Polazei od: odluke graana Crne Gore da ive u nezavisnoj i suverenoj dravi Crnoj Gori, donesenoj na referendumu od 21.

maja 2006. godine; opredjeljenja graana Crne Gore da ive u dravi u kojoj su osnovne vrijednosti: sloboda, mir, tolerancija, potovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava; odlunosti da smo kao slobodni i ravnopravni graani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji ive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bonjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privreni demokratskoj i graanskoj Crnoj Gori; uvjerenja da je drava odgovorna za ouvanje prirode, zdrave ivotne sredine, odrivog razvoja, uravnoteenog razvoja svih njenih podruja i uspostavljanja socijalne pravde; privrenosti ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i dravama i evropskim i evro-atlantskim integracijama, Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, na treoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine, donosi

USTAV CRNE GORE

DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE Drava lan 1 Crna Gora je nezavisna i suverena drava, republikanskog oblika vladavine. Crna Gora je graanska, demokratska, ekoloka i drava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Suverenost Nosilac suverenosti koji ima crnogorsko dravljanstvo. Graanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstav-nika. Ne moe se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proistie iz slobodno izraene volje graana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom. Dravna teritorija lan 3 Teritorija Crne Gore je jedinstvena i neotuiva. Dravni simboli lan 4 Crna Gora ima grb, zastavu i himnu. Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom.
2

lan 2 je graanin

Himna

Crne

Gore

je

Oj svijetla majska zoro.

Glavni grad i Prijestonica lan 5 Glavni grad Crne Gore je Podgorica. Prijestonica Crne Gore je Cetinje.

Ljudska prava i slobode lan 6 Crna Gora jemi i titi prava i slobode. Prava i slobode su nepovredivi. Svako je obavezan da potuje prava i slobode drugih. Zabrana izazivanja mrnje lan 7 Zabranjeno je izazivanje ili podsticanje mrnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu. Zabrana diskriminacije lan 8 Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu. Nee se smatrati diskriminacijom propisi i uvoenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zatite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom poloaju. Posebne mjere se mogu primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete. Pravni poredak lan 9 Potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava sastavni su dio unutranjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva. Granice sloboda
3

lan 10 U Crnoj Gori slobodno je sve to Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Svako je obavezan da se pridrava Ustava i zakona. Podjela vlasti lan 11 Vlast je ureena po naelu podjele vlasti na: zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vri Skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, a sudsku sud. Vlast je ograniena Ustavom i zakonom. Odnos vlasti poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli. Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore. Ustavnost i zakonitost titi Ustavni sud. Vojska i bezbjednosne slube su pod demokratskom i civilnom kontrolom. Crnogorsko dravljanstvo lan 12 U Crnoj Gori postoji crnogorsko dravljanstvo. Crna Gora titi prava i interese crnogorskih dravljana. Crnogorski dravljanin ne moe biti prognan niti izruen drugoj dravi, osim u skladu sa meunarodnim obavezama Crne Gore. Jezik i pismo lan 13 Slubeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. irilino i latinino pismo su ravnopravni. U slubenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Odvojenost vjerskih zajednica od drave lan 14 Vjerske zajednice odvojene su od drave. Vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne u vrenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Odnos sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama lan 15
4

Crna Gora, na principima i pravilima meunarodnog prava, sarauje i razvija prijateljske odnose sa drugim dravama, regionalnim i meunarodnim organizacijama. Crna Gora moe stupati u meunarodne organizacije. Skuptina odluuje o nainu pristupanja Evropskoj Uniji. Crna Gora ne moe stupiti u savez sa drugom dravom kojim gubi nezavi-snost i puni meunarodni subjektivitet. Zakonodavstvo lan 16 Zakonom se, u skladu sa Ustavom, ureuju: 1) nain ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje; 2) nain ostvarivanja posebnih manjinskih prava; 3) nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje; 4) sistem lokalne samouprave; 5) druga pitanja od interesa za Crnu Goru.

DIO DRUGI LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

1. ZAJEDNIKE ODREDBE

Osnov i jednakost lan 17 Prava i slobode ostvaruju se na osnovu Ustava i potvrenih meunarodnih sporazuma. Svi su pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lino svojstvo. Rodna ravnopravnost lan 18 Drava jemi ravnopravnost ene i mukarca i razvija politiku jednakih mogunosti. Zatita lan 19 Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda. Pravni lijek lan 20
5

Svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odluuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu. Pravna pomo lan 21 Svako ima pravo na pravnu pomo. Pravnu pomo prua advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija, i druge slube. Pravna pomo moe biti besplatna, u skladu sa zakonom. Pravo na lokalnu samoupravu lan 22 Jemi se pravo na lokalnu samoupravu. ivotna sredina lan 23 Svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine, na mogunost uticaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na pravnu zatitu ovih prava. Svako je, a posebno drava, obavezan da uva i unapreuje ivotnu sredinu. Ogranienje ljudskih prava i sloboda lan 24 Zajemena ljudska prava i slobode mogu se ograniiti samo zakonom, u obimu koji doputa Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom drutvu zadovoljila svrha zbog koje je ogranienje dozvoljeno. Ogranienja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana. Privremeno ogranienje prava i sloboda lan 25 Za vrijeme proglaenog ratnog ili vanrednog stanja moe se ograniiti ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda, u obimu u kojem je to neophodno. Ogranienje se ne smije initi po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, etnikog ili drutvenog porijekla, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili bilo kakvog drugog linog svojstva.
6

Ne mogu se ograniiti prava na: ivot; pravni lijek i pravnu pomo; dostojanstvo i potovanje linosti; pravino i javno suenje i naelo zakonitosti; pretpostavku nevinosti; odbranu; naknadu tete za nezakonito ili neosnovano lienje slobode i neosnovanu osudu; slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; zakljuenje braka. Ne mogu se ukidati zabrane: izazivanja ili podsticanja mrnje ili netrpeljivosti; diskriminacije; ponovnog suenja i osude za isto krivino djelo; nasilne asimilacije. Mjere ogranienja mogu vaiti najdue dok traje ratno ili vanredno stanje.
2. LINA PRAVA I SLOBODE

Zabrana smrtne kazne lan 26 U Crnoj Gori zabranjena je smrtna kazna. Biomedicina lan 27 Jami se pravo ovjeka i dostojanstvo ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine. Zabranjena je svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bia koje je genetski identino sa drugim ljudskim biem, ivim ili mrtvim. Zabranjeno je na ljudskom biu, bez njegove dozvole, vriti medicinske i druge oglede. Dostojanstvo i nepovredivost linosti lan 28 Jemi se dostojanstvo i sigurnost ovjeka. Jemi se nepovredivost fizikog i psihikog integriteta ovjeka, njegove privatnosti i linih prava. Niko ne smije biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili poniavajuem postupanju. Niko se ne smije drati u ropstvu ili ropskom poloaju. Lienje slobode lan 29 Svako ima pravo na linu slobodu. Liavanje slobode doputeno je samo iz razloga i u postupku koji je predvien zakonom.
7

Lice lieno slobode mora odmah biti obavijeteno na svom jeziku ili jeziku koji razumije o razlozima lienja slobode. Lice lieno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije duno nita da izjavi. Na zahtjev lica lienog slobode, organ je duan da o lienju slobode odmah obavijesti lice koje lieni slobode sm odredi. Lice lieno slobode ima pravo da njegovom sasluanju prisustvuje branilac koga izabere. Nezakonito liavanje slobode je kanjivo. Pritvor lan 30 Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe, na osnovu odluke nadlenog suda, biti pritvoreno i zadrano u pritvoru samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka. Pritvorenom licu mora se uruiti obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja ili najkasnije u roku od 24 asa od pritvaranja. Protiv rjeenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo albe, o kojoj sud odluuje u roku od 48 asova. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme. Pritvor moe trajati po odluci prvostepenog suda najdue tri mjeseca od dana pritvaranja, a odlukom vieg suda, moe se produiti za jo tri mjeseca. Ako se do isteka tih rokova ne podigne optunica, okrivljeni se puta na slobodu. Pritvor maloljetnika ne moe trajati due od 60 dana. Potovanje linosti lan 31 Jemi se potovanje ljudske linosti i dostojanstva u krivinom ili drugom postupku, u sluaju lienja ili ogranienja slobode i za vrijeme izvravanja kazne. Zabranjeno je i kanjivo svako nasilje, neovjeno ili poniavajue postu-panje nad licem koje je lieno slobode ili mu je sloboda ograniena, kao i iznu-ivanje priznanja i izjava. Pravino i javno suenje lan 32
8

Svako ima pravo na pravino i javno suenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom. Naelo zakonitosti lan 33 Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo propisano zakonom kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije bila predviena. Blai zakon lan 34 Krivina i druga kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu po zakonu koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon blai za uinioca. Pretpostavka nevinosti lan 35 Svako se smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnanom odlukom suda. Okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost. Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumai u korist okrivljenog. Ne bis in idem lan 36 Nikome se ne moe ponovo suditi niti moe biti ponovo osuen za isto kanjivo djelo. Pravo na odbranu lan 37 Svakome se jemi pravo na odbranu, a posebno: da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optubom protiv sebe; da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i da se brani lino ili putem branioca kojega sm izabere. Naknada tete zbog nezakonitog postupanja lan 38
9

Lice nezakonito ili neosnovano lieno slobode neosnovano osueno ima pravo na naknadu tete od drave. Kretanje i nastanjivanje

ili

lan 39 Jemi se pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, kao i pravo naputanja Crne Gore. Sloboda kretanja, nastanjivanja i naputanja Crne Gore moe se ograniiti ako je to potrebno za voenje krivinog postupka, sprjeavanja irenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Kretanje i boravak stranaca ureuje se zakonom. Pravo na privatnost lan 40 Svako ima pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota. Nepovredivost stana lan 41 Stan je nepovrediv. Niko ne moe bez odluke suda ui u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog draoca i u njima vriti pretres. Pretres se vri u prisustvu dva svjedoka. Slubeno lice moe ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vriti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog djela, neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.

Tajnost pisama lan 42 Nepovrediva je tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava optenja. Od naela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava optenja moe se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za voenje krivinog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.
10

Podaci o linosti lan 43 Jemi se zatita podataka o linosti. Zabranjena je upotreba podataka o linosti van namjene za koju su prikupljeni. Svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su prikupljeni o njegovoj linosti i pravo na sudsku zatitu u sluaju zloupotrebe. Pravo azila lan 44 Stranac koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politikih uvjerenja moe da trai azil u Crnoj Gori. Stranac se ne moe protjerati iz Crne Gore tamo gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu kaznu, muenje, neljudsko poniavanje, progon ili ozbiljno krenje prava koja jemi ovaj Ustav. Stranac se moe protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nadlenog organa i u zakonom propisanom postupku.
3. POLITIKA PRAVA I SLOBODE

Birako pravo lan 45 Pravo da bira i da bude biran ima dravljanin Crne Gore koji je navrio 18 godina ivota i ima najmanje dvije godine prebivalita u Crnoj Gori. Birako pravo se ostvaruje na izborima. Birako pravo je opte i jednako. Izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti lan 46 Svakome se jemi pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje i slobodu da, sm ili u zajednici sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima, obiajima ili obredom.
11

Niko nije obavezan da se izjanjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima. Sloboda ispoljavanja vjerskih uvjerenja moe se ograniiti samo ako je to neophodno radi zatite ivota i zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemenih Ustavom. Sloboda izraavanja lan 47 Svako ima pravo na slobodu izraavanja govorom, pisanom rijeju, slikom ili na drugi nain. Pravo na slobodu izraavanja moe se ograniiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i ast i ako se ugroava javni moral ili bezbjednost Crne Gore. Prigovor savjesti lan 48 Svako ima pravo na prigovor savjesti. Niko nije duan da protivno svojoj vjeri ili ubjeenju ispunjava vojnu ili drugu obavezu koja ukljuuje upotrebu oruja. Sloboda tampe lan 49 sloboda tampe i drugih

Jemi se vidova javnog obavjetavanja. Jemi se pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva javnog informisanja, uz upis kod nadlenog organa. Jemi se pravo na odgovor i pravo na ispravku neistinite, nepotpune ili netano prenijete informacije kojom je povrijeeno neije pravo ili interes i pravo na naknadu tete prouzrokovane objavljivanjem netanog podatka ili obavje-tenja. Zabrana cenzure lan 50 U Crnoj Gori nema cenzure. Nadleni sud moe sprijeiti irenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavjetavanja samo ako je to neophodno radi: sprjeavanja pozivanja na nasilno ruenje Ustavom utvrenog poretka; ouvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore; sprjeavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje ili vrenje krivinog djela; sprjeavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mrnje ili diskriminacije. Pristup informaciji
12

lan 51 Svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu dravnih organa i organizacija koje vre javna ovlaenja. Pravo pristupa informacijama moe se ograniiti ako je to u interesu: zatite ivota; javnog zdravlja; morala i privatnosti; voenja krivinog postupka; bezbjednosti i odbrane Crne Gore; spoljne, monetarne i ekonomske politike. Sloboda okupljanja lan 52 Jemi se sloboda mirnog okupljanja, bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadlenom organu. Sloboda okupljanja moe se privremeno ograniiti odlukom nadlenog organa radi sprjeavanja nereda ili vrenja krivinog djela, ugroavanja zdravlja, morala ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom. Sloboda udruivanja lan 53 Jemi se sloboda politikog, sindikalnog i drugog udruivanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadlenog organa. Niko se ne moe prisiliti da bude lan nekog udruenja. Drava pomae politika i druga udruenja, kada za to postoji javni interes. Zabrana organizovanja lan 54 Zabranjeno je politiko organizovanje u dravnim organima. Sudija Ustavnog suda, sudija, dravni tuilac i njegov zamjenik, zatitnik ljudskih prava i sloboda, lan Savjeta Centralne banke, lan Senata Dravne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih slubi bezbjednosti ne moe biti lan politike organizacije. Zabranjeno je politiko organizovanje i djelovanje stranaca i politikih organizacija ije je sjedite van Crne Gore. Zabrana djelovanja i osnivanja lan 55 Zabranjeno je djelovanje politikih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, krenje zajemenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje i netrpeljivosti. Zabranjeno je osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski.
13

Pravo obraanja meunarodnim organizacijama lan 56 Svako ima pravo obraanja meunarodnim organizacijama radi zatite svojih prava i sloboda zajemenih Ustavom. Pravo obraanja lan 57 Svako ima pravo da se, pojedinano ili zajedno sa drugim, obrati dravnom organu ili organizaciji koja vri javna ovlaenja i da dobije odgovor. Niko ne moe da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge tetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraanju, osim ako je time uinio krivino djelo.
4. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA I SLOBODE

Svojina lan 58 Jemi se pravo svojine. Niko ne moe biti lien ili ogranien prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravinu naknadu. Prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi su u dravnoj svojini. Preduzetnitvo lan 59 Jemi se sloboda preduzetnitva. Sloboda preduzetnitva moe se ograniiti samo ako je to neophodno radi zatite zdravlja ljudi, ivotne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne batine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Pravo nasljeivanja lan 60 Jemi se pravo nasljeivanja. Prava stranaca lan 61
14

Strano zakonom.

lice

moe

biti subjekat prava svojine u skladu sa

Pravo na rad lan 62 Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapoljavanja, na pravine i humane uslove rada i na zatitu za vrijeme nezaposlenosti. Zabrana prinudnog rada lan 63 Zabranjen je prinudni rad. Prinudnim radom ne smatra se: rad uobiajen u sklopu izdravanja kazne lienja slobode; obavljanje slube vojne prirode ili slube koja se zahtijeva umjesto nje; rad koji se zahtijeva u sluaju krize ili nesree koja prijeti ljudskim ivotima ili imovini. Prava zaposlenih lan 64 Zaposleni imaju pravo na odgovarajuu zaradu. Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme i plaeni odmor. Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu. Omladina, ene i invalidi uivaju posebnu zatitu na radu. Socijalni savjet lan 65 Socijalni poloaj zaposlenih usklauje se u Socijalnom savjetu. Socijalni savjet ine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade. trajk lan 66 Zaposleni imaju pravo na trajk. Pravo na trajk moe se ograniiti zaposlenim u Vojsci, policiji, dravnim organima i javnoj slubi u cilju zatite javnog interesa, u skladu sa zakonom. Socijalno osiguranje lan 67
15

Socijalno osiguranje zaposlenih je obavezno. Drava obezbjeuje materijalnu sigurnost licu nesposobno za rad i nema sredstva za ivot. Zatita lica sa invaliditetom lan 68 Jemi se posebna zatita lica sa invaliditetom. Zdravstvena zatita

koje

je

lan 69 Svako ima pravo na zdravstvenu zatitu. Dijete, trudnica, staro lice i lice sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu. Zatita potroaa lan 70 Drava titi potroaa. Zabranjene su radnje kojima se naruava zdravlje, bezbjednost i privatnost potroaa. Brak lan 71 Brak se moe zakljuiti samo uz slobodan pristanak ene i mukarca. Brak se zasniva na ravnopravnosti suprunika. Porodica lan 72 Porodica uiva posebnu zatitu. Roditelji su obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i koluju. Djeca su obavezna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo. Djeca roena van braka imaju ista prava i obaveze kao i djeca roena u braku. Zatita majke i djeteta lan 73 Majka i dijete uivaju posebnu zatitu.
16

Drava stvara uslove kojima se podstie raanje djece. Prava djeteta lan 74 Dijete uiva prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti. Djetetu se jemi posebna zatita od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog drugog iskoriavanja ili zloupotrebe. kolovanje lan 75 Jemi se pravo na kolovanje pod jednakim uslovima. Osnovno kolovanje je obavezno i besplatno. Jemi se autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih ustanova. Sloboda stvaralatva lan 76 Jemi se sloboda naunog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Jemi se sloboda objavljivanja naunih i umjetnikih djela, naunih otkria i tehnikih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava.

Nauka, kultura i umjetnost lan 77 Drava podstie i pomae razvoj prosvjete, nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizike i tehnike kulture. Drava titi naune, kulturne, umjetnike i istorijske vrijednosti. Zatita prirodne i kulturne batine lan 78 Svako je duan da uva prirodnu i kulturnu batinu od opteg interesa. Drava titi prirodnu i kulturnu batinu.
5. POSEBNA - MANJINSKA PRAVA 17

Zatita identiteta lan 79 Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jeme se prava i slobode koja mogu koristiti pojedinano i u zajednici sa drugima: 1) na izraavanje, uvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etnike, kulturne i vjerske posebnosti; 2) na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obiljeavanje nacionalnih praznika; 3) na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i slubenoj upotrebi; 4) na kolovanje na svom jeziku i pismu u dravnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; 5) da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu organi lokalne samouprave, dravni i sudski organi vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; 6) da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruenja uz materijalnu pomo drave; 7) da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u slubenim ispravama; 8) da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake budu ispisani i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; 9) na autentinu zastupljenost u Skuptini Crne Gore i skuptinama jedinica lokalne samouprave u kojima ine znaajan dio stanovnitva, shodno principu afirmativne akcije; 10) na srazmjernu zastupljenost u javnim slubama, organima dravne vlasti i lokalne samouprave; 11) na informisanje na svom jeziku; 12) da uspostavljaju i odravaju kontakte sa graanima i udruenjima van Crne Gore sa kojima imaju zajedniko nacionalno i etniko porijeklo, kulturno- istorijsko nasljee, kao i vjerska ubjeenja; 13) na osnivanje savjeta za zatitu i unapreenje posebnih prava. Zabrana asimilacije lan 80
18

Zabranjena je nasilna asimilacija pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Drava je duna da zatiti pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije.
6. ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

lan 81 Zatitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ koji preduzima mjere za zatitu ljudskih prava i sloboda. Zatitnik ljudskih prava i sloboda vri funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrenih meunarodnih ugovora, pridravajui se i naela pravde i pravinosti. Zatitnik ljudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od est godina i moe biti razrijeen u sluajevima predvienim zakonom.

1. SKUPTINA CRNE GORE

DIO TREI UREENJE VLASTI Nadlenost lan 82

Skuptina: 1) donosi ustav; 2) donosi zakone; 3) donosi druge propise i opte akte (odluke, zakljuke, rezolucije, deklara-cije i preporuke) ; 4) proglaava ratno i vanredno stanje; 5) donosi budet i zavrni raun budeta; 6) donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; 7) donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore; 8) odluuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama; 9) ureuje sistem dravne uprave; 10) vri nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim slubama; 11) raspisuje dravni referendum; 12) bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade;
19

13) bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda; 14) imenuje i razrjeava: vrhovnog dravnog tuioca i dravne tuioce, zatitnika ljudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke Crne Gore; predsjednika i lanove Senata Dravne revizorske institucije i druge nosioce funkcija odreene zakonom; 15) odluuje o imunitetskim pravima; 16) daje amnestiju; 17) potvruje meunarodne ugovore; 18) raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduivanju Crne Gore; 19) odluuje o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene zakonom; 20) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Sastav Skuptine lan 83 Skuptinu ine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opteg i jednakog birakog prava i tajnim glasanjem. Skuptina ima 81 poslanika. Mandat Skuptine lan 84 Mandat Skuptine traje etiri godine. Skuptini moe prestati mandat prije vremena na koje je izabrana rasputanjem ili skraenjem mandata Skuptine. Ako mandat Skuptine istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj se produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje. Na predlog predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25 poslanika, Skuptina moe skratiti mandat. Prava i dunosti poslanika lan 85 Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju. Poslanik ima pravo da poslaniku funkciju obavlja profesionalno. Imunitet lan 86
20

Poslanik uiva imunitet. Poslanik ne moe biti pozvan na krivinu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraeno miljenje ili glasanje u vrenju svoje poslanike funkcije. Protiv poslanika ne moe se pokrenuti krivini postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skuptine, osim ako je zateen u vrenju krivinog djela za koje je propisana kazna u trajanju duem od pet godina zatvora. Imunitet, kao i poslanik, uivaju: predsjednik Crne Gore, predsjednik i lanovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni dravni tuilac . Prestanak mandata poslanika lan 87 Poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran: 1) podnoenjem ostavke; 2) ako je pravosnanom odlukom suda osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje est mjeseci; 3) ako je pravosnanom odlukom lien poslovne sposobnosti; 4) prestankom crnogorskog dravljanstva. Konstituisanje Skuptine lan 88 Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skuptine saziva predsjednik Skuptine prethodnog saziva i odrava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konanih rezultata izbora.

Predsjednik i potpredsjednik Skuptine lan 89 Skuptina ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od etiri godine. Predsjednik Skuptine predstavlja Skuptinu, saziva Skuptinu na sjednice i predsjedava im, stara se o primjeni poslovnika Skuptine, raspisuje izbore za predsjednika Crne Gore i vri druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i poslovnikom Skuptine. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika Skuptine u vrenju poslova kada je on sprijeen ili kada mu on povjeri da ga zamjenjuje. Zasijedanje Skuptine
21

lan 90 Skuptina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima. Redovno zasijedanje odrava se dva puta godinje. Prvo redovno zasijedanje poinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra. Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje treine ukupnog broja poslanika. Odluivanje lan 91 Skuptina odluuje veinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje vie od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukije odreeno. Veinom glasova svih poslanika Skuptina donosi zakone kojima se ureuju: nain ostvarivanja sloboda i prava graana, crnogorsko dravljanstvo, referendum, materijalne obaveze graana, dravni simboli i upotreba i korienje dravnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje optina; proglaava ratno i vanredno stanje; donosi prostorni plan; donosi poslovnik Skuptine; odluuje o raspisivanju dravnog referenduma; odluuje o skraenju mandata; odluuje o razrjeenju predsjednika Republike; bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade i odluuje o povjerenju Vladi; bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednike i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrjeava zatitnika ljudskih prava i sloboda. Skuptina odluuje dvotreinskom veinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se ureuje izborni sistem i imovinska prava stranaca. U prvom glasanju dvotreinskom veinom i u drugom glasanju veinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skuptina odluuje o zakonima kojima se ureuje nain ostvarivanja steenih manjinskih prava i upotreba jedinica Vojske u meunarodnim snagama.

Rasputanje Skuptine lan 92 Skuptina se rasputa, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloi mandatara. Ako Skuptina due vrijeme ne obavlja nadlenosti utvrene Ustavom, Vlada moe, poto saslua miljenje predsjednika
22

Skuptine i predsjednika klubova poslanika u Skuptini, raspustiti Skuptinu. Skuptina se rasputa ukazom predsjednika Crne Gore. Skuptina se ne moe raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata. Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore prvog narednog dana po raspu-tanju Skuptine. Predlaganje zakona i drugih akata lan 93 Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik. Pravo predlaganja zakona ima i est hiljada biraa, preko poslanika koga ovlaste. Predlog za raspisivanje dravnog referenduma mogu podnijeti: najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 10% graana koji imaju birako pravo. Proglaavanje zakona lan 94 Predsjednik Crne Gore je duan da proglasi zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skuptini na ponovno odluivanje. Predsjednik Crne Gore duan je da proglasi ponovno izglasani zakon.
2. PREDSJEDNIK CRNE GORE

Nadlenost lan 95 Predsjednik Crne Gore: 1) predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu; 2) komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost; 3) ukazom proglaava zakone; 4) raspisuje izbore za Skuptinu; 5) predlae Skuptini: mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima politikih partija zastupljenih u Skuptini; predsjednika i sudije Ustavnog suda i zatitnika ljudskih prava i sloboda; 6) postavlja i opoziva ambasadore i efove drugih diplomatskih predstav-nitava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz miljenje odbora Skuptine nadlenog za meunarodne odnose;
23

7) prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika; 8) dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore; 9) daje pomilovanja; 10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Izbor lan 96 Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opteg i jednakog birakog prava, neposrednim i tajnim glasanjem. Za predsjednika Crne Gore moe biti biran crnogorski dravljanin koji ima prebivalite u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina. Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skuptine. Mandat lan 97 Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina. Isto lice moe biti predsjednik Crne Gore najvie dva puta. Predsjednik Crne Gore stupa na dunost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skuptini. Ako mandat predsjednika istie za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, mandat se produava najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje. Predsjednik Crne Gore ne moe obavljati drugu javnu funkciju. Prestanak mandata lan 98 Mandat predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprijeen da vri dunost predsjednika i razrjeenjem. Predsjednik odgovara za povredu Ustava. Postupak za utvrivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav moe pokrenuti Skuptina, na predlog najmanje 25 poslanika. Predlog za pokretanje postupka Skuptina dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjanjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skuptini i predsjedniku Crne Gore.
24

Predsjednika Crne Gore Skuptina moe razrijeiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav. Vrenje funkcije u sluaju sprijeenosti ili prestanka mandata lan 99 U sluaju prestanka mandata predsjednika Crne Gore, do izbora novog predsjednika, kao i u sluaju privremene sprijeenosti predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skuptine.
3. VLADA CRNE GORE

Nadlenost lan 100 Vlada: 1) vodi unutranju i vanjsku politiku Crne Gore ; 2) izvrava zakone, druge propise i opte akte; 3) donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona; 4) zakljuuje meunarodne ugovore; 5) predlae plan razvoja i prostorni plan Crne Gore ; 6) predlae budet i zavrni raun budeta; 7) predlae strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; 8) odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim dravama; 9) predlae ambasadore i efove drugih diplomatskih predstavnitava Crne Gore u inostranstvu; 10) vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Uredbe sa zakonskom snagom lan 101 Vlada moe, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, donositi uredbe sa zakonskom snagom, ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane. Vlada je duna da uredbe sa zakonskom snagom podnese Skuptini na potvrivanje im Skuptina bude u mogunosti da se sastane. Sastav Vlade lan 102
25

Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Predsjednik Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom. Izbor lan 103 Predsjednik Crne Gore predlae mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skuptine. Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skuptini svoj program i predlae sastav Vlade. O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skuptina odluuje istovremeno.

Nespojivost funkcije lan 104 Predsjednik Vlade i lan Vlade ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Ostavka i razrjeenje lan 105 Vlada i lan Vlade mogu podnijeti ostavku. Ostavka predsjednika Vlade smatra se ostavkom Vlade. Predsjednik Vlade moe predloiti Skuptini da razrijei lana Vlade. Pitanje povjerenja lan 106 Vlada moe u Skuptini postaviti pitanje svog povjerenja. Pitanje nepovjerenja lan 107 Skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi. Predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi moe podnijeti najmanje 27 poslanika. Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi predlog za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.

26

Interpelacija lan 108 Interpelaciju za pretresanje odreenih pitanja o radu Vlade moe podnijeti najmanje 27 poslanika. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazloena. Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od dana kada je primila interpelaciju. Parlamentarna istraga lan 109 Skuptina moe, na predlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi prikupljanja informacija i injenica o dogaajima koji se odnose na rad dravnih organa. Prestanak mandata lan 110 Vladi prestaje mandat: prestankom mandata Skuptine, podnoenjem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloi budet do 31. marta budetske godine. Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu. Vlada kojoj je prestao mandat ne moe raspustiti Skuptinu. Dravna uprava lan 111 Poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave. Prenoenje i povjeravanje poslova lan 112 Pojedini poslovi dravne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu ili drugo pravno lice. Pojedini poslovi dravne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi ili drugom pravnom licu.
4. LOKALNA SAMOUPRAVA

Nain odluivanja lan 113

27

U lokalnoj samoupravi odluuje se neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo graana i organa lokalne samouprave da ureuju i upravljaju odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva. Oblik lokalne samouprave lan 114 Osnovni oblik lokalne samouprave je optina. Mogu se osnivati i drugi oblici lokalne samouprave. Optina lan 115 Optina ima svojstvo pravnog lica. Optina donosi statut i opte akte. Organi optine su skuptina i predsjednik. Svojinska ovlaenja i finansiranje lan 116 Optina vri odreena svojinska ovlaenja na stvarima u dravnoj svojini u skladu sa zakonom. Optina ima imovinu. Optina se finansira iz sopstvenih prihoda i sredstava drave. Optina ima budet. Samostalnost lan 117 Optina je samostalna u vrenju svojih nadlenosti. Vlada moe raspustiti skuptinu optine, odnosno razrijeiti predsjednika optine samo ako skuptina optine, odnosno predsjednik optine, u vremenu duem od est mjeseci, ne vre svoje nadlenosti.
5. S U D

Naela sudstva lan 118 Sud je samostalan i nezavisan. Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrenih i objavljenih meunarod-nih ugovora. Zabranjeno je osnivanje prijekih i vanrednih sudova.

28

Sudsko vijee lan 119 Sud sudi u vijeu, osim kada je zakonom odreeno da sudi sudija pojedinac. U suenju uestvuju i sudije-porotnici, kada je to utvreno zakonom. Javnost suenja lan 120 Rasprava pred sudom je javna i presude se izriu javno. Izuzetno, sud moe iskljuiti javnost sa rasprave ili njenog dijela iz razloga koji su nuni u demokratskom drutvu, samo u obimu koji je potreban: u interesu morala ; javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zatite privatnog ivota stranaka; u branim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljstvom ili usvojenjem; radi uvanja vojne, poslovne ili slubene tajne i zatite bezbjednosti i odbrane Crne Gore. Stalnost funkcije lan 121 Sudijska funkcija je stalna. Sudiji prestaje funkcija ako to sm zatrai, kada ispuni uslove za ostvari-vanje prava na starosnu penziju i ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Sudija se razrjeava dunosti: ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje sudijske funkcije; nestruno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili ako trajno izgubi sposobnost za vrenje sudijske funkcije. Sudija ne moe biti premjeten ili upuen u drugi sud protiv svoje volje, osim odlukom Sudskog savjeta u sluaju reorganizacije sudova. Funkcionalni imunitet lan 122 Sudija i sudija-porotnik uiva funkcionalni imunitet. Sudija i sudija-porotnik ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno miljenje i glasanje pri donoenju sudske odluke, osim ako se radi o krivinom djelu. Sudija, u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u obavljanju sudijske funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta.

29

Nespojivost funkcije lan 123 Sudija ne moe vriti poslaniku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Vrhovni sud lan 124 Vrhovni sud je najvii sud u Crnoj Gori. Vrhovni sud obezbjeuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova. Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrjeava te funkcije Skuptina na zajedniki predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skuptine i predsjednika Vlade. Ako se predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda ne podnese u roku od 30 dana, predsjednik Vrhovnog suda se bira na predlog nadlenog radnog tijela Skuptine. Izbor sudija lan 125 Sudiju i predsjednika suda bira i razrjeava Sudski savjet. Predsjednik suda bira se na vrijeme od pet godina. Predsjednik suda ne moe biti lan Sudskog savjeta.

Sudski savjet lan 126 Sudski savjet je samostalan i nezavisan organ koji obezbjeuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.

Sastav Sudskog savjeta lan 127 Sudski savjet ima predsjednika i devet lanova. Predsjednik Sudskog savjeta je predsjednik Vrhovnog suda. lanovi Sudskog savjeta su: 1) etiri sudije koje bira i razrjeava Konferencija sudija; 2) dva poslanika koje bira i razrjeava Skuptina iz reda parlamentarne veine i opozicije; 3) dva ugledna pravnika koje bira i razrjeava predsjednik Crne Gore; 4) ministar pravde. Sastav Sudskog savjeta proglaava predsjednik Crne Gore.
30

Mandat Sudskog savjeta je etiri godine. Nadlenost Sudskog savjeta lan 128 Sudski savjet: 1) bira i razrjeava sudiju, predsjednika suda i sudiju- porotnika; 2) utvruje prestanak sudijske funkcije; 3) utvruje broj sudija i sudija-porotnika u sudu; 4) razmatra izvjetaj o radu suda, predstavke i pritube na rad suda i zauzima stavove o njima; 5) odluuje o imunitetu sudije; 6) predlae Vladi iznos sredstava za rad sudova; 7) vri i druge poslove utvrene zakonom. Sudski savjet odluuje veinom glasova svih lanova. U postupcima disciplinske odgovornosti sudija, ministar pravde ne glasa.
6. VOJSKA CRNE GORE

Naela lan 129 Vojska brani nezavisnost, suverenost i dravnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa principima meunarodnog prava o upotrebi sile. Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom. Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu meunarodnih snaga.
7. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST

Nadlenost lan 130 Savjet za odbranu i bezbjednost: 1) donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore; 2) analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajuih mjera; 3) 4) 5) 6) postavlja, unapreuje i razrjeava oficire Vojske; predlae Skuptini proglaenje ratnog i vanrednog stanja; predlae upotrebu Vojske u meunarodnim snagama; vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Sastav lan 131
31

Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore ine: predsjednik Crne Gore, predsjednik Skuptine i predsjednik Vlade. Predsjednik Crne Gore je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost. Proglaenje ratnog stanja lan 132 Ratno stanje proglaava se kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru, kada je Crna Gora napadnuta ili joj je objavljen rat. Ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju ratnog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je Skuptini na potvrivanje im Skuptina bude u mogunosti da se sastane. Proglaenje vanrednog stanja lan 133 Vanredno stanje moe se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u sluaju : 1) velikih prirodnih nepogoda; 2) tehniko-tehnolokih i ekolokih nesrea i epidemija; 3) veeg naruavanja javnog reda i mira; 4) ugroavanja ili pokuaja ruenja ustavnog poretka. Ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost i podnosi je na potvrdu Skuptini, im ona bude u mogunosti da se sastane. Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglaeno.

8. DRAVNO TUILATVO

Status i nadlenost lan 134 Dravno tuilatvo je jedinstven i samostalan dravni organ koji vri poslove gonjenja uinilaca krivinih djela i drugih kanjivih djela koja se gone po slubenoj dunosti . Imenovanje i mandat
32

lan 135 Poslove Dravnog tuilatva vri dravni tuilac. Dravni tuilac ima jednog ili vie zamjenika. Vrhovni dravni tuilac i dravni tuioci imenuju se na vrijeme od pet godina. Tuilaki savjet lan 136 Tuilaki savjet obezbjeuje samostalnost dravnog tuilatva i dravnih tuilaca. Tuilaki savjet bira i razrjeava Skuptina. Izbor, mandat, nadlenosti, organizacija i nain rada Tuilakog savjeta ureuju se zakonom. Funkcionalni imunitet lan 137 Dravni tuilac i zamjenik dravnog tuioca uivaju funkcionalni imunitet i ne mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje dato ili odluku donijetu u vrenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivinom djelu. Nespojivost funkcije lan 138 Dravni tuilac i zamjenik dravnog tuioca ne mogu vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. DIO ETVRTI EKONOMSKO UREENJE Principi lan 139 Ekonomsko ureenje zasniva se na slobodnom i otvorenom tritu, slobodi preduzetnitva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata i njihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zatiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.

33

Ekonomski prostor i jednakost lan 140 Teritorija Crne Gore je jedinstven ekonomski prostor. Drava podstie ravnomjeran ekonomski razvoj svih njenih podruja. Zabranjeno je naruavanje i ograniavanje slobodne konkurencije i pod-sticanje neravnopravnog, monopolskog ili dominantnog poloaja na tritu. Dravna svojina lan 141 Stvari u dravnoj svojini pripadaju dravi Crnoj Gori. Poreska obaveza lan 142 Drava se finansira od poreza, dabina i drugih prihoda. Svako je duan da plaa poreze i druge dabine. Porezi i druge dabine mogu se uvoditi samo zakonom. Centralna banka Crne Gore lan 143 Centralna banka Crne Gore je samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog sistema . Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Centralne banke. Centralnom bankom Crne Gore rukovodi guverner Centralne banke. Dravna revizorska institucija lan 144 Dravna revizorska institucija Crne Gore je samostalan i vrhovni organ dravne revizije. Dravna revizorska institucija vri reviziju zakonitosti i uspjenosti upravljanja dravnom imovinom i obavezama, budetima i svim finansijskim poslovima subjekata iji su izvori finansiranja javni ili nastaju korienjem dravne imovine.
34

Dravna revizorska institucija podnosi godinji izvjetaj. Dravnom revizorskom institucijom upravlja Senat.

Skuptini

DIO PETI USTAVNOST I ZAKONITOST Saglasnost pravnih propisa lan 145 Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrenim meunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom. Objavljivanje i stupanje na snagu propisa lan 146 Zakon i drugi propis objavljuje se prije stupanja na snagu, a stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja. Izuzetno, kada za to postoje razlozi utvreni u postupku donoenja, zakon i drugi propis moe stupiti na snagu najranije danom objavljivanja. Zabrana povratnog dejstva lan 147 Zakon i drugi propis ne moe imati povratno dejstvo. Izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvren u postupku donoenja zakona, mogu imati povratno dejstvo. Odredba krivinog zakona moe imati povratno dejstvo samo ako je blaa za uinioca krivinog djela. Zakonitost pojedinanih akata lan 148 Pojedinani pravni akt mora biti saglasan sa zakonom. Konani pojedinani pravni akti uivaju sudsku zatitu.

35

DIO ESTI USTAVNI SUD CRNE GORE Nadlenost lan 149 Ustavni sud odluuje: 1) o saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meuna-rodnim ugovorima; 2) o saglasnosti drugih propisa i optih akata sa Ustavom i zakonom; 3) o ustavnoj albi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava; 4) da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav ; 5) o sukobu nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa, izmeu dravnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa jedinica lokalne samouprave; 6) o zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije; 7) o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadlenosti drugih sudova; 8) o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji dravnih organa preduzetih za vrijeme ratnog i vanrednog stanja; 9) vri i druge poslove utvrene Ustavom. Ako je u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propis prestao da vai, a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud utvruje da li je taj propis bio saglasan sa Ustavom, odnosno sa zakonom za vrijeme njegovog vaenja. Ustavni sud prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavjetava Skuptinu. Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti lan 150 Svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti moe da pokrene sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Ustavni sud moe i sm pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. U toku postupka, Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili opteg akta ija se ustavnost ili zakonitost
36

ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem neotklonjive tetne posljedice.

mogle

nastupiti

Odluka Ustavnog suda lan 151 Ustavni sud odluuje veinom glasova svih sudija. Odluka Ustavnog suda se objavljuje. Odluka Ustavnog suda je obavezna i izvrna. Izvrenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeuje Vlada. Prestanak vaenja propisa lan 152 Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Zakon ili drugi propis, odnosno pojedine njihove odredbe, za koje je odlukom Ustavnog suda utvreno da nijesu saglasne sa Ustavom ili zakonom, ne mogu se primjenjivati na odnose koji su nastali prije objavljivanja odluke Ustavnog suda ako do tog dana nijesu pravosnano rijeeni. Sastav i izbor lan 153 Ustavni sud ima sedam sudija. Sudija Ustavnog suda bira se na vrijeme od devet godina. Predsjednik Ustavnog suda bira se iz reda sudija na vrijeme od tri godine. Za sudiju Ustavnog suda moe biti birano lice koje uiva ugled istaknutog pravnog strunjaka, sa najmanje 15 godina rada u struci. Predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost. Prestanak funkcije lan 154 Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sm zatrai, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
37

Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrjeava se dunosti ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije, ako trajno izgubi sposobnost za vrenje funkcije ili javno ispoljava svoja politika uvjerenja. Nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrjeenje utvruje Ustavni sud na sjednici i o tome obavjetava Skuptinu. Ustavni sud moe odluiti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivini postupak, ne vri dunost dok taj postupak traje. DIO SEDMI PROMJENA USTAVA Predlog za promjenu ustava lan 155 Predlog za promjenu Ustava moe podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Predlogom za promjenu Ustava moe se predloiti izmjena ili dopuna pojedinih odredbi Ustava ili donoenje novog ustava. Predlog za promjenu pojedinih odredaba Ustava mora da sadri naznaenje odredbi ije se promjene trae i obrazloenje. Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skuptini, ako za njega glasa dvije treine svih poslanika. Ako predlog za promjenu Ustava nije usvojen, isti predlog ne moe se ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen. Akt o promjeni Ustava lan 156 Promjena pojedinih odredbi Ustava vri se amandmanima. Nacrt akta o promjeni Ustava sainjava nadleno radno tijelo Skuptine. Nacrt akta o promjeni Ustava usvojen je u Skuptini, ako za njega glasa dvije treine svih poslanika. Usvojeni nacrt akta o promjeni Ustava Skuptina stavlja na javnu raspravu koja ne moe trajati krae od mjesec dana. Po zavretku javne rasprave nadleno radno tijelo Skuptine utvruje pred-log akta o promjeni Ustava. Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skuptini ako za njega glasa dvije treine svih poslanika. Promjena Ustava ne moe se vriti za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.
38

Potvrda na referendumu lan 157 Promjena lanova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 konana je ako se na dravnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih biraa. DIO OSMI PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBA Ustavni zakon za sprovoenje ustava lan 158 Za sprovoenje Ustava donosi se ustavni zakon. Ustavni zakon za sprovoenje Ustava donosi Skuptina veinom glasova svih poslanika. Ustavni zakon proglaava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom. SU-SK Broj 01-514/21 Podgorica, 19. oktobra 2007. godine

USTAVOTVORNA SKUPTINA REPUBLIKE CRNE GORE PREDSJEDNIK Ranko Krivokapi

Na osnovu lana 15 stav 1 Zakona o postupku za donoenje i proglaenje novog ustava Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 66/06), Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, na treoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 22. oktobra 2007. godine, donijela je

ODLUKU
39

O PROGLAENJU USTAVA CRNE

GORE

Proglaava se USTAV CRNE GORE, koji je usvojila Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, na treoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 19. oktobra 2007. godine.

SU-SK Broj 01-514/22 Podgorica, 22. oktobra 2007. godine

USTAVOTVORNA SKUPTINA REPUBLIKE CRNE GORE PREDSJEDNIK Ranko Krivokapi

40