, globalni ljudski sustav je slabo integriran po mjerilima gotovo bilo koje dimenzije. Samo je nekoliko sektora ljudske aktivnosti globalno integrirano: moda sektori voeni inovacijama i enklave proizvodnje, moda napredna znanstvena istraivanja, moda popularna zabava i najvjerojatnije telekomunikacije. Iako smo bombardirani tvrdnjama da danas ivimo u globalnoj ekonomiji, ekonomski neuspjesi u mnogim dijelovima svijeta ine se , ak i nakon dugog ekanja, da imaju malo utjecaja na ekonomije mnogih drugih regija i zemalja, no moda se vremenski zaostatak skrauje. Posljednji svjetski rat dramatino je utjecao na mnoge ljude, no veinu nije jako uznemirio, samo indirektno na due staze.
10

Koncept globalnog, sveukljuujui sustav trai razjanjenje i zbog praktine i za teoretske relevantnosti. Barem polovica zakonski priznatih drava jo uvijek ima vii nivo integracije, to jest, odlunije su po pitanju toga to se dogaa s njima bilo od strane meunarodnog ili globalnog sustava. ak i ako je to openito istina, a jo uvijek je u mnogim dravama lokalno vanije od nacionalnog, ljudski globalni sustav je integriran na neke naine koji zahtijevaju detaljizaciju. Ono to je vano znati je smjer integracije svijeta kao potpunog ljudskog sustava. Zakljuak je da su se nakon dugog vremena drutva pomaknula prema integraciji na globalnoj razini i da i dalje nastavljaju tim putem. To je moda suvremeni trend; moda takoer i teoretsko predvianje bazirano na makro teorijama ljudskog razvoja. Motrita po tom pitanju dijele ljude u skladu s njihovim pogledima na ljudsku prirodu i razvoj, to se uglavnom objanjava jednostavnom psihologijom radije nego tekim radom koji je potreban za teoretsko razmiljanje i analizu. 2.1.4.Procesi globalizacije Svako obiljeje koje je karakteristika empirikog ili stvarnog sustava e se, po definiciji, promijeniti s vremenom i opravdava koritenje bilo pozitivnog ili negativnog koncepta procesa. Globalizacija je pozitivna to znai da se rasprostire, raste i iri na jedan ili vie naina. To ne znai da je to dobro ili loe, ve samo vie. Na alost, nema jednostavnog naina u engleskom jeziku da izrazimo saimanje pa koristimo termine poput decentralizacije, deindustrijalizacije. U slijedeih nekoliko godina nije ba vjerojatno da e nam biti potreban termin deglobalizacija. Globalizacija kao proces irenja, naravno, moe imati mnogo vremenskih funkcija, epoha, ako elimo dramatian termin; linearnih, ako elimo obian; postepenih funkcija, sekvencijalnih eksplozija poveavanja koja slijede visoravni; S oblikovana krivulja, to je esto zgodan opis postotka poveanja populacije kao i postotak pismenih ili onih koji imaju radio; ili drugih zakrivljenihfunkcija uspona i padova, ali na kraju uvijek napreduje. Sve one imaju zgodne logiko-matematike formulacije za one koje to zanima. No poto veina nas ivi u psiholoki kratkom vremenu, linearni smjer je sasvim u redu. Zemlja ide "ili u dobrom ili u loem smjeru i ja se osjeambolje ili loije. Veina nas uzima proizvoljne vremenske intervale bezrezervno, dan je dan, bez obzira da li na Arktiku u lipnju ili prosincu; 21. stoljee poinje u odreenom momentu vjerovali mi ili ne u rimskog papu. Iako se globalizacija kao proces moe opisati s mnogo logikih vremenskih funkcija, koje e se vie-manje uklapati, ovisno o tome gdje tko poinje, vremenskim jedinicama potrebnim za promjene na mapi i naravno o tome to tko mjeri, razliitim dimenzijama. Ljudima je jako vano kakav se logiki jezik koristi. Na burzi, termini poetna i konana cijena stvaraju razliku u vjerovanju u zaradu ili gubitak; Sada dolje, a kasnije gore su argumenti koji mogu odbiti politike oponente; odstupanje moe odvratiti vojnike od povlaenja. Globalizacija kao teoretski proces, naravno, mora se razlikovati od ostalih deskriptora koji mogu ili ne moraju biti njezini valjani indikatori. Opa rasprostranjenost, univerzalizacija i irenje mogu neto rei ili ne moraju o globalizaciji. Sama injenica to svuda postoje boce Coca Cole ili McDonaldsovi hamburgeri govori za sebe ono to govori. Svila u zastavama Rimljana nije ih zato inila Kinezima niti njihovo carstvo globalnim; niti aromatizirana, gazirana voda ili meso na pecivu ine Amerikance ili globalne graane. Vjerojatno se zapravo dogaa
11

sasvim suprotno, ovisno o osobnoj teoretskoj perspektivi irenja, to mora ukljuivati i procese kulturnog prilagoavanja, lokalizacije kao i vremenskih funkcija. Globalizacija sustava podrazumijeva ukljuivo pripajanje svih potencijalnih komponenti u globalni sustav, prestajui u toki u kojoj ne postoji vie nita to se moe pripojiti. Potpuni globalni sustav je zaista poput smijenog pera u kineskom testu. Potpuni globalni ljudski sustav je onaj u kojem e bilo koja promjena bilo kojeg pojedinca promijeniti sve karakteristike svih drugih ljudskih bia, moda ak i onih u budunosti. Tu e proces globalizacije stati. Ali popuno integrirani globalni ljudski sustav znai da ne postoji nikakav meusustav, odnosno samostalno smjeta sve unutar globalnog sustava. Ovo moe biti teko za shvatiti, kontroverzno ili zastraujue. Pojedinci su ovdje uzeti kao osnovna komponenta, ne udruenja, grupe, organizacije ili drave. U tom smislu individualci e biti slobodni i slobodni da budu drugaiji. Ovo zahtijeva razradu. 2.1.5.Globalizacija i ljudski razvoj Sve su ljudske organizacije nainjene od hijerarhija, viih i niih nivoa unutar sustava. Globalni sustav, ako je politiki, znaiti e jedinstvenu hijerarhiju, svjetskog vladara i druge fantazije zla o kojima veliki broj djece ui u raznim kulturnim verzijama zloeste vjetice s istoka, u arobnjaku iz Oza. Kljuno teoretsko pitanje u politici je da li je hijerarhija neizbjena, neophodan uvjet za postojanje ljudskih drutava ili barem onih koja e se u neto razviti. Dopunsko pitanje je da li e se bilo koja politika hijerarhija, ili barem ona s potvrenim monopolom kontrole, na kraju na neki nain degenerirati, kao to je vjerovao Thomas Jefferson, ili istroiti, kao to neki misle da je zakljuio Karl Marx. U svakom sluaju drutvo e se ili obnoviti kroz transformacije bilo odozgora ili odozdola, ili e se raspasti i nestati zbog krivo podijeljenih resursa od strane politike elite u ratu i gluposti. Tonije, problem politike teorije je u hijerarhiji i demokraciji. Ako e pojedinci odluivati o svojim vlastitim sudbinama oni moraju biti nezavisni i slobodni da biraju, ali ako e hijerarhija biti upotrebljivo sredstvo za dobrobit pojedinca, tada hijerarhije moraju biti pokorne. Rjeenje za ovaj paradoks tek treba pronai. Traeni odgovor su hijerarhije odgovorne ljudima, ukupnost pojedinaca koji su odabrali da budu pod nekom hijerarhijom. Ako je to pitanje za teoriju demokracije (koristei teoriju u normativnom smislu ili kao uzorak, prije nego u pozitivnom ili predvidivom smislu), tada joj je dunost da shvati kako se vlast moe uiniti odgovornom. Taj problem je nadilazi reprezentacije interesa, rjeenje problema 19. stoljea pomirenja demokracije s hijerarhijom, o kojima se sada razgovara u etabliranim demokracijama kao to je naznaeno u mjerama koje odraavaju slabljenje vjere u vladu, novi program za ponovno kreiranje drave i openite nezainteresiranosti prema vodstvu. Predmet rasprave globalizacije i ljudskog razvoja je dobivaju li vie autonomije pojedinci, grupe, organizacije i lokaliteti. Oni koji podravaju globalizaciju kao pozitivan politiki razvoj, a ne samo mogunost za veu zaradu, vjeruju da globalizacija ne samo da stvara vie bogatstva, bolje dodjeljuje resurse za globalno ljudsko drutvo, zakljuak koji je sigurno kompatibilan s klasinom ekonomijom, ve takoer daje vie izbora pojedincima da budu u drutvima s kojima su u skladu i da njeguju vlastite vrijednosti. Posljednje je istraivaki program za one kojima je bitan utjecaj globalizacije na ljudski razvoj. Teoretske orijentacije pri imenovanju problema globalizacije i ljudskog razvoja se razilaze u dvije toke. Prva, pitanje kako se globalizacija dogaa, znanstveno pitanje.
12

Druga, pitanje definicije ljudskog razvoja, naravno, temeljno uobiajeno pitanje. Na prvo od ovih pitanja se moe odgovoriti na teoretski zadovoljavajui nain da su procesi globalizacije razvojni ili nametnuti s vrha; na drugo da li je ljudski razvoj baziran na pojedincima ili grupama. Ako razvoj interpretiramo teoretski i makro povijesno, tada bi se trebao manifestirati u globalizaciji kao proces: a) nezavisan od bilo kakvih pojedinanih grupa utoliko da svatko moe sudjelovati ili mu pridonijeti i b) koji vodi do evolucije sloenosti. Ako postoji razvojna dinamika koja gura prema veoj kompleksnosti, tada e globalno ljudsko drutvo biti najsloenije drutvo. Ako je globalizacija priroen ljudski proces ljudi na vlasti koji ue donositi odluke pomou kojih izbjegavaju i rjeavaju probleme, tada je globalno ljudsko drutvo eljeno i dobivamo nacije, drave kao vie oblike nego to su to bile dinastije; regionalne vlade, kao vii oblik od saveza drava; i meunarodni sustav pravde kao vii nivo od zakona unutar nacija. Naravno, oba ova procesa, razvoj i ljudske odluke su danas u upotrebi u onome to se interpretira kao globalizacija. Koji e se pokazati dominantnijim na duge staze je teoretsko pitanje velike vanosti. Opi procesi se vide u ekonomskoj meuzavisnosti; napori politikih voa u poetnim institucijama u upravljanju poslovima, monetarnim tokovima, migraciji i odnedavno za definiranje i provoenje normi pravde. 2.1.6.Integracija raznolikosti na globalnoj razini Nivo sloenosti bilo kojeg sustava e se poveati ako je povezan s drugim koji je na viem nivou sloenosti. Na prvoj instanci, ta povezanost, poput konfederativnog ili federativnog politikog ureenja, dati e ukupnom sustavu svu sloenost sustava koji je povezan plus onu sloenijeg sustava. Ako je razvojno nadiranje prema sloenijem, tada e veza biti zamijenjena utjelovljenjem i sustav na niem nivou e postati komponenta sustava vieg reda, radije nego da bude zavisan sustav. Ako nii poredak ima jedan ili vie elemenata ili karakteristika koje su razliite od onih iz vieg reda, tada e integrirani sustav imati vii nivo raznolikosti. Nije ba najuputnije ovdje nastaviti razradu uzroka tih dogaaja, osim ako se tolerancija prema zbrci ne protee van granica strpljivosti. No treba ustvrditi jednu stvar: da bi se oslobodio sustav za vie raznolikosti u nekoj toci, raznolikost mora biti premjetena nadolje u svakom hijerarhijskom sustavu. Jednostavno, kako bi bilo vie koordinacije mora biti manje koordinatora. Sustav mora postati nezavisan radije nego da njime bude upravljano. Kako bi postigao to veu samovladajuu sloenost broj komponenti se mora poveati. To se jedino moe postii diferenciranjem lokaliteta od zemalja, jedne grupe od druge i na kraju pojedinaca od grupa. Da bi sustav irio svoju raznolikost, razvijao se, mora mnoiti komponente koje moraju preuzeti vie raznolikosti, ime svaka postaje kompleksnija. To se moe postii reproduciranjem entiteta, stvaranjem vie organizacija ili oslobaanjem pojedinaca istovremeno ih povezujui sa sustavom. Sve hijerarhije imaju ogranienja za raznolikost koju mogu integrirati, opi zakon gore spomenut. Dakle kontinuirana tenzija unutar svih hijerarhijskih organizacija izmeu raznolikosti i stapanja, izmeu decentraliziranja i centraliziranja. Globalizacija kao dinamiki proces integriranja raznolikosti na viem nivou kompleksnosti oslabljuje srednje hijerarhije i kontrolu grupa nad svojim lanovima. Pojedinci su slobodni da budu komponente obuhvatnijeg sustava sa svim moguim raznolikostima i bez ikakve posebne potrebe za bilo kojom formom organizacijske ili grupne odanosti.

13

Odgovori na postavljena pitanja: globalizacija je namijenjena pojedincima omoguavajui vie alternativa na odabir, ali da bi svijet bio stabilan sustav na viim nivoima integrirane raznolikosti mora se nastaviti ili bez dobrohotnog vladara ili bez straha od zloeste vjetice s istoka. 2.1.7.to je globaliziranje? to postaje globalno ovisi o razini sloenosti entiteta unutar zemalja. Sloeniji entiteti, obrazovaniji pojedinci, tvrtke visoke tehnologije, vii obrazovni istraivaki instituti i nove tehnologije, prvi se nalaze u globalnom sustavu. Najslabije razvijeni dijelovi svijeta otkidaju se od hijerarhijske dravne vlasti u fragmentirane grupe. Globalizacija gura one najsloenije u najsloeniji sustav, globalni; ona takoer lomi vlast posrednih hijerarhijskih organizacija, dravnih i lokalnih vlasti i vodstva tradicionalnih drutava. Jedno gleda prema budunosti; drugo poretku prolosti. Dakle postoje dva svijeta ljudskih drutava, da budemo to jednostavniji u ovoj toki 20. stoljea: jedno koje je dio globalnog drutva i drugo koje se oslobaa od hijerarhijske kontrole i angaira se u aktivnostima koje su iskljuene iz bilo ega globalnog osim tehnologije koja pojaava grupnu solidarnost i unitavanje neprijatelja. No obje pojave su dio procesa globalizacije, tisua plemena koja koegzistiraju u sloenom svjetskom drutvu. 3.TEKSTOVI O GLOBALIZACIJI 3.1.Podaci za COCTA skupinu na Svjetskom kongresu Meunarodnog drutva sociologa, Montreal, Kanada, srpanj 1998.

3.1.1.Tekstove koji slijede kompilirao je Fred W. Riggs na osnovu odgovora na upitnik koji je bio distribuiran putem e-maila lanovima drutva. Tekstovi koji slijede nastali su kao odgovor na postavljenu poruku o uporabi izraza globalizacija u sociolokim i politolokim radovima. Sloeni su po abecednom redu, povezani kao to se moe vidjeti u slijedeoj tablici. Citiran je samo bitan materijal . SURADNICI NA ISPOD CITIRANIM TEKSTOVIMA ANTIKAINEN BOYD COX GILL JUSSAUME MCBRIDE TWADDLE BELL CUALES HART KNAUDER MILANI RATHZEL TARDANICO BENTLEY CELEBI CURRIE HERRMANN KOC MISINA SONNTAG VIOLA CHASE-DUNN FRANK HEYDEBRAND KRAUSE MODELSKI TEHRANIAN WELLMAN

ANTIKAINEN Ari Antikainenari.antikainen@joensuu.fi Moj saetak prihvaen za predavanje Globalizacija i obrazovni procesi .Sociologija obrazovanja u Montrealu.
14

POVIJEST IVOTA UENJA, DRUTVO KOJE UI I GLOBALIZACIJA ivot kako ga ivimo, ivot kako ga doivljavamo i ivot kakav nam je isprian oduvijek je zanimao mnoge autore i istraivae (Bruner 1986). Biografska metoda u svojim razliitim oblicima je dio povijesti sociologije od ikake kole iz 1920-tih (Thomas & Znaniecki 1918-20). Osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljea, sociolozi i znanstvenici drugih disciplina su pokazali oivljeni interes za biografsku metodu. Kako su ivotna iskustva osobe osnovni temelj obrazovnih procesa, prirodno je da se biografska metoda takoer koristi u obrazovnim istraivanjima, posebno u obrazovanju odraslih. Na osnovu mnogih analiza ivotnih tokova voenih u razliitim zemljama, Peter Alheit (1994) argumentira da je ivljenje ivota postalo problematino i nepredvidivo. To je laboratorij za razvijanje vjetina ija je korisnost neizvjesna. Jo uvijek, u kasnijoj modernoj kulturi pojedinci imaju svoju svakodnevnu sposobnost organiziranja vlastite biografije i tokom naih ivota mi stvaramo znaenja povezana s nama i naim drutvenim okvirom. Sa stajalita biografske ili ivotne povijesti imamo vie mogunosti nego to ih moemo upotrijebiti. Biografinost kao to Alheit (1992) zove biografsko znanje i kvalifikacije bazirane na tom znanju sadri veliki kapacitet za uenje. Moemo imati osjeaj da se moemo ponaati prilino nezavisno nad naim biografijama i istovremeno moramo priznati strukturalne granice nametnute naim drutvenim i etnikim podrijetlom, spolom i vremenom u kojem ivimo (Stanley 1993). Dakle, Alheit(1994, 288) stavlja opasku koja je mogla biti metodoloki princip u naoj studiji znaenja obrazovanja i uenja u ivotu Finaca: Procesi uenja izmeu strukture i subjektivnosti su raznoliki, ali se mogu razumjeti samo ako se pravedno odnosimo prema oba pola: strukturalnom okviru uvjeta koji upravljaju naim ivotima i spontanim sklonostima koje prilagoavamo sebi. ZNAENJE OBRAZOVANJA I UENJA Istraivaki projekt U potrazi za znaenjem obrazovanja razmatra znaenje obrazovanja i uenja u ivotu Finaca (Antikainen 1991; Antikainen et al 1995 i 1996; Antikainen & Huotelin 1996). Uz formalno obrazovanje, zanima nas obrazovanje odraslih i drugi, manje formalni, naini stjecanja znanja i vjetina. Zapravo, bavimo se doivotnim uenjem u drutvenom kontekstu finskog drutva koje se brzo mijenja. Prema naem teoretskom okviru, znaenje obrazovanja moe se analizirati na tri nivoa, kao to se vidi iz slijedea tri pitanja: 1.Kako ljudi koriste obrazovanje u stvaranju svojih ivotnih tokova? 2. to obrazovna i iskustva uenja znae u stvaranju i oblikovanju individualnog i grupnog identiteta? 3.Kakve vrste znaajnih iskustava imaju Finci u razliitim stadijima svojih ivota? Potjeu li ta iskustva iz kole, s posla, obrazovanja u odrasloj dobi ili aktivnosti u slobodno vrijeme? to je materija, oblik i drutveni kontekst znaajnih iskustava uenja? U ovakvoj vrsti studije obrazovanje se smatra produktivnim faktorom ne samo reproduktivnim u pojedinevu ivotu. Ne dovodimo u pitanje utjecaj institucionalnog obrazovanja na ivotni tok i nejednakost, ali dajemo hipotezu da je situacija na biografskom nivou sloenija i da obrazovanje ima nekoliko, takoer oslobaajuih znaenja (Antikainen 1991). Postoji li ve kulturni uzorak doivotnog uenja u finskom drutvu? U tom sluaju u nastaviti s diskusijom o obrazovnoj politici. Idemo li prema novom drutvu koje ui? Kakva je to vrsta drutva?

15

INTERVJUI Nae smo podatke prikupili pomou biografskih i tematskih intervjua. U poetnim intervjuima sugovornici su verbalno ispriali svoje ivotne prie. Kao to je bilo potrebno, svakom se sugovorniku postavilo dosta odreenih pitanja o obrazovanju, samodefiniciji i podruju znanja vanih u njegovom ili njezinom ivotu. Intervju je u prosjeku trajao tri do etiri sata. Nakon toga smo izabrali listu vanih doivljaja uenja iz svake ivotne prie i dali ih sugovornicima na odobravanje ili reviziju. Na poetku drugog intervjua razmatrali smo svaki takav doivljaj i njegov drutveni kontekst puno opirnije. Pretpostavljajui da obrazovanje takoer moe unititi identitet, na kraju smo pitali svakog sugovornika za njegovo najloije iskustvo vezano za uenje. Drugi je intervju trajao otprilike jednako dugo kao i prvi. U skladu s naom namjerom, intervjuirali smo mnogo vrsta ljudi; ene i mukarce, predstavnike razliitih drutvenih klasa i etnikih grupa kao i osobe razliite dobi. Od 44 sugovornika veina (na otprilike tri tisue stranica) je govorila finski (n=28), ali su u grupu bili ukljueni i govornici vedskog jezika, Laponci, Romi i pojedinani lanovi imigrantskih i izbjeglikih grupa. Intervjui s lanovima etnikih manjina bili su u prosjeku nekompletniji od onih koji su voeni s govornicima finskog. Sugovornici su klasificirani u etiri dobne grupe ili kohorte ije smo iskaze eljeli to vjernije prikazati. U skladu s naim temeljnim teorijskim pristupom zavrili smo prikupljanje podataka kada smo doli do kriterija zasienja. OSTALE ZNAAJKE UENJA I ZAJEDNICE KOJA UI Konstrukcija termina znaajno iskustvo uenja moe se dodijeliti naem prvom sugovorniku, ezdesetestogodinjoj karelijskoj domaici i majci obitelji, Anni. Njezin intervju ukazuje da ivotna pria moe ukljuivati razliite preokrete biografija uenja i obrazovanja. Te toke preokreta smo nazvali: znaajna iskustva uenja. Definirali smo ih u odnosu prema ivotnom putu i identitetu na slijedei nain: znaajna iskustva uenja su ona koja su vodila ivotni put sugovornika ili su promijenila ili pojaala njegov ili njezin identitet (Antikainen 1991). Uskoro smo otkrili da ivotna pria svakog sugovornika ukljuuje gore definirana iskustva. Broj je varirao od jedan do deset. U svakom znaajnom iskustvu uenja osobni i drutveni odnosi koji podupiru uenje lako su uoljivi. Oni nisu ukljueni u definiciju znaajnog iskustva uenja no, ta je tendencija zanimljiva. To znai da se uenje moe promatrati kao osoban odnos ak i u tehnolokom drutvu. Primjenjujui jezik simbolikog meudjelovanja nazvali smo osobne i drutvene veze znaajnim drugim uenja. Upoznavanje s teorijama uenja i pokuaj da se uenje povee u svom drutvenom kontekstu dovelo nas je do toga da primijetimo kako uenje ima i lokalnu i daleku okolinu (Antikainen et al. 1996, 90 101; cf. Lave & Wenger 1991). Dakle, ono takoer ima lokalne znaajne druge i daleke znaajne druge. Ovi prvi su uvijek konkretna ljudska bia, a potonji su esto simbolike ili reprezentacijske slike. Ispitujui odnose izmeu onoga koji ui i lokalno znaajnih drugih primijetili smo da karakter ovog odnosa ima vie veze s zajednicom (Gemeinschaft) nego s udrugom (Gesellschaft). S obzirom na to, primjerice postoje razlike meu generacijama, no one su od mnogo manjeg znaenja od oekivanog. Uz lokalnu okolinu, daleka okolina koja u velikoj mjeri ini lokalnu, moe se otkriti npr. u iskustvima uenja u naem predmodernom, Anninom sluaju i u najmodernijem sluaju Tarue. Annini daleki znaajni drugi ili referentna grupa ili obzor drutvenog svijeta mogu se nai u govorima o izgradnji nacija, patriotizmu, agrarnom klasnom drutvu. Taruini daleki znaajni drugi mogu se nai u govorima o meunarodnim
16

mreama, masmedijima i post industrijskom drutvu s mnogostrukim identitetima. Za Taruu, drutvo moe biti post tradicionalno drutvo kakvo je opisao Giddens (1994, 106), drutvo koje nije globalno u smislu svjetske zajednice, ve vie nedefiniran prostor u kojem je mogu prijenos s jednog mjesta na drugo i konkretno putovanjem i simboliki putem komunikacijskih sustava i slika. U post tradicionalnom drutvu drutvene veze nisu pripisane ve postignute ili napravljene. Ono je decentralizirano s obzirom na vlast i kontrolu, ali centralizirano s obzirom na mogunosti i probleme. ivotne prie i ivotne povijesti obje ene imaju karakteristike ivotnih projekata. U Anninom sluaju, projekt je prilagoen u velikoj mjeri; u Taruinom sluaju projekt je otkriven za sada (Csikszentmihalyi 1990). ivotna iskustva obje ene takoer ukljuuju karakteristike drai injenja, to jest, tekueg iskustva. Obje su aktivne i nagraene, vie zadovoljstvom nego materijalnim nagradama. Na kraju, Annino i Taruino iskustvo uenja, u skladu s mojim pogledom na uenje openito, ukljuuje sebe (individualni identitet), nas (zajednicu u tradicionalnom i post tradicionalnom obliku) i druge (drutvo). PREMA DRUTVU KOJE UI? U suvremenom dijalogu na drutvo koje ui gleda se u velikoj mjeri kao na sinonim za doivotno uenje. Ne smatram doivotno uenje novim fenomenom. tovie, predstavnici svake generacije koju smo prouavali stekli su iskustva uenja kroz ivot. Ono to je novo je kontekst i situacija u kojima se doivotno uenje trenutno trai. Moramo primijetiti, kakogod, da se ovaj kontekst tek sada gradi. Mislim na drutvo u kojem se simultano razvijaju individualizacija i globalizacija. U ovakvoj vrsti drutva spremnost za doivotno uenje moe postati trajan izazov... Prema naoj studiji, vanost obitelji kao posredne institucije i drutva koje ui je centralna. Hobiji djece i tinejdera samih, ili s vrnjacima, uspostavili su institucionalizirane i manje poznate subjektivne i subjektivizirane strane. Ova subjektivizacija se ne moe razmatrati u tradicionalnim konceptima socijalizacije i razvoja. kola kao mjesto za ope obrazovanje je izgubila neto od svog znaenja. Ova situacija poziva na diskusiju o odnosima izmeu institucionalizacije i naoko bezglave rutine kole i kolskog i vankolskog ivota mlade osobe. Profesionalno i fakultetsko obrazovanje takoer bi moglo izgubiti svoje znaenje ako nezaposlenost ostane velika jo due vrijeme. Linija izmeu obrazovanja i rada je ve postala nejasna i u budunosti bi mogla postati jo nejasnijom. Dakle drutveno politike odluke koje se odnose na radni ivot su istovremeno i odluke koje se tiu obrazovanja. Nai intervjui su ukazali da je grupa mladih ljudi nauila koristiti institucijsko obrazovanje na nain nordijskog popularnog (ili liberalnog) obrazovanja odraslih. Izabrali su studije koji su povezani s drutvenim kretanjima i ideologijom ili pak one koji odgovaraju stilu ivota kojeg oni predstavljaju. Ovi mladi ljudi bi lako mogli postati najaktivniji graani budueg drutva. Vjerojatno je da e u budunosti obrazovanje, posao i slobodno vrijeme biti jo dublje povezani. Uenje ima i lokalnu i daleku okolinu. Daleka postaje sve globalnija, ali i kaotinija. Budunost drutva koje ui sve vie i vie ovisi o izgradnji svjetske zajednice izmeu i unutar drutava. Primjedbe i interpretacije nainjene u naoj studiji nisu oprene s Giddensovim (1994) predodbama o dinamici kasnije suvremenosti, koja se odnosi na globalizaciju ekonomije i komunikacije, detradicionalizaciju drutvenog ivota i potrebe za refleksivnou u svim pogledima i stadijima ivota. Ova tendencija bi znaila da uenje postaje osnovna i prodirua karakteristika kasnijeg modernog drutva. Izvori uenja i stvaranja biografskog rada nisu jednako rasporeeni. Drutvo koje ui je riskantno drutvo (Beck 1994; Hake
17

1997; Antikainen 1997b). Prvo, veza izmeu drutvenog odreenja i mogunosti obrazovanja i trita rada nije nestala u kasnijem modernom drutvu. Zapravo, u kontekstu visoke nezaposlenosti i rastueg individualizma, drutvene suprotnosti i nejednakosti rastu kao to debata jedna treina, dvije treine drutva pokazuje. Drutveno izopenje prijeti nezaposlenim radnicima u godinama, etnikim manjinama i takoer enama i mladima u obliku povremenih ili privremenih poslova, kao i onima iz nie drutvene klase. Izdvajanje i odabir su oiti i na organizacijskoj razini. Na primjer, Nasta (1993; Antikainen et al 1996, 98) daje vrlo dobar opis pomaka u organizacijskoj strukturi prema ueoj organizaciji. Usred njegove egalitarijanske retorike, on prikazuje istu organizacijsku strukturu u smislu klasifikacije radnika u tri grupe: ... sr koja se sastoji od vrlo kvalificiranih ljudi, profesionalaca, tehniara ili menadera; ugovorni dio koji se sastoji od individualaca i organizacija koje daju usluge na podugovornoj osnovi prema sri; i trea ... fleksibilna radna snaga, oni koji trae povremeni ili privremeni posao. Dakle drutvo koje ui je klasno drutvo koje slavi profesionalno menadersku klasu (Antikainen et al 1996, 99). Analize raene u bivoj Istonoj Njemakoj (Meier 1997; Meier et al 1997) potvruju da nezaposleni takoer koriste obrazovanje vie za stvaranje svojih biografija i identiteta, nego za formalnu politiko ekonomsku zadau. Ako smo suoeni s krajem rada i pojavom treeg sektora, ili civilnog drutva kako je prikazao Rifkin (1995), znaenje obrazovanja i uenja e se drastino promijeniti. Za Alheita(1997), drutvo koje ui je u budunosti, iznad radnog drutva. Nevjerojatno je koliko slii tradicionalnom nordijskom popularnom modelu obrazovanja za odrasle! No kako e ljudi nauiti preivljavati u ovom nadolazeem drutvu koje ui? BELL Wendell Bellwendell.bell@yale.edu Pripremio sam posebno izdanje Futures Research Quarterly 12, br.1 (proljee 1996) koje se dijelom bavilo temama vezanim za globalizaciju, iako moda ne tako direktno kao to biste eljeli. Iz mog uvoda, Svijet budunosti kao moralna zajednica: uvod gosta urednika, str. 5 7, govorim (str. 5) Predmeti o kojima govorimo u ovom posebnom izdanju su od rastue vanosti za sve ljude s obzirom na konstantnu globalizaciju ljudskog drutva. Tko ili to e dati norme i vrijednosti za svjetski poredak? to su prikladne vrijednosti koje e dozvoliti ljudima na Zemlji da ive zajedno u miru i napreduju? Kako e problemi globalnih obinih ljudi utjecati na sve nas, poput ... itd. Iz mog lanka, Svjetski poredak, ljudske vrijednosti i budunost, str. 9 24, govorim (str. 11) Svialo nam se to ili ne, znali to ljudi ili ne, na mnogo naina porast razina modernog drutva uinilo je veinu ljudi lanovima jednog, meuzavisnog globalnog kolektiva. tovie, suvremena tehnoloka dostignua rapidno poveavaju i opseg i uestalost drutvenog kontakta i ine globalne mree drutvene interakcije sve gue isprepletenim svakog dana. Mrea ivota je sve gua i dinaminija, globalno se poveava, povezuje ljude sve vre i vue ih prema zajednikoj ljudskoj sudbini. Takoer na str.11: Kakve su anse da se stvori globalna uprava koja bi odgovarala opsegu globalne interakcije i rastue globalne svijesti ljudi? Kada, ako ikada, bi

18

mogao takav zakonski sustav globalne politike i drutvene kontrole nastati? Pokuao sam odgovoriti na ta pitanja. BENTLEY Jerry Bentleybentley@hawaii.edu Po pitanju globalizacije nalazim se negdje izmeu Freda Riggsa i Gundera Franka. Frank se zalae za radikalni kontinuitet, a Riggs smatra da su stvari sada kvalitativno drugaije u odnosu na prolost (otkad to?). Moj pristup temama ove vrste je pokuaj da uokvirim opu definiciju koja vrijedi za sva relevantna vremena i mjesta, zatim da periodiziram i prepoznam dinamiku na djelu koja doputa analizu... DESET TEZA KOJE SE TIU GLOBALIZACIJE 1. Poput termina nacija, drutvo, religija, svjetski sustav i mnogih drugih, globalizacija je koristan konstrukt za voenje analize svijeta, no bitno je uvijek se sjetiti da je to konstrukt, a ne fenomen. 2. Konstrukt globalizacije ne odnosi se na dogaaj ili stanje koliko na proces. Ima prolost i sadanjost kao i budunost. 3. Do globalizacije je dolo zbog ljudskog djelovanja. Neke ivotinjske i biljne vrste putuju po svijetu bez ljudske pomoi, ali nisu aktivirale procese akcije, reakcije i interakcije koji su osnova globalizacije. 4. Postoje tri osnovna faktora globalizacije: namjera, transport i komunikacija. Ti faktori pokreu procese akcije, rekcije i interakcije. 5. Tonije, faktori globalizacije podupiru procese migracije, imperijalizma i trgovine koji su najvanije autonomne maine ljudske interakcije. 6. Nakon migracija, imperijalizma i trgovine su procesi bioloke, tehnoloke i drugih vrsta razmjena, od kojih su svi primarne karakteristike globalizacije. 7. S rastom ljudske populacije i tehnolokog kapaciteta, rast interakcije nije opcionalan ve neizbjean. 8. Rast populacije i tehnolokih kapaciteta doveli su prethistorijske procese interkulturalne interakcije i daleke antike u sadanjost. 9. Na mnogo naina, razlike izmeu povijesne i suvremene globalizacije su razliitosti, vie u stupnju nego u vrsti. 10. Neki vani preokreti u povijesti globalizacije ukljuuje slijedee, iako ovo ni na koji nain nije iskljuiva lista: migraciju homo erectusa iz Afrike prije nekih 500 000 do 1 000 000 godina; pripitomljavanje konja i izum vrstog plovila oko 4 000 prije Krista; izum kotaa oko 3 500. prije Krista; pripitomljavanje deva nakon 3000. prije Krista; afirmaciju prometnih morskih puteva Indijskim oceanom nakon 500. prije Krista; otvaranje puteva svile oko 200. nae ere; irenje epideminih bolesti preko istone hemisfere, zapadne hemisfere i Oceanije nakon 1492; osnivanje globalnih trgovakih kompanija nakon 1600; razvoj modernog prijevoza i komunikacijskih tehnologija nakon industrijalizacije; pojavu transnacionalnih korporacija i integrirane globalne ekonomije u dvadesetom stoljeu.

BOYD Gary Boydboydg@vax2.concordia.ca

19

Globalizacija je novogovor koji implicira kako su dominantne radnje (posaounitavateljstvo, monokulturna nametanja, itd.) korpokracije samo djelovanje neizbjenih sila povijesnog napretka (primijenjeni argumenti iz Popperovog Poverty of Historicism). No kako obrazovati javnost o varkama krimiborbenog krapitalizma kada korpokracija dominira svim medijima, zaista je problematino.! CELEBI Nilgun Celebi Nilgun.celebi@pallas.dialup.ankara.edu.tr OD KULTURE DO IDENTITETA .Proces globalizacije moe se opisati kao kruenje znanja, novca i ovjeka oko globusa. Natjerani smo itati znanje kao informaciju, novac kao plastine kartice i dionice, a ovjeka kao kozmopolitski tok ovog procesa. Neki intelektualci koji tee teoretskom generaliziranju i predviaju budunost globalizacijskog procesa, predstavili su projekt globalnog sela. Ipak postoji otpor iako oni koji ga pruaju nemaju poznatu, konceptualnu sociologijsku bazu poput klase ili sloja ili pak centar moi koji bi podrao njihov prigovor. Nemaju ni projekt za budunost. Oni pruaju otpor da ne postanu pasivni seljaci tog sela. Bez obzira koliko je to prostoduno, otpor zahtijeva hrabrost i svi su otpori dostojanstveni dokle god definiramo hrabrost kao uvanje dostojanstva usprkos tekoama. Dok se ljudi bore da ne postanu pasivni stanovnici tog globalnog sela, oni ispred svega stavljaju svoj identitet. Pruaju otpor jer smatraju da je stanovanje u globalnom selu tetno za njihov ljudski potencijal. Ne bi vie bilo mjesta za njihovu realizaciju i ne bi bilo naina da se oslobode otuenja. Ljudi su shvatili da se odupiranje ovom procesu moe realizirati samo ako budu pamtili sami sebe. CHASE DUNN Christopher Chase Dunnchriscd@jhu.edu i Volker Bornschiervobo@soziologie.unizh.ch Tijekom kasnih osamdesetih dvadesetog stoljea novi je termin uao u popularne rasprave: globalizacija. Umjesto razjanjavajuih tema po pitanju svjetskog razvoja nejasna je rije pridonijela konfuziji i nesporazumima. Postoji barem pet razliitih dimenzija globalizacije koje se trebaju razlikovati: , ekonomska globalizacija , politika globalizacija , zajednika ekoloka ogranienja , kulturne vrijednosti i institucije i , globalizacija komunikacije Dok se inilo da prijanja popularna rasprava o globalizaciji sugerira barem implicitno da se globalizacija i svjetski razvoj ekonomije pojavljuju u tandemu, pogled izbliza otkriva da su razni aspekti globalizacije postali naglaeni u fazi dugorono sporog ekonomskog rasta (1973 1992), u usporedbi s prijanjim dugoronim usponom (1950 1973). Postalo je oito da se unato nekolicini zemalja s primjetnim napretkom u 80ima i 90-ima, sveopa polarizacija u svijetu nije smanjila ve poveala u posljednjoj eri globalizacije. Pridjevi poput nejednak i granice se sve vie i vie pojavljuju u naslovima akademskih radova o globalizaciji. To ne samo da odraava kritiko stajalite ve takoer oitu potrebu za teoretskim razjanjenjem i empirikim istraivanjem.
20

Radovi e ispitivati razliite fenomene globalizacije i razmotriti odrivost razvoja i nacrta novih (ili ojaanih postojeih) institucija kako bi se oblikovao manje polariziran i mirniji drutveni svijet. Kako su razliiti aspekti globalizacije povezani jedni s drugima? to su dugorone putanje meunarodne integracije? Kakve se institucionalne strukture mogu pojaviti u budunosti kako bi se nosile s nedavnom ekonomskom integracijom na visokom nivou? COX Robert W. Coxrwcox@yorku.ca Moja dva recentna poglavlja u objavljenim knjigama raspravljaju o globalizaciji: Pogled na globalizaciju u izdanju Jamesa H Mittelmana, Globalization: Critical Reflections (Boulder: Lynne Rienner, 1996.) Ekonomska globalizacija i granice liberalne demokracije u izdanju Anthonyja McGrewa, The Transformation of Democracy? (Milton Keynes: Polity Press u suradnji s Open University, 1997.) Robert W.Cox umirovljeni profesor politikih znanosti, York University, Toronto email: rwcox@yorku.ca CUALES Sonia Cualesscuales@eclacpos.org ... kontekst globalizacije je neizbjean u mojim pogledima, zapaanjima i analizama drutvenog razvoja Kariba i posebice jo uvijek ne nezavisnih karipskih drava (takozvane NICS). Na ovu je podregiju usredotoena moja zaokupljenost napretkom, te ljudskim i drutvenim razvojem. U ovom kontekstu tri su pitanja za mene od posebne vanosti: injenica da se prema globalnom drutvu sada, kao prema dravi prije, odnosi kao da nema niti gramatiki rod, niti klasnu poziciju. 2. nova opcija za bive kolonije da njima vlada njihova biva kolonijalna drava u smislu proizvodnje, trgovine i usluga. 3. prikrivene strategije primijenjene pod krinkom globalnog bloka (EU, MERCOSUR, itd.) kako bi se kontrolirao administrativni, politiki, ekonomski i ljudski/drutveni razvoj u NICS i SIDS (male otone drave u razvoju). CURRIE Jan Currie currie@central.murdoch.edu.au Nekoliko odlomaka iz uvoda mojoj knjizi, izdanoj u suradnji s Janice Newson: Globalization and Universities: Critical perspectives: Je li program globalizacije neodoljiv? Mnogi promatrai odmah odgovaraju na bilo kakav upit o globalizacijskim metodama stavom mirenja i predavanja: svi smo mi oduevljeni ovim globalizacijskim trendovima (Internet, e-mail, fax, CNN, globalna ekonomija), pa kako je mogue zaustaviti ono to se pojavljuje kao neumoljiv pokret koji nas povlai u taj posebni tip globalnog svijeta? U ovoj knjizi elimo ustvrditi kako postoji znaajna razlika izmeu globalizacijskih trendova koji nas povlae u
21

globalnu ekonomiju i globalizacijskih metoda koje smatraju kako je trite jedini faktor koji treba uzeti u obzir po pitanju strukturiranja naih ivota i institucija. Ova je knjiga zainteresirana za ispitivanje ljudskih trokova globalizacijskih metoda (Rees, 1994) i potvruje da ima i drugih modela, ak i globalna ekonomija, koje mogu i trebale bi biti uzete u razmatranje u oblikovanju naih institucija (Cox, 1995). Nema sumnje da su globalni komunikacijski sustavi oslabili nacionalne granice i da ideje krue bre oko globusa; ali jedno od pitanja koje postavljamo je koje ideje krue i mogu li se one oblikovati i drugim interesima osim onih koji su motivirani profitom i komercijalnim interesima. Vjerujemo da globalizirana politika ekonomija ima i ideoloku komponentu i materijalnu bazu. Ovdje ne istraujemo samo njezine metode ve i nain na koji je prezentirana kao sveobuhvatna neodoljiva ideja. Mi vjerujemo da joj se moe odoljeti i da ona nema sve odgovore. Postala je, u Focaultovim terminima, reim istine koji tei da bude totalizirajui (Foucault, 1991). Kada veina vladinih agencija i politiara govori jednim glasom koji predlae da globalizacijske metode budu jedini odgovor za sve nacije, teko se mogu uti drugi glasovi. Kada nadnacionalne agencije, poput Svjetske banke, Meunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i vlade, posebice anglo amerike vlade, naglaavaju kako ekonomije trebaju biti preputene slobodnom razvoju, drutvene slube privatne, a vlade postati manje - i u moi i u veliini, tee je misliti pojedincima kako budet ne bi trebao biti izbalansiran, kako radnici ne bi trebali postati vikom, kako ne bismo trebali plaati za usluge koje omoguuje drava i kako takse ne bi trebale biti povisivane, s obzirom na tako snane, slone meunarodne glasove. Ove su ideje gotovo postale zdrav razum i nije ih lako osporiti. Zato postoji takvo pokoravanje sudbini prema ideji nadmoi trita? Trite je prikazano kao neutralno, objektivno, tamo, slobodno i neobuzdano. Ali, da li je to pravo stanje? FRANK A.Gunder Frankagfrank@chass.utoronto.ca ReORIENT: GLOBALNA EKONOMIJA U AZIJSKOM PERIODU, sveuilite California Press, April 1998, AUTOROV SAETAK .Ova knjiga prikazuje i analizira globalnu ekonomiju, njezinu sektorsku i regionalnu podjelu rada, te ciklinu dinamiku od 1400 do 1800. Dokaz i argument da su unutar ove globalne ekonomije bili dominantni Azijci, posebno Kinezi, ne tradicionalniji od Europljana, zapravo mnogo manje tradicionalni. Povijesna dokumentacija daje izazov izrazomcar je gol svoj openito prihvaenoj eurocentrinoj historiografiji i drutvenoj teoriji od Montesquieua, Marxa i Webera, ili Toynbeea i Polanyia, do Rostowa, Braudela i Wallersteina. Knjige o analizi globalne ekonomije nude cjelovitiju teoretsku alternativu. Uspon Zapada nije se dogodio zahvaljujui nekom europskom udu izuzimanja koji mu je navodno dopustio da se popne gore vlastitim vezicama, kako su tvrdile Weberove pristalice. Niti je Europa izgradila europsku svjetsku ekonomiju oko sebe a la Braudel, a time i prema Marxu i Wallersteinu (kao i moja SVJETSKA AKUMULACIJA 1492 1789) inicirajui europski usmjeren moderni kapitalistiki svjetski sustav prvenstveno iskoritavanjem bogatstava svojih amerikih i afrikih kolonija. Meutim, Europa je iskoristila svoje ameriko srebro za kupovinu marginalnog ulaza, na ve davno prije postojee trite u Aziji. Trite koje je bilo mnogo vee, produktivnije i konkurentnije. Ono se nastavilo iriti mnogo bre do 1800. i moglo je izdrati stopu rasta populacije koja je tada bila
22

duplo vea od europske do 1750. Tada je promjena ekonomskih/demografskih/ekolokih odnosa i relevantnog faktora cijena u konkurentnoj svjetskoj ekonomiji, dovela do privremenog pada Istoka i do mogunosti za takoer privremeni uspon Zapada. Europa je iskoristila ovu svjetsku ekonomsku mogunost kroz uvoznu zamjenu, promociju izvoza i tehnoloku promjenu da postane Nova industrijalizirajua ekonomija nakon 1800, kao to se to danas ponovo dogaa u istonoj Aziji. Ta regija danas ponovo vraa svoju tradicionalnu dominaciju u globalnoj ekonomiji, s kineskim sredinjim kraljevstvom ponovo u svom sreditu. NEKI IZVADCI S POSEBNIM OSVRTOM NA GLOBALIZACIJU Trenutno moderna teza globalizacije smatra da 1990 te obiljeavaju novu polaznu toku u ovom svjetskom procesu. Premda nerado, neki promatrai vide isto od 1945 ili ak tijekom cijelog 20. stoljea, a neki ak i u 19. stoljeu. No, ReORIENT: GLOBALNA EKONOMIJA U AZIJSKOM PERIODU pokazuje da je globalizam (ak vie od globalizacije) bio ivotna injenica barem od 1500. za cijeli svijet, izuzev, samo nakratko, nekoliko vrlo rijetko naseljenih otoka na Pacifiku. tovie, barem je afroeuroazijska ekumena ili sredinji svjetski sustav funkcionirao kao jedinica ve puno prije toga, kao to izmeu ostalih argumentiraju McNeill (1963), Hodgson (1993), Wilkinson (1987, 1993), Frank i Gills (1993) i Chase Dunn i Hall (1997). Nedavna teza globalizacije takoer pretpostavlja veliki povijesni diskontinuitet izmeu srednjovjekovnih i modernih vremena. Moe doi do razilaenja datira li taj diskontinuitet iz 1100, 1300, 1500 ili 1800. nae ere; ali postoji rasprostranjeno miljenje da se svjetski povijesni proces radikalno i kvalitativno mijenjao zahvaljujui usponu Zapada i kapitalizmu. Argument i dokaz u ovoj knjizi jest da je povijesni kontinuitet mnogo vaniji od bilo kojeg i svih diskontinuiteta. Ideja o novoj vodeoj polaznoj toki, koja navodno znai diskontinuirajuu promjenu u svjetskoj povijesti, je bitno iskrivljena uvjerenjem o eurocentrinoj prednosti. Jednom kada napustimo ovaj eurocentrizam i prihvatimo globalniji cjelovitiji svijet ili ak paneuroazijsku perspektivu, diskontinuitet e biti zamijenjen s mnogo vie kontinuiteta. Ili je obrnuto? Kada jednom potpunije pogledamo na cijeli svijet, povijesni se kontinuitet ini mnogo duim, posebno u Aziji. Zaista, kao to je sugerirano u prethodnim poglavljima ba se tada ini da onaj uspon zapada potjee iz tog globalnog povijesnog kontinuiteta. Na nesreu, nedovoljno smo opremljeni da bi se suprotstavili naoj svjetskoj stvarnosti jer krivo mislimo kako na svijet tek sada prolazi zakanjeli proces globalizacije. Sam na jezik i njegove kategorije odraavaju i sa svoje strane krivo navode nae razmiljanje na stil Sapir/Whorfiana (ili ak post moderno) i tjeraju nas da pretpostavimo kako su se prvo pojavili dijelovi, a tek se onda sloili u cjelinu: Nae drutvo moja zemlja, njemaka rije Nationalekonomie, meu narodni odnosi sa ili bez meu narodne trgovine. Svi ti izrazi zvue kao da ve dugo ivimo, iako bi neki od nas htjeli i dalje ivjeti u nekim drutvenim, politikim, ekonomskim jedinicama, koje navodno imaju primitivno postojanje jo od (njihovog) stvaranja svijeta. ak tada ili tek sada su se oni meusobno povezali. To nudi gotovo najdoslovnije besmislenu perspektivu svijeta i interpretaciju njegove stvarnosti pojmljivom. Poto, naalost, nisam u mogunosti izmisliti jedan potpuno nov vokabular koji bi bio nepoznat itatelju, primoran sam raditi s ope prihvaenom terminologijom i pokuati je rastegnuti tako da obuhvati globalniju stvarnost. U svakom sluaju, potrebno nam je vie od globalne terminologije. Potrebne su nam globalna analiza i teorija. Slian argument je dao Frank Perlin. Povijest svijeta ne bi
23

trebala biti okarakterizirana kao pokret iz lokalno konstituiranih prepreka rastuoj svjetskoj integraciji i homogenizaciji... Ovo posljednje svojstvo upuuje da je prodiranje novih univerzalistikih sila u konvencionalan pojam razliitih kultura neutemeljen... Razlika se neprekidno stvara istovremeno i u oblikovnoj vezi s oitijim integracijskim napretcima... Kontinuum srednjovjekovnih i ranih modernih vremena vie nema jedan centar, ak niti pregrt odreenih centara zaetih kao izvora koji utjeu na integraciju. Umjesto toga, njezin karakter je plodna multicentrinost (str. 104, 106). Frank Perlin 1994 .ak i samo predlaganje globalne analize, da ne govorimo o teoriji, o svijetu i za svijet je vrlo rizina zadaa. Susree se s jakim otporom i moe pobuditi okrutne protunapade, posebno od onih koji podravaju ili se suprotstavljaju navodno jedinstveno neobinoj ili neobino jedinstvenoj svetoj kravi kapitalizma. GILL Gerald R. Gill ggill+@pitt.edu Sramota i krivnja u kolektivnom ivotu: Razmiljanja o trenutnim debatama u australskoj javnoj kulturi o aboridinskim i euro australskim odnosima i povijesti promjenama vrijednosti i svjetonazoru u globalizirajuem drutvu Saetak: Ovaj rad promatra vrlo emocionalne debate koje su buknule u australskoj javnoj kulturi tijekom 1997 o tome trebaju li Euroaustralci osjeati stid ili krivnju zbog povijesti njihova odnosa prema Aboridinima. Rasistiki i genocidan tretman Aboridina vie nije se nepostojea tema i okupira sredinji dio ove epizode javnoga ivota. No, termini debate o stidu i krivnji upuuju na sukob dvaju razliito konstituiranih svjetonazora. Ova epizoda ima potencijal da postane uzrok neslaganja u kolektivnom ivotu. To je kao da se u praksi sukobljavaju Heideggerovo vienje svjetonazora kao onog to se moe misliti i initi unutar vlastitih obzora i Habermasova vienja svjetonazora kao onog koji procjenjuje pomou argumenata. Navesti u neke ideje sociopsihologa i sociologa (Freud, Elias, Giddens) koji su se pokuali uhvatiti u kotac sa stidom i krivnjom u drutvenoj promjeni. Pretpostavljam psiho-socioloku promjenu koja je dozvolila nekim Australcima da priznaju ono za to su prije bili slijepi, naime, rasistiki i genocidan tretman Aboridina, opsenom obrascu promjena koje trpamo pod naslov globalizacija. Globalizacija pridonosi pojavi razliito konstituiranih pojedinaca i drutvenog morala: pojedinca i drutvenog morala koji se vie ne treba smjetati unutar konteksta napretka. Jo ne, jer globalizacija je ambivalentan i nejednak proces, neki dijelovi drutva se osjeaju prevareno i istisnuto promjenom i sve ih vie privlae desne i fundamentalistike ideje i pokreti koji se ele vratiti starim uvjerenjima. Dakle, epizoda takoer ini oitim nove drutvene podjele; to jest onih favoriziranih i onih ugroenih globalizacijom. Hoe li oni koji su sada u stanju osjeati sram zbog rasizma bijelih Australaca biti slijepi prema nepravdi onih materijalno i duhovno ugroenih globalizacijom? Zakljuujem raspravom o potrebi za onima posveenima ouvanju i produetku demokratske politike koje podrava snana javna sfera, da pokau senzibilitet ne samo na razini argumenata ve i u drutvenoj potpori spremnosti da ostanu angairani pri analizi u javnoj sferi. Autor: Gerry Gill, proelnik odsjeka sociologije i kulturnih studija, La Trobe University, Bendigo, Australija.

24

HART Jeffrey Harthartj@indiana.edu Jeffrey Hart je oznaio 5 koncepata koje predstavlja globalizacija, a nabraja ih slijedeim redom: (1) postojanje globalne infrastrukture; (2) globalni sklad ili stapanje nekih vanih karakteristinih svojstava (3) nepostojanje granica (4) globalno irenje nekih na poetku ogranienih fenomena; (5) geografska rasprenost najosnovnijih sposobnosti u nekim poeljnim aktivnostima. Rasprava o svakom konceptu se moe nai u njegovom lanku: Comments on Changing Sovereignety Games and International Migration u Global Legal Studies Journal, II:2 HERRMANN Peter Herrmann herrmann@iol.ie Objavljujem knjigu na zadanu temu radni naslov je Globalna socijalna drava, no jo nisam siguran hou li zadrati ovaj naslov. Mislim da bi bilo korisnije izmijeniti ga u: Redefiniranje socijalne drave ili Izazivajui koncept socijalne drave. Dajem samo nekoliko primjedbi: 1) Prije svega rasprava o globalizaciji zanemaruje u velikoj mjeri pitanje blagostanja / socijalna pitanja. Naravno to nije zauujue rasprava po tim pitanjima je bila prilino zanemarena ak prije nego to se pitanje glokalizacije stavilo na program. I naravno ta pitanja (socijalna/dobrostanje) nisu potpuno zanemarena. Meutim njima se bavi na vrlo ogranien nain, uzimajui nacionalne granice (ili lokalne, regionalne kao i europske ili kakve ve) kao neto to se samo od sebe razumije. Posljedice naspram drugih su zanemarene (naravno, moraju se priznati neki izuzeci poput Myrdalea). No ak i zamjeivanje blagostanja je u vezi s glokalizacijom na neki nain ogranieno. Ono to je zaista vano je da se mijenja modus socijalizacije, nain zajednikog ivota teko je ukratko izraziti sve to mislim. Moda je najbolji nain da se to napravi istaknuti slijedee: glokalizaciji se uglavnom pristupa gledajui pojedinana pitanja poput ekonomskih promjena, naina politikih pregovora, itd. Usko povezano s tim je ogranienje institucionalne toke gledita. Tada se moda razmatraju promjene vrijednosti. No ono to je zaista vano je cjelovita promjena drutv(ov)enih sfera. Promjene u ovom smislu nisu samo i moda nisu u glavnom zaokupljene promjenama na makro razini. to je samo okvir za procese jaanja lokalnih i regionalnih, a ni najmanje osobnih naina iskljuivanja i ukljuivanja, sudjelovanja i pasivnosti, itd.(u ovom smislu promjena mog radnog naslova u korist termina dobrostanje ne bi bila uglavnom zaokupljena institucionalnim stvarima ve blagostanjem. 2) Dakle termin glokalizacija je vrlo nejasan kao to svi znamo. S mog gledita to nije ni najmanje zahvaljujui injenici to je analiza na ve reeni prije nain ograniena. Potrebno je ne samo proiriti analizu ve i razmotriti cjelovit utjecaj na ivotni tijek ljudi i grupa. Meutim postoji veliki izazov sociolokoj teoriji kojem se vrlo rijetko pristupa. Ukratko ukazujem na tu stvar postavljajui neka pitanja. Moe li sociologija uhvatiti trenutne procese glokalizacije s konstantnom upotrebom koncepata funkcionalne razlike? Do koje mjere je glokalizacija samo nastavak modernizacije (naravno, jo jedan nejasan pojam)? Na koji je nain neophodno redefinirati pojmove centralizacije i decentralizacije do sada je svaki uglavnom koriten s posebnim znaenjem?

25

HEYDEBRAND Wolf Heydebrandheydebrand@SOCIOLOGY1.SOC.NYU.EDU Naslov mog rada je: Globalizacija i naela zakona na kraju dvadesetog stoljea. 1997 European Yearbook of Sociology of Law. Milan: Giuffre, 1997. U ovom radu uglavnom razmatram ekonomsku globalizaciju, globalnu difuziju amerikog obiajnog prava i utjecaj ekonomske globalizacije na naela zakona. Definiram ekonomsku globalizaciju, openito, kao porast razina i postotaka transnacionalne ekspanzije financijskog kapitala (direktna strana ulaganja i portfelj ulaganja), ekonomske i korporativne koncentracije, te trgovine. Trenutni val ekonomske globalizacije definiram kao treu fazu povijesne transnacionalne ekspanzije industrijskog i financijskog kapitalizma koja je zapoela oko 1850. u Europi i rasla otprilike do 1913. pod britanskim okriljem (prva faza), a bila je prekidana prvim svjetskim ratom, ruskom revolucijom u listopadu 1917 i kasnijim sedamdesetogodinjim prekidom od otprilike 1919. do 1989. (druga faza s etiri razliita segmenta), te je nastavila svoju ekspanziju nakon kolapsa sovjetskog carstva 1989 / 90, grubo reeno, na nivou prije prvog svjetskog rata, no pod jakim amerikim okriljem i novim geo politikim, informacijsko tehnikim i ideolokim uvjetima (trea faza). Globalizacija amerikog obiajnog prava uglavnom prati ekonomsko prodiranje, ali je ranjiva zbog rastue deformalizacije, privatizacije i deinstitucionalizacije naela zakona zbog ekonomskih i politikih procesa. JUSSAUME Raymond A. Jussaume Jr.rajussaume@wsu.edu GLOBALIZACIJA, POLJOPRIVREDA I RURALNA DRUTVENA PROMJENA U JAPANU SAETAK Sve vie i vie globalizacija se koristi za konceptualizaciju tekuih promjena u agro prehambenim proizvodnim sustavima. Jedno od arita ovog istraivanja je razumijevanje veza izmeu globalnih i lokalnih razina drutvenih promjena. Ovaj rad ispituje tu temu analiziranjem promjene japanskog agrarnog sektora uslijed poveane aktivnosti transnacionalnih korporacija. Istraujui to ova analiza se usredotouje na pitanje postaju li nacionalni agrikulturni proizvodni sustavi sliniji, unato razliitim agrarnim povijestima i suprotnim ulogama u globalnim agroprehrambenim sistemima, djelovanjem transnacionalnih korporacija. Prezentirani dokazi pokazuju da velike privatne japanske firme polako poinju iriti svoju nazonost u agrikulturnoj proizvodnji. Ova globalizacija japanske agrikulture povezana je sa slabljenjem ruralnih socioekonomskih infrastruktura. Kako bi naznaili globalnu dimenziju ovog problema, predlaem da lokalne zajednice u raznim nacionalnim ambijentima dublje istrae puteve komunikacije jednih s drugima kako bi razvili odgovarajue strategije reakcije. KNAUDER Stefanie Knauder stefanie.knauder@univie.ac.at Naviknuta sam promatrati drutvo u globalnom kontekstu iako je termin globalizacija kao takav relativno nov. Obiavali smo priati o kolonijalizmu, eksploataciji, novom ekonomskom svjetskom poretku, centru periferiji, itd. aljem vam saetak istraivanja koje upravo pokuavam objaviti. U prikazu ima oko deset stranica koje se bave razliitim znaenjima globalizacije. Ako vas zanimaju, obavijestite me, jer mislim da bi slanje desetak stranica na samom poetku bilo previe.

26

Kao jedno od najkorisnijih doprinosa razumijevanju globalizacije smatram UNRISD, States of Disarray: The Social Effects of Globalization, Banson, London 1995. Globalizacija, urbani napredak, urbani problemi, ruralni nedostaci Dokazi iz Mozambika od Stefanie Knauder (projekt je financirala Austrijska znanstvena zaklada). Saetak. Meuodnos procesa globalizacije i procesa urbanizacije treeg svijeta s jedne strane i izmeu globalizacije i ruralne stagnacije treeg svijeta ili sporog razvoja s druge strane, teme su koje u ovim kombinacijama do sada nisu dobile previe panje u literaturi, a analizirane su teoretski i empiriki u ovom istraivanju. Empiriki se dio zasnivao na istraivanju prvom ove vrste u Mozambiku obuhvaajui sve u svemu osam stotina intervjua, od kojih je 678 kvantitativnih koriteno za kompjutorsku obradu 458 domainstava. U svakoj se obitelji pokualo intervjuirati glavu domainstva i prvu enu. Podaci u glavnom gradu Maputou i drugom po veliini Beiri su reprezentativni za periferije urbanih podruja. Potpuno urbana podruja i sela s druge sluili su kao kontrolne grupe. Gradovi nisu smatrani jedinicama ve dvama nivoima urbanizacije, takorei razlikovana su dva urbana svijeta. Prvi je nivo dosegnut u prilikama siromanih periferija urbanih podruja, a drugi u moderniziranim dijelovima gradova europskog karaktera i relativnog prosperiteta, odnosno potpuno urbanim podrujima. Vidljivo je kako su ovi drugi profitirali globalizacijom dok su siromana podruja imala samo djelominu korist, a dijelom su izgubila, te je vidljivo kako ruralna populacija tvori u gotovo svim aspektima gubitnike. Oba nivoa urbanizacije su opisana kao pozitivni procesi s kojima se ne bavi u izolaciji ve uvijek u odnosu s okolinom, te je jo uvijek rairena teorija preurbanizacije pobijena. Socijalno ekonomski uvjeti triju podruja i njihovih stanovnika, poput prihoda, nivoa obrazovanja, sudjelovanja u radnoj snazi i posebice uvjeti stanovanja s infrastrukturom i drutvenim pogodnostima su detaljno analizirani. Gotovo svi ovi podaci ukazuju na vie ili manje jednako veliki jaz izmeu dva urbana svijeta kao i izmeu periferija urbanih i ruralnih podruja. Otkriveno je da uestalost osobne drutvene interakcije opada s urbanizacijom i razinom urbanizacije, ali isto tako stupanj zadovoljstva i sree se znaajno poveava, posebice s prvog prema drugom nivou urbanizacije. U oba ova fenomena globalizirajui utjecaj urbanizacije postaje vidljiv u potpuno urbaniziranim podrujima, odgovarajui podacima sa sjevera dok su glave ruralnih domainstava najnesretniji s najviim stupnjem socijalnih interakcija. Manji jaz izmeu periferija urbanih i ruralnih podruja u usporedbi s unutranjom urbanom razlikom to se tie stupnja sree i subjektivnog suda stanovanja i usluga, je oito zbog relativne oskudice koja se osjea u siromanim dijelovima grada, ali je jo uvijek nema na selu. Velika veina rezultata pokazuje malu ili nikakvu razliku izmeu ena i mukaraca ukljuujui (kao i u sluaju industrijaliziranih zemalja) stupanj sree to je neobino kada se uzmu u obzir svi empiriki dokazi diskriminacije ena. Samo su ona domainstva koja vode ene i gdje ne dobivaju novane poiljke siromanija od domainstava koja vode mukarci. Omjer je 3:4. Kao glavni uzroci siromatva smatraju se proces deglobalizacije, programi strukturnog prilagoavanja i neuspjeh programa za ruralni razvoj. Predloena su mogua rjeenja. KOC Mustafa Kocmkoc@acs.ryerson.ca Global Restructuring and Communities, Bob Wolensky i Edward Miller (urednici), Social Science and the Community, spisi s konferencije Small City and Regional community, vol. XI, University of Wisconsin Stevens Point Foundation Press, 1995

27

Globalization as a Discourse in Allesandro Bonanno, Larry Busch, William Friedland, Lourdes Gouevia i Enzo Mingione (urednici) from Columbus to Conagra: Globalization of Agricultural and Food. University of Kansas Press, 1994. La Globalizacion como Discurso, Cuadernos Agrarios, #7, pp.9 22, Mexico, 1993. Prvi rad istrauje globalizaciju u kontekstu restrukturiranja ekonomije i drave i ispituje rascjepkanu prirodu globalne integracije na lokalnoj razini. Drugi i trei rad raspravljaju da kao proces ekspanzije robnih veza na globalnoj razini, globalizacija nije nova, ve je samo intenzivirana zadnjih desetljea. Ono to je novo kod globalizacije je njezin ulazak u na dnevni govor kao izraz stvarnosti. U tom smislu kaem da globalizacija nije samo proces ve takoer i rasprava, koja definira, opisuje i analizira taj proces. Ukazujem na neokonzervativnu ideologiju kao na najjai utjecaj u ovoj logiki izvedenoj debati. KRAUSE Audrie Krauseaudrie@netaction.org Mo ljudima online Razmislite koliko bi se vie moglo postii u borbi protiv globalne korporacijske dominacije da postoji jednostavna, otvorena komunikacija izmeu stotina individualnih organizacija s lokalnim sjeditem koja rade za prava domaih ljudi. S takvom mreom, globalno koordinirana nastojanja bi mogla zamijeniti ratrkana nastojanja u pojedinanim nacijama, a ujedinjene strategije bi mogle dovesti do veeg uspjeha protiv korporacijske moi i pohlepe. Zamislite kako bi se promijenio politiki pejza kada bi Sandinisti iz Nikaragve koordinirali svoje akcije sa Zapatistima iz Meksika i pokretom Sem Terra iz Brazila. Zamislite koliko bi im uspjeniji bili napori kada bi se Domaa enska mrea u Sjevernoj Americi i Pacific angairali u koordiniranoj akciji s Seljakim pokretom Filipina i Udrugom farmera drave Karnatake u Indiji.... Zahvaljujui Internetu ovo vie nije samo mata. Aktivisti pokreta domaih ljudi iz cijelog svijeta planiraju se sastati u enevi 23-25. veljae, 1998, kako bi lansirali globalno-koordiniranu kampanju otpora prema slobodnoj trgovini i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Globalna akcija naroda (PGA) http://www.agp.org lanovi PGA ve su poeli izdavati elektronski bilten. Prvi broj, koji su napisali predstavnici grupe koji organiziraju konferenciju u veljai, objanjava ciljeve PGA. Plan je da se e mail bilten koristi kao instrument irenja informacija meu grupama domaih ljudi iz cijelog svijeta. Za kopiju prvog elektronskog biltena PGA poaljite e mail na :playfair@asta.rdwthaachen.de. Kao naslov napiite: PGA bulletin #0 Uesnici prve PGA konferencije ukljuuju: Central Sandinista de Trabajadores (Nikaragva), Frente Zapatista de Liberaci = F3n Nacional (M=E9xico), Foundation for Independent Analysis/Foundation for an Independent Aotearoa Novi Zeland) Indigenous Womens Network (Sjeverna Amerika i Pacifik), Karnataka State Farmers Association (Indija), Mama 86 (Ukrajina), Movement for the Survival of the Ogoni People(Nigerija), Movimento Sem Terra (Brazil)=20 Peasant Movement of the Philippines(KMP).

28

NetAction Notes je nezavisni elektronski bilten, koji izdaje NetAction u svrhu promocije uinkovitog organiziranja obinih ljudi putem interneta. NetAction je nacionalna, neprofitna organizacija posveena edukaciji javnosti, kreatorima politike i medijima o drutveno politikim pitanjima vezanim za tehnologiju, pouavanju aktivista koritenju interneta za organizaciju, te irenje i podrku. Kako bi se pretplatili na NetAction Notes poaljite poruku na: =majordomo@netaction.org. Poruka treba sadravati: <subscribe NetAction Ako bilo kada poelite otkazati pretplatu poaljite poruku na majordomo@netaction.org =20 Poruka treba sadravati: <unsubscribe NetAction NetAction trai sponzore za financijsku podrku u cilju kontinuiranog izdavanja NetAction Notesa. Imena sponzora e biti objavljena u biltenu i na web siteu NetActiona. NetAction se financira pomou individualnih priloga, lanarina i dotacija.=20 Za vie informacija o nainima suradnje s NetActionom ili sponzoriranju biltena kontaktirajte Audrie Krause na telefon (415) 775-8674, ili na e-mail <mailto:audrie@netaction.org, Posjetite NetAction web site <http://www.netaction.org, ili piite na =20NetAction*601Van Ness Ave., No.631* San Francisco, CA 94102 Autorsko pravo 1997 NetAction/The Tides Center. Sva prava zatiena. Materijal se moe reproducirati za nekomercijalnu upotrebu uz NetAction citiran kao izvor. NetAction je projekt The Tides Centera, 501(c)(3)neprofitne organizacije.

MCBRIDE Michael Howlett howlett@SFU.CA Posljednja obavijest za radove o glokalizaciji i njezinim protivnicima, 23,24. srpanj 1998, Harbour Center Campus, Simon Fraser University, Vancouver, BC. Meunarodna konferencija u koju je ukljuena prezentacija i usporedbe australskih i kanadskih perspektiva o glokalizaciji. Domain je katedra za politike znanosti, Simon Fraser University u suradnji s katedrom drutvenih znanosti i drutvenog rada Royal Melbourne Institute of Technology, Australija. Glavne teme konferencije oko kojih e biti napravljene i radionice i plenarne sjednice, ukljuuju pojanjenje irekonceptualizacije koncepta glokalizacije; posljedice glokalizacije na drutvo (rad, poslovanje, NGO, domai ljudi, drutveni pokreti i spolovi) i dravu na svim razinama meunarodnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj, te izazovima prema institucijama ( ukljuujui vlast i trei sektor) i reakcije drutvenih grupa na glokalizaciju. globe-98@sfu.ca http://www.sfu.ca/politics/globe98.html Stephen McBride e-mail adresa: stephen_mcbride@sfu.ca MILANI C. Milani c.milani@unesco.org Glokalizacija se moe definirati kao skup ekonomskih, drutvenih, tehnolokih, politikih kao i kulturnih struktura i procesa koji nastaju promjenom karaktera proizvodnje, potronje i trgovine robom, dobara i dobiti koji tvore bazu meunarodne politike ekonomije. Postoji sve vea strukturalna razlika izmeu tih dobara i dobiti koja se rairila preko tradicionalnih politikih granica i ekonomskih sektora, te je
29

rezultirala u veem utjecaju politikih i ekonomskih promjena. Ove transnacionalne promjene i multinacionalna dinamika su od glavnog utjecaja na rezultate u odreivanju tema podruja (npr. okolina, trgovina i svjetska pravila) i mogu dopustiti globalnim i lokalnim akterima da budu manje ovisni o dravi u donoenju odluka. Osnovna pokretaka sila u procesu glokalizacije danas je potraga za tvrtkama koje su i privatne i javne (openitije, proizvoai i oni koji stiu dobit) za stvaranje profita irom svijeta. Njihova su nastojanja mogua ili olakana napretkom u informacijskoj tehnologiji i smanjenjem transportnih i komunikacijskih trokova. Glokalizacija se takoer moe smatrati rezultatom veeg procesa izgradnje svjetskog trita. To nije sinonim za internacionalizaciju i transnacionalizaciju kapitala same po sebi dvojne transformacije koja se pojavila u glavnom u osamnaestom i devetnaestom stoljeu. Dva su procesa bila ukorijenjena u poveanim merkantilistikim nainima regulacije svjetskih drutvenih odnosa, posebno nakon prvog svjetskog rata u model centar periferija multinacionalnog razvoja. Na pravila takoer utjee glokalizacija, u tom smislu to vodei regulacijski akteri ovog novog procesa nisu vie primarno drave. Na etiri se osnovne karakteristike moe raunati kako bi se objasnilo porijeklo glokalizacije: integracija u svjetska trita nacionalnih ekonomija; tranzicija od visoko volumenskih ekonomija u visoko vrijedne ekonomije (ovo je zahvaljujui rastuem broju pametnih proizvoda i usluga); kraj bipolarnosti i tradicionalnih borbi za nagrade izmeu kapitalizma i socijalizma; te konano konfiguracija novih trgovakih blokova. No, glokalizacija nije ni uniformna ni homogena. Postoji znaajna razlika izmeu stupnja glokalizacije kakav se odraava u trgovini, Direktnom stranom ulaganju FDI i meunarodnim financijama. Njezine su granice nejasne i njezini osnovni elementi i multidimenzionalan karakter se tek moraju adekvatno istraiti. Neki drutveni znanstvenici smatraju glokalizaciju drugim korakom prema sloenoj meuzavisnosti koja prihvaa ideju da transnacionalno meuprodiranje takoer nije homogeno (Keohane i Nye). Ostali pobijaju da glokalizacija duboko modificira strukturalni okvir racionalnog izbora u svjetskim odnosima, jer je uloga glavnog imbenika koji je obino definirao meunarodne i domae odnose (npr. drava) potpada pod kritiko strukturalnu transformaciju. Drava se suoava s krizom organizacijske efikasnosti prema potroau i institucionalne zakonitosti prema graanima.. Akteri i njihove organizacijske akcije u procesu glokalizacije su razliitog karaktera. Literatura o ovom subjektu esto nabraja slijedee aktere i bitne sadraje: transnacionalne korporacije, financijska poduzetnitva, tehnoloke promjene, NGO, pitanja okoline i populacije, meunarodne organizacije. Ova klika aktera, znanosti i ideologije (struktura znanja), njihov sukob i dogovori koje nameu duboko modificiraju suvremenu paradigmu meunarodnih odnosa. Njihovo slaganje i ponaanje moemo okarakterizirati na odvojenim razinama: na razini drave (dravocentrini svijet) i na razini podnacionalnih i transnacionalnih neupravljakih aktera (multicentrini svijet). Ove su dvije razine autonomne i slijede razliite strategije i ciljeve. Procesi ukljueni unutar globalnih trendova, smatraju se vezom izmeu individualaca i opsenih sustava kao dio sloene dijalektike promjene na lokalnim i globalnim polovima. Naravno, postoje lokalni i globalni procesi ali i procesi koji su regionalnog i nacionalnog karaktera, npr. azijski, afriki, europski, latinsko ameriki itd. Koliko god lokalno i globalno oblikuju pojedinosti naih svakodnevnih ivota bit stvari nije u favoriziranju empirikih i teoretskih prioriteta. Dapae, pojedinac treba inzistirati na lokalnim, globalnim ili drugim relevantnim (ali neprestano pominim)
30

geografskim mjerilima razina koje su rezultat, produkt drutveno prostornih promjena. to nudi program MOST po tom pitanju? Kroz svoju treu istraivaku temu o tome kako se nose lokalno i regionalno s globalnim ekonomskim, tehnolokim i okolinskim transformacijama, MOST e pokuati podrati drutveno znanstveno istraivanje u cijelosti ili pak o svakom od predmeta spomenutih u naslovu. Priroda istraivanja se mora jasno razlikovati od tradicionalnog akademskog istraivanja, obima rezultata onih koji prouavaju i stvaraju smjernice zahtijeva rezultate MOST programa. Opseg globalnog, na primjer, je od velike vanosti za MOST istraivaki program. Konfiguracije opsega i prostora (fiziki, ekoloki, u smislu regulirajueg reda ili kao analitika prezentacija) se gledaju kao rezultat trajnog pokreta drutveno-prostorne dinamike. Pretpostavljamo da je opseg proizveden faktor. On je istovremeno i poprite i trenutak, i analitiki i materijalno, gdje su odnosi drutvo-mo sporazumni i regulirani, gdje sukobu nema mjesta. To je rezultat i djelo drutvene borbe za mo i kontrolu. Utjecaj dostupan svakoj drutvenoj sili poprilino varira ovisno o tome tko to kontrolira to i na kojoj razini. Razina izraava ljudske i drutvene odnose i nije niti drutveno niti politiki neutralna. Ontoloki prioritet koji daje MOST na procesu baziranom pogledu ima za posljedicu da su i globalno i lokalno poduprijeti kao polazne toke za analizu i objanjenje. Razine ne djeluju hijerarhijski ve simultano. Globalno i lokalno su postali mjesta za zajedniko okruivanje kontrastivnih metoda analize. Teimo poticanju takvih analiza u naem istraivanju tako da svaka metoda primi svoj produktivni dug. U vezi s tim, Erik Swyngedouw se prisjea da se globalizacija odnosi na osporavano restrukturiranje institucionalne razine. Restrukturiranje kree od nacionalne razine na gore do supranacionalnih i/ili globalnih razina i takoer prema dolje, prema razini individualnih tijela, lokalnih, urbanih ili regionalnih konfiguracija. Globalizacija se takoer odnosi na meunarodne strategije lokaliziranja najvanijeg industrijskog, uslunog i financijskog meunarodnog kapitala. Posebno, koncepti lokalno i globalno esto su samo spekulativna, analitika sredstva koja se koriste za propisivanje politikih, drutvenih i ekonomskih procesa u skladu s odreenim prostornim kriterijima. U ovom radu (MOST spisi rasprave br.15, 1996) analiziramo razliite dimenzije globalizacije: ekonomsku, financijsku, drutvenu i kulturnu, politiku i okolinu. MISINA Dalibor Misinadmisina@gpu.srv.ualberta.ca U mom najnovijem projektu Globalizacija i njezini suparnici: Analiza svjetskih sustava i voluntaristika teorija svjetskog sustava kao teorije globalizacije u smislu konkrektnog i koncepcijskog fenomena dajem argument za dvostruku razliku koncepta globalizacije s jedne strane globalizacija kao konkretan fenomen i s druge, kao koncepcijski fenomen. Openito, globalizacija kao konkretan fenomen odnosi se na niz drutvenih, politikih, ekonomskih i kulturnih procesa koji su unaprijedili uvijek rastuu meupovezanost i meuovisnost svijeta, njegovu transformaciju iz svijeta samog po sebi u svijet za sebe; kao koncepcijski fenomen globalizacija ima veze s razliitim oblicima tumaenja ili teoretiziranja (shvaena, naravno, u najirem moguem smislu), ona je proces konstituiranja svijeta kao jedinog, globalnog mjesta ili globalnog polja. U mom projektu, koristim Wallersteinove analize svjetskih sustava kao primjer teorije globalizacije gdje je zadnji smatran konkretnim fenomenom i Robertsonovu voluntaristika teoriju svjetskih sustava kao primjere teorije
31

globalizacije gdje je zadnji koriten kao koncepcijski fenomen. Pregled mog rada u kratkim crtama: Prvi dio Pripremanje terena: Globalizacija kao konkretan i koncepcijski pojam Omoguuje pregled sloenosti vezane za proces definiranja koncepta globalizacije i sugerira dvostruku razliku globalizacije kao konkretnog i koncepcijskog fenomena i strategije za konceptualiziranje oba. Drugi dio Teoretiziranje promjene: Organizirani kapital i dalje Raspravlja da su promjene u tekuem stadiju povijesti, uglavnom, bile teoretizirane u smislu druge strukturalne promjene kapitalizma. Ovaj dio takoer daje pregled triju varijanti teza post industrijskog drutva teorija informacija, post Fordovsko i post moderno drutvo u smislu u kojem je druga strukturalna promjena kapitalizma uglavnom bila teoretizirana. Konano, ovaj dio ukazuje na neadekvatnost teorija kao pravih strategija za bavljenje globalizacijom kao koncepcijskim fenomenom. Trei dio Immanuel Wallerstein: Analiza svjetskih sustava kao teorije globalizacije u smislu konkretnog fenomena Raspravlja da je Wallersteinova analiza svjetskih sustava adekvatna strategija za bavljenje globalizacijom kao konkretnim fenomenom i nudi pojedinosti ovog pristupa. etvrti dio Roland Robertson: Voluntaristika teorija svjetskih sustava kao teorija globalizacije u smislu koncepcijskog fenomena. Kao i u sluaju treeg dijela, ovaj dio sugerira da je Robertsonova voluntaristika teorija svjetskih sustava adekvatna teoretska strategija za bavljenje globalizacijom u njezinom koncepcijskom smislu. Peti dio O Immanuelu Wallersteinu i Rolandu Robertsonu, komparativno i metateoretski: Komparativna metateoretska analiza svjetskih sustava i voluntaristika teorija svjetskih sustava Nudi metateoretsku analizu Wallersteinovog i Robertsonovog pristupa u smislu njihovih ontologija, epistemologija, objanjenja i koncepata akcije. Dalje, poglavlje raspravlja o alternativnom metateoretskom temelju Wallersteinove analize svjetskih sustava i predlae metateoretsku kompatibilnost analize svjetskih sustava i voluntaristike teorije svjetskih sustava. esti dio Globalizacija kao konkretan i koncepcijski fenomen poboljano: Zakljune primjedbe Ovaj dio daje saetak etiriju glavnih toaka napravljenih u prezentaciji i nudi pregled diskusiju o tri prijedloga koji se odnose na globalizaciju kao proces naime, da je (1) proces kao takav prisutan od samog poetka ljudske povijesti i da je njegova trenutna faza samo ubrzanje opeg procesa, (2) proces kao takav odgovara eri kapitalistikog razvoja i modernizacije, (3) proces kao takav je suvremeni fenomen povezan s postindustrijalizmom i dezorganiziranim kapitalizmom. Sugerirano je da su sva tri prijedloga donekle ograniena i problematina, te je ponuena alternativa, komparativno probitanija, definiranja globalizacije. Dio projekta u kojem uvodim dvostruku distinkciju: I kao koncept kojem se obraamo i kao problematiku koju treba istraiti do globalizacije je vrlo teko stii. Djelomino, to je zbog toga to je termin kao takav postao odgovarajui, te je ukljuen u na rjenik tek nedavno; djelomino zbog
32

injenice da u naim razmiljanjima o globalizaciji mi (uglavnom nesvjesno ili nenamjerno teimo brkanju dva njezina znaenja naime, kako sam ih nazvao, konkretnog i koncepcijskog. Oito su oba meusobno povezana; no, svako je karakteristino po distinktivnim svojstvima koja ine obostranu razliitost i potrebu za kategorikim razdvajanjem. Vjerujem da je diferenciranje izmeu dva znaenja koncepta korisna polazna toka u pokuaju da se na jedan ili drugi nain pozabavimo fenomenom globalizacije. Korisno je jer tako pridonosi razumijevanju da svaki oblik globalnog razgovora zapoinje prianjajui bilo jednom ili drugom znaenju globalizacije znaenju koje u nekim najtemeljnijim pogledima, utjee na na okvir referenci, na modus razmiljanja, razinu rasprave i u konanoj analizi na nain razumijevanja zadane problematike. Dakle, ne mislim da postavljanje konkretnog i koncepcijskog znaenja globalizacije rjeava sve tekoe vezane za koncept kao takav i procese, vjerujem da nas stvaranje i svjesnost postojanja distinkcije rjeava dijela zbrke koji se tie naina razumijevanja i bavljenja globalizacijom kao oblikom svjesnosti, referentnom tokom ili modusom analize. Dakle, glavna razlika izmeu globalizacije u njezinom konkretnom i koncepcijskom znaenju lei u podruju percepcije:budui da, kao to smo vidjeli, globalizacija se u svom konkretnom znaenju odnosi na konkretne, povijesno konstituirane procese i praksu koja je dala (i jo uvijek daje) oblik suvremenih globalnih prilika, globalizacija u svom koncepcijskom znaenju ima veze se organizacijskim karakteristikama svijeta kao cjeline tj, (kao to je rekao Giddens) strukturacijom svijeta du odreenih i (esto pobijanih) povijesno konfiguriranih putanja. Logino, moe se raspravljati da je globalizacija u konkretnom smislu povijesno specifina i veinom usmjerena na suvremene globalne procese dok globalizacija u koncepcijskom smislu odnosi na jedan sveobuhvatan, natkriljujui pokuaj razjanjavanja transformacije, da tako kaemo, svijeta u sebi u svijet za sebe. Daljnje komplikacije ovog argumenta su, prvo, procesi koji se razmatraju pod pojmom globalizacije kao konkretnog fenomena i obuhvaeni su unutar podruja globalizacije kao koncepcijskog fenomena i drugo, da zapravo, definiranje globalizacije u konkretnom smislu je mogue samo do stupnja da postoji, u jednom ili drugom obliku, pojam globalizacije u koncepcijskom smislu. MODELSKI George Modelski modelski@u.washington.edu Odgovaram na va upit po pitanju autora koji koriste termin globalizacija. Prije nekoliko sam mjeseci napisao lanak pod naslovom Globalizacija za nadolazee revidirano izdanje ENCIKLOPEDIJE MIRA. Bit je lanka dokazivanje da je globalizacija proces koji postoji u etiri dimenzije: ekonomska globalizacija, formiranje svjetskog miljenja, demokratizacija i politika globalizacija. To je zaokrueno tvrdnjom da promjene u jednoj od tih dimenzija (poput ekonomske globalizacije) izazivaju promjene meu drugim dimenzijama. RATHZEL Nora Rathzel 100542.511@compuserve.com arite mog istraivanje su promjene u svakodnevnom ivotu kao rezultat procesa migracije. Posebno se bavim mladim ljudima u dvije etvrti Hamburga, usporeujui rezultate sa studijom napravljenom s mladim ljudima u Londonu gdje je koritena ista metodologija. elimo saznati kako mladi ljudi doivljavaju odnose etnikih grupa i spolova, prikladna mjesta, kako izabiru prijatelje i neprijatelje. Dakle, ne radi se toliko o samopercepciji migranata ve o ulozi koju migracija ima u svakodnevnom ivotu
33

svih grupa (u ovom sluaju mladih) ljudi bez obzira jesu li oni ili njihovi roditelji migrirali ili ne. Ali naravno procesi globalizacije koje bih radije nazvala neoliberalizmom utjeu na njihove ivote. Ne samo kroz oit tok robe u cijelom svijetu ve i po utjecaju koji ti procesi deregulacije i fleksibilnosti radne snage imaju na trite radne snage, itd. Za mene, kao to sam rekla, globalizacija je uglavnom proces deregulacije trita rada, denacionalizacija kapitala, otvaranje granica za robu i kapital i s druge strane zatvaranje granica za ljude -uglavnom siromane ljude. Ono to me zanima je nain na koji ti ekonomski procesi utjeu na migracijske procese pomou a)potiui migraciju ili inei je neophodnom, b)poboljanja (tehnikih) mogunosti zatvaranja granica i c)porasta zapoljavanja ilegalnih radnika migranata. To su naravno prilino kontradiktorni procesi. Budui da radim na mikro razini zanima me svaki rad koji se bavi ovim procesima na meunarodnoj (globalnoj) razini. SONNTAG Selma K. Sonntag sks1@axe.humboldt.edu Moglo bi vas zanimati da sustav California State Universityija ima sustavno opsean odbor o globalizaciji. Jedan od mojih studenata je predstavnik studenata u odboru tako da sam vidjela neke od internih memoranduma odbora. Oni pokazuju vrlo interesantnu upotrebu termina globalizacija, koju nisam ula u iroj upotrebi na akademiji. Bit je ove upotrebe rijei globalizacija u funkciji tranzitivnog glagol kao u mi (CSU sustav) emo vas globalizirati (trei svijet) (podsjeajui na Aiden Foster Carterove i Andre Gunder Frankove reference o nerazvijenosti kao tranzitivnom glagolu iako sam sigurna da ovaj odbor nije toga svjestan). NAJAVA .Drago nam je najaviti novi dvogodinji interdisciplinarni magisterij na Humboldt State University o globalizaciji. Definiramo globalizaciju kao trajni povijesni proces koji dolazi do svog vrhunca prema kraju 20. stoljea. Taj proces dovodi do poveane integracije u proizvodnji dobara, usluga, ideja, kulture, komunikacije i zagaenja okolia, na svjetskoj razini, utjeui na mjesta populacija i rad. Politiki odgovor (npr. WTO, NAFTA, MMF/ SVJETSKA BANKA) ovoj integraciji vlada (nacionalnih, podnacionalnih i meunarodnih) je esto u neslaganju s drutvenim odgovorom graanskog drutva (npr. promjena drutvenih konstrukcija identiteta, toke otpora meu subalternativnim grupama) koje esto vode do nasilja i rata. Mi smo grupa drutvenih znanstvenika koji smatraju suvremene svjetske trendove izazovnim i intelektualno i moralno. Naa je briga priprema studenata da postanu aktivni sudionici u oblikovanju budunosti globalnih procesa. Humboldt State University je poznat i po brizi za studente i profesore po pitanju okoline i predanosti drutvenoj odgovornosti. Ovaj novi postdiplomski program pokuava povezati ove interese i obveze u novoj misiji fakulteta - internacionaliziranju svog nastavnog programa. Svi predavai u ovom novom programu su meunarodni strunjaci. Ispod se nalazi sinopsis programa. *est postdiplomskih seminara (dva po semestru u tri semestra): Globalizacija i svjetski razvoj, Politika ekonomija i pitanja okolia, Globalna populacijska dinamika, Etniki sukob u meunarodnim odnosima, Sukob civilizacija, Globalizacija i politika otpora. Za ostale informacije kontaktirajte: prof. Selma K. Sonntag graduate coordinator for Social Sciences, department of Political Science, Humboldt State University, Arcata, CA 95501;www.humboldt.edu/~massglob

34

TARDANICO Richard Tardanicotardanic@fiu.edu Tardanico, Richard. Od krize do reorgnizacije: Transformacije u Latinskoj Americi i urbano zapoljavanje u svjetskoj perspektivi. Str. 1 45 u Globalnoj reorganizaciji, zapoljavanju i drutvenoj nejednakosti u urbanoj Latinskoj Americi, urednici Richard Tardanico i Rafael Menjivar Larin. Coral Gables, Fla.: North South Center Press pri University of Miami; Boulder, Colo.:Lynne Rienner Publishers. Slijedi citat sa stranica 5 6: ...Poetna toka je prepoznavanje heuristike prirode koncepta reorganizacije, uobiajeno koritenog u pupajuoj literaturi o novom poretku svjetske ekonomije kroz kasno dvadeseto stoljee...Koncept se odnosi na osnovnu, vie ili manje brzu promjenu u tehnikoj, drutvenoj, politikoj i teritorijalnoj organizaciji ulaganja, proizvodnje, trgovine i financijskoj podrci. Meu promjenama najee su prepoznate transnacionalizacija komunikacija, trgovina, proizvodnja, vlasnitvo, potronja, drutveno kulturna reprodukcija i politika; poveano segmentiranje i nepostojanost trinih zahtjeva; organizacijska decentralizacija tvrtki i pojaana fleksibilnost proizvodnje; strateka dominacija financijskog kapitala i specijaliziranih usluga koje se odnose na proizvodnju; transfer javnih resursa u privatne ruke; proporcionalno preseljavanje proizvodne aktivnosti iz SAD i Zapadne Europe u Istonu Aziju kao i druga siromana geografska podruja; pad prosjenog dohotka, stabilnosti i drugih uvjeta zapoljavanja. etiri problema globalne reorganizacije sve se ee nalazi u literaturi: tei se 1)prevelikom generaliziranju o opsegu reorganizacije u ekonomskim sektorima, geografskim podrujima i drutvenim grupama; 2)preuveliavaju se suvremeni prekidi s prolim uvjetima svjetskog kapitalizma, ukljuujui zanemarivanje mogunosti obrata nekih suvremenih promjena; 3)smanjivanje vanosti uloga kulture i domae i meunarodne politike u oblikovanju puteva lokalnih, nacionalnih i regionalnih promjena; 4)potcjenjivanje trajne vanosti domaeg trita od strane vlada, proizvoa i potroaa...Neki od ovih problema su posebno vezani za Latinsku Ameriku kao i Afriku i Aziju. U tom smislu, moda najvie obmanjuje tendencija u literaturi za saimanjem razliitih uvjeta zemalja i subnacionalnih zona nerazvijenog svijeta u simplicistiki imid globalne tekue vrpce i izvedenih politikih reima. Do nekog stupnja ovaj imid odraava naglasak literature na svjetski dominantne i najinovativnije grane industrije i geografska mjesta. Odakle god da potjee, daje malo uvida u teritorijalnu i vremensku varijaciju po subordiniranim regijama i zemljama, po pitanju prepreka razvoju kao i potencijalnih resursa i strategija za suprotstavljanje tim preprekama. TEHRANIAN Majid Tehranian majid@hawaii.edu Globalizacija je proces koji se dogaa ve 5000 godina, ali se znaajno ubrzao od smrti Sovjetskog Saveza 1991. Elementi globalizacije ukljuuju prekogranini kapital, rad, management, novosti, image i tokove podataka. Glavni su motori globalizacije transnacionalne korporacije, transnacionalne medijske organizacije, meuvladine organizacije, nevladine organizacije i alternativne vladine organizacije. Iz humanistike perspektive globalizacija ukljuuje i pozitivne i negativne posljedice. Ona i iri i suava razlike u prihodima izmeu i unutar nacija, intenzivira i umanjuje politiku dominaciju, homogenizira i umnoava kulturne identitete.

35

TWADDLE Andrew C. Twaddle ansar@showme.missouri.edu Iako se globalizacija ne pojavljuje u naslovu izdao sam dva lanka u kojima ona ima vanu ulogu. Prvi, Reforma zdravstvenog sustava prema okviru za meunarodnu usporedbu, pojavio se u Social Science and Medicine, 43:5:637 54. Cijeli je tekst mogue vidjeti na mrei na www.missouri.edu/~ansar/ potom stiui gumbe RESEARCH, COMPARATIVE HEALTH REFORM i MCR THEORY. Drugi, Ljudi, profesije i trita, izaao je u Croatian Medical Journal u srpnju, 1997. 1.) Reforme zdravstvenog sustava prema okviru za meunarodnu usporedbu Saetak Pokuaji reforme zdravstva na meunarodnom nivou vie su usredotoeni na efikasnost nego na uspjeh ili pravednost. Nedostaje koherentni teoretski okvir za razumijevanje tih reformi ili angaman u komparativnom istraivanju. Ovaj rad predstavlja neke teoretske ideje koje bi mogle pridonijeti tom okviru. Modeli nainjeni na osnovu miljenja strunjaka predlau da hegemonijski sustavi, nacionalni sustavi i zdravstveni sustavi surauju a da u svakome budu odreeni specifini elementi. Predloene su tri socioloke ideje: model trendova koji vode do financijske krize i krize otuenja; profesije i trita kao idealne tipine organizacijske alternative; globalna post Fordovske teorija i teorije svjetskih sustava i hegemonijski projekti. Sve navedeno zajedno moglo bi objasniti tempiranje, brzinu i smjer pokuaja reforme zdravstva u svijetu. VIOLA Eduardo Viola violaedu@nutecnet.com.br GLOBALIZACIJA I DIFERENCIJACIJA U BRAZILSKOM OKOLIU DEVEDESETIH: KONZERVATIVNI GLOBALISTI, NAPREDNI GLOBALISTI, NACIONALISTI I RADIKALI. Ovaj rad ima tri dijela. U prvom je dijelu analizirano kako proces globalizacije stvara veliku sloenost i jaku diferencijaciju unutar brazilskog okolinog pokreta tijekom 90-tih. U drugom dijelu rad analizira etiri glavne struje brazilskog enviromentalizma u ovoj dekadi: konzervativne globaliste, napredne globaliste, nacionaliste i radikale. Napredni globalisti favoriziraju stvaranje institucija globalne vlasti i strogog redefiniranja brazilske drave sa svrhom koordiniranja postupne tranzicije prema odrivom drutvu osnovanom na ideji ekoloke reforme. Redefinicija drave znaila bi smanjenje njezinih ekonomskih funkcija i jaanje njezinih drutvenih i okolinskih funkcija. Napredni globalisti misle da je kvaliteta okolia izrazito javno dobro koje se moe odrati samo kroz: otru normativnu i regulirajuu intervenciju drave dopunjenu s trinom inicijativom; kontinuitet procesa opadanja stope plodnosti; poveanje potroakih struktura kod siromanih, restrukturiranje potroake srednje klase i umjereno smanjivanje potronje bogatih. Oni misle da razmatranja jednakosti trebaju biti izbalansirana s razmatranjima o ekonomsko okolinoj efikasnosti. Konzervativni globalisti favoriziraju prevladavajuu upotrebu mehanizama trita za zatitu okolia i openito usredotouju svoju akciju na ouvanje prirodnih eko sustava, u kojima vide velike mogunosti za savez kooperaciju s meunarodnim partnerima. Pokuavaju razdvojiti okolina i drutvena pitanja. Nacionalisti ne vjeruju institucijama globalne vlasti (smatraju da uvijek prevladavaju interesi bogatih zemalja) i favoriziraju jaanje nacionalne drave, ukljuujui njezinu ekonomsku regulatornu funkciju i jak proizvodni dravni sektor. Protive se koritenju
36

inicijative trita za zatitu okolia i za prevladavanje miljenja o jednakosti nad ekonomskom efikasnou. Radikali favoriziraju ekstremno decentralizirani oblik vladavine i neskloni su uspostavljanju saveza osim onih s radikalnim aktivistima za zatitu ovjekove sredine Sjevera i siromanim slojem Brazila. Radikali u globalu odbijaju dravu i trite i imaju pristup zajednici, u skladu s kojim jedino organizacije graanskog drutva mogu imati odluujuu ulogu kako bi dostigle odrivo drutvo. Protivnici su ideje okoline revolucije i za drastino smanjenje potronje u srednjoj i visokoj klasi. U skladu s tim, razmiljanja o jednakosti bi trebala totalno prevladati nad razmiljanjima o efikasnosti. U treem dijelu ovaj rad analizira rascjepe, odnos snaga i koalicije meu, po nekim pitanjima diferenciranim, sektorom okolia. WELLMAN Barry Wellman wellman@chass.utoronto.ca ...Ne koristimo globalizaciju ve vrlo blizak termin, glokalizaciju kao dio naeg naslova za svjetski kongres te kao kljuni koncept u naem istraivanju. Autori: Keith Hampton i Barry Wellman. Naslov: Glokalizacija i spojeno predgrae. Saetak: Da li razvoj informacijskog puta vodi do gubitka na jednom mjestu baziranih aktivnosti i identiteta? Ili zapravo pojaava lokalizam jer su korisnici mree vrlo vezani za svoj dom ili uredski kompjutorski stoli? Prema tim pitanjima trebamo se odnositi koristei etnografske, istraivake i korisnike podatke o onome to je najvjerojatnije najpovezanije predgrae na svijetu, Netville, smjeteno na periferiji Toronta. Ne samo da ima ekstremno veliku brzinu pristupa Internetu i webu, ve su kue opremljene s videofonima, pojaanim on-line serverima i drugom visokotehnolokom opremom. Sve je to zbog toga to razliite kanadske organizacije (u javnom i privatnom sektoru) koriste ovo predgrae kao laboratorij za prouavanje ljudskih reakcija na informacijski put bliske budunosti. Na rad promovira sliku umreene budunosti u razvijenom svijetu.

37

38