5:"C5jir ~

CTif^ ':^5 ^-^-v

mi^SllS^I^
"_
3!!:-- =

fi

M^Mm^m.Mi^ u SASAjS^'li -^

iJS

" ^~

""'^

Twmmmm^

mmt

miii^immfmmi^itB^

/
/

/ yU '
^

//

(
LV

/i

oog

-Nid

GRAMATIKA
ARAPSKOG JEZIKA
ZA NIE RAZREDE MEDRESA
I

SREDNJIH KOLA

DIO

GRAMATIKA

VJEBENICA SA RJENIKOM

NAPISALI:
Dr.

AIR

SIKIRI,

MUHAMED PAI

MEHMED HANDI

IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE

U SARAJEVU

DRAVNA TAMPARIJA U SARAJEVU

nalogu Ulema-medlisa u Sarajevu naroita anketa. Rukopis udbenika je pregledan i ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za I. V. Z. u Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u niim razredima medresa i slinih srednjih kola.
je

Ovaj

udbenik izraen po
koji
je

prema programu

sastavila

PREDGOVOR
Po nalogu Ulema-medlisa u Sarajevu napisana
je

ova

Gramatika arapsliog
i

njima slinih srednjih kola s

gramatike
i

osnove

jezika, za nie razrede medresa namjerom da se uenicima dadu sintakse arapskog jezika. Udbenik je
i

podijeljen u dva dijela. Prvi je dio gramatika

vjebenica sa

rjenikom, a u drugom

dijelu je sintaksa

itanka sa rjenikom.

se obraditi u prva U I dijelu, koji sadraje gradivo, koje dva razreda spomenutih kola, obraene su osnove arapske

gramatike,

vjebenici

su

date

odgovarajue vjebe za
alfabetski srpskohrvatsko-

primjenu gramatikih pravila. Uz vjebenicu dodat je rjenik,

koji sadri rijei za pojedine vjebe
i

arapski rjenik u

kome

su rijei

iz

vjebi na
i

naem

jeziku.

II dijelu,

koji je namijenjen III

IV razredu, sadrane su

osnove arapske sintakse, a itanka je sastavljena od arapskih

tekstova za vjebanje sintaktikih pravila.

Uz itanku dodat
i

je

arapsko-srpskohrvatski rjenik, koji sadri sve rijei, koje su

navedene u gramatici,
Pri
izradi

sintaksi, vjebenici

itanci.

ovog

djela

udarili

smo potpuno samostalnim

pravcem, jer smo nastojali da se uenicima to je

arapske gramatike, a arapske
jezika u

mogue

vie

olaka prelaz od gramatike srpskohrvatskog jezika na pojave

i

evropske gramatike arapskog

ovom pogledu nisu Radei ovaj udbenik

.

uvijek najpodesnije.
sluili
,

smo

se

slijedeim djelima:

'-'lf'T\

iLJi'\

VjJiX'\

'^<^'\

j(^'M\j\i\^
i

od Muhamed Birgevije,
dr. te 3^.0*^^
i_r-jj jJI

<^"J^\

<M J*ly IjB^ od Hafni bej Nasifa

Gramatika
H. Bulia,
i

'^^-

od
A.

Galajinije,

vjebenica

arapskog

jezika<(.

od

Kadia

A.

njemakim gramatikama arapskog

V/ahrmunda
i

jezika od Hardera, Gaspari-Mullera,

drugim.

Pri izradi

Vjebenice
jUI^
/ sv.

Rjenika pomagali smo

'ii\'jj}'\

se

ovim

djelima:

v_.'iVl

Yx^'J\

II, III i

IV svezak,

Chrestomathia arabica od A. Arnolda,

ij.^lij\ i-i'l/
i

'jl^cUj"!

ij\'jl^'\

V-^*^

drugim.
PISCI

GRAMATIKA

UVOD
Arapsko pismo
Arapsko
se

pismo ita

desna na

lijevo.

Arapski alfabet

ima 28 slova ("Li^^pl. ^jj-), koja slue kao znakovi za suglasnike ili konsonante. U arapskom jeziku nema posebnih slova za oznaku samoglasnika ili vokala, nego za samoglasnike slue posebni znaci, koji se stavljaju nad suglasnike ili ispod njih. Veina arapskih pismena ima razliite oblike prema tome da li slovo stoji samo ili je vezano za koje drugo. To se vidi iz
slijedee tabele:
Alfabet (^l^lli/j.^)

Arapski
naziv pism.

Arapski
naziv pism.

Primjedba 2

Ako
kao t
*^j>^
i

se

nad slovo

(h) stave dvije

take

:),

izgovara se
se zove

dolazi

samo na kraju imena enskoga roda pa

ili

"Jt

(kratko

tanije vezano

t)

za razliku od dugog

Primjedba 3

U arapskom
se slova stoga

alfabetu

ima 6

slova,

koja se ne
\

mogu
,

spajati

sa slovima, koja iza njih slijede.

To

su:

,:>,':>,
Lij^i-l

Ova

zovu rastavljena

( 'i-U>IJLJi 1

),

a sva ostala se
vezati na

zovu sastavljena slova {'<lJjS\ '^jJl\),

obje strane.

jer se

mogu

Izgovor arapskih glasova

l

u arapskom jeziku moe

biti:
i

1)

Vokal koji

se

ita kao a
jl;

zove

se

elifun,

na

pr.

iU (zadun) opskrba,
2)
(

(narun) vatra.
ili

Konsonant sa vokalom
i

bez vokala, a zove se hemzetun

sj>)

izgovara se isputajui zrak kroz stisnuto grlo, na pr.

i'J,]

j.'\

(emrun) zapovijed, jl^I (ahmedu) Ahmed,

(ibretun) igla,
itati, t^lj

"ft

(iimmun) majka, "jC (sele)

pitati,

V}

(kare)

(re'sun) glava,

Jl

(bi'run) bunar, ^f

(mu'minun) vjernik.

v
na
pr.

se

izgovara kao

glas

b u srpskohrvatskom jeziku,
strpljivost, ^l_^

^1 (ebun) otac, jy^ (sabrun)

(bevvabun)

vratar.

o =
Glas

t,

na

pr.

_^

(temrun) datule, c-^

(bejtun)

kua.

u naem jeziku ne postoji. Pri izgovoru ovog glasa

i

treba vrsto priljubiti jezik uz gornje sjekutie

izgovoriti s,

na

pr. J\ (eterun) trag,

r-

iJE

(talitun) trei.
pr. >>-

se izgovara
ferc/o,

kao d, na

(dubnun)

s/r,

Jla- (de.

belun)

J=.^ (redulun)

ovjek.

10

7-

se izgovara

kao glas h izgovoren

otrije

kroz stisnuto

grlo,

na

pr.

<ij

(rihun)

vjetar, jJ* (hulmun) san,

J^

(nahlun)

pela.
Glas
r-

je

takoer

grleni suglasnik

izgovara se kao h

hrapavo izgovoreno, na
.>

pr.

(hajrun) dobro,

JJ4 (behilun)

krtac, fA (ehun) brat.

j

"*

d,
i

na

pr.

jb (darun) /cua,

'

"*

> _ jjj (dudun) crv.

Glasa

u naem jeziku nema. Kod izgovora ovog glasa

valja staviti jezik na gornje sjekutie

pa

izgovoriti z
o':>\

malo

umekano,

na

pr.

>_;*>

(denbun)

grijeh,

(iidunun) uho,

jjjj (ledidun) sladak.

j
Ir-

=
j

r,

na

pr. l^j (rabbun)

gospodar, v_o^ (karibun)

bliz,

(sirrun) tajna.

ur
or

= = =

z,
s,

na

pr.

rJJ (zevdun) mu, j-jt (azizun)

esfi, "'?^r

moan.

na na

pr. tr^L- (sadisun) pr. tr-<-^

(serdun) sed/o.

(emsun) sunce, tAi* (dejun) vojska.

u^ se izgovara kao otro s kada se jezik stavi na gornji dio

nepca, na pr. --^U (sahibun) drug,

o^Uj (resasun) olovo.

i> se izgovara kao tupo d kad se jezik stavi na gornji dio

nepca, na pr.
i>

^y^

(darbun) udarac,

J'j\

(erdun) zemlja.
se

treba izgovarati kao tupo

kada

jezik

stavi

na

gornji dio nepca, na pr. JjL

(tiflun)

dojene.

je

tupo

mekano

z, koje se izgovara da se jezik stavi

pr.

na gornji dio nepca, na

9

"^
C^

(zahrun) lea.

je otri grleni glas, koji se izgovara da se zrak propusti

kroz

stisnuto

grlo,

na

pr.

(ajnun)

oko,

"'Ju'

(muallimun)

uitelj, ''^j (rubun) etvrtina.

*

.J

= =
se

g,
f,

na na

pr. pr.

{>U (gulamun) djeak,

pi

^'i (f arigun)

prazan.

(femun) us^a, wJ_U (sajfun)

ljeto.

izgovara
pr.

kao
J

muklo

da

se

jezik

stavi

na

gornje nepce, na

(kalemun) pero,

(bekarun) govee.

11

il

J
C

= k, = = m, = n,
1,

na pr. "LtS^ (kitabun) knjiga,

>
''

J^:^ (kelbun) pas.

,'

na

pr.
>>

(lahmun) meso,
>
^

^
^

(katele) uhiti.

na
na

pr.

fi

(ummun) majka

-lU.

(melikun) vladar.

pr. ,>

(men) ko ^Vy (nurun) svjetlo.

j se razlikuje od srpskohrvatskog v time to je ovaj glas

u arapskom jeziku isto usneni (labijalni)

jjj (veledun) dijete,

suglasnik,

na

pr.

i\j

(vadin) dolina.

is

= =

h,
j,

na
na

pr.
pr.

'^ (huve) on,

^j
kua.

(rehnun) zalog.

^j-

(bejtun)

Primjedba

Ako
V
ili
>>
.

poslije J stoji

onda_ se ova dva glasa piu ovako:

Samoglasnici
a)

ili

vokali

Kratki vokali:
tri

Arapsko
samoglasnika.

pismo

ima

znaka

za

oznaivanje
se

kratkih
arapski

Znak za kratki samoglasnik zove

^j^
1

pl.

o'k^j^ to znai pokret. Ti su znakovi:

e,
i,

2 3

odgovara srpskohrvatskom

a zove se
a zove se
a zove se

v^si

'^J^
i.^
.

u,
ili

Ako konsonant ima nad sobom

zove se
i^j^'-^

pod sobom znak za

vokal,

(pokrenut).
i

Ako

je

bez vokala, onda se zove

o^^L- (miran)

nad njim ima znak - koji se zove '^ojCjj

(mirovanje), na pr. u rijei

b)

konsonant j je

il^=cj:.

je

o^L.

Dugi vokali:
iza

Dugi vokali se tvore od kratkih tako da se

znaka
ts

W:a

doda
1

pa nastaje a (* );
J
:

iza

znaka

s^^^-T

doda se
(

pa nastaje

(is

);

iza

znaka i.^ doda se j pa nastaje u

),

napr.

jIj

(darun)

kua,

jji (durun) icue.

12
Primjedba

Kada
se

1,

ili

i5

stoje
).

kao znaci za duge vokale, ne stavlja

nad njih d^-^ (

Primjedba 2

Znak

ieji
, ,

izgovara se kao a na suglasnicima: r

a

,\J>

,^ ^ ^,'9\. J,

inae kao

e, na pr.

c^=- (hasenun)

//Jep, jjii.(haleka) stvoriti,

J^

(sabrun) sfrp/y/Vosf, >_.^ (darbun)

'J.

udarac, C-jt (talebe)

traiti,

(zanne)

rtusliti,

%J.

(aselun)

med,

"'ii

(ganemun) bravi, ''% (kalemun) pero.

Primjedba 3

U
rijei:

nekim rijeima

se

dugo a pie kao kratko. To su ove

Tijk

(hada) ovay

r^J^ (errahmanu)
Ili
ili
i.:>>J

Milostivi
tri

liJj (dalike)
\

ona]

(telatetun)

jSi (hakeda) ovako

"'Jl

^^J
'^Jm
i

(lakin) ali

(ilahun) boanstvo
(allahu)

^jH

(Elharitu) EI-Haris.

'll

Bog
Primjedba 4

Ako
se
1

stoji iza j
pr.

na kraju glagolskog oblika u pluralu,

taj

ne ita, na
elif

I_4^
'C,^

(ketebu) pisali su, \J^'j (remev) bacili su

zatitni elif

Ovaj se

zove

jVj^\

Naroito treba zapamtiti da

ne ita.

se

u rijei

iJU (mietun) stotina

Primjedba 5

Dugo a na kraju

rijei pie se ovako:

is

na

pr.

J^

(ala) na, Jill (elfe ta) m/ad/c,

i/p } (dikra)opome/7a. Ako

se

meutim
LJj

pred dugo a

stoji

is

onda

to

a pie sa

na

pr.:

(dunja) svijet.

13

Isto se

tako dugo a ponovno pie sa

ako rije, koja

se

svruje na

dugo

a,

dobije koji nastavak, na pr. '.\^i (dikrahu)

njegova opomena^).

Dioba slova
Iz

alfabeta se vidi da neka arapska slova imaju take, a

neka su bez taaka. S

takama
Ova
j
,

su:

->

'C'C
^, i)
,

LT

i>,Ji,^,

o.j.ui
su:
\
,

ts.

se slova arapski
.

zovu 'wlli'l Lij^U

J
,

Bez taaka
slova zovu ^aV.

^,

^ ^
,

Ova

se

\.['\

Liji^iT

Slova o,o,j,i,j,3,ij.,t_p.,^,,_^,j,,Ji,j
* :
.

^ zovu
.

se

'I1

^jjJ^\
iza

a sva ostala zovu se ''ZJ.Js3[

JI pr.
stoji koji

Lij^l

Ako

odreenog lana
izgovara,

od

%J^\ '^jJm
'<"
...'..'mi

glasova, J se

na

[J^'\ (elkameru) mjesec, 'ili

stoji koji

(eldennetu)ibaa.

Ako pak poslije J

od

Ij/JJA

glasova, onda se J ne izgovara, nego se slijedei glas podvostrui,

na

pr.

^^-HiJl

(eemsu) sunce,

jIjJI

(eddaru)

kua.

Pravopisni znakovi
Nunacija
(

'oi^

Kratki se vokal na kraju rijei

moe podvostruiti (-, -

i-) pa se izgovara en

(an), in

ili

un.
i

Ovako podvostruenje vokala

samo na kraju
imenica,
rijei,

zove se arapski Ckj^ (nunacija)

pridjeva
i

dolazi

brojeva

te

obino oznauje neodreenost

\j\:>

na

pr.

jb (neka) kua,
vidi
s
i

(neku) kuu. Kako se

->

iz

ovog zad-

njeg primjera

dvostruko
cs

i>tja

(1) uvijek
pr.

se pie sa nosio'iluT

cem
tsj*

osim na

koje se ne ita, na

(neku) bau,

(neku) uputu.
^)

je vlastito

Rije Lj^ muko

pie se

ovako ako znai

ivjeti,

Jahja,

ako

ime.

14

Pojaanje

'j^oilSI )

U arapskom
nad njega se
jji^

jeziku

mogu

stajati

dva jednaka konsonanta

jedan do drugoga pa se u tom sluaju pie samo jedno slovo

1

stavi

znak za pojaanje

Jj^-ij

),

na

pr.

j^

mjesto

brojiti.

Produenje

sajl

Kada

se rije

ili

slog poinje glasom

iza

koga

slijed
(

tada se pie samo

'aT

a nad njim se stavi ovaj znak

pr.

5a.

od

produenje),

na

^T mjesto
i

"'^11

zapov/edn/ic, oT>i mjesto

pr.
5-1

d\\y-'>

Kur-an. Ovaj se znak pie

i

na kratice, na

mjesto

^TJ\^

tako dalje, rj mjesto '-lIlS^j

Bog mu

se smilovao!

Hemze

sjjj

Reeno
je grleni

je da se glas

kao konsonant zove hemze tun. Ovaj

konsonant srpskohrvatskom jeziku nepoznat a pie se

\

nekad kao

a nekad kao

na

pr.

.^Jil! 1

1J*lJ

?>
i,

Hemze
ili

se pie

nekad samo (-), a nekad

mu

je nosilac

iS

(bez taaka).

Nosilac je hemzeta:
I)

mu
na

je
pr.

poetku rijei C^ a vokal i=tJi

u
ili
,

uvijek

pa se pie nad

I,

ako

pod

I,

ako

mu

je vokal

'"J^
igla.
\

-A (ebun) otac,

'^\

(iimmun) majka,
JI

O.l

(ibretun)
'

Jedino kod

odreenog lana

nikad se ne pie

nad

U
II)

praksi se
ni

esto puta otstupa od ovoga

\

pravila,

pa

se

ne stavlja

nad

ni

pod

U sredini rijei:
Ako
je

a)

"^-^'j^
u,

pa ako
i

nad

ako je vokal

nad j

mu je vokal e (a), ako mu je vokal

pie se

hemze
,

i,

nad

ts

na

pr.

IJL (seele) pitati,

^jjj

(ruiiusun) glave, ^-1.

(jeise)

oajavati.

15
Iz

ovoga
ita sa

se pravila izuzimaju rijei,

e,

u kojima se hemze u

sredini

kad

prije njega suglasnik

1

imadne vokal
,

ili

U prvom
i5
,

sluaju bie mjesto

nosilac

hemzeta j

a u

drugom
pisac,

na

pr. t_.Sy

(mueddibun) uzgajatelj, "Lo^ (muellifun)

i-b (rietun)

i^
stoji

(fietun)
I

eta,

plua.
,

Isto

tako ako prije hemzeta

se pie bez nosioca,

ili

a heraze

imadne vokal
raspitivati se,
-

hemze
i-i\j

na

pr. CJ^LJ (tesaele)

(kiraetun) itati, s<j^

(muruetun) ovjenost. Ako

ima vokal

prije

hemzeta

budets, onda je nosilac hemzeta

->

takoer ts, na

pr. iJiJ>i(hatietun)

grijeli,

i^
Ako

(hejetun) lik
je

b)

bez vokala

^^ L ),

gleda se na vokal onoga

je prije

suglasnika koji stoji prije hemzeta.

e,

Ako

hemzeta vokal
,

onda
ts
,

se

hemze
na
pr.

pie
>_jIS

nad

ako

li

je u, pie se nad j
O'j^.

a ako je

i.

nad

(de'bun)

obiaj,

(ju'minu)

vjeruje,

^_

(bi'run)
III)

bunar.

Na kraju rijei:
se pie
i

Hemzetun
j
,

nadi ako je prije njega vokal

,

i=cja,

nad
pr.

ako

je '*~^

nadts

ako
jj=y

stoji

iza

vokala s^r-T

na

Lki

(hataun)

pogreka,

(tevedduiin) vjersko umivanje,

%^
ij^

(hatie) grijeio /e").

li

Ako
pie bez

je

iza a,

i ili

nosioca,

na

pr.

of *- suglasnika, onda se U (dae) doe, \j^ (jedlii) dolazi,

ili

iza

(suiin) zlo, -ij^

(duzun) dio.

Spojeno

rastavljeno

hemze
'

jJJt iy^

-iiil

i^
nad
\

Poznato je da se slovo
ili

na poetku rijei pie kao

ili

pod
^)

Ako rijeju koja ima na poetku hemze poinje

~*

>

Rije

bj'l

, ,

ovjek

pie
,

se

razliito
.

prema padeima: u nom.

isti

^ , t>^l

u gen. iS^\
je

a u akuz.

\^\

Glas j u ovoj rijei ima

vokal

kakav

na zadnjem suglasniku.

16

govor, hemze se uvijek ita. Stoji

li

pred takvom rijei koja

opet ita
i

druga rije, tada se u nekim sluajevima

fjil^ ''^S^

zove se

rastavljeno

hemze (od hemze

'/JJ

presjei).

U
I

nekim
znak

sluajevima
,

se

ne

ita
ii--.
ili

nego
J_JS

se

nad

stavi

koji je kratica

od rijei

spojiti.

Ovo

se

hemze zove jU^l ijjf spojeno hemze.

su ovi sluajevi:

To
1

Kod

rijei:

u-Jsi/j
ijjl

o'^\uva
6tiui dvije

jjAmu
i\j^\

p-lime.

kci

ena

3 3

Kod odreenog

lana*j1,

na

pr.>i-JlJl5.(minel-bejti) iz

kue.
SOlI)

na

pr.

Kod zapovjednog naina I vrste glagola LJT'^ '^' (kultu-ktub) Rekoh: pii!

('/^^'^

4
VIII,

U
i

infinitivu,

prolom vremenu

zapovjednom nainu

VII,

IX

vrste glagola, na pr. Ji^'Vji^' (badensirafin) poslije

povratka, 'iyJiJ\xJ) (kadinsarefe)

Ve
pr.

se je vratio.

Ako

poslije

odreenog lana
,

stojijU^f:;;!/, glas Jod odre-

enog lana dobiva vokal poslije povratka.

na

o\^Vl jj' (badelinsirafi)

'J^

Ako
se

prije

rijei koja

poinje

sa

stoji

dugi vokal, tada

dugi

vokal

u izgovoru pretvara u

kratki,

na

pr. 'piJIU
pi-J'b'i

(mel-ilmu) ta je nauka? J^'siM^

(dul-ilmi)

(fil-grdi)

na zemlji,

uen.
stoji

AkopredrijeikojapoinjesajJjJVs^V

rije koja se

svruje na konsonant bez vokala, dobiva taj konsonant spojni

vokal
o.li>.^

(-), na pr.
(od
ij-ilcf )

ti^^jJ

(od

'S^vSi)

Ve

se je povratio,

od njegova
pravila:
stoji

sina.

Izuzeci su

od ovoga

Prijedlog

^^ od kad

pred odreenim

lanom

dobiva

spojni vokal -, na pr. ji'^Vo'

17
>

>^

>*^

Line zamjenice:
2
lice

j^ oni,

j^

vas,
J-

'^\

vi,

vi ("nastavak

za

plurala
pr.

kod glagola) i prijedlog

(mjesto ^ii^-^lJ
) )

od, dobivaju spojni vokal.

ih prokleo! 'Jilji^C^

-, na

'-Jil^JjiLJ

Bog

(mjesto '<i\}^ \S.C

jL^V"i 'pjCj 3 )

Bog

vas

poivio!

j^vIJ^JjU (mjesto
^^'jiJVju.

Vidjeli ste lava, tT^jLiJ^j^i Vi ste siromasi,

od danas.

Ako pred

rijei koja

poinje
ili ts
,

sa" J^^l'sjli" stoji rije,

koja se
,

svruje na konsonant j
is

ondaj dobiva spojni vokal

,n' )

vokal

na

pr. i^\'^x^LJ

(mjesto ^\ j'.i^n
IS'ii

Boziji odabranici,

^_j^\t/j^

2)-i

(mjesto

y.j'Ji\

Cf-i

pred ministrom.

Jedino
spojni vokal
<jj\j\

estice yi da

'j\

ili

u gornjem
pj:!jil^

sluaju
)

dobivaju

na

pr.

f^i-lil^ (od
)

Da

ste saznali!

Joj (mjesto

'ojJ,:>1"juiJ

Zejd

ili

njegov

sin.
i

Spoj no se hemze izostavlja ne samo u izgovoru nego

pisanju u ovim sluajevima:
a)

Kod

izraza j^^p-!^ mjesto

O;!

jilj ^^

ime Boga.

b)

Kad rije

sin stoji

medu dva
'p-*Ul
0-.

vlastita imena,
'-^i*

ako

ta
sin

cjelina ne tvori reenice, na pr.

Muhammed,

Ibrahimov.
se pise
1

Ako

se eli

rei

Muhammed

je sin Ibrahimov,

onda

na

pr. *:a1^.\

o-.l.

J^-*

U
retka.
c)

rijei

o-.i

pie se uvijek

kada

ta

rije stoji na

poetku

Ako pred odreenim lanom

t)

"Jl

stoji

prijedlog J za
)

ili

prilog

zaista,

na

pr.

J..'jil^

(mjesto

J^^V

ovjeku, jSjJ

(mjesto jJl'V) uistinu.

d)

sluaju kada prije J^jJv's^-'

y>'

stoji upitna

estica

da

li,

na

pr.

yf iLo! (mjesto
)

^^l! ) Je li on
na Boga?

tvoj sin?

V^^\^ '^'j^\
2

(mjesto 'ts^'u

li

lae

18

Slog
Slog
izgovoriti.

je

dio

rijei

koji

jednim

otvorom

usta

moemo

Arapski jezik ima:

a)

Otvoreni slog, koji se sastoji od jednog konsonanta

pr.

jednog kratkog vokala, na

otvorena sloga.
b)

I^jT (ke-te-be) Pisao je ima

tri

Zatvoreni je slog onaj, koji ima jedan konsonant sa

i

kratkim vokalom

drugi konsonant bez vokala,

na

pr.pju;5

(ke-teb-tum) Pisali ste ima prvi otvoreni, a dva zadnja zatvo-

rena sloga.
Zatvoreni je slog
i

onaj, koji se svruje na dugi vokal

i

ili

sa nunacijom, na pr. j U (da-run) /cua

lijb (da-n)

moja kua

ima dva zatvorena sloga.

Naroito valja zapamtiti da u arapskom jeziku rije ne

moe poinjati suglasnikom bez vokala

pravim
arapskim
ili

''jf^'l'

).

Stoga se u

stranim

rijeima,
i

koje

bi

morale

tako

poinjati, dodaje spoetkal,

koji

i ili

ili

se

prvom suglasniku dade

P;y7,

vokal,

na

pr. L-Ji^i

mjesto L-J^

o^>L9

ili

oA>^

mjesto

oj^^

Plato.

Isto

tako u knjievnom jeziku ne

mogu

biti

jedan do drugog
pr.

dva suglasnika bez vokala

Reci!

(,>_ir U\iliiJi),

na

3^ mjesto

'j'jj

Naglasak
Zadnji slog kod arapskih rijei nije nikada naglaen. Idui

od zadnjeg sloga natrag, akcenat uvijek

stoji

na prvom zatvoslava,

renom

slogu,

na pr.Jl(kale) Pee,

aji

(meddun)

oj^^'

(hajjatune) /crojai/li'^l (ifterekna) Paz/s/i

smo

se,

C^Kl.' (mu-

katebetun) dopisivanje, "s^ji^ (meveretun) dogovor.

19

Kod rijei, u kojima nema zatvorenog sloga, akcenat stoji na prvom slogu, ako je rije od tri konsonanta, a na drugom slogu, ako je rije od etiri konsonanta, na pr. Lj ^ ^^-^ (ktebe)
t .

Pisao

je, i-Ji.

(talbetun) uenici.

Brojke
Arapske brojke, koje
itaju
s lijeva
1

se

danas upotrebljavaju, piu se

2345678 ^rr'I.e^vA^
na desno:
9
r.

= H = 0 =

10
11

r.
-ue

15

= = =

20

..

30 45

VAT
^.o

= = =

100

tt.TA
e,r^^.A^^

786
1905

^rr,'ton.YA^

= = =

14.038

5,341.896

123,456.789

Prije su Arapi oznaivali pojedine brojke slovima iz alfa-

beta (J^'v1 'i-jj^

.

to redom, koji se vidi iz

Cr-i^
Ir-*-*-

ovoga sastavka:
""^^

i_Li

li

i>*-^ cs^

-^.J*

Ova

slova odgovaraju:
1

DIO

GRAMATIKA
Nauili smo slova

pomou

kojih

oznaujemo

glasove arap-

skog jezika.

Od

glasova sastavljamo rijei. Rije

('0^1)

je dakle
}\

skup
mati,

glasova, koji

nam

daje neko znaenje, na pr. ^1 otac,

*^'^
tri,

>' on, '^J^ lijep.

iJT" pisao

je,

u
tri

t.

d.

Sve rijei arapskog jezika dijele se u

I

grupe:

ime

('(J/l),

II

glagol (^iJl)

III

estica (li>i-l)

Ime

ili

nomen

('

*Vl

Ovamo
1)

spada:
pr.

Imenica ('j^/b. na
Meiika.

SiJ^ Muhammed,

jdkua,

'j^

znanje,

^'SlS

Imenice

mogu
ili

biti:

a) Stvarne

konkretne

:Jf '^V),

na

pr. j\S

kua

^\j glava.

b) Misaone

ili

apstraktne

(^'^1],), na

pr. ''jJ-c znanje,

!, ljubav.

Konkretne se imenice
a)
'ir'J

dijele na:

Zajedni ke

ili

apelativne

(^lVa),

na

pr.

J.-!;

ovje/f,

konj.
b) Vlastite
ili

nomina propria

(jjJJl), na pr.

JJ^

Ahmed,

'<:,jS'\

Medina.

22
->

c) Zbijiie

ili

kolelttivne

{^^\
na

f\),

na

pr.

^
pr.

^ .'

stabla,

j^

konjanitvo, "^ datule.

ili

2) Pridjev

adjektiv

('iZJl),

pr.

"^^

/i/ep,

'JJi^S

crven,

'ju zdrav.
3)
<zS\

Zamjenica lina
ti,

ili

persona lna

_a-.

i^\),

na

'y

on,

C\ ja.
ili

4)

Zamjenica pokazna
Ift

demonstrativna
onaj.
relativna

O^V

*Vi)'
'

"^^P*"-

'^

ovaj,

ova, iUi taj

ili

5) Zamjenic a
U'

odnosna

ili

(J^^yi1 A), na
"^
,
.

pr. o ^o>

"*
6)
icc?

to,
.

ts JJ"! /fo;"/. " -

Za mjenica upitn a

ili

interogativna

f^l-if-'^

),

na

pr,

o*

to?

'is\

koji? pJ zato?
(

7) Broj

ilinumeral

jji_J| p-.] ),

na

pr.

j^I

ili

x^\j jedan,

jai drug/,

\^ po

dva.
dolazi

Na imena osim zamjenica

odreeni lan JUyu_p3lfV) odreeni lan

koji se pie zajedno sa rijei kojoj pripada. Ovaj ostaje

isti

bez obzira na rod, broj

to

ili

pade imena, a pokazuje

pr.

odreenost onoga
(poznati),
"ISl^j

ime znai, na
'jSlij
veli ki,

JS ovjek, [^^\J ovjek

lijepa,

*Ui^

velik,

''JLJ.

'ijCJu lijepa,

ljudi,

'jif'jl

ljudi (poznati).

II

Glagol

ili

verbum

jlij

Rije koja pokazuje radnju,

vremenu zove
IJt l"" Ide,
se glagol
ili

stanje
(^)liJl),

ili

bivanje u

nekom
je,

verbum
d.

napr.C-::5^Napisao

"

jl li

Unidil

t.

III

estica
biti:

ili

partikula (lj\jl

estice

mogu

1) Prijedlozi
yj

ili

prepozicije (_>il^-jV), na pr.

ti

u, o-^od,

sa,

"^

na.

23

2) Prilozi
JlIu'

ili

adverbi

lij^l ), na

pr.,

'S4 P^U^'

^
Jo/

PO^

poslije.

3)

Veze

ili

konjunkcije (^jllll lijlr), na

interjekcije
(

pr.

i, >

pa,
C

doic.

4) Uzvici
(Jft

ili

sIIjUJjV ),

na

pr.

T a/i/

ovamo!

Reenica

Od

dvije
ili

ili

vie

rijei pravimo reenicu, koja se arapski

zove 'alil

\-^"\.
se imenska
ili

Ako reenica poinje imenom, zove

,(

nominalna
"tJ l^

'i^V* 1 'iLil ), na
^^

pr. "Ljfi. a.>.V

, >

Muhamme je uenik,
a
,

>'

' '

On

je pametan,

ij* o^ljJl

Jec/an je feroj.
,

Subjekat imenske reenice zove se i'a^^lI

InTli.

predikat
,

Subjekti

str

u navedenini reenicama: j.J^

,

>

.^IjJt

a predikati su: ^lla

tJi

i^
ili

Subjekat imenske reenice, ako nije vlastito ime

koja

zamjenica, ima odreeni lan, a nekad je bez njega, a predikat

je

obino bez odreenog lana.

Vjeba
1
<

Ako reenica poinje glagolom, zove

balna reenica (Cji^VlLX\), na pr. j^'I *JJ.\'^J,\ Udri, Omere!

se glagolska

ili

ver-

l^ Napisao je Ahmed,
^'UJI.

Subjekat glagolske reenice zove se

subjekat u prvoj reenici rije
i^j1
ti,

Prema tome Je

j^'1, a

u drugoj lina zamjenica

koja se zamilja u obliku glagola

O^i
ili

Udri

(ti)!

Kako

se iz gornjih primjera vidi arapska prosta

i

reenica
ili

ima samo subjekat

predikat, a

nema spone
stoji

kopule je

su kao u srpskohrvatskom jeziku.

Predikat imenske reenice

i

obino

u istom rodu, broju

padeu u kome je subjekat ove reenice.

Vjeba 2

24

Imena
Imena
se mijenjaju

ili

nomina (*CJV
i

I)

po rodu, broju

padeu.

Rod imena
Arapska, imena su:
1)

Mukoga roda
enskoga roda

JS lijX
iJ^'l).

2)

Najprije

emo

navesti pravila za imena enskoga roda. Sva

ostala imena, koja ne spadaju

pod ova

pravila,

mukoga su roda.

Imena enskoga roda

Imena enskoga roda mogu
a)
i

biti:

po obliku {\ ^\'^''X\

b)

znaenju

C^ yLXV^\\'\

c)

po upotrebi ('^L-J\

^ jl\\
(^^^^iJlId-J^l)
ili
-j

^j

Imena enskog roda po obliku

1)

e su:

Imena koja

se

svruju na

(^jjUu'It

iijj^'UUb,

na

pr.

i^ Jui Hatiaza, ij^ basca,^.^^ tmina,

r.

i_^jo- ostrvo,

ij

/i/epa (m.

o<>),
na

!jj-:i

ve///ca

(m.

r.

j)~S y).

Izuzeci

su od ovoga pravila neka imena

koja

imaju

kraju

:,

na

pr

^-,
*Jui^

mukoga roda, ..>,i^ >^, halifa, sj-- Hamza, ^-^

uenjak.
2)

Imena koja se svruju na

ts

-('^S.^-a-iJl'^^Vi),

ako

taj

svretak ne pripada korjenu rijei, nego je nastavak, na pr.

Isjrl sjeanje,

opomena (od

'i

sjetiti se),

'jLJ

cfoftro

djelo (od

,1.
3)

biti

dobro),

Uj ovaj

svijet.

Imena koja

se svruju

na

1-

ojj^i'I LkJV

1 ),

ako ovaj

nastavak ne pripada korjenu rijei, na

veliina.
*)

pr.

i\J^' pustinja,

^\J^
onda

Kada
koji

se

nekoj

rijei
5

doda

da

se

oznai enski
,

rod,

suglasnik
> ^

stoji

pred

dobije

vokal

( i.'eJLJ )

na

pT-jai^iiok,

*^^

liToka

25

Nastavak i5B)

t\-

zovu se

vi-ijGl'UJl.

Imena enskoga roda po znaenju (^ ^'f^^'l) ^) jesu:

ili

1)

Ope
vi^

vlastite

imenice koje oznauju ensko bie, na pr.

'(I

mati,
2)

sestra/^'J. Merjema, ^jj- mlada, LSj'j Zejneba.

Vlastita

imena zemalja
'fLill

gradova,
Alir.

na

pr.

^r---.

Egipat,

jJL.'j

Damask,

Sirija,

'jf\jX\

3)

Neki dvostruki dijelovi ljudskog

oko,
j'il

tijela,

na

pr.

jT

ruka,

S^j

noga,'*C^.

uho,

^JJ^ pleka^).

4)

Mnoina
pr.

(plural

V^0> koja se ne svruje na nastavak

slova,

6j-, na

^^ knjige, o'^t

Cii

uenici, llV-* Ijudi^).

5) Zbirne (kolektivne) imenice

nerazumnih bia (/.XV^\),

pr.

koje u jednmi imaju znaenje mnoine, na

deve, (wi bravi*).

J-i konji,

^\

Vjeba 3
^)

'

Imena, koja se navode pod slijedeih 5

taaka smatraju
oznauju
'

se da

su enskoga roda

^i

po znaenju
.1

iSjS.jd

ij ^^

),

jer

ili

enska bia

kao

predmete, koji se nazivaju opim imenicama -i ^ ^ , } ^ ^^^' ' enskoga roda, na pT.^.a^ pokrajina ( oJl_) Egipat; ^^^ i gradi. -:)X.)
^1

mati, >^i\

sestra

ili

Damask;
pina
(

Ju organ (
)

* jU

ru/ca;

15

skupina

ic I*- ) knjiga; Ji

siu-

it l^'

deva.
dijeloYe

Nazivi za pojedine
roda, na pr.
')

ljudskog

tijela

obino

su

mukog

u-U glava, ij //ce, jj^.^ prsa. Ako ovaka mnoina oznauje muka lica, moe

biti*

mukoga

roda kao to su zadnja dva primjera. ') Jedninu od ovakih zbirnih imenica
izrazom.

nadoknaujemo posve drugim

,

Tako
i , Sli

se za

jednog konja

veli

^^

za jednu devu

iSL'

a za

jednu ovcu

Zbirne imenice, kojima se na kraju dodaje

da se na

mukoga

su

roda,

jednini
iii:

su

enskoga

roda,

izrazi jednina, > '4' pr. stabla,

^^

j^

stablo,

Ji

palme,

palma.

26 C) Imena, koja se u arapskom jeziku upotrebljuju kao

imena enskog roda,

obliku
(

a ne spadaju ni

u imena enskog roda po

nazivaju

ni

ona
t. j.

po

znaenju.

Ova imena Arapi

ji'UlJ'i ti^j^'l)

imena enskog roda prema upotrebi. To su

ove rijei:
-^-^

27

Broj imena

Arapska imena imaju

dvojinu
ili

tri

broja: jedninu
ili

ili

singular (i^jd1),

dual ('iiiJl)

mnoinu

plural ('^JJLl).
jednini,

Svaku rije najprije nauimo u

pravi

od koje

se

onda

dvojina

mnoina,

na

pr.

<z^ soba; kua,

[^^'\ bijel,

J* ona, "LJ1 hiljada.

Ima imenica u arapskom

laru,

jeziku, koje dolaze

samo u

singu-

napr.

'f

more,''^^ znoj,''JijJ

istonjak

(vjetar),

j^S

zapadnjak.

Rijei
imaju dual,
za prvu

-i'^

ih

!)^1

ovjek, muz,
plurala.

i\y.

ili

51^1 ena, supruga,

ali

nemaju

Mjesto plurala upotrebljuje se

ili
i'j

jUj

ljudi, a
ili

za drugu "5LJ

ene.
(

Dvojina

dual imena osim zamjenica

'*-lp^^

se tvori,

ako se
a

rijei'

u jednini doda u
i

padeu (nominativu) oj,

pr.

u2

padeu (genitivu)

u 4 padeu (akuzativu) o;-; na

ili

'JX.' uitelj,

J\^
ili

dva uitelja, cXJC^ dvaju uitelja

^)

dvojicu
dviju

uitelja:

i'ju^ malena, otOj-i-

dvije malene,

Oji'Oj^-

malenih (gen.)
Rijei,
taj

dvije malene (akuzativ).

ts

koje se svruju na
,

ilil- pretvaraju u dvojini

_>
i

svretak u j

ako je on postao od
tap,

ako je rije od

tri

glasa,

na

pr.

Uc (postalo od j~^)
is
ili

dual o*>*^-

Ako

je taj

svretak postao od glasa

je rije
,

od etiri

ili

vie glasova,

onda se svretak pretvara u

vitez,

i5

na

pr. ji (postalo

od

^) mladi,

dual

dip
.

'^

teka

ena,

dual <jLi^

jJ^' odabran,

dual

^Lkll^

Imena koja imaju nastavak enskoga roda

glas
-

I pretvaraju

uj

na
se

pr. i\'J^ pustinja,

iz

dual d\j\'J^
vidi
;
,

*1

j>1 crna, dual

^)

Kako

ovoga primjera

koje

stoji

na kraju, imena u

singularu, pretvara se u

dugo

kada

se

ime prenese u dvojinu.

28
oGljj-^-Ako je ti- od korjena rijei u dvojini se

nee

mijenjati,

na

pr.

^LlT

koji

mnogo

ide, dual o\\i^

ts
,

rijeima koje se svruju na

i5

prije

koga

stoji

vokal

izgovara se

dvojini,

na

pr.

^^^'\ grijenik, dual

oL^i^V,

^^\
d\j^\
,

sudac, dual

^^tJ^
.--I

Izuzetno imaju dvojinu

ji vlasnik

otac

olSf'
,

roditelji,
(

"^ brat,
,

o )G j

en.

rod o\ S

dual

o )('!\j i

plural

-*-

.>-

-''

*ju;

^-^

Imenice p* punac, svekar, o* stvar,

pi uste,
i

ruka, fi /crv
se rei:

mogu

imati dvojinu

o^

ut^ .61^

o'V

<J^'^>

moe

Rije oJb k/ ima dual o^.

>

-^i

^i

cj^.\

Pet je imenica u arapskom jeziku, koje dolaze samo u

dualu.

To

su:

o^\ dva,

o\:li\

ili

o^'li dvije,

Cc'^^ njih obojica,

O'bJS^ njih obadvije.

Vjeba 5

Mnoina
Mnoina
1)
(

ili

plural

( '.;_i,\

^^0
i

se

od jednine tvori na dva naina:

(

Pravilna mnoina

|JLJl

V->jli )

kada vokali

konsonanti

singulara ostanu

u pluralu nepromijenjeni, na

pr. ''^i-J musli-

man,

pl.

^^JlU

y^
i

Merjema,

pl.

ot'^

2) Nepravilna

mnoina ('/JClI

'f~^\ - n-.^l31

^')

nastaje
pr.

promjenom vokala
^'tiS^

konsonanata kod singularnog oblika, na

knjiga,

pl. "^^sS^, t)-?-S

ovjek,

pl.

1jVj'

Pravilna mnoina se dijeli na pravilnu mnoinu

mukoga
roda

roda

^LJl^'i^lit

'ju*-'

pravilnu mnoinu

enskoga

Pravilni plural

mukoga roda

^LJ1 jT

ll'l

'^

tvori se,
ili

ako

se

rijei u singularu doda nastavak o j za nominativ

29
za genitiv
ili

Cj:j-

akuzativ, na pr.
ili

cf,>.

vjernik, pl.

oj-^^

vjernici

oj^
ili

V vjernika

vjer/i/7ce,
ili

j/l- kradljivac,

pl. 'by>j\-

kradljivci

ujijl- kradijivaca

kradljivce.
is,

Rjei, koje se svruju na

koje

slui

kao dugi vokal,

i

gube u pravilnoj mnoini mukoga roda

pisanju,

to

t5

u izgovoru

u
I.

ako je prije

ts

vokal

na

pr. ^iliJl sudac, pl.

uvillil.

o^l*)

Ow'UJi
i5

suci, j!il'T777u/^/7a, pl. lijjLil'l,

Ako

je

pak pred

vokal

onda
,

se
i

ti

isputa,
o:*

a nastavak mnoine
pr.
ili

l>

o-,

ita se kao 6 j gen.

i

na

nom.

^j

h'^i /

odabrani, u

akuz. )j Th

,n/

odabranih

odabrane.

Pravilni

plural

imaju

vlastita

imena
:,

ivih

razumnih bia,

koja se u singularu ne svruju na

Isto

na

pr. jl^i

uJ-^^
^
>

tako ovu mnoinu

mogu

imati pridjevi
->

mukoga
,

roda, koji
,

oznauju

svojstva raztminih bia, na pr.

(JU

uen,

pl.

<j>i^U

Izuzetno imaju ovu mnoinu imenice:

zemlja,
pl,

o-;i s//i,

pl.

6j-^

(>JI
"Jj'lc

o^Sl,
.

J!

porodica,

stanovnici,

pl.

oJ*!,

svijet pl-

Oji'l^

J^

v/asni/f, pl.
pl.

jji (mjesto o/ji),

*^i*

u s^var, pl.

Oj->

iJL-

godina,
i

,>-^

stotina, pl.

o^

Ovamo spada
plural

rije jSj\ (mjesto ujJj>) vlasnici,

koja

je

od

!>>

dakle od sasvim drugog korjena. Dalje se sma-

traju

kao pravilne mnoine desetice brojeva od 20

i

90

t.

j.

Oj^JLc dvadeset

t.

d.

rije

"c^

najvie visine.

Vjeba 6
Pravilna mnoina enskoga roda
se da se
('^Ji-ll

ii ji 1 ^JLl )
:
,

tvori

od singulara enskoga roda odbaci

a

ako ga ime ima,

pa se doda nastavak u nom. ol-,

^)

u gen.

akuz. ol-^), na pr.

Glas t u nastavku
S
,

ol

uvijek se pie kao

*i_,I-JJ.

Bi
ild
I

dok kratko
dolazi jo

koje

dolazi

kao oznaka enskog roda

( ''^jj_

^
)

samo na kraju

nepravilnih mnoina, na pr.

suci, sing.
i>>l5;

<J^ aci;

l^
jO*

pisari;

Slii (postalo od '.i.)

(sing.

SlJi*

(postalo od

vodii

jU

30
Hind,
pl.

oljft Hinde, ^1jja

Hini ili Hinde, Cil.

ili

uiteljica,

oUi-.

uiteljice,

oLX

uiteljica

uiteljice.

Pravilnu mnoinu enskoga roda imaju:

1)

Vlastita

imena enskoga roda

imena koja se svruju

ime ene),
pl. olJa;i^),

u singularu nas, na pr,xc jDad

ijJ^ stablo, pl.

(vlastito
pl.

ol^
,

l'U dobra,

oUU
-LJ, ena;
sli, pl.
pl.
i

Izuzetak

su
i1

od ovog pravila ;i^,pl.

pl. "^U
'

Li, ovca;
"'.Ui,
,

robinja; i- 1,

p_.l,
t.

sljedbenici; LLt,

pl.

usna;

iL

pl.

tj^

vjerovajne

d.

2) Pridjevi koji

oznauju svojstva enskih bia, na

pr.:^/'*

trudna ena,
pl.

pl.

o>l/U,

^J*^

dojilja, pl. o'Uj,'^^, ''..^udovica,

oLjLt
3)

Imena enskog roda koja se svruju na i-, ako im

nije

sing.

mukog roda

na oblik

J^JI^

na

pr. *-\^^ pustinja,

pl.

4)

Imena enskoga roda, koja se svruju na is-, ako im

nije

singular

na

oblik

o^^

>

na

pr-

S^
na

vrijedna,

pl.

o'lDj
5)

vrijedne.
Infinitiv

proirenih
^i-*!
t.
.

vrsta

glagola,
,

pr.

^.^^

pl
,

'^^{k.^J^",

definicija;
,

pl- ^'l^t-^l.

dobroinstvo,

'CS'\^

pl.

"o il^u'

parnica

d.

Kako

se iz primjera
*

pod

br. 3

4 vidi imena, koja se svruju

u singularu na
roda uj, na

I, mijenjaju glas

u pravilnom pluralu enskog

pr.

M^

pl.

oG^S^'*'; "^V. pl- >^IjV-

Kod imena,

koja na

se-

u singularu svruju na ts-, glasts se u pluralu izgovara,

trudna ena,
pl.

pr.
*)

jl*'

^'l1_

Imena enskoga roda, u kojih

tri
ili

je

u singularu drugi suglasnik

5
,

be^ vokala, a imaju

etiri suglasnika, od kojih je etvrti

dobie

u pravilnoj mnoini enskoga roda na drugi suglasnik vokal, kakav je

na prvom suglasniku i ^ ^>, -> j >>^ oUJLs i oUJLi^

ili

na

pr.

Xs^i

pl.

olxtj

L_L!i

tm/na,

pl.

31

Naroito treba zapamtiti

ovih imenica:
Sjl ili

pravil. plural
pl.

enskog roda kod

sb djevojka,
;

:>U molitva,

olji^;
pl.

pl.

oLa; :Q
pl.

pica,
ili

p/.
ili

0I3;

{[^piljak,
;

o'lJiu=r

<L. godina,
"("1

o\^^
,

oliil
;

oljlT

i.tU

stotina,

pl.

ob

majka,p\.
;

oLI

0(4.^1

^
olj-f

ili

Oj

A^i, pl.

oLj

^J^\ sestra, pl. o\_^l

ol

vlasnica, pl.

olji

ili

oVjl
pravilni plural
;

Neka imena mukoga roda imaju

roda, na pr.
>::/liyJ
;

enskog
pl.

ivotinja, pl.
pl.

^l;lj_j^

jjli;
pl.

stvorenje,
oiL*-,;

**fU-'

banja,

o'uf

'J.^,

pfotokol,

jlU\

s^aya, {m. o>L..k^[

Prema tome kod imena u pravilnom

ili

nepravilnom pluralu

moramo nai

oblik singulara pa onda odrediti njihov rod.

Vjeba 7
Nepravilni plural

jtJCill

'^>-

'^^ltJi 'IiJ

Rije u arapskom jeziku obino ima u korjenu samo

suglasnika, na pr.
ij-jj

tri

lekcija, (Jf pero, i:^j:S^ Napisao je,

tri

jo-I

jedan.

Malo
na
pr.

je rijei,

koje imaju vie od

korjenita suglasnika,

r> S

valjati,

S^iP^ tunja.

Arapski gramatiari izraavaju oblike rijei

glasnika, koji se nalaze u skupini Ji^

pomou

su-

dodajui tim konsonantima.

jJ

razne vokale, na pr. rijelrjS ima oblik J^J,

a C--2^ na oblik
"S-^

'

je na oblik jl

Kako

je

dakle

skupina J^ mjerilo za oblike

rijei,

prvi

korjeniti suglasnik svake rijei zove se

(>i.

Jj^I

^U

t.

j.

o od
(

skupine

Drugi korjeniti suglasnik se zove jl^l

je

uj^ , a

trei jlillf^f.
J--ii1
ti*

Prema tome
i),

C-^

rijei prvi korjeniti suglasnik

a trei (jl^iJl'fV)

drugi (jIoLl^uj)

o,

^.

Dodavanjem drugih suglasnika skupini JJ dobiemo proirene oblike, koji nastaju kad od korjena rijei tvorimo razne

32

oblike,
pisar,

na

pr.

od korjena

c_js
}

(3^11)
i

dobijemo rije

"LjV

(t)t^)
\ .

ako umetnemo izmeu

2 korjenitog suglasnika

Od

istog korjena je

rije'L^^' ("Oj^') pismo,

(

"L.j:5C (^)^')/co/a;

kancelarija,

i-o^.

iJuO.) knjiara

t.

d.

Nepravilni plural ima uglavnom slijedee oblike:

1)

JUJ

na

pr. J'j

ovjek,

pl.

JUj

^j

vjetar, pl.

''^tj

*C1^ anak,
2)

pl/^^/^^ plemenit,
pr. ._Jl srce, pl.

pl. fl^^.'L-j} odjea,

pL^C?
,

J_^, na
oj-j
,

v^-*

-'^ granica, pl.

jjj c-^

kuca,

pl.

3)
s/n,
pl. pl.

Ijloi

na

pr.

pX pero,

pl. fSui,

djed,
pl.

pl. "i^J^l

oii

-itA,

pli

ime,

pl.

"i'ul.1,
f'_^.

dan,

fU,

"pJ

usfa,

l_^l

4) ti-J

na

pr.

.-.'tC

knjiga,

pl.

"L^-

*^:::'-

^^'^^'

P'- o-*-'

%./^

prijestolje, pl.

j^.
komad,
sudac,
iU

5) i>i
6)

na
,

pr. ilii^ pr.

i^'U

pl. "J^i^, pl.

"'s'Uii

C^^

blagodat,

pl.

iilj
pl.

na
j'Uj

(mjesto
slJjt

CliJ),

fO
ila

strijelac,

(od il^j),
pr.

vodi,
:>i-'l
,

pl.

(mjesto

i^.^')-

7) *il*^ 8) jIjI

na na
,

brat, pl.

ji

mladi,
,

vitez, pl.
pl.
o-tc'

pr. tlr'j

noga,

pl.

t)^jl

i>^

oko,

9) "'ilil 10) [yiji

pl.
Lr-jlj
.

na

pr.

fl[

voa,

pl.

Cl]

\^
pl,

stup, pl.

''"-iJ-

na

pr. J.L

morska

obala,

^\j-, ^S\i konjanik,

11)
c^\j^\
,

OiCj, na
'^y<e

pr.

f>U djeak,
olrTr"*

pl,

CjLJ-

^ brat;
oUU'

prijatelj, pl.

dijete, pl.

12)
pl.

o^
.

na

pr. jJu grad,

pl.

zemlja,

pl.

trjlJ konjanik,

oL'jJ

fV' hrabar,
na
pr.
-

o'^'

13) tSCj,
j

^jS
,>

ministar,

pl.

*bJJ.

^1

vladar, pl. tl^l,

^li

pjesnik, pl

*l_;jii..

33
i>LJl

14)

na

pr. ^--v-l. miljenik,

pl.

tl-.I

(mjesto *^UJ,1

),

'^

bogat,

pl.

iL:j^r.

15)
16)

^Uj, na
^'Uj
,

pr,

j^>^

pfsf, pl.

Vi.'Ul,

;^^,ilj

mosf,
,

pl.

^'Lj
pl.

na

pr.

*'otil-

vladar, pl. 'uU.>U

t_l.

\>S:1.

no,

'i>r Isd--

OjSLL-. siromah, pl. 'OjS'

Vjeba 8

Ime obino ima jedan

pravilni

ili

nepravilni plural,

ali
i

ima
vie

sluajeva da neko ime ima pravilni

nepravilna plurala^), na
i

nepravilni

ili

dva

pr."[Jit

uen ima

pravilni plural
plural
ol-iJ^
ili
i

6jit, a

nepravilni ^UJU.

Tako iiu dobra ima

(j^.jo, jJl|

oO-U iXjj^,
t.

^jS

vu/f, ^li_i

grad,

i>L;

d.

Od

plurala treba razlikovati zbirne

kolektivne imenice,

koje se dijele na troje:

1)

Zbirne

ili

kolektivne imenice

-li1|wi),
plurala,

koje nemaju

jednine, nego

u singularu imaju znaenje

J;
\^

na

pr.

"L^

narod,

^'y

narod, pleme, *S~J pleme,

deve,

Ji bravi. Singular

ovakih

imenica

nadoknauje
pr.

se
ili

rijeima,

koje su posve od

drugog korjena, na
ili

od

%-^

*i-J je singular Je^j

ovjek
ili

'\y^\

ena,

od

t);l

c?eve singular je

jV
sli

muka deva
brav.
(

it

enska deva, a od

6ravi singular je

2) Kolektivne imenice
ili

koje znae mnoinu

"'s
,

'i^^pi u~^^^\ '^\

f^^\ *^
na
pr.

),

kad

se

doda nastavak

ili

Is

dobije se sin-

gular,

t-UJ

jabuke,

i=- U.;

jabuka,
Zidovi

datule

''^

datula, v_.> .Arapi

<i> Arap,

ij^_

i5j_^ z/dov, j^^

vojska
^)

iSJ-^

vojnik.
vie plurala u raznim

Neke imenice imaju

ima plural
f> o_j_.\
ili

znaenjima, na
^ -^

pr.

.^.ju
.^

->,

kua;

stih,

/fue

ili

oUjI

stihovi;

j^

ro6, plural
pl.
S

jLc
.il

Boji roi)ovi, A
,->

t Ijudslii
prijatelji.

Boiji robovi;

c
f\

brat; prijatelj,

braa, a o'>-'

34
3) Kolektivne imenice koje za

najmaoju
na

za

najveu koliinu jl* me^

imaju u

isti

oblik

( ts^r^'v*^ ,_Jj^\ J^-'l ),

pr. Cr3 mlijekQ;

Vjeba 9

Deklinacija
Imena mogu
biti

(j-Ij^'V^

^^
i

promjenljiva

(L^*1)

nepromjenljiva

Promjenljive su na

pr.
cj-

imenice
ko.

pridjevi, a nepromjenljive

neke zamjenice, na

pr.

U arapskom
('^'/\), genitiv

jeziku imaju
i

samo

tri

padea

to:

nominativ

i'Jpi)

akuzativ (LZaJJOi

Dativu,

instrumentalu
ili

lokativu

srpskohrvatskoga jezika

odgovara arapski genitiv

akuzativ. Vokativ srpskohrvatskoga

ili

jezika izrazu je se arapskim nominativom

akuzativom.

Promjenljiva imena
deklinaciju (Lj_^11i'T)
.

mogu

biti

takva koja imaju potpunu

koja se

ne

mogu potpuno

deklinirati

'

*.

V-(

'

'

1)

Potpuna deklinacija Cjij^au^\

Imena, koja idu po potpunoj deklinaciji (t_j_^U,"i), imaju u

singularu
i

u nepravilnom pluralu nastavke:

za nominativ
.

'^j'\)

za genitiv za akuzativ

^1)

L^l)^)

Primjeri:

Nom.
Gen.

j!j

ovjek

i-L
''C~=-

baa
bae

lijep

ijUj ljudi

X^j ovjeka

o lijepa
"c

JUj
VUj

ljudi

Akuz.
^)

iU j ovjeka

'il

bau
^j^'j^

. lijepa
.

ljude.
a u

Ime u nominativu zove se

>_jj.,ja
1

u genetivu

jJ>?J.

akuzativu

35f

Ako ime

dobije na

poetku odreeni- lan

'3'\

izgubie na

kraju dvostruki vokal (nunaciju 'o-.^O- Dakle:

Nominativ

[}^j'\

ovjek
lijepi

(poznati)

'ilJ-'l

baa

(poznata)
(poznati)

f? 'ijlil

'^^'j'^ ljudi

Genitiv

J^^H ovjeka (poznatog)

i>-J.'l

l'^'\

bae

(poznate)

lijepoga

^^'j"^ ljudi (poznatih)

Akuzativ

^5' ^ ovjeka
;jj_J.'t

(poznatog)

'i!j.'1

bau

(poznatu)
(poznate).

lijepoga

'^^'j"^ ljude

Imena u dualu imaju nastavak za nominativ cj\, a za

genitiv
i

akuzativ
ili

oi

na

pr-

oW

dvije ruke,

o-.J^

dviju

ruku (genitiv)
Pravilni

dvije ruke. (akuzativ).

plural
1

mukoga roda ima nastavak" za nominativ

akuzativ
ili o-.

OJ

a za genitiv

7, na pr.

cjj-^

vjernici,

'(jwl vjernika

(genitiv)

vjernike (akuzativ).

Pravilni plural enskoga roda ima nastavak za nominativ

ol-, a za
uenica

genitiv

akuzativ o\ i, na pr.

^^'^ uenice,

oLJ'll.
,

(genitiv)

ili

uenice

(akuzativ).

Vjeba
2)

10

Nepotpuna deklinacija

(^^^\Vjl)
primiti vokala
'\

Neka promjenljiva imena ne mogu

niti

- x'%JJ^)
.

nunacije

'oij-^^

Arapski se nazivaju p^^-oll

i

'j-^

Ovaka

imena imaju u singularu

nastavak

nepravilnom pluralu za nominativ

i

a za genitiv

akuzativ

na

pr.

Nominativ
Gen.
i

oLi* Osman
o**-^

'*X1I.

Mekka
ili

akuz.

Osmana

oL. Mekke

Mekku.

Dual
se

pravilni plural

enskoga roda ovakih imena mijenja

pr. ^^jtli'li, i>juJ.'li
,

kao

u potpunoj, deklinacij i, na

oLJU,,

36

Po nepotpunoj
pridjevi
i

deklinaciji idu

mnoga

vlastita imena,

neki

neke nepravilne mnoine.

ime, koje ide
U"!
ili

Ako

po nepotpunoj
(LiUl'l)

deklinaciji, dobije odre-

eni lan
na
pr.

je

vezano

sa

rijeju koja

stoji

genitivu, tada

se to

ime deklinirati po potpunoj deklinaciji,

Nominativ
Gen.
i

^\J^

zelena
zelene
ili

IjV

koristi^
ili

akuz.

Aj^

zelenu 'i\^ koristi

koristi

glasie sa odreenim lanom:

Nom. <\S^\ zelena

Gen.

^XS\
p-i-J1

'^\y

koristi

nauke nauke

C\J^\ zelene

^\^
'^\^

koristi

Akuz. 'AJ^\ zelenu

|JlJ1

koristi nauke.

Vjeba

padeima

Nominativ (V^'^dl)

Imena najprije nauimo u nominativu, na

"jU
lav, 1>_^\

pr.

"i^^

tinta,

lavovi,

JUi-

grub

t.

d.
i

U
i

nominativu

stoji

subjekat imenske
CJIL

glagolske reenice

predikat imenske reenice, na pr.

'.^Jjil'i

Sunce je

izalo,

"ij'i^^jJLo.

Sjede Zejd.
Genitiv

jj^ I)
na
pr.

Ime
1)

stoji

u genitivu:
je

Kada
.oil

iza prijedloga,

jUli^

kui, jl ji

na brdu,
2)

Tako mi Boga!
stoji iza

Kada ime
vezi,

drugog imena,

kojim je skopano
(zapravo:

u uoj

na

pr.

aI^' jb

Muhammedova kua

kua

Muhammeda),} Vr4^' majina

i

ljubav (zapravo: ljubav majke)

t.

d.

37

Kako

se iz primjera, vidi

u ovom sluaju uvijek dolaze dva

imena zajedno.

Prvo ime, koje zahtijeva da drugo

doe

genitivu, zove se LiUl'l (spojeno), a drugo, koje stoji

genitivu,

.JvLi'Ul'^ (ime, s kojim je drugo spojeno).

Odnosa j izmeu

ovaka dva imena zove se

Ime,

'jIsU)l"i

(genitivna veza).
niti

koje zahtijeva genitiv ne moe imati nunacije

pr.

odreenog lana, na
najbolji stvoritelj,

,-^1^.'^

Boja knjiga,

0\l}'\i\cj

-\

ib'J-j tvoja

milost.

Ako
nastavka

je

Lj'lil'l

u dvojini, gubi u svim padeima od dualnog

Oi'-

ol-

ili

zadnji suglasnik
dvije ruke

o, na pr.

Nomin.
Gen.
i

J^J^^' ovjeije
ak.

(m jesto jl^l o

jljl

i5

ovjeije

dvije ruke (mjesto

S^J\ o>.4

)')

Isto

tako otpada u svim padeima suglasnik o od nastavka

Oi

)J-ili

-, kada je

uj'UJl"!

ime u pravilnoj mnoini mukog

roda, na pr.

Nom'.

pL^
i

j.>\...

uitelji djece (mjesto

^\~~f oj..J^).

Gen.

akuz.

iX~^

Lf-J^

uitelja djece

ili

uitelje djece (mjesto

i^.^^
vezt,

OuA^

).

Izmeu
stajati

dva imena, koja stoje u genitivnoj

ne moe
"i

nikakva

druga

rije.

Prema
taj

tome

ako

ti'UJl

dobije

pridjev kao svoj atribut,

mora

atribut stajati iza genitiva,

dijete.

na

pr.

kJJl j^vTaJj
12

dobro majino

Vjeba

Ovdje treba naroito istaknuti slijedee imenice:

^l otac (skraeno od jjI)
ft
.>'

brat (skraeno

od

_j-il

)
-

^
tS

punac; svekar (skraeno od ytdobie vokal

Glas

kada u genitivnoj vezi otpadne

38
->

,'

usta

(skraeno od p

o* stvar; neto (skraeno od

j'j

y^

vlasnik

(skraeno od

tsSi)-

Kada spomenute imenice

dobiju dui oblik, na pr.

stoje u genitivnoj vezi

kao

ti'Uil

Nominativ

39

Naroito
.(

treba

zapamtiti

da, subjekat

imenske
stoji

reenice
estica

rili'i)
ili

stoji

u akuzativu, ako pred subjektom

na
pr.
J'l; 'ij^ol^

^\

Vv

zaista,

Zaista je nauka, korisna,

Subjekat imenske reenice

stoji

u nominativu, a predikat
i

u akuzativu
Zejd
/J/je

iza

nijenih estica U

nije,

na

pr.

Ut ^3

uenik,

dt jljV ovjek

nije zdrav.

Vjeba

U
Vokativ
(

t/>U:j'l

Reeno
ili

je da se dozivanje (vokativ) izrazuje

u nominativu
se doziva

akuzativu. Vokativ se tvori da se pred rije

kojom
.

stavi

vokativna estica

o,

koja se zove t\l)lLi>

Rije, koja

stoji iza

vokativne estice ne smije imati nunacije, na pr. J^jIj

ovjee!

V.

VI Muhammede!
ime u nominativu, ako je jedna
tjLil'i
,

Iza vokativne estice stoji

rije,

u akuzativu, ako je
-il

na

pr.

Jujl Zejde! ^\\

Majko!

jli'L

Boji robe!

Ako
se

rije, koja je vokativ, ima

odreeni lan
L

'jl

stavie

bez obzira u
Vit
,

kome

je

ona broju jzmedu estice

vokativa
,

rije

ako

je vokativ

mukoga

roda, a rije

\xA

ako je

vokativ enskoga roda'), na pr/c^~^yT[^\\

ovjee!

[/SJi\\^\l

Duo!

t'i^l'ipj

\ Uenjaci!

Vjeba

15

Deminutiv <'_^rj^)f'l

j^V^\)
svojstvo u potpunoj mjeri,
i

Svako ime oznauje predmet

na
pr.

ili

Jp-S

ovjek,

j^jU* vrabac

t.

d.
^""i

Ovako ime dok

I

je u

svome
^)

prvotnorri obliku zove se

j^S^s

'iT

Izuzetak od ovoga pravila su vokativi

Jil

W Boe!

^1 O

moj

Boe!

40

Nekad

se

meutim hoe- da oznai predmet

se imenica
.

ili

svojstvo u

manjoj mjeri. Ovaka

'jjij^\yji'\)'

zove deminutiv
r'

jj^CojII

!>_.-)
:

..

"

tri

oblici koji

pokazuju umanjeni predmet

ili

svojstvo jesu:

jlli za imena, koja imaju

J_-jJ
ili

samo

slova, a
ili

J-:-^^

za imena

od etiri
^y~^j
J-rrr

vie slova,

na

pr.

Jp-j

ovjek

J_ brdo
^^liT Hasan

ovjeuljak
brdace

41

Pridjev
Pridjevi

a^I^ ^ ^^*
pokazuju

su

rijei

koje

neko

stalno

svojstvo

osobe
i

ili

stvari,

na

pr.

j^j^ malen, v'jS pitak.

i

Pridjev se kao

svako drugo ime mijenja po rodu, broju

padeu, a moe

biti

odreen

sa

'J^

neodreen.

Pridjevi se dijele na dvoje:

1)
tijela.

Pridjevi koji

oznauju kakvu boju

ili

osebine ljudskoga

Svi ovi pridjevi dolaze na oblik l^^] u singularu

mukog

roda,

na oblik

^>Ui

singularu

enskog

roda,

o^^^ u
u pluralu

dualu

mukog

roda,

pb>*^ u dualu enskog

roda, jJj

za oba roda, na pr.

Sing. m.
-

r.

i^-l
o\i'j^'\

crn

r.

^b'^j^

crna
;

Dual m.
Plur.

r.

dva crna

.
z.

r.

^\/WjL dviie crne

jj crne.

m.

r.

jj crni

r.

Isti

bi pridjev
r.

odreenom
crni

obliku glasio:
.
r.

Sing. m.

i^Vl

b>Jl crna

Dual m.
Plur.

r.

u^j^^Vf dva crna

:._^l

r.

o^^j^'^ dvije crne

ijU\ crne.

m.

r.

crni

r.

Deklinacija ovih pridjeva

Ovi se pridjevi u singularu

pluralu-

mukog "i enskog

roda mijenjaju po padeima ovako:

a)

Neodreeni

pridjev:
r.:

Sing. m.

Sing.

r.:

Pl.

m.

r.:

Nom.
Gen.

/j^\

crn
^)

JlS^ crna
^iSjl
Ai'jL

j^ crni, crne
j^.-.

Sjll

crna

crne

crnih

Akuz. j^I crna

^)

crnu

'bj crne.

Pridjev na oblik JjJl za muki rod, ^^A^ za enski rod mijenja

deklinaciji.

se

po nepotpunoj

42
b)

Odreeni

pridjev:
r.

Sing. m.

Sing.
i\ijlJl

r.

Pl.

m.

r.

Nom. i^Vl
Gen.
i'JJ^"\
'i'jJi"\

crni

crna
crne
crnti

jjUl
ijlJT
iJiJ\

crni,

crne

crnoga crnoga

t\jj!j1

crnih
crne.
i

Akuz.

^b^Jt

Dual ovih pridjeva mijenja se po padeima kao

ostalih imena,
ili

dual

na

^r. ^^i'JJ\dva
i

crna {nora.),o;V^\ dvaju crnih

dvojicu crnih (gen.

akuz.).

Ovako
Sing. m.
r.:

se na primjer mijenjaju pridjevi:

Sing.

r.:

Pl.

oba roda:

^1
(jjul

crven
bijel

*l^
i

crvena
bijela

^
ijj.^
i

crveni, crvene

Ujj

(mjesto
bijeli,

ijax.

bijde
lijepih

j'/t velikih

lijepih

t'bV^ enska velikih

lijepih

j,_,j>

velikih

oiju
slijep

oiju

oiju oko

y,i ^

u jedno oko

^\Sf- slijepa u jedno

j^

slijepi

ili

slijepe

jedno oko
ili

TjA hrom
J*'l slijep

*V-I;

hroma

r^ hromi
J*
slijepi

hrome
slijepe

*!.' slijepa

ili

V/efta

77
koji

2) Pridjevi,

ne

oznauju kakvu boju

ili

osebine

ljudskog
1

tijela,

dolaze na ove oblike:

Oblik 0**

na

pr-

r^

star

^*i* pitak

mekan
krut
lijep

^
^'

slan

prazan

3
4

neiskusan

tP>^ hrabar

5 6
7 8

"-^

'

"

zabrinut

cA^ otrouman

neist
(vx'l;

^
j^

brbljavac

mekan, njean i/l hladan

plemenit

f^

kratak

43
9 Oblik

"UU, na

pr.

44
Pridjev
biti

moe
(

biti
).

oznaka (atribut

^i-l31

'ijCJl

),

moe

predikat

^Ai'l

gornja dva primjera je rije (^W

uen

atribut, a

*^^j

milostiva predikat.
ili

Pridjev kao atribut

predikat stoji uvijek iza imenice, na

koju se odnosi, kako

se to vidi iz

gornja dva primjera.

Ako
t.

je imenica

odreena
lan
'S\
,

pridjev je kao atribut

odreen
na
pr.

j..

ima

odreeni

inae

je

neodreen,

'i-Jjl

Lvl

dobri otac, "'sOj^

^1

malena ki.
biti

Pridjev kao predikat ne smije

otac je dobar, "'sOj^ ''^^^

odreen, na

pr.

^U ^"^

kerka

je malena.
slae se

Pridjev kao

atribut
i

kao predikat

sa

svojom

imenicom u rodu, broju

dualu
ili

padeu, ako je imenica u singularu,

pr.

u pravilnom pluralu mukog roda, na

dobro
dijete, 'U-UJl ':1>Vl
J','J'\J^

^U

jJj

dobro
o'l4:'U

dijete, 'jjji jJ;^!

dobra ena,
u dvije iste

u^>'^'i

DWje

su ene dobre, J\J:'kJ3\

ruke, S^'^'U cij'S~i'\ Muslimani su dobri.

Pridjev kao predikat ne slae se u padeu sa subjektom

imenske reenice pred kojom stoje

estice, na pr.
'*^\^''Sj=.y^

oK

jo neke sline

oji'L.^ 'uj-Jl-l'l 'o[ Zaista su muslimani dobri;

Nema

niko prisutan; i'yf\^'C-^\C Ogovaranje nije

dozvoljeno.

Ako

je

pak imenica u pravilnom pluralu enskog roda

mnoini, pridjev kao atribut
ili

ili

nepravilnoj
slagati sa

predikat

moe
stajati

se

svojom imenicom u rodu

pr.(

broju, a

moe

jednini

enskoga roda, na
(

;j-U) oU-LoU_Ji lAfus/iman/ce

(

su dobre,

iiU )

6^i-'U

OV'J^ Ljudi su dobri,

i'^^-Jlo'^

oU-.|^i'i

'i^l^'l

jj'il'i

prostrane
(

kue, (o\l--lJ1) i\^Y\

)

iz

dalekih krajeva,

'sOjiCJl

!)L5CJ1

'JVJ^

veliki ljudi.

Vjeba 19

45

Poredba

ili

komparacija pridjeva
i

Kao
tri

u srpskohrvatskom jeziku

arapski pridjevi imaju

stepena:
1)

Prvi stepen

ili

pozitiv

'Lj^'\), kad pridjev pokazuje

ili

svojstvo nekog predmeta bez obzira na druge predmete

kad

pokazuje da neki predmet ima neko svojstvo u

i

istoj

mjeri kao
lijepa,

drugi
I

koji predmet, na pr.

^i-i-Vl

o--- v'L-::^! Knjiga je

^'\^ il_S
2)

Sestra je milostiva kao majka.

ili

Drugi stepen

komparativ

J-U^J-Jl 'f^l

tvori

se

od

pozitiva

kada se dva predmeta porede pa

se istie da

nekom

predmetu pripada neko svojstvo u veoj mjeri nego drugome,

na
pr.

'o-

'S^
se

*J^' Muhammed

je

vei

(stariji)

od

Alije.

Komparativ
stavi
i

od pozitiva tvori tako da

(bez

se pozitiv pridjeva

u oblik

^1
se

odreenog lana)

bez obzira na rod

i-,

broj, a
pr.

onda

doda na slijedeu rije prijedlog

glasi

od, nego,
tei od,
si

na

od pridjeva S.*^ teak komparativ

^^^'^

>.L1I

od

"jj-;5^

L^-^^ vei od
'^'i/j

t.

d.

xo'^'ji'\'^\ Ti

vei od Zejda,

o^ \SJ^ 'Cj=

\i

Fatima je bolja od Zejnebe,

i

''^Lil.'jL^\'^l/jj''jlSi

Muhammed

Zejneba su

ljepi

od

tebe,

'li.] '*^\

Vi ste ueniji od nas.

ili

3)

Trei stepen
se

superlativ
tri
ili

J-iJJ^
vie

'M)

tvori se

takoer

od pozitiva kada

porede

predmeta pa

se istie da

jedan ima neko svojstvo u najveoj mjeri.

Pozitiv se pridjeva u superlativu pretvori u ove oblike:

Muki rod:
Singular
J^Jl

enski rod:
J-- ' , >

Dual
Plural

o>^JI

jjLLJ
(
I

O^'t >^'

^ yi!o

'jli

4&

Pridjev u superlativu

mora

imati

odreeni

lain

'S\ ili

je o'U.'

odreenoj imenici
a)

ili

linoj zamjenici u pluralu.

Superlativ sa izvjesnim

lanom
/

'S\

Muki rod:
Singular
'jliJVl'j^j'i

najvredniji

ovjek

Dual
Plural

o>^^V

u>^-Jl

dvojica najvrednijih ljudi

najvredniji ljudi.

'ojJuiiV^'jU-^Jl

enski rod:
Singular
-VT
o'LU-i)

najvrednija ena
dvije najvrednije ene

Dual
Plural

to liM^V

najvrednije ene.

6) Superlativ kao: oUl'^

Muki rod:
Singular
jU-^t^)!!^!
>U>/l

najvredniji

ovjek

Dual
Plural

jU^U^'iib

dva najvrednija ovjeka

najvredniji ljudi.

jU-jU^^ib^-'^l

enski rod:
Singular L-j)U^,iil) jliJ

najvrednija ena
dvije najvrednije ene

Dual
Plural

iJli
(

^jlii)

LJJJ

lJj1

jliil

o LUJ
i

najvrednije ene.

Mjesto pravilne mnoine mukoga roda na oblik 'd:^\

u superlativu
pr.
u'^\*j\.<'
\

moe

biti

nepravilna mnoina na oblik

'

^'il
i

na

velikani svijeta,

'T'^iU.l vai

najmlai

t.

d.
ili

Superlativ pridjeva koji ima

odreeni lan bio

atribut

predikat

mora

se

kao

pozitiv pridjeva slagati sa

i

imenicom

kojoj pripada u rodu, broju

padeu, a superlativ koji je

a

oU

moe

se slagati sa

svojom imenicom,

moe

uvijek stajati u

jednini

mukoga

roda.

Vjeba 20

47

komparativ

superlativ pridjeva, koji

tijela
(

pokazuju boje

ili

osebine ljudskoga
(JcUJI'-Jj.)
t\
i

kao

:od glagolskih pridjeva aktivnog

pasivnog

Jj-^Vl |J|) proirenih glagolskih -oblika,

i

ore se na drugi nain. Drugi

se,

trei stepen od takovih pridjeva

aktivni,
ili

tvori

da se pridjev odnosno particip

pasivni

pretvori u
tivu

neodreenu imenicu

ih

infinitiv

( jjl.<?.L1)

u akuza3^1

pa

se pred njega stavi rije:

jaci
i

'jJi^l

vei,

*S^\ vei,

manji, 'jM
Pozitiv:
j;^| crn

t.

d.,

na

pr.

Komparativ:

Superlativ:
\i\j^
.'*.'

i,

'i
^

\j\_^ jj,| crnji(a)

xiV
?,* t '

"^

najcrnji(a)

*j^J^\ bijel

^ U'C iit bjelji(a)

uC jiiVl
najbjelji(a)

'

pravedan 'vUCijltivS'l pravedniji(a)

.'

Gu>i\ Ia^VI

\
i

najpravedniji(a).

iiUll^Gir^l
J

Imenice
drugi
i

"liji

dobro

^r^'

z/o

upotrebljuju se jo

kao
pr.

trei stepen pridjeva, koji nikad nema pozitiva, na

LSi.

"1;^.

Muhammed

je

bolji
i

od
t.

njega,
d.

^r-ti^

^Jj^NajboIji

ovjek, ^Cai'1^ najgora nesrea

Ne mogu
se ne

se porediti pridjevi, koji

ili

pokazuju svojstva, koja

mogji poveati

umanjiti, na pr.

c-^ mrtav, ^^[

shjep.

Vjeba 21

Dodatak o pridjevima
Pridjev koji pokazuje pripadnost nekoj porodici, plemenu,
kraju, gradu,

narodu

ili

zanimanju, zove se arapski ^_jki \y-i

Ovaj
1)
,>

se pridjev tvori:

Da

se imenici

mukoga roda u singularu doda nastavak

vokal-, na
pr.
'^^^^

pred kojim

stoji

Egipat

i^v^.

48
egipatski

ili

Egipanin,

>

naulia

Kurejije

Lr^S^
je

^"'"ei/ja/'L;;;^

^^^. nauni, Arapi IJ^' Arap

pridjev,
pr. o\J^\

j^Ji

^)

ili

arapski.
ili

Ako
pluralu,

ime, od

koga pravimo ovaj

vratiti

u dualu dva

moramo ga

u singular, na
tSJaj zejdski,

dvojni,

oJ-MJ Zejdovi
j>Lil

arefatski,

moral
na

oli> Arefat

jy^

'^^\

^jiU- moralni.
5,

Ime, koje ima

na kraju
pr.

izgubie to

kada od njega

postane ovaj
'CilT Fatima

pridjev,

'^^ Mekka

'^^ mekkanski,

t;r^^

Fatimin, Fatimovi,

Od
S\
ilj

ove vrste pridjeva naroito treba zapamtiti:

otac
jezik
2) a)

'(SjA
'iSjil

oinski
jezini

A
ili-

brat

'iSjJA

bratski
godinji.

godina^ i5y
i

Pridjev^^ll'^'^i moe doi

jUi

na jedan od ovih oblika:

na

pr.

Jls-

nosa,

i\j^

kova,
iz

>_jUj

mesar

t.

d.

Pridjevi

ovoga

oblika,

kako

se

samih primjera

vidi,

obino pokazuju neko zanimanje.

b) Jeli
c)
,

na
na

pr. pr.

^L* koji ima datula,

o-.V

koji ima mlijeka.

tW

^ koji ima hrane,

.j-j^

koji ima odijela.

Pravila

po kojima

se tvori enski rod

kod obinih pridjeva

i

kao
na

pravila o slaganju pridjeva imenice vrijede

za

>_jj

il

^\,

pr.

'<SiS ^'<>\JM

Novina je mekkanska,
'iJ-Cl'l

C^-^iS ui^-S dva

mekkanska ovjeka,
Svi
oblici

o UV

mekkanski odlomci Kur'ana.

ove vrste pridjeva (^j-JlI'^J.) imaju dvojinu

kao

ostala imena, a plural im dolazi

u pravilnoj mnoini, na

pr.

Vjeba 22
^)

Gore smo nauili da

'i

se

od zbirnog imena dobije jednina, ako

mu

se

doda nastavak

tS

49

Zamjenice (pronomeni)
Line
ili

personalne zamjenice
biti

'ji^

\iiaiJ

Line zamjenice mogu

spojene (^).^'1'jjIi)l).
1)

samostalne

J.^lI1 >-~J^

Samostalne line zamjenice

ili

J^iJil jyZ^'\

dolaze

samo

u nominativu

akuzativu, a imaju ove oblike

Nominativ
3
Sing. m.
r.

Akuzativ
(L.j'uJ'i)

lice

'j^

on
oni dvojica

{[

njega
njih dvojicu

Dual m.
Plur. m.

r.

!>'

l/lj

r.

>'
'j>

oni

'JU
'

njih (ih)

Sing.

r.

ona
one dvije one
2

lM
l^'u

nju
njih dvije

Dual
Plur.

r.

l/
i,*'

r.

/'M
)

njih (ih)

(.)

lice (Li'UJi"i

Sing. m.

r.

50
'','-.>

2)

Spojene

line

zamjenice

(J_aal

_n*-Jl)

mogu

biti

sastavljene:
a) uz glagol
(

kao glagolski predmet (objekat) u akuzativu

ako
je

Lij^u'1lnlill),

glagol prelazan, na pr.

'*-''a///va/i

ga.

b) uz ime sa kojim ini genitivnu vezu, u kojoj je zamjenica

l

genitivu

kao

vJl Lilill,

na

pr.

*j\sf njegova

knjiga,

Ju

njegove dvije

ru/ce^),

'fj.Jud

vai uitelji.

Zamjenice, koje su sastavljene sa imenicom,

prisvojne
(posesivne)

nadoknauju
jezika,

zamjenice

srpskohrvatskog

jer

zamjenica spojena sa imenicom u genitivnoj vezi pokazuje da

nekome neto
iz tvojih

pripada,
i

na

pr.

'<>\^ njegova knjiga,

il^.il '^^

ruku

t.

d.

c) uz prijedlog
iza prijedloga,

pa je lina zamjenica u

genitivu, jer stoji

na

pr. i-u

od njega,
Primjeri:

*-J

u njemu.

1)

Spojena lina zamjenica

2)

Zamjenica
uz glagol

3)

Zamjenica uz ime

4)

Zamjenica
uz prijedlog

3 lice
>
> )

(Vl^l)
> ^ ,^

> >

^ ^

>*

Sing. m.

r.

<

*j.
f

xr Hvali ga
ih

*j

uS njegova
'

O. od njega
^ f LjlJL. '

knjiga

'

Dual m.

r.

l#

' > > ^, L_uJ-c Hvali

'>y

l.-v'-^
'

knjiga
njih

od

njih

(njih dvojicu)
>
>

dvojice

>

^ ,

Plural m.

r.

'/>
'

Ji^-U Hvali
f

ih

^ ^-i^ njihova
> * '

dvojice

>

'

jLL.
" L*_l.

od

njih

'

'

knjiga

Sing.

r.

^ > ^ ^ Li-sxt

HvaU

je

^ > --^ LAjUi njena ' knjiga

od nje od
njih dvije

Dual

r.

L#

L_Lo.xt

Hvali ih
(njih dvije)

L^ajU-T knjiga
"

'

njih dviju

l.__l. '

Plural ,

r.

^
ijlJu
i

.j^^ss^ Hvali ih

(.)

i>uij

njihova knjiga
(.)

,^a-1. '

od njih
(.)

^)

Sa

uj->-li-

otpalo je

>

jer su

oLi.

51
Spojena lina zamjenica
2)

1)

Zamjenica
uz glagol

3)

Zamjenica uz ime
I

4)

Zamjenica uz prijedlog

2
Sing. m.
r.

lice

LlUJi'

il

-iU-ja Hvali te

wLL:5

tvoja knjiga

<1L-.

od tebe
od vas
dvojice
'^

Dual m.

r.

y
r.

lc>-i^ Hvali vas

l,>-i
'

dvojicu
Plural m.

LiT vaa ' knjiga

lSwJU
'

S
i)

> xt

Hvali vas

*>_;

uS v vaa
'

'-P'-*

^^^

knjiga
Sing.
.
r.

-IU-a/ Hvali

te (.)

iLL^ tvoja
knjiga
IpCi

-iil. ' '

od tebe
(.)

Dual

r.

\S

'S-

Hvali vas
dvije

LS^
'

vaa knjiga vaa

\$L^ od vas
'

dvije

Plural

r.

i^ji

i;;^^.

Jjt-Hvali vas

(.)

j^^ Li
'

'"

cA-* ^^ '

vas

(.)

J-.

od mene

L. od nas

Kako

se iz gornjih primjera vidi sastavljene line zamjenice

su nepromjenljive

pa

se

kod

njih genitivni

ili

akuzativni nastavci

samo

zamiljaju.
lice:
,

Zamjenice za 3

lV, 'L

glase

lV^,

>
ili

ij,

ako se rije, koja

na
pr.

prije njih stoji, svruje s

vokalom
iz

\i

*lj

od svoga gospodara, oju

'^A~i

njegove

dvije

ruke,

IjaLu na njima dvojici,

medu

njima.

Promjene kod spojenih zamjenica

1)

Zamjenica

lica

jednine

is

ita se
ili

is

ako je spojena
),

sa

imenicom koja
tap)

se svruje

na a (\
C<^j^

t5

na

pr.

tsU*

(Ui

moj

tap,

sV^
moji

gospodar)

moj gospodar,

IsULki

(bUi

grijesi)

grijesi.

52

2)

Ako

je zamjenica
i5

lica
,

i5

spojena sa esticom, koja se

,

svruje na

- kao J ^
ci
,

'ji

t5

jJ

onda
Ji^

se

oba

i5

slijevaju

jedno pojaano
3)
glasiti

na

pr.

Jl^

meni,

na me, tS^ /cod mene.

o'.
u''-'^
i
i

Zamjenica

lica sa
i

esticama

'o[-

of^ moe
A:ao da Ja;

\l
i

i^U jj
ali ja;

i-il

za/sfa /a;
i

Jf

L^
//

^iT

,IS3
4)

,:S3,

JC^
od

jilJ

ne

6/

ja!

Kod estica

'c^/cj^
1

io'jJ

kod pojaava
i

se 6,
pr.

ako
^>.,

iza

njih dolazi zamjenica

lica

singulara
tu,

plurala,
i

na
G'jj

,>

od mene
5)

d'-jJ

kod mene,

t^

od nas
1

fcod nas.
stoji

Pred sastavljenom zamjenicom

lica

jednine

svim padeima vokal

na

pr.

tSjlS

moja kua, ^jUJ u mojoj

kui,
6)

tsjb '^^_

Prodao sam svoju kuu.

i
j
**

Ako

imenica enskoga roda koja se svruje na

i

stoji
' *'

u vezi sa zamjenicom,
njegova milost;
7)

se pie
"'il

kao o, na
)

> >

^ ^

pr.

-cj-j

cod

*ji-j)

U^

(od

njezina bolest.
li

Ako

se imenica
iS

koja se svruje na

spoji sa

linom
-

zamjenicom,

se pretvara
tsS-

u pisanju u

na

pr.

(i^i

1^ j
- Vj.

njegova opomena,

" >''-^

njihova radost,
*

J>

njegov gospodar.
V;e6a 23
Prijedlog J za glasi
'J

kad

se spoji sa
iil tebi,

linom zamjenicom
Li3

osim prvoga

lica singulara,

na pr.

nama

t.

d., ali

J meni. Naroito

valja zapamtiti da Arapi

nemaju

glagola, koji bi
to-

odgovarao srpskohrvatskom glagolu imati. Oni

sa prijedlozima: J za,
se ima, dolazi
'aIc

izraavaju

kod

ili

sa.

Ime, koje izrazuje to

u nominativu, na
(liJilc

pr.

^Gs^

^^)
)

ti

Imam

knjigu

^bT
'LlS^

( 2)

jj* - ili.

iiJ

Ima knjigu Ima (enska) knjigu

/jji _ iC.r)>H3

53

";'!

(j^j ju^

xijV)

J^jJ

Zejd ima majku

%\ (l-lljjjic

-1,jV^^^-^

Zejneba ima majku

Fatima

Muhammed

imaju majku

oCi

(olAJpfj^ - ol'AJjJ^'^)y>^"^

Djeca imaju majke.

Pokazne

ili

demonstrativne zamjenice (sjbV)

su:

-t-l)

Pokazne zamjenice
A) Za

blize predmete:

Za muki rod:
Sing. za sve padee
li
ili

li

ovaj

Dual nom. Dual gen.

i

o^J

ili

y^-^ ova dvojica

ak.

oi'i

ili

oi'i'ove dvojice ili ovu dvojicu

sVj ovi

Plur. za sve

padee

sVj\ ^)

ili

Za enski rod:
Sing. za sve padee
i
ili

;i

ova ove dvije

ovih dviju
ili

Dual nom. Dual gen.

i

o^'

ili

<P^
Cn^'L*

akuz.

6^"

ili

ove dvije

Plural za sve padee

Vj\

ili

^^'ove.

Sve se spomenute zamjenice upotrebljuju za

razumna

nerazumna bia, jedino mjesto

trebljuje se jo
i

tVjl

ili

tV^

ow\

ili

ove upo-

Ji ova,

ako

se govori o

neivim biima u

mnoini.
^)

Prvi se slog izgovara kratko

premda

se pie

dugim vokalom.

54 B) Za udaljenije predmete:

Muki rod:
Sing. u svim

enski rod:
iU:
iUir

padeima

illi

taj

ta

Dual nom. Dual gen.

i

iL;\i

ta dva
^^ dvojice
ili

te dvije
tih dviju
ili

ak.

"'-^^^

'^^^'

tu dvojicu
iXiij\
ti
ili

te dvije
te.

Plural za oba roda u svim padeima

C) Za daleke predmete:

Muki rod:
Singular za sve padee
-iAJi

enski rod:

onaj

iUJ on

Dual nom. Dual gen.

i

-^"li

ona dva
one dvojice ili onu dvojicu

^\3 one
>ii^'

dvije
ili

ak.

-tl^i

onih dviju

one dvije
oni, onS.
stoji

Plural za

oba roda

u svim padeima

iidSj]

Pokazna zamjenica u arapskom jeziku uvijek

imenicom, na koju se odnosi
padeu.
i

pred
i

njom

se slae

u rodu, broju
'S\
,

Ova imenica mora

.

biti
\'\

sa odreenim- lanom

na

pr.

LbSG'i lia ova knjiga, ^\'r

ti,

T.

JCt ove

dvije uite!jice,'jC'j\'^j\
iza

oni

ljudi

t.

d.

Ako imenica
je

pokazne
j
^

zamjenice

nema odreenog lana, onda

a imenica predikat imenske
knjiga, IjJ^l *Vj*

pokazna zamjenica subjekat,

reenice, na pr.
\

^^^
Ona

li*

Ovo

je

Ovo

su naa braa, aj j

.tU;

je Zejdova

majka.

Ako

imenica, na koju se odnosi pokazna zamjenica, stoji

,

u genitivnoj vezi kao LiCilT

onda pokazna zamjenica dolazi

tek iza genitiva, jer LUJ.! ne smije dobiti

li* ^JU=)1

odreenog lana, napr.

'^\

Lil^ ova uenikova

dLJj ovo

knjiga,

uL" jJj

ona Zejdova

majka,

j*

tvoje pero.

Vjeba 25

55

Odnosne

ili

relativne zamjenice
jesu:

J^^ll '^^Jl

Odnosne zamjenice

Muki rod:
Sing. u svim pade.
iSJJl

enski rod: jJl koja

koji

Dual nom. Dual gen.

i

c/^'^ koja dvojica

ak.
i>'jJ^

o^^ l^oje
ili

dvije

ili

koje dvojice koju dvojicu

CaIuI kojih dviju

koje dvije

Plural za sve padee

o-.J^I

koji

jS^lIkoje
koji, a

Mjesto

oi-JJl

koji upotrebljuje se nekada JjV

o>y'i
ili

mjesto

t>i'\

koje

>U1,

j01
ifo/i

koje.
i

Odnosne zamjenice
imenice
i

tsl

C\ koja dekliniraju se kao

slijedi

uvijek su
tsl
i

LiCii'i

onoj rijei, koja iza njih

pr.

u
iS\

genitivu pa

oj moraju izgubiti nunaciju, na

ls\

J^j

koji

ovjek,

J.-j t
*

koga

ovjeka,
>\jX''J\

jlS
sS

<Jsl

o-'

od

koga

ovjeka,

i\'Ja*C\

koja ena,

koju enu,

iv^A'^}'^^

od koje ene.
Rijei
tsi
i

%!

upotrebljuju se u istom obliku bez obzira

na broj onoga na to se odnose.

Zamjenice o* ko
obzira na rod
i

to ne dekliniraju se

ostaju iste bez

broj onoga na to se odnose, na pr. llT^I^'f^^l iiJi

^j:.,.-~ji

Poasti onoga, ko je tebe poastio,

o* J^

>-r-*l
Cifaj

ini dobro onima, koji ga

knjige, koje koriste.

tebi

ine,

>_-j5_\1^ jujj

L. i_,i^

Od
god
i

'<s\,

'^

sastavljene su odnosne zamjenice

'ijS.\

ko

U'l

to god.

U
ili

ovih se zamjenica mijenja

L. )

samo

prvi dio

(i5l), a

drugi (>.

ostaje nepromijenjen.

56
Iza
'iJuJt

odnosne zamjenice

slijedi

uvijek reenica, koja se zove

(odnosna reenica). u3
licu
(

toj reenici

mora

biti

lina zamje-

nica

Juli),
c5

koja tu reenicu spaja sa odnosnom zamje\

nicom, na pr.

-o^
ti

1!

J^J

ovje/c, koga

ti

poznaje, U-jj^JlfV

majka, koju

voli.

Kako

se iz gornjih primjera vidi

lina zamjenica, koja se

i

vraa odnosnoj

zamjenici, ravna se
iz

prema rodu

broju odnosne

zamjenice. Isto se tako

stoji

gornjih primjera vidi da imenica, koja

biti

pred odnosnom zamjenicom, mora

odreena.

Vjeba 26
Upitne
interogativne zamjenice
(

ili

(.Q:J\1 '
1

'

'

'

'-v-' )

'

Upitne zamjenice

(-Ja-Ll-VI

j^-J, )

jesu:

ko?,
\i

to?
to?

Ove
i

se zamjenice

mogu pojaati
su

sa

pa glase

^ ko

VS

to

to?

Obe

ove

zamjenice

nepromjenljive. Tako u primjerima

^LGs^ ija
je

knjiga?, ;>1jU5^

iju knjigu?

"^i^-jUrtJ

u ijoj knjizi? rije je

",>

kao <J1 ^UJl

u svim sluajevima u genitivu, no kako

padeni se nastavak samo zamilja.

nepromjenljiva,

Nadalje su upitne zarnjenice

nato?,
is\

'^^

(lili)

zato?

Jt

((-SU)

koji?
tsl

kakav?
i

<,\

koja?, kakva?

Zamjenice
se ravna

ili

sklanjaju se kao imenice, a oblik im

prema rodu imenice

ili

koja je

iza

njih bez obzira na

iza
ili

njezin broj. Imenica

lina zamjenica, koja

^1^

njih slijedi,
,

uvijek je u genitivu, jer je

.JU

od

til

''ijj

na

pr.:

Muki rod:
Nominativ
Genitiv
j-j
iit

enski rod:
iVjJi ijl

koji

ovjek?

koja ena?
koje ene?

J^j
J-!-J

sl
tS'

koga ovjeka?

'(^J

<jJ

Akuzativ

koga ovjeka?

'Vj-A'C}

koju enu?

57

-,X

\i\

to?

-J-

'JH

zato?

jCj

\s\

koji ljudi?
C-ajjI
/coja

sL

icoje

ene? C_4l
fvJtlj

/co;/

od njih dvojice?
L^l
biti

od

njiii

dvije?

/coji

od nj ili?

fcoji

od nas?
(

Rije '^koliko moe

a

upitna zamjenica

i-.UJjL-l),

moe

biti

uzvik

(
i

i^_j^i

).

U oba

sluaja je 'T' nepromjenljivo

slijedi.

bez obzira na rod

broj imenice, koja iza njega

stoji

Ako

je

'J^ upitna zamjenica, onda iza njega

singulara, na pr.

imenica u akuzativu
koliko knjiga?

^:j

'5^ koliko ljudi?

prijedlog,
f-^lf-'-,

i(^ 'V

Ako pred
stajati

'^

doe
pr.

onda

imenica iza

'^
(y^
,

u genitivu, na
iza

za koliko drahnji?

poto?

Nekad
na
pr.

ovoga 'J^ moe

stajati

imenica sa prijedlogom
pitao?

tJ'C J^S ot 'J^ Koliko

je
ili

si ljudi

Ako
singulara
(

pak 'J^

uzvik,

onda

iza

njega stoji imenica u genitivu

ili

plurala bez prijedloga

(

sa prijedlogom

Cf,

>

na

pr-

Jl^j
'

jLj
'
'

^.
'

'X

koliko ljudi!
. i

'

Kao

'X

.<,

upotrebljuje se

'cx^

koliko! kao uzvik,

ali

iza
,

ove rijei imenica uvijek

na
pr.
"^J o- Oi

stoji

u genitivu sa prijedlogom

o^*^

koliko Bojih poslanika!

Vjeba 27

Neodreene

ili

indefinitne zamjenice

U arapskom

jeziku

nema naroitih Jzraza

za

neodreene
i

zamjenice kao to je u srpskohrvatskom neko, neki

t.

d.

Mjesto naih neodreenih zamjenica

ove rijei:
-[joj^

Arapi
rod
is'j^[

upotrebljuju
jedna, neka,

"^=^1

ili

'a>.0 jedan, neki, enski

neki

ili

neica (bez obzira

ili

na rod

broj).
slijedi

Imenica
rijei,

lina zamjenica, koja

iza

spomenutih
)

uvijek je u genitivu (esto sa prijedlogom

duala

ili

plurala
^)

kao
Kada

aJVoOu'
iza

^),

na pr.

*pj>jL=ri

jedan od njih (neki),

onda ova rije
ili

imenice
pr.
/

Ja^_

slijedi genitiv singulara, j\ Uji

znai neki
dana.

dio,

na

^_

1^^

Uf

..I

Ostali

smo dan

neki dio

58
ujJ UJ1 Ji^b

jedan od uenika (neki uenik)

\^\^^\

jedna od njih

dvije, ilciJI Cf 'j^O

jedan od uenjaka (neki uenjak),

JC J] [^
i

neki

ovjek

ili

neki ljudi,

(L^

neki od nas

(sing.

plural),

oC-V'l^^l' neka majka,

ili

ili

neke majke,

^j-iSijiL-i

neki

ovjek

neki ljudi, LiL^'l jx^'

neki na drug

ili

neki nai drugovi.

Mjesto

nae

neodreene zamjenice neko u arapskom

ili

jeziku se upotrebljuje imenica St->

o'

'[

ovjek, a mjesto

neto

imenica *^ stvar,

na

pr.

tJi-^ *^-

Doao

je

neko

^\j

jJI

^ "^ J /mam
na
pr. 'juI

neto novaca.

Sve spomenute imenice u negativnoj reenici znae: niko

ili

nita,

<U

L.

ili

j^j

^L-

L MJe doao

ni/co;

"j/-

JL.

Nemam

nita.

Imenice, koje se u

arapskom jeziku upotrebljuju mjesto

se

naih

neodreenih zamjenica, dekliniraju

kao

druge arapske

imenice.

Povratne

ili

refleksivne zamjenice

U arapskom

jeziku ni za refleksivne zamjenice

nema

naro^J~^

itih izraza, nego se te zamjenice

dua,

nadoknauju imenicama:

oli,

o^c

,_^

osoba, iza kojih stoji sastavljena lina

*-Jl

zamjenica u genitivu kao

sebe,
l.(

^UJi

na

pr.

*-.-i;

JL

Pitao je
'<J\\

-'i

tz^fC Pitala je sebe,

^^aie-ii
Lil

-ol. x{j Zejd sobom,

.>> >
j>,

^U.'"!

vladar lino,

ja lino,
i>c
i

iJltUJU!

''>,

uenjaci lino.

Imenice
imena,
a

,j-Ju,

ol'i,
licu,

,_,aJc'

dekliniraju se
se

kao

ostala

prema

rodu

broju mijenja

samo lina

zamjenica.

Vjeba 28

59

Brojevi Hi numerali
Brojevi
1)

5 jj

^j
kazuju koliko

mogu

biti:
t.

Glavni (kardinalni)
su:

j.

oni, koji

je

ega. To

Muki rod:

enski rod:

2 3 _
1

>^
Ju>l
ili

jLo-b

KSXi>\

ili

S-Xj>\j

oL^l
"';j^'

oL^l
-^.iLt

4 5

4-OJjl
->.'

C^

jjl

.'

6
7

9
10
1 1

c-?

;^J-<^

ili

s^ij^
5

JLs.

J^I

,ic

t^JL^I

14
15 16
17

^
^
<.

i-jjl
. '

5.^
^ ^ \
'^

^jl

^ <. "

*^.C-

aJLmi

S^ y 20 (za oba
18
1

ilju'
<*-*!

'<Ji^
a^^-^jb

j Q'
,..
^

v*-^

roda)

oJi^ri*

60

Kod brojeva od ,20100

desetice sa

najprije dolaze jedinice, a iza njih

pr.

veznikom

'j

i,

na

Muki rod:
21

enski rod:

22 23 24 25
26
27 28

Ij^/jo^\
0->!r^^^*'*^'>^'

l,j^//c::.;J\
a-t^***-'

*--^
""

'i

29 30

C)->.j^

i-j

Q
o^^
2000
su'i

o-'!r^^J

'

(za

oba roda)
300

50 60 70 80 90 100 200
40
10.000 11.000
12.000

o.r^.JI

OJ-::
uj-*

400 500
600 700

iS'>U
iTtlJJjl

3000

J{\'<^-^
.iVT':^j1

iJiJJp-'
J l..v.-

o^

li

;ji

800
900
,LJU

1000

iSu jii'

5000 6000 7000

4000
8000

JiV'C^
oVT o'

oVT'""

:iijlj
liJt

JiV'Cl<l

9000
oUVll'l.
>_iJ\UJl
ili

o^
ili

^VT'-

200.000
1,000.000

lai \ ^y--- LIj

2,000.000 3,000.000

20.000
100.000
vJJl'^iU

',

JA

LiJ'\

ili

{}^^.
6y>":ijStf'

>_iJ1^VT':i3>ti

10,000.000 ^l^vTs^A'

ili

n.>

5>ic

61

Rod brojeva
Brojevi od 3

10

zakljuno imaju oblike za muki rod

sa

nastavkom

a za enski bez toga nastavka upravo obratnu

vrijedi za sva

pravilu, koje

inae
kad

druga imena.

Broj

'^Ji^ i

je samostalan

prema gornjem pravilu ima

nastavak

za muki rod, a za enski ga nema.

No ako

je ovaj

broj u sloenim brojevima od 11

19,

onda za enski rod ima

nastavak

a za

muki ga nema.
odo-?.!r-i^

Desetice brojeva

pa

doo>^

vrijede u istom obliku

za oba roda.

Rije

iJ;U

(plural oli.^

ili

oj-^^) stotina

^1

(plural

^ji\,

^V\

hiljada imaju

takoer za oba roda

isti

oblik.

Rod brojeva

uvijek se ravna prema rodu singulara imenice,

pr.
ijJA_ ii>Lt tri

na koju se odnosi, na

brata,

yj^

(^j\

cetin

lae. Broj
singular
"'^jl

''i.tiL'

u gornjem primjeru je u
t.

mukom

rodu, jer je
roda,
t.

od imenice ^5j^[

j.

brat

mukoga

a broj
i-i^^

je

enskoga roda zato to je singular od

roda.

o--

j.

laa enskoga
Vjeba 29

Deklinacija brojeva

Rije Ji^ nula

deklinira se

kao imenica potpune deklinacije

isti.

Broj tSJ^I ostaje u svim padeima

Jc^\
i

cjcSj\ fnijenja se

kao imenica u dualu.

Jedinice (iUV1)

brojeva od

3^10

JJ>

ili

oSu

tri

do

5^^

ili

^^
11
ili

deset) mijenjaju se
(

kao imenice.

Broj
(

^^

jl*!

ili

5;^-ic

^'^D
ili

brojevi

od

13

19

^^ 'iiSc

's^'U
isti

d^S do
oblik.

^^

X.l-3

i^'^)
12

u svim padeili

ima

imaju

Kod broja

(^it Li)

';^C

LiLrl)

mijenja se prvi dio kao imenica u dualu, a drugi dio ostaje

nepromjenljiv.

62

Desetice

(oCri-Jl) brojeva od

2090 Cojir^ do

o>J)

mijenjaju
ln].

se
v-iJt

kao pravilna mnoina mukoga roda. Brojevi

1000
i

100

cjy~^ milijun mijenjaju se u singularu

pluralu kao imenice potpune deklinacije.

Rije
deklinaciji.

i>j>*-

(pl.

od

cjj~^

mijenja

se

po

nepotpunoj

Slaganje brojeva sa svojom imenicom

->- i

Brojevi x^\
i

ili

j^Ij jedan, tSJ^I

ili

5xlj jedna,

o^l

^v^a

o^^i

dvije
ili

ne spominju se uz imenicu, jer sama imenica

u jednini

dvojini

bez

odreenog lana pokazuje jedan

pr.

odnosno dva predmeta, na ovjeka,

i\^\

S^j ovjek

(jedan),

o>^-j dva

ena (jedna),
3

oW^i

dvije ene.

Uz
plurala^)
tri

brojeve

10
I,

zakljuno

imenica

stoji
I

genitivu

kao *J\^l-iI
^r^^

a broj je njezin

oUii

na

pr. JLji;>L-

ovjeka, Sjj
Imenica

desef ena.
iza

stoji

u akuzativu singulara i-^ 77

//ud/,
i

brojeva
j

11^99
67 zena.

zakljuno, na
Rijei

pr. >U.j^J:6

:i^lj;,jjL.

i-5>

stotina,

^\
koja

hiljada
stoji

oj-Ai

milijun uvijek su
pr.

LiUil'I svojoj

imenici,

u genitivu singulara, na

JL'j

'ifi.

stotinu ljudi,

:1^*1 LiJt

hiljadu ena, ^L

Oj-At miUjun

osoba.

Neodreeni su brojevi
(od

IJ5

toliko,

^
a

ili

i-^

nekoliko

39)
Rije

lili

ili

til3

toliko.

lis

to/i7fO

ne

mijenja

se,

broj

>uij

ili

;.*Ju

nekoliko ide po potpunoj deklinaciji. Isto tako ide po potpunoj

^)

Jedini je izuzetak
3-

od ovoga pravila rije i;U 100 kad

sluaju rije
i.;!

stoji

iza

koga broja od

10.

U ovom

Ju

ne

stoji

u genitivu

plurala nego u genitivu singulara, na pr.

iC

tri

stotine.

63
deklinaciji
hiljadica,

>_ilj

upotrebljuje se samo iza desetica, stotica

'.'
'

ili

na

pr. .jL^'j

jLj

JO

toliko ljudi, "f-i'. j jlji >JJ 1

;

hiljadu

toliko zlatnika.

Vjeba 30

Raunanje vremena
Za raunanje vremena Arapi upotrebljuju
i_jlj pl.

rijei:
jjlii

^\jj

(ij_^l

sekunda

ijJi
r^.

pl.

minuta

it-L-

pl.
.

oltC
>,"'<
jt-iUl

sat

pl-

f^ dan

' *

fy^\

pl.

sedmica

pl.

j>^)
j,.5
>

mjesec

pl.

^
fl>-l

pl.

<jij^

fU

pl. pl.

godina

i
V'

>

,\ stoljee

-JI1^1

Sunana godina zove

mjesena
ij_;__iJl Ji-Jl
- "rt '.

se

lll

OJiLi
ii.__jJl

ili

Ijj;k^\kLA\, prosta
_ji_5L!
I

iUl

prestupna godina se zove

LlJI

Mjesena

se

godina
ili

dijeli

na ovih 12 mjeseci:
>.,
/

2 3
1

,s,
f.lS^"l'r>'

J^H^1._-^J

,Ail'ji-

ili

^JmOl^a

JSvT/o..:
>

ili

'J!>Vl"'^^j
.u

lll

j^'J

JjV'ltsSCf'

64

Obino pred
j

sve nazive za mjesece, koji

poinju

sa

glasom

(osim t_j;S

),

stavlja se rije

mjesec, na pr.

^C^j^^
i

mjesec ramazan, JjVl

gornjem sluaju

je

^/j 'J^ mjesec rebiul-evvel rije ^uvijek tiUJ'l, a ime

t.

d.

mjeseca

Dani imaju ova imena:

31^1 'c^ petak

^uJ-Jr^^ subota
jj;V^f>i nedjelja
ujj-SVl'f^ ponedjeljak

liiuil'fjj

utorak

s.CjVl'f^i srijeda
^.^i.rc;^_

etvrtak.

Kao

to

se

u naem jeziku rije nedjelja esto upo-

trebljuje za sedmicu tako se isto u

arapskom uzima

rijec

*--^

na

pr.

i>_i-^l j^
se

poslije dvije sedmice.

izraziti

Kad
ivot
Ili]
ili

hoe

doba ivota uzima

pr.
veli

se rije
i^.?-

o-.}

sin, ^f^

0- doba, pa se na

iJ_^ :^ii

o-.l

ili

;^^^

^V
i

o^' Ima mu 15 godina;

Cr.i

JjJl J^j^J^.

11-

Ima

ma
I,

20 godina.
a sa
^Jj-'

Sa rijei

broj dolazi u genitivu kao <~M

oUJ.

r- u nominativu kao predikat.

ili

Kod
hiljadice,

brojeva, koji su sa 4

vie cif ara

mogu

se navesti

pa

stotice, jedinice

konano

desetice, a

moe obratno:
8.723

jedinice,

desetice,
ili

stotice

pa

hiljadice,

na

pr.

ovjeka:

iUj ^jj^j

*J>l;j *J!i, j ;_iV\

*_JU

sloenim brojevima imenica se u rodu, broju

padeu

ravna prema zadnjem broju. Stoga je u prvom od gornja dva

primjera
%c^j
,

u drugom jlj

Vjeba 31

65
2)

Redni (ordinalni) brojevi,

redu.

koji pokazuju koji

je

ko po

Redni su brojevi ovo:

Muki rod:
'jj>Vl

enski rod:

prvi

Jj V

prva

jU)T
iJLiJT

drugi

VJ,!-^^

druga

trei
etvrti
peti
esti

'ihpS\
'C;\j)l

trea
etvrta
peta> esta
,

*;

lj1

u-.lli
triLJi

i LiT
'i-iLJl

CJI
C-:

sedmi

ijuUl
'ij;.,LiJ'i

sedma

O^Ltll
-LJ'i

osmi
deveti
deseti

osma
deveta
deseta

i Gj1
's^Q'\
O'i
'Jju.

*J.U'\
tSjCCl

jedanaesti

ifilH

jedanaesta

l/}J.

j Qj^
I

dvanaesti
trinaesti

Ij

Oj"!

dvanaesta
trinaesta

^.^ 2J LiJ
^ie
i

'jl^li}^\

ij

etrnaesti
petnaesti
esnaesti

\y^ LmJJI
<_.CiJ

etrnaesta
petnaesta
esnaesta

;;ri^ G-,i^^

^3*

C^aCJ"!

iliCJl

^r3i"VLJT sedamnaesti
ift

Cl

CJ"!

sedamnaesta

0!.li1

osamnaesti
devetnaesti

'^iti]
il-ll)T

osamnaesta
devetnaesta

C'

Uilr

oj>iJ/i
*)

dvadeseti-a'

Drugi suglasnik rijei

i^Jit-

moe

dobiti vokal

pa rije

glasi:

66
:'
.

Kod

rednih

brojeva

od

20 100
;,

dolaze najprije jedinice,

a onda desetice sa veznikom j

na

pr.

Muki rod:
-^jJiJVj iSi^\ dvadeset
"oJJi-^Vj ^^(iS\ dvadeset
i

enski rod:
prvi

'^jJ^Vj^^i^^ dvad^^^t

prva

drugi oJ^r^^ 3'*^,^^ dvadeset

druga

Oj^AfJb^^^

dvadeset

trei

uJ^rifJb'i^>-iJ^ dvadeset

trea

Redni brojevi od 100 dalje imaju ovake oblike:

IjUI
'ljUI^
t5jii-i

stoti

'ria
prvi
iU.
I

stota
sto sto
i

sto
sto

'j

jlLi

prva

ljUli jllll
'li\X\
'j

drugi

LL'1

'j

'C; lili

druga

iJ
Li)

UJI sto

trei

'iLJUli'olOJlsto
Li)

trea

VI

hiljaditi
i

hiljadita

'JA'H'Vj isjUlI hiljadu

prvi

Li)'Vl Li)"Vl

5
"j

V^W
'''-i

hiljadu hiljadu

prva

Lil'Vl 3 jl-Sf hiljadu Lil'Vl

:>

drugi

(iS\

druga

'oJ lijI

hiljadu

trei

Lil'Vl j'il)LiJ'i hiljadu

trea

Lij'Vli'iiU^jVifif
hiljadu sto
i

prvi

hiljadu sto

prva.

Deklinacija rednih brojeva

Jedinice rednih brojeva

od

10

sklanjaju se kao. imenice

r

''
1

'

...

potpune deklinacije'); jedino je broj

na
pr.

<ijV

prva .nepromjenljiv,

Muki rod:
Nominativ
Genitiv
'jSVl^^^S"^

enski rod:

P^vi

ovjek

JjV'f5l>)/'i

prva ena

jJjV^ J-'S'^

prvoga ovjeka J.V*1jI>Vl prve ene

Akuzativ
^)

tiSV^O^S*^ -prvoga
jLill drugi
,

ovjeka

Ssivi\''J''f\ prv.u

enu
jliil

Jedino broj
-(i

glasi

u nominativu
tj.

genitivu

a u akuzativu

CiJl

jer,konsonant

na kraju rijei ne moe primiti

nikakva drugog vokala osim

(e).

67
Brojevi <)d
1 1

-19
pr.

su nepromjenljivi

oba se broja svru ju

na vokal e

(-),

na

Muki rod:
Nominativ
t
.

"

enski rod:

Ir'^i

J'UJ1

^^ rtrinaesti
-ovjek

vj^''^ ^f si>S/r trinaesta ' ena

Genitiv

:^^'o)IJJlJ^l trinaestoga s^Ip'U)' (1)1 :1>*)fl trinaeste ovjeka ene

Akuzativ

>!&

G-1^U)1 5?-0^

trinaestoga

vjts. <t\ lij1 s^i-'^t

' '

trinaestu

ovjeka
Desetice, brojeva

enu

od. 20

90

mijenjaju se kao imenice u

obzira na rod imenice na

pravilnoj mnoini

mukog roda bez

pr.

koju se odnose, na

Muki rod:
Nominativ
Genitiv

enski rod:
'^yjiJ\'i\'^f\ dvadeseta
.

oj^l ^'Sll
'o-.

dvadeseti

ovjek
JsJl
J^'f,)]

'

'

ena
dvadesete

dvadesetoga

'^^\
' '

ir_^y'\
'

ovjeka
Akuzativ

'

ene

'oi^\ Or'S'

^^^^^^^^^^^
'

';j.J^\ty'f dvadesetu
'
'

ovjeka

enu
,

Redni broj moe imati odreeni lan

)l

moe

biti

neodreen. On kao

atribut ('ijCJb dolazi uvijek iza imenice

rodt*,
{

na

koju se odnosi pa se u
<

broju
)

padeu

odreenosti

Lu_^l

neodreenosti

^j;^-\

ravna prema svojoj imenici,

na primjer:
Nominativ-!

,',.

,j

-^

,-

5-

dvadeset

trei

ovjek

Genitiv

'iyJtJ\'j^^\^''J\
'oi^-Ul j
broj
*SS\ CtJ

dvadeset

treega ovjeka

Akuzativ

61 '^'J\

dvadeset

treega

ov jekakoju
zime.
se

Ako
odnosi,

prvi

doe

kao

LiUJi'V imenici
JU\

na-

onda znai poetak, na

'

pr.

'SA

poetk

Vjeba 32

'

.:

(ii

ili

6
tr--^ peterostruk
'

CfJt.
>--i

osmerostruk
deveterostruk
deseterostruk
deklinaciji.

tr-i esterostruk
"mI-' sedmerostruk

S^'
od

Ovi se brojevi mijenjaju po potpunoj

6)

Razlomaki brojevi
J^
,

10

dolaze na oblike

J^

ih

na

pr.

Singular:
1/ /2

Plural:

' s-t^,t

Iz infinitiva se
1)

izvode ovi oblici:

Svreno vrijeme <perfekat

tjS.

^^iLUJ^l

),

na pr.

iL.j5^

Pisao je;

Traio

je.

2)

Trajno vrijeme (imperfekat

^UI VJ^I), na

pr. v-^ou

Pie

ili

pisati;

LjIj Trai

ili

traiti.

3) Zapovijedni

nain

(imperativ

J>-J13 ^^i^,),

4) Glagolski pridjev aktivni (particip aktiva

5) Glagolski pridjev pasivni (particip
i.

^\i].Vj\). pasiva J^^i^^i).

-

-.

>

.1

Po

obliku se arapski glagoli dijele na osnovne

(

{^<^\

proirene

sSCjj'i

).

Osnovni glagoli
I

mogu

imati:
1

tri

korjenita suglasnika {'\j^

j iLiil

),

na

pr.

0^

Ubio

je.

(on).
II

etiri korjenita suglasnika

(on).
je

(i^=?i1'o!;U0.

"^

pr.

jU.^"

Preveo je

Najvie

glagola
vrste

koji

imaju

tri

korjenita

suglasnika.

Proirerie

glagola,

koje se tvore od glagola, koji

*J^.toji1 liiuJ'i
i

imaju tH korjenita suglasnika, zovu se

1

mogu

biti:

od etiri suglasnika

j^^.J^),

2
-'

od pet (^s-Cjn

3 od est suglasnika
j^C^ili

J^^j^l
vrste,

).

aJ

Jjji'i

zovu se proirene

koje se dobiju od

glagola, koji imaju etiri korjenita suglasnika.

ovim glago-

lima

emo

kasnije govoriti.

Glagoli od

tri

korjenita suglasnika
i

^^

J >UJ

Perfekat (^Q'l3-:iJr)
;

imperfekat .('^jUi'l^j)
suglasnika

Glagoli

od

tf i

korjenita

sainjavaju

vrstu

glagola.

TI

Prema vokalu srednjeg suglasnika (jliJlujt) u perfektu

i

imperfektu glagola prva vrsta se

vlS;Vl):

dijeli

na 6 razreda

(LCJ"! pl.

Perfekat

72
2 Sing. m.

lice (Li&Ji"l)
t-JjT

r.

(^jJ-Ti^^'i)
(

Napisao

si

ti

Dual m.
Plur. m.

r.

J^IlTljJj) CJa2^
J==''^\

Napisali ste vas dvojica Napisali ste vi

si
ti

r.

'^'

fJ^^

Sing.

. r.

c'^'^'l '^S^'D
(

^i-uT Napisala
rj:.\.:^

Dual
Plur.

. r.

oJ^'l '<1^-

Napisale ste vas dvije

vi.

. r.

^^'1
1

'^'

oillT" Napisale ste

lice

('fJSllj>"l)

Sing. Ilica oba

Plur.
1

r.

(l>ii"i)

Jil^
tl=^

Napisao

(la)

sam

lica

oba

r.

c'^f-t)

Napisali (le) smo.

Svreno vrijeme (^(i'l^^iJl perfekat) izraava prolo

ili

preanje svreno vrijeme

Glagolski
nastavci,

(perfekat
se

ili

aorist).

koji

vide

gornjem

primjeru,

nisu
(

drugo
\

nego sastavljene line zamjenice u nominativu

\

l^'j^

S^

j^Jj]

).

Ove se line zamjenice smatraju glagolskim

subjektom. Jedini nastavak

nije

lina zamjenica nego oznaka

enskog roda, a glagolski je subjekat zamiljeno

se

ona, koje

u glagolu pomilja.

Isto tako

u 3

licu singulara

mukog roda

glagolski je subjekat lina zamjenica >' on, koja se u glagolu pomilja, ako iza glagola ne slijedi kao subjekat koja druga
rije.

Negativni perfekat se tvori ako se pred njega stavi nijena

estica C

na

pr.

C-lsC Wi\t napisao.

Vjeba 34

73
Mijenjanje imperfekta
I

vrste glagola

po

licu,

rodu

broju

3
Sing. m.

lice

(Lj^iil'T)

r.

C^liVil^'i
(Jt" JJi'1 'CSjJ

LjiC'

Pie

ili

pisae

Dual m.
Plur.

r.

6\^,
oj-:^.
L-JC;'

Piu
Piu
Pie

ili

pisae njih dva

pisae oni

m.

ili

Sing.

. r.

ili

pisae

(.)

Dual
Plur.

. r.

^L:Sz
' 'V^ ijjjSo

Piu
_..v

ili

pisae njih dvije

pisae one.

.<

. r.

Pisu

ili

ice (LL'iU'1)
Sing. m,
r.

(^

jJI

j;;>il

Ljj
oL:^'
ij-:^
t>-ix;

Pie Piete
Piete

ili

pisae
pisaete vas dva

Dual m.
Plur.

r.

(/-ili ';^^
(_,=.jlJlI

ili

m.

r.

ili

pisaete

vi

Sing.

. r.

Pie

ili

pisae

ti

(.)

Dual
Plur.

. r.

uLiJ^?

Piete
Piete

ili

pisaete vas dvije

pisaete
vi.

. r.

ili

ice (fJSJjil)
1

Sing.
Plur.

lica

oba oba

r.

&J^\
(

Piem

ili

pisau
pisaemo.

lica

r.

/w.-0

Ljlj'

Piemo

ili

Imperfekat (s^OJiT) se dakle tvori tako da se korjenu

spoetka doda

I,

o,

ts

ili

6, koji se zovu
.

jLt^C^''i

Uj^

sadrani su u rijei

'(J\

T4

oblicima imperfekta lina zamjenica kao glagolski subjelica en. roda.

kat zamilja se u svim oblicima singulara osim 2

Tako:
u 3 u 3
u 2
licu sing. licu

m.
z.

r.

^.^'
._uSj
L-iC;

jl
j>^

on

smg.

r.

licu sing.
licu sing.

m.

r.

ona
ti

c-l

u
Isto

oba

r.

Lj:^!

t\

ja.

tako se zamilja zamjenica

li::j
r.
. ,

^
I-,

mi u

licu plurala

oba
-

roda, na pr.

U U

2 licu en.

glagolski subjekat je

is

dualu imperfekta je subjekat

,

koji

o?nauje
o

dvojinu,

u pluralu mukog roda j

Trajno
vrijeme
ili

a pluralu enskog roda

(^jUi'^ [}^'\

imperfekat)

izraava

sadanje (prezent)

budue

vrijeme (futur).
ili

Ako
fekat

se pred imperfekat stavi estica Gfutur,

Cj_^

onda imper-

znai samo

na

pr.

L.ji^L

ili

l,ji'|CjyJ Pisau.

Isto

tako imperfekat moe imati znaenje futura, ako se

pr.

pred imperfekat stavi negativna estica V nee, na

^.o^j V
U

Nee
nije,

pisati.

Stavi

li

se

pred imperfekat negativna estica

pr.

onda ima znaenje prezenta, na

L~^

Ne

pie.

Rije

'ji

pred imperfektom znai katkada, a predpefr

fektom ve.

Nema naroita pravila, po kome vrste idu po kome razredu, nego se

ili

bi se utvrdilo koji glagoli

to

mora

iz

prakse nauiti.
I

Jedino treba zapamtiti da

glagoli, koji idti

u trei razred

vrste,

imaju drugi

trei korjeniti suglasnik jedan od 6 guturalnih

).

suglasnika (jiTuLij^o.'
glagol
glagoli
'4l,'Jli',
*J!;[

To

su
se,

r, f,

9-,

i-,

*.

Izuzetak je
nisu
svi

sustezati
ili

ne

htjeti.

Meutim

u kojih
I

je drugi

trei
-

korjeniti- suglasnik grleni

od

3 razreda

vrste,

na

pr. jLaj

(jUj -^ pAi

razumjeti.

75
Prelazni

neprelazni glagoli
.

Po svome znaenju
1)

glagoli se dijele na:

ti

Prelazne (tranzitivne

l'Ji'i

5^'* ), ako glagolska radnja

),

prelazi na neki

predmet (objekat ^Jj.^U

na

pr.
,

Ll:^

^:S\

Piem knjigu.
CtS^
/f/3

U ovom

primjeru je

L;U==\

piem glagol, a
;

J/gu objekat.

Glagolski objekat stoji u akuzativu.

2)

Neprelazne (intranzitivne

fj^^l 'S^'\

t.

j.

one glagole,
w*il Idem.

ija radnja ne prelazi na predmet (objekat), na

Glagoli
ali ih
1,

pr.

2,

6 razreda

vrste

veinom

su tranzitivni,

ima

intranzitivnih,

na pr.

'^':^

"^

izai, [jJ^

Cr^

sjedit;,

Ll'^*'^

o^'/,

'^.

f^'
I

udobno
vrste

ivjeti.
biti tranzitivni,
ali

Glagoli 4 razreda

mogu
neko

su veiiia

nom

intranzitivni,

izrazuju

prolazno
biti.

stanje,

pr.

'^^' -^-J radovati

se,

oj^ OJ* tuan

I

Glagoli 5 razreda
stanje u
'n-Ju
'-r-^

vrste uvijek su intranzitivni

nalazi,

kazuju
piti,

kom

se

neko stalno
biti.

na prja-^jj-^ lijep

ruan

Vjeba 35
Subjekat glagolske reenice
Glagolski subjekat
1)
(

jciil

moe
(

biti:

Lina zamjenica

_;__^

JtUJ

2)

Koje drugo ime (^r^'1 ^*^'^

Lina

zaimjenica kao subjekat glagolske reenice

moe

biti:

a) lini nastavak, koji se izgovara, na pr.

^j^ Pisao
i

sam

(o). U.'j3^ Pisale

ste

(6)

'oj^.

Ne

piu (j)

t.

d.

ili

b) lina zamjenica koja se zamilja, na pr. (j^ y^JjS^ Pisao

je,

(>')
ili

L^'

Pie
i

ili

pisae,
d.

('s^Jl )

'J^\

Pii!

fCl

L^l

Piem

u pisati

t.

76

Lina

zamjenica, koja se izgovara kao lini nastavak

pomilja,
i

ili

se

samo uz glagol
oblika perfekta

moe dakle

biti

subjekat

(3^0
drugo

svih

imperfekta.
glagolski

Ako
C

je

meutim
),

subjekat
stoji

koje

ime

^^*-U.

J^UJl
ili

onda glagol uvijek

samo u 3

licu singulara
ili

perfekta

imperfekta, pa subjekat bio u jednini, dvojini

mnoini, na pr. 1^3 1,*^

dvojica,

Otiao je Zejd,

o\^
i

^^^
A.

Dolaze ova

'^Caa\ szSC

Pitale su uiteljice

t.

Subjekat glagolske reenice ne moe

glagola.
,

stajati

prije

svoga

Slaganje glagola sa subjektom u glagolskoj reenici

Glagol je u glagolskoj
singulara

reenici

{'CSjJV'SJii

u 3

licu

mukog

roda,

ako je subjekat mukoga roda, a u 3

je subjekat

licu singulara

enskoga roda, ako

Otiao je Zejd,

ime enskoga
su dvije

roda, na pr.

J^.jC.*-.

o^.J\

y:-j*i Otile

Zejnebe.

Glagol moe stajati u singularu mukog

1)

enskog roda:
slijedi

Kada subjekat, koji je enskoga roda, ne

nepo-

sredno iza glagola, na pr.

sestra.

^Vl'(.^'uotU.)tU Dola

je danas

2)

Kada
lice,

je subjekat imenica
pr.

enskog roda, koja ne znai

ensko

na

';i'ui1(oiL)iLPo/a ;e deva,lf.'.Jjti\(.^^

)^

Izalo je sufice. 3)

Ako

je
ili

imenica

kao

subjekat
ili

pravilnom pluralu

enskog roda
't}C.'j'\

nepravilnom pluralu

zbirna imenica, na pr.

(oiC

L. Doli su ljudi, 'oLXi*1

{ viJoui )

ou. ) <C. Dole su ui-

teljice,

'JJh\

^'

Dozrio je plod.

77

Ako
C^-jCi),
( \':)j-S'\)

je u imenskoj reenici ('^^lr4-^t'iJuX') glagol predikat

mora

se

taj

glagol
i

sa

subjektom imenske reenice

slagati

u rodu

broju kada je subjekat u singularu,

pf.:

dualu
tL-j

ili

pravilnom pluralu mukog roda, na

Jo-ji
i\'^y\
li

ovjek
ena

je otiao

C*'i

p^J^Dva
I

su

ovjeka

otila

vi^i

je otila

\_^

JOji! Muslimani su

otili

Ako
stoji

je subjekat

u pravilnom pluralu ensTcoga roda

ili

ili

u nepravilnoj mnoini, onda se glagol

ili

slae sa

subjektom

u singularu enskoga roda, na

(

pr.:

Ii^

j>

>y> j>

oL JCu

Uiteljice su otile
otili
^
.

(c-j*l)
(

l^i
o j

iJl^O^ Ljudi su

!iJ* j

tLJ-l)l ene su otile.

i

Vjeba 36
Konjugacija
Glagoli

pomonih

glagola J\^ biti

biti
i

jQ>

postati

ol^ (od o3^)

jC

(od 'JC^) postati spadaju

i

u nepravilne glagole, pa se u perfektu

ovako:
Glagol ol=
biti:

imperfektu konjugiraju

Perfekat
.

^liT

Imperfekat "('^juil):

lice (L;uji)
ili

Sing. m.

r.

>^. Bio" je

bi

t.

d.

^^f

Jest

ili

e biti

Dual m.

r.

U iT' Bila su njih dva

o^.^ Jesu
oj^j^' Jesu
cj^>

ili

biti njih

dvojica
Plur.

m.

r.

l^lf Bflisu
<uil5'

Sing.

. r.

Bila je

Dual

. r.

l^ I?' Bile su njih dvije

o^j^'

e biti Jestjli e biti Jesu e biti njih

ili

(.)

ili

dvije
Plur.
. r.

o^

Bile su

cj^ Jesu

ili

e biti

(.)

78
2

lite (Lu'uai
si

Sing. m.

r.

lLJi5^

Bio

o^'
vas dva

Jesi

ili

biti

Dual m.

r.

\J^
p.t.'.r

Bili ste

c^^^

Jeste

ili

ete
"

biti

vas dva
Plur.
iti.

r.

Bili ste

Cjy^
fu^jSC;'

Jeste
Jesi

ili

ete

biti

Sing.

r.

-zl:^ Bila

si

ili

biti (.) biti

Dual

. r.

'sJjS" Bile ste

vas dvije

o^^SC;

Jeste

ili

ete

vas dvije
Plur.
.
r.

LA_:6

Bile ste

^'
(

Jeste

ili

ete biti (.)

lice
(la)

I)

Sing. oba
Pl.

>

't-

r.

Bio

sam

oj^l Jesam

ili

biti

oba

r.

LS^

Bili (le)

smo

^^'

Jesmo

ili

emo biti

Glagol oCa postati:

'

Perfekat
3

(^0.'i' ):

Imperfekat ('^jUiT):

lice (V,*^*)
1^^. Postaje
i

Sing. m.r.

:5C.

Postao je ili postade

ili

postae

t.

d.

Dual m.
'
.

r.
.

ijC
i '

Postali su njih dva

o^-^-i Postaju ili njih dva

2,/,A->^.

postae

Plur.

ni. r.

b^U. Postali su
UjSU>

Postaju ih postae
Postaje
ili

Sing.

r.

Postala je

l);.*j

postae

'ona-

Dual
I
,

. r.

('OCa
,

Postale su njih

o'^^-"
:

Postaju

ili

postae

L";
.
--,

dvije

njih dvije

Plur.

r.
-

6>- Postale su
.;

one

l)^r-A

Postaju

ili

postae

:^

'

one

79

i-

"

'

'

80

Kad glagol jI^

biti

doe

pred imensku reenicu, onda moe

spona (kopula)

njegov perfekat {c,(^) se u naem jeziku

a imperfekat
glagola
(

prevodi prezentom,

oj^'

futurom.

U ovom
ovjek

sluaju subjekat
a predika|

pomonog
)

'jJT JJj) stoii

u nominativu,
je

(o^^j^

u akuzativu, na
e biti

pr. (iC '^'j] "jiS'

.

uen,

Ui;

^1 '^^' ovjek
biti

uen

Glagol cj'^ pred imenskom reenicom moe nekada imati

znaenje glagola

u perfektu, na

pr.

Li jCJ Cei

Z'j

olT'

Bio je Zejd siromah pa je postao bogat.

Vjeba 37
Aktiv
i

pasiv

U4 'j^'i j^t'i j
imperfekta, koje
vri

'U>

'^jiiji j:;iiY)

Oblici perfekta

smo gore

nauili, kazuju
pr.
t.

da glagolski subjekat (3^ UJ"!)

glagolsku radnju, na
i

jLJiJ^ Piao
u aktivu

je Muhammed,iJ.^"iJJ\^'^\f'Pisae Aia

d.

Glagoli, koji

znae da
^liJT

subjekat vri glagolsku radnju, stoje

ili

( 'Otlj f.^JUi*1

skraeno fjim).' Ako

glagolski

subjekat na sebi trpi glagolsku radnju, onda se glagolski subjekat

zove JfrUJi Li_U zamjenik

(
'\

gl.
ili

subjekta,

glagol
),

stoji

pasivu

'U-*(

'jjjJu'l

[}l>uj'\

skraeno

'Jj-a^I

na

pr.

LijjSll

C-jS^ Napisano je pismo.

I

Pasiv od sve est razreda

vrste glagola dolazi

na oblik

3^

za perfekat

3-^

za imperfekat.
Primjerh

Perfekat (j^iUl):

Imperfekat ('^jUi'1):

3 lice (Ll\jJU
Sing. m.
r.

CJt' Traen je

Llkj Trai

se

on

ili

se traiti
ili

Dual m.

r.

UL' Traena su c,n^_ Trae se njih dva ' njih. dva , traiti
.

se

8\
Plur. m.

r.

l^Ji.'

Traeni su Oj-iij Trae se

ili

Sing.

r.

ti-llt'

Traena je

Lik;

Trai se
se

ili

e se traiti e se traiti ona

ce se traiti

Dual

r.

LiJt Traene su
njih dvije

J^t^^ Trae
OJJlL.

ili

njih dvije

Plur.

r.

OUL'

Traene su

Trae se

ili

e se traiti

(.).

2 lice
Sing. m.
r.

(LilU'l)
^^JLkr

c JU Traen
f.,.:'.lh'

si

Trai se ih
ili

se traiti se traiti

Dual m.

r.

Traeni ste (jCs^ Traite se vas dva vas dva

Traeni ste 0^:^^" Traite se

ete ete

Plur.

m.
.

r.

'

V. jl.'

ili

se traiti
ti

Sing.

r.

<i^)a

Traena

si

CnJLk; Trai se
(.)

ili

se traiti

Dual

c.

CJlll.'

Traene

ste oMJ=^' Traite se

ili

ete ete

se traiti

vas dvije
Plur.
.
r.

vas dvije
OOik; Traite se
(.).
ili

uLJt Traene

ste

se traiti

lice

('(^iCjd'l)

Sing.
Plur.

oba oba

r.

o-lll.'

Traen sam Lili Traim se

Traeni
(e)

ih
ili

se traiti

r.

ulil.'

LJlL; Traimo se

emo se traiti,

smo
Aktivna glagolska reenica pretvara se u pasivnu da se
glagol pretvori u pasiv pa se ispusti glagolski subjekat aktivnog

glagola

'ilftCiJl )

mjesto njega u nominativ stavi glagolski

objekat

(jj/Jj^T), koji se kad postane subjekat pasivnog

reenica VjL.i'jujlJt Traio

glagola zove JtOJlLjlT, na pr.

Je Zejd

Muhammeda u
i;>^'
''-43

pasivu glasi ju-j*

Pie

CJL Traen

je

Muglasi

hammed;

Lj:^'
pismo.

Zej

pismo u pasivu

>_jjj5L^ r-^^^i ^'se se

U
i

sloenim glagolskim oblicima

t.

j.

u pravom imperfektu
glavni
glagol,

pluskvamperfektu

pasivu-

dolazi

samo

pomoni

glagol ostaje nepromijenjen,

na pr.l\:^\j'^iiS'o^

Traae Zejd knjigu pretvoreno u pasiv glasi

Traae se knjiga.
Pasiv

v^-^

V^

'^^

mogu

imati

samo

tranzitivni glagoli (iSjJ.lL*1[)liJl), jer

bi

intranzitivni glagoli
gl. sttbjekat

nemaju objekta, koji

mogao
I

zamijeniti

kad se glagol pretvori u

pasiv.

Intranzitivan glagol postaje tranzitivan, ako'dpbij-e objekat

u genitivu sa prijedlogom
je Zejd
glasi

(dalji objekat),

na

jpr.

%^j

r<>- Iziao

j^^^/juj ry^

Izveo je Zejd Amra. Pretvoreno u pasiv

jj^^/rj-' Izveden je y4mr. Ovakav pasivni glagol ostaje

uvijek u 3 licu singulara ....

broj objekta, na pr.
j;

mukoga
.

roda, a bez obzira na rod

....
.

^^

.^

r-_^

U-m

r^

f^

f^

u-.J^^

rj*

Pravila,

koja vrijede za slaganje aktivnog glagola sa svojim

i

subjektom, vrijede potpuno

iolftol^'O'^
Sit

kad je glagol u
Aiu,

pasivu, na pr.

Pitao

je
Aia.

Muhammed

glagi

pasivu:

olii Pitana je

Vjeba 38

Mijenjanje glagola po nainima

Po nainima se mijenja samo imperfekat glagola (^jUI 1^)1x11).

Imperfekat ima
1)
tri

naina:
'

Odreeni nain
nain

'^^'jJ.'\

s-

jUl't

2) Zavisni

Lj.Vu 1

jUi ^ )

3)

Skraeni nain

('^jj=^'] s^jUklT).

83
pravilni glagoli ^u

1).

odreenom nainu
vidjeli

svruju se prema

onome,
u
(

to
'),

smo

ve

gi3re

u nekim oblicima na vokal

-^^S^,
,

a u nekim na stanovite line nastavke, na pr.

2)

Pravilni

glagoli

u zavisnom nainu

>_j_,.,<aJLH

^ jUJ.

svruju se na vokal e (-);

u oblicima impeffekta, koji su bez

imaju line nastavke, gube u ovom
pr.

linog nastavka.

Oblici, koji

nainu o

ili

o svagdje osim plurala enskog ro da, na

,

CuSo

CiTl

LiSJ

l>t^.

<J^.

t.

d.

3) Pravilni

glagoli

skraeribm
(

nainu
)

( '(jj*?Ji

'^jCilT

svruju se na suglasnik bez vokala

koji
i

u oblicima

iinperfekta,

nemaju linog nastavka.

Oblici koji imaju nastavke

kao
.
r.,

u zavisnom nainu gube nastavak svagdje osim plurala

pr.
*

na

L-ls^',
^

l^sS'], iliu,

\.^^ ,<Ji:^S

-"''
i

t.

d.

Primjeri ;

Odreeni nain
'

Zavisni

nain

Skraeni nain

(^-JiV^juiT) c'^^V^jUii) (fjjkjLT^OiT)

3
Sing. m.
r.

lice (L?U*i)

84
Sing.

. r.

)*-^"
^LjiC;

Dual

. r.

Plun

. r.

Ilice
Sing.
Plur.

('pJ5:l!dT)
'w-j:r

oba oba

r.

v-Ja

r.

',_j;5Cj'

'L-jiS;!;'

.T

^O

Arapski odreeni nain

(

>

^
>
'

^^II

s^Uill

odgovara potpuno

odreenom nainu srpskohrvatskog

Srpskohrvatski jezik
dolazi arapski imperfekat
poslije ovih rpstir f^'j^

jezika.

nema zavisnog naina. U ovom nainu

kad

stoji

u podreenoj reenici
.

to

^^^^^

da,

nee

(nikako); [/^ da
i

'u\ tada.

Iza

cestica d\

J^ moe doi negativna estica V *ne pa

(sastavljeno

onda imaju oblik

Isto

"^1

od

'J\

V)

da ne,

da ne.
'Ji

tako pred ove estice moe

'ji^

doi
ne.

prijedlog J da, na pr.

da,

da,

^^

da ne,

>L^ da

Ako imperfekat
nainu
na
pr.
i

stoji

u zavisnom nainu, stajae u istom

/,

svaki imperfekat, koji iza njega slijedi sa veznikom 5

0<
0--W'
''O*
^

'.1^ Cr^V ^

Naredio

mu

je da

unie

sjede

kod njega.
Skraeni nain obino odgovara imperativu
srpsko jirvatskog
i

ili

kondicionalu

ezika.

Ovaj na gin

rinia zi

poslije estica:
pr.

Jnek

{Jh'\'(i), H ne,inek

ne

J3|tV), na

'^J^ Nek
dolazi iza
iza

(on) izae! ji-*jJV iVe ulazi! Osim toga ovaj

nain

negativnih_estica

'f

nije

LJ nije jo (nikada). Imperfekat

ovih negativnih estica ima

znaenje negativnog

perfekta, na pr.

\'i^'w^r|L Nisam to napisao, \'jX:J:^\tl Nisam to jo (nikada)

napisao.

85

Pomoni
nain
glasi

glagoli

o^

'ji^

su nepravilni pa u njih skraeni

ovako:
Glagol 'cj^
3
Sing. m.
r.

Glagol

jC

lice C^(i^\)

86
Imperativ
i

moe

biti

za 3 lice <;-JUJl
ili

'_;^l

ili

>-J,LiJ^ *^/^ )

za 2

lice

{^\S\'JJ\

^Ci-T^').
biti:

a^ Imperativ za 3 lice moe.

1)

Imperativ kojim se zapovijeda 3 licu

::^}-^\

j-'\ )

Ovaj
stavi

se oblik tvori da se pred imperfekat u

skraenom nainu
Neka
trai!

estica

(^VtfV.) nek, na
kojim

pr.

'^.^-LU

2) Imperativ

se zabranjuje 3 licu

(^^\siV^^). Ovaj
stavi

se oblik tvori

a e pred skraeni
ne'k ne,

nain imperfekta
^

estica

Jcl1 iV

na

pr.

'--JJ^'

Nek ne
biti

trai!

U
i

oba sluaja imperativ za 3 lie ihoe

u aktivu (o^^l

u pasivu ('Jv>^'l)Primjeri:

Aktivni imperativ kojim se, zapovijeda 3 licu

V
:

(y!j"i^UJ1.>1
-^JIj
1..a1..I_

):

Sing. m. T.

Nek
Nek
Neka

traiJ

Dual m.
Plur. m.

r.

trae njih dva!

r.

*_>-J^,
'^S\>
rl

oni trae!
trai!

Sing.

. r.^ . r.
.
r,.

Neka ona Neka

Dual
Plur.

L-Lkd
6;JlLJ

njih dvije trae!

trae!

Neka one

Pasivni imperativ kojim se zapovijeda 3 licu

Sing. m.

r.

"cJlLJ
LJLkJ

Neka
Neka

se on trai! (Neka ga trae 1)^)

se njih dva trae}(Neka njih dvojicu trae!)

Dual m;,r.
:

Plur.

m.

r.

\...ll..l

Neka

se oni trae!
ih trae!)

(Neka
^)

koji

Na jezik ne voli pasiv, pa ga zamjenjuje povratnim glagolima, postali od preiaznih glagola ili aktivnim glagolom u 3 licu :: mnoine 'mukoga rpda. \
su
;

':,

87
Sing.

. r.

'v-^. Neka se ona trai! (Neka je trae!)

"
Dtial
. r.
;

>

L..ii..:l

Neka
(Neka

se njih dvije trae! nj iii dvije trae!)

^ Plur.
. r.

.'

>

0;ILJ

Neka

se

one

trae!

(Neka
S. 1 lica

ili>

trae!)

oba

r. '-JJ?

V Neka

se ja traim!
liie

(Neka
Pl.
1

trae!)

lica

oba

r.

^.LL:r

Neka

se mi traimo!'/ (Neka nas trae !)^

Aktivni imperativ kojim se zabranjuje

licu

>

Sing. m.

r.

'^.jlTV

Nek

ne

trai!

Dual m.
Plur. m.
'Sing. .

r.

LilT V Nek njih dva ne trae!

\j-~^,
"^

r.

Nek

oni ne trae!
trai!

r.

"._-lL; ,V

Nek ona ne
Neka

Dual
Plur.

. r.

LlLf
i>-L!=i'

"5/

njih dvije ne trae!

. r.

V Neka one ne trae!

Pasivni imperativ kojim se zabranjuje 3 licu

(

J^^AJti
>.. >

j_J

U
se

^
ne

Sing. m.

r.

>_J-L

Nek Nek Nek

trai!

(Neka ga n
Dual m.
r.

trae!)

L4ia V

se njih

dva ne trae!
n,e

(Nek njih dvojicu

Plur. m.
r.

trae!)
;

l^j-lkj
'

se oni ne trae!
ih

(Neka

ne trae!)

88
'.
>

Sing.

. r.

'..^ V Nek se ona ne trai! (Nek je ne trae!)

Dual

. r.

ul;' V Nek se njih dvije ne trae! (Neka njih dvije ne trae!)

CkJJ:u

Plur.

. r.

Nek
Nek

se

(Nek
S. 1 lica

ih

one ne trae! ne trae!)

oba

r.

'J^'\ V

se ne traim!
trae!)

(Nek me ne
Pl.
1

lica

oba r.

'.-JLL;

Nek

se ne traimo!
trae!)

(Nek nas ne
b) Imperativ za 2 lice
1)

moe

biti:

Imperativ kojim se zapovijeda 2 licu

^Li.1 ^1). Ovaj

se

oblik tvori tako, da se sa imperfekta

u skraenom nainu
mjesto

ukine

poetno
ijj').

lovo

i^:>ui*1 Li'^)

njega

stavi

t(J^^l

Ovo

se

hemze ita

sa u (-), ako je srednji

1
ili

suglasnik imperfekta

takoer

sa u (ako je dakle glagol

i
(

5 razreda
v_jL*t

vrste), a
lj-L.\

inae hemze dobije vokal

Sjedi!
licu
(

),

na

pr.

Trai!

2) Imperativ

kojim se zabranjuje 2

^U-T

'JS
stavi

).

Ovaj

se oblik tvori da se pred

skraeni nain imperfekta

trai!
i

estica

V ne, na pr. ">_jl;'V

Ne

imperativ za 2

lice

moe u oba

sluaja

biti

u aktivu ('f.^T)

u pasivu CjJ>^'\).

Primjeri:

Aktivni imperativ kojim se zapovijeda 2 licu

Muki r6d:
Sing.
'^Jn.*!

enski rod:
Jll.'t

Trai!

Trai

(.)!

Dual

tllk't

Traite vas dva!

Traite!

Ciki Traite vas dvije!

Hur.

\JX\

ouLt Traite

(.)!

89
Pasivni imperativ kojim se zapovijeda 2 licu ( 0>aJJ*1 v-^Li!l 'J] ) tvori se da se pred 2 lice pasivnog imperfekta u skraenom

nainu

fjjkiTjj Ul""!
2

stavi estica

J (J.V'1

'fV ),

na

pr.:

lice (Ll'uJ'i)
enski rod:
^."u.:!

Muki rod:
Singular
'v--iii

Budi traen!
Budite traeni
vas dva!

Budi traena!
Budite traene
vas dvije!

Dual

uli
ulilj

CJl^

Plural

Budite traeni!

I>ilj)

Budite traene!

Ilice
Sing.obar. ^-Jiv
Pl.

(JjSCii'l

Neka me traite!

oba

r.

'IkjJ

Neka nas

traite!

Aktivni imperativ kojim se zabranjuje 2 licu

('f^j'l^lirj):
Sing. m.
r.

lJlIjV Ne
Lilu;

trai!

Dual m.
Plur. m.

r. r.

V Ne

traite vas dva!

traite!

l^liJJV

Ne Ne Ne

Sing.

. r, . r. . r.

(^^^
CilTrV
drtlJJv

trai (.)!
traite vas dvije!

Dual
Plur.

Ne

traite (.)!

Pasivni imperativ kojim se zabranjuje 2 licu

(OjiU'l^urj^):
2
Sing. m.
r.

lice

L-LkJV Ne budi traen!

LJlLt^/
l^JLL;^/
.srp^'"^

Dual m.
Plur.

r. r.

Ne Ne

budite vas dva traeni! budite traeni!

traena!

m.

Sing.

. r. . r. . r.

Ne budi

Dual
Plur.

Cilj'il

Ne Ne

budite vas dvije traene! budite traene!

ilLk; V

90
1
1

rce

Sing.
Plur.

oba

r."

LJiJ=l

Neka me ne

traite!

oba

r.

L-^
i

V Neka nas ne traite!

|^l^
i

'

Primjeri za imperativ 3

2 lica pomonili glagola

'ji^

3
Sing. m.
r.

lice,

lice

o^CJ Neka" on bude!

fc^sO Neka njih dva budu!
I^JCllJ

'c^' Budi!

Dual m.
Plur.

r.

U_^
l_4^

Budite vas dvojica!

Budite!
(.)!

m.

r.

Nek

pfti t)udu!

Sing.

. r. . r.

o^>-^
CjSLSj

Neka pna bude! Neka

budu!
njih dvije

jJ^Budi
iJji^

Dual

Budite vas
dvije!

Plur. .r.

IjSCj

Nek one budu!

^Budite

(.)!

Sing. m.

r
r.

.J

Neka on postane!

Ir^ Postani!
\0v

Dual m.

l>y>ll

Nek Nek

njih dva

Postanite vas
dvojica!

postanu!
Plur.

m.

r.

\)j^'^

oni postanu!

\j,jya

Postanite!

Sing.

. r.

>^
llr^il

Nek ona postane! Nek

njih dvije

iS.j^ Postani (.)!

lln^

Dual

. r.

Postanite vas
dvije!

postanu!
Plur.
. r.

o^^

Nek one budu!

2^

Postanite

(.)!

Kao

to pasiv

mogu

imati

samo

tranzitivni glagoli tako

imperativ u pasivu

moe doi samo od

prelaznih glagola.

Vjeba 40

Pojaanje imperativa
Imperativ se

imperfekta
se
o^

moe pojaati

afio
ili

imperativnom obliku
('sijiilo^l). Oba

doda na kraju o {^.Ck^^VoJli])

^;,

ova nastavka u afirmativnim oblicima ^nae svakako, a u negativnim nikako.

91

Nastavak

o.'o^ dolazi

na sve oblike imperativa, a nastavak

1..

6 samo na singular mukog

Nastavak ^ ita se
osim oba duala
i

enskog

plural

mukog

roda.

vokalom - u svim oblicima imperativa

plurala enskoga roda, jer se u tim oblicima

ita sa -.Nastavak o ostaje svagdje bez vokala.

Konsonant, koji
Jedino u 2
licu

stoji

pred ovim nastavcima, ima vokal

stoji

enskoga roda na tome konsonantu

vokal

a u pluralu

mukoga roda -

Primjeri:

Aktivni imperativ kojim se zapovijeda 2 licu

('f^J'l^Ui:;!):Sing. m.
r.

uOJl

Svakako

trai!

Dual m.
Plur.

r.

J>Cu.|
ofili
Cj<SS>\

Svakako
Svakako Svakako Svakako Svakako

traite vas dva!

traite vi!
trai
ti!

m.
.

r.

Sing.

r.

(.)

Dual
Plur.

r.

oL.Ut

traite vas dvije!

. r.

oUlili '^

traite vi (.)

Pasivni imperativ kojim se zabranjuje 3 licu

('j_^!J*^_>_.t^UJi'J^I):
-

Sing. m.

r.

Ai-L-i

Neka

se nikako ne trai! (Neka ga riikako ne trae!)

Dual m.
Plur. m.

r.

oM-'^l
O^LLj.

'^

Neka
Neka

se njih

dva nikako ne trae! ne trae!

trai!

r.

se oni nikako

Sing.

. r.

jCik-i

V Neka se ona nikako ne

Dual
Plur.
')

r.

opiij V
oILJlLoV

Neka Neka
I

se se

nikako ne trae njih dvije!

r.

one nikako ne
o-

trae!

U ovom

obliku dolazi

da rastavi dva

92
Aktivni imperativ kojim se zapovijeda 2 licu

-"?*.

>

Sing. m.

r.

i>JlJ.|

Svakako

trai!

Dual m.
Plur.

r.

otlit

Svakako
Svakako

traite!
trai (.)

m.

r.

Ojilt

Pasivni imperativ kojim se zabranjuje 2 licu

Sing. m.
Plur.

r.

OvikS V

Neka

te

nikako ne trae!
trae!

m.

r.

CnUJ VNeka vas nikako ne

CnlkS V

Sing.

. r.

Neka

te (ensku)

nikako ne trae!
tako dolazi

Kao
i

to dolazi uz imperativ nastavak

tJJvill)

ili

>,

uz imperfekat (t^UJ.1
to o^

kada ima znaenje futura prvoga

i

kod

svih oblika, a

^ uz sve oblike singulara

1,

lice

plurala

mukog

roda, na pr.

1 i

c e

Smg. m.
Dual m.
Plur. m.

r.

<j^-i

'->)-^i.

r.

o'^-r^
i>_:iC
ijd5y-:
^)

r.

Smg.
Dual
Plur.

z. r.

i:\:S~^

. r.

ul-~^"

. r.

6^-^
^
iS
\\\

e Svakako e Svakako e Svakako e Svakako e Svakako e

Svakako
\x

on

pisati

njih dva pisati

oni pisati

ona

pisati

njih dvije pisati

one

pisati.

*)

Pred nastavkom
i

svim glagolskim oblicima ukida se

ili

j
is

u pluralu mukog roda

stoji

u singularu en. roda, osim ako prije j

vokal >e, na ^x.^^^:i H (od

(od ijjli V)
Ti se nikako

oV-^
nee

'^)

^' se nikako
(i.).

neete

bojati;

oCiJ V

bojati

93
2
Sing.
ra. r.
r.

lice
Svakako

i>3C;

cAjdC;

ti

pisati

Dual m.
Plur.

o^^'
OuS^"

Svakako ete vas dvojica Svakako ete

ujjiC/
vi pisati
ti

pisati

m.

r.

Sing.

. r. . r. . r.

uuSCf
p^-r^'
ul^.:xJ

Svakako

pisati (.)
pisati

Dual
Plur.

Svakako ete vas dvije

Svakako ete
1

vi pisati (.).

lice

Sing.
Plur.

oba

r.

Ia^\
uuCj

cZ^\ Svakako
^j:^'
Svakako

pisati
pisati.

oba

r.

emo

Vjeba 41

Glagolski pridjev (particip) aktivni (jctil l'^l

i

pasivni

(J^^lT
J^l
)

'I

Particip aktivni

^Jji"\

znai osobu, koja

vri glagol-

sku radnju

ili

prolazno stanje, u
i

kome

se

neko

ili

neto nalazi,
ali

na

pr.

^ likoj

pie. Particip

aktivni se tvori

od glagola, kao
i

kako ne izraava nikakva vremena,

drugo ime.
Glagolski pridjev aktivni
oblike:
I

deklinira se

svako

vrste

glagola dolazi na ove

Muki rod
Singular

('J^li'b

enski rod (iJ^'t)

"';lCi

JeG
^iLlJ
pl.

Dual
Pravilni

-GlG
oitLJ
'

o_PcU
pl. pl. pl.

Nepravilni Nepravilni Nepravilni

^S^

^1^

^^
iSSi

94
Particip aktivni, icoji se svruje
i

na^^

gubi u nominativu
ts

genitivu,

ako je bez odreenog lana slovo

nom.

svruje se na

na
),

pr.

JU

(mjesto

"Uu

visok,

genitiv

JU (mjesto

JU

visoka, akuzativ

UU

visoka.
glasi

Sa odreenim

lanom

nominativ

JlJlWsoW
),

(mjesto

'JUI1), genitiv JUJl

viso/coga (mjesto JLJI

a
.

akuzativ 'JUJI
.

visokog.
Particip pasivni

(Jj.^\'^\)
koja
trpi

tvori se

takoer od glagola

znai osobu
-dolazi

ili

stvar,

glagolsku radnju. Ovaj particip

i

samo od

tranzitivnih glagola

ima ove oblike:

95,

Ima nekoliko oblika pridjeva, koji

(pozitivu),

ve

u prvom stepenu
Ovaki se
pri-

oznauju neko svojstvo u jaoj

J^l^
z^1 'i^L.'
.

mjeri.

djevi zovu

To
jJl*

su ovi oblici:

1)

vrlo nevjeran

>

>

Jii

vrlo oprezan (budan)

jli vrlo nemaran

J_p
I

izjelica

"Lu*
jL^
jLS

vrlo

udnovat

silnik

vrlo velik

u-j-u svet

"jjj^ vrlo

istinit

jjjU koji strogo rastavlja (uviavan)

'|._jli

koji je odiskona,, koji sve

obdrava
tjCi-i.

vrlo dareljiv

96
Oblici,

na koje dolaze
Jja
ubiti
grijeiti

infinitivi

vrste glagola su ovi

1)

od

^)iju

Jj
jii

2)

J^
Jii

jli: _ jli'
J.;..t.
^

3)
4)

zabaviti

i^j
sjiJi^
i'j'jS

smilovati se
traiti

V>'

'^j IjJ
jji^

5)
6)

(izgubljeno)

jJuJ -

zamutiti se
moliti se

,,

jaCJ _^JJ _

7) 8)
9)

i^^'j

,,

uS
i

is^3^i

sjeati

se,

spominjati

^1j
^r-^

- ^p

i5^ij

obradovati

^
'^y-

10) 11)

ol> sprijeiti

(>^ -

0*^
> ^ ^'

oprostiti

12) 13)
14) 15)

obj; nasrnuti
"LjJT traiti

j'jC -

jf

Ljjj -

t-Jl^
'^-J.
^;^i^

j>^

rasrditi se
biti

>,

jl^
,[^i^.

_,^ malen
tSJiA

16)
17) 18)

uputiti

i^jJJ wJLi^_

i/.i*

^Ji.

nadvladati

CJi.

ii^r ukrasti
Jl^- pitati

^^1
^S'i-^,

j>r
'<y^

19)

20)

SiUj izbjegavati
>
'

J^J-'
.

j^j^^
,

21)

ob^
>. >

shvatiti

tSjjj

tsji

22)
23)

J_,^j

umci
primiti

JiJu - Jii
^)1JC L.
c;

Jj-i
"Li^-J
*!>t-

,,

Jj'

24) 25)

uznemiriti se
biti

- Ci^S

crvenkast (kosa)

Infinitiv se deklinira

kao

ostala imena.

Vjeba 43

9T

Proirene vrste glagola

( <ti a,

p'l

'^'Xi\

'jIjIo.

3:J

I'

Od

vrste

glagola

v-^

'JiCi)| )

izvodi

se

12

vrsta

glagola, koje nazivamo proirene vrste (ollji*!). Proirene se

vrste (IjLII
pl.

LjI^^I) dijele u
ili

tri

grupe prema tome da

li

je

korjenu dodat jedan, dva

tri

suglasnika.

A) Glagolske
jedan suglasnik
i

vrste,

u kojima je glagolskom korjenu dodat

se
l^(''j'\

zoVu

Ovih glagola ima

tri

vrste.
i

B) Vrste, u kojima su korjenu dodata dva suglasnika

20VU

se J-Cii.

Ima

ih pet vrsta.
tri

C) Glagoli, u kojima su korjenu dodata

>

suglasnika pa

,1

',

....

se zovu ^^-\aUl. Ovakvih glagola ima etiri vrste.

Vrste glagola
I

oznauju
Arapi,
^

se

rimskim brojevima poevi -od

je

vrste

pa do

XIII.
>

kako nam
^t
^'

ve

poznato,
a

vrstu

glagola

nazivaju

i^^

>..
I

'i-,

jr^uJ.I

(ista

trojka),

proirene

vrste nazivaju

po

infiriitivu

(jj.Ui'i), jer je infihitiv

kod

svih

proirenih vrsta pravilan (^^\.~ki\).

Konjugafcija' proirenih vrsta glagola
lica isti Su
i

nastavci za pojedina

kao

kod

vrste.

A)

GLAGOLI OD ETIRI SUGLASNIKA

1) II vrsta

(I^OO

glagola

(J...!i.:.llL.)

Ova

vrsta glagola postaje

(

od

ili

osnovne
( jj

vrste^),
).

ako

se

srednji suglasnik

jliJI u{t

podvostrui

jJSJjf

Prema tome
J:--^'
).

perfekat ima oblik

'S^, imperfekat J*ij, a infinitiv

!

(po

ovom
^^

obliku infinitiva

zove

:e

ova vrsta

J--!id1

Lu

Bez obzjra kome razredu

vrste pripada glagol.

98
Glagolski oblici

II

vrste

od glagola

JJ-T

znati:

Aktiv
Perfekat (^vliT):

Imperfekat

'^jUiT):

3 lice iL:(^\)
Sing. m.
r.

plc Pouio

je

jJUi

Pouava

ili

pouavae pouavae

Dual m.
Plur. m.

r.

UJ
> s , Ij-^Jic

Pouila su

njih dva (jLJjo

'
" >

Pouavaju
njih dva

ili

r.

Pouili su oni

^j^A -i Pouavaju ' '

oni
jJLo

>

ili

pouavae
,

Sing.

r.

ti~Jt Pouila

je

Pouava
ona

ili

pouavae

Dual
Plur.

. r.

1: ..

Ic-

Pouile su
njih dvije

ijl

l.i
'

Pouavaju
njih dvije

ili

pouavae
pouavae

'

z. r.

'^

Pouile su one

''-^

Pouavaju
one

ili

'

"

2
Sing. m.
r.

lice ('^UJlT)
si
ti

i,-^ Pouio
, t- i ,

jJuo
' -,

Pouava

ili

pouavae ti
ili

Dual m.
Plur. m.

r.

U-J. Pouili ste vas dva

o\Xa Pouavate
'
'

pouavapouava-

ete vas dva

Pouavate
ili

r.

jl^

Pouili ste

vi

o>4^

ete
ti

vi
ili

Sing.

. r.

vi~^ Pouila
Ipi-Jifc

si

ti

OOLo Pouava
'

pouavae

(.)

Dual
Plur.

. r.

Pouile
dvije

ste vas

oW-l^
'
'

Pouavate ili pouavaete vas dvije

Pouavate ili pouCavaete vi (-.)

z. r.

uUJc Pouile

ste

...U

lice
(la)

('fjSliJi'r)

Sing. oba
Plur.

r.

o--ie

Pouio
Pouili

sam

>i-'
ja

(Je

Pouavam ili pouavau ja

Pouavamo
ili

oba

r.

L_Jic

(le)

smo mi

>T.'
,Ju;

pouava-

emo

mi

99

Pasiv
Perfekat (^iliT):
3
Sing. m.
r. Je1 i

Imperfekat ('^jUiT):
V/'^')
pi-)

c e

Pouen

je

Pouava

se se (Biva

ili

pouavaili

pouavan

bie pouavan)

Dual m.
Plur. m.

r.
>

U^ Pouena su
dva
.>
Ij-Jlc
'
. >
.-Ic-

njih
,

^ i^Lo
'
" > c^ * ijj-JLo

Pouavaju

vae vae

se ili se njih dva

ili

pouapoua-

r.

Poueni

su

Pouavaju

se se oni se
ili

Sing.

. r.

'-

Pouena Pouene
dvije

tije

>

ona

pJUl

Pouava

pouava-

se

ona
se ili pouase njih dvije se
ili

Dual
Plur.

. r.

I.:.w>c

su njih

C)I<J^
'

Pouavaju

vae

. r.

o-^-''^

Pouene

su one

u-^ Pouavaju
vae
se

poua-

one

2
Sing. m.
'c^J^c

lice
si
ti

(Liuai)
JLo

r.

Pouen

Pouava
Pouavate Pouavate

pouavae
Dual m.
Plur.
r.

se ili se

U-Jt Poueni
dva
>.

ste

vas
^

'

ot^

pouavaete pouavaete

se ili se vas dva

se
ili

.>

m.

r.

p.:.. .!&

Poueni

ste vi

> i, > pj.. i.i

se vi
ili

Sing.

. r.

>;^lic

Pouena
Pouene
dvije

si

ti

CiObo

Pouava vae se

se
ti

poua-

(.)

Dual
Plur.

. r.

1^:^^

ste

vas

,j

Ujo

Pouavate Pouavate

'

pouavaete

se ih se vas dvije

. r.

0<Jic-

Pouene

ste

a-.-J-^

pouavaete

se ili se vi

(.)

lice

('jjSLilT)
>
i=

>

- >

-t
\

Sing.

oba
oba

r.

<z.~J^
,.
.

Pouen(a) sam

jJc

Pouavani

pouavau
,i,
(Jl.)

se ih se

Plur.

r.

LuJc Poueni(e) smo

Pouavamo se ili pouavaemo se.

Vjeba 44

100
Imperativ kojim se zapovijeda
ili

zabranjuje 3

licu
II
i

kao

imperativ kojim se zabranjuje 2 licu kod glagola

proirenih vrsta tvori se da se pred imperfekat u
.

ostalih

skraenom

nainu

stavi

estica J

ili

Imperativ kojim se zapovijeda 2 licu tvori se od imperfekta

u
(

skraenom

nainu,
se

ako

mu

se
,

oduzme
je iza

poetno

slovo
slova

:,ui*V^>) pa

doda jl^ jlTsj!/ ako

poetnog

konsonant bez vokala, a ako slijedei konsonant ima vokal,

onda

se ne dodaje S^')

'j-/

Aktivni imperativ kojim

se zapovijeda 2 licu

Aktivni imperativ kojim

se zabranjuje 3 licu

Sing. m.

r.

'^ Poui!
'0^

jX/ V Nek ne pouava!

t>i' V

Dual m.

r.

Pouite vas dva!

Nek

njih dvojica

ne pouavaju!
Plur. m.
r.

^_^li^

Pouite!
(.)

i^V ^ Nek ne pouavaju!

'pl.>'

Sing.

. r.

^1' Poui!

Nek ne pouava!
(.)

Dual

. r.

UT Pouite vas

dvije!

'lp'

^ Nek ne pouavaju
njih dvije!

Plur.

. r.

ii^ic'

Pouite!

(.)

S^L-' V Nek one ne pouavaju!

Infinitiv

od glagola
aktivni
isti

jJc'

glasi

''^ pouavati.
II
i

Particip

(JpUJIJJi)

ostalih

proirenih
a

vrsta

glagola
pasivni

ima

oblik

kao

imperfekat

aktivni,

particip

(J_^'\JJl) ima oblik imperfekta pasivnog. Jedina je

razlika to imperfekat

pbinje jednim od glasova

konsonant participa

o^tI

a partcipi

glasom

to

krajnji

dobiva

imenske

Particip pasivni

102
vrste.

Ovi su naime glagoli u

I

II

vrsti prelazni,

ako su u

takvi,

a neprelazni, ako su u

vrsti

neprelazni, na pr.
je

i_.JGt

aj j liU.

Obiao

Zejd Kabu

il.i.Sl!l "jut;

U'j^ Obilazio je Zejd Kabu

\

[}

toC Krepale su deve

^/^\

o^
^IjIT

Pokrepale su (mnoge) deve

Zatvorio je Zejd vrata

OU
CjI'^j^

"juj

-4j "S^ Pozatvarao je Zejd vrata.

Ima glagola
"LiL,^

II

vrste, koji su postali

_i_*iJJ raspoloviti;

od imenica, na

pr.

polovica

f>L pozdrav

(selam)

CjT)^

pozdraviti (selam nazvati).

Vjeba 45
vrsta glagola (fl'Ul'l

2)

III

LL)
I

Ova
i

vrsta glagola postaje da se glagolu

vrste

izmeu

2 korjenitog suglasnika umetne d), koji se u pasivu perfekta

III

pretvara u (j). Perfekat

JiCii
,

vrste dakle

ima oblik OS, imperfekat

infinitiv ^i^U.

jC

Pojedini glagolski oblici ove vrste od glagola '._-j:r'p/saf/

glase ovako:

Perfekat
Aktiv
(

(c^iUl)
Pasiv
(

\Jl:x\

'dj*^\

CJlS^ Dopisivao se on

i t.

d.

'^^ Dopisivalo
s

se je
d.

njim

t.

Imperfekat
Aktivni (f>J,'r):

(s.

jGJl'I)

Pasivni ('J.A*J^'>'):

'Lrl^' Dopisuje se

ili
i

dopid.

V" ^-'

'^

"^"" ^^ dopisuje
i t.

ili

ivae se on

t.

e se dopisivati

d.

103

Imperativ za
Aktivni ((^illl):

2 lice (^^Ut
Pasivni

^1
(

'Jja^'\):

'^ li

Dopisuj

se!

t.

d.

'^ ^Slj Nek

se s

tobom
i

dopisuje!

t.

d.

Particip
aktivni (JtU-'l ^1):
"'^^TliC*
'

pasivni (J^jjSV^],):

koji se dopisuje
i

O'iS^'s kojim se dopisuje

i

t.

d.

t.

d.

Infinitiv
"'i-flST^.'
i

(j'x^'\):'
se
i

^C^ dopisivati
III

t.

d.

Mijenjanje oblika
isto je

vrste glagola
II

po

licu,

rodu

broju

kao

kod glagola
III

vrste.

Glagoli

vrste

znae da radnju

vre

dvije

ili

vie

osoba meusobno. Ovaj meusobni odnos zove se reciprocitet

(
'i?" jLli*'!)

pa su prema tome glagoli ove vrste reciproni, na

L.uf^ dopisivati se
s s

pr.

L-j^

pisati,

nekim, "^ krenuti prema

neem,

^'^ susresti se

nekim.
III

Nekada

glagoli

vrste imaju prelazno

znaenje bez

reci-

prociteta, na pr.

ljaJS'\

ii-JU Kaznio

sam
III

kradljivca; '^alllojjL

Proao sam kuu. Katkada glagol

1

vrste

ima znaenje glagola

vrste,

na

pr.

'-zj'JL.

Putovao sam.
III

Osim toga

glagoli
C-JlT

vrste

nekad znae da neko nastoji

neto uiniti, na pr.

nadvladati

C-Jli

nastojati nadvladati

nekoga, pobijediti.

Ako
kada
glagol
III

glagol u

vrsti dolazi s
III

prijedlogom, gubi taj prijedlog

se prenese
I

vrstu,

pa glagolski objekat, koji je uz

vrste stajao

u genitivu sa prijedlogom, doda uz glagol

pr.

vrste

u akuzativu bez prijedloga, na

ilu'Ul

cJ:^

P/sao

104
vladaru, u

je

lit

vrsti glasi ^iiu'lo'ls

Pisao ;e Wadaru,
Cjc.^
\

'-J

J15

Ree mu
i>i.U'^

'J jl

Sdogovorio se je
Druio se
s

s njim,'

j^\ Ict ^^Ju^ -

OvI G-Jf*

vladarem vjerni li.

Vjeba 46
3)

IV vrsta glagola
I

jCiVi

L^i')

Glagoli IV vrste postaju od

tako. da se korjenu glagola

j

spoetka
Glas
se pie
i

stavi
I

u perfektu

u imperfektu
infinitiva
i

na poetku perfekta,
i

imperativa^) uvijek

izgovara, pa se zato
1

zove

-kii1 ';j./
i

za razliku od
pie,
ali

koje dolazi u imperativu

vrste glagola

koje se

se

ne izgovara kada pred, njim stoji druga rije.

Glagoli

IV vrste imaju oblike: perfekat

JUil^
,.

jiol

imperfekat

5-Jb

iftfinitiv

Primjeri:

Perfekat {^t\)
Aktiv
(

\^'\

Pasiv

'djj>^'\ ) :
je.,

r>1

Izvadio je

^j^\ Izvaen
(
?.

Imperfekat
Aktiv (f^'l):
*

jLiI

Pasiv ('J^Jl'O:

'^Tjj^

yadi

ili

vadie

rjM'

Vadi
2

se

ili

vadie

se.

Imperativ^) za
kojim se zapovijeda

lice

kojim se zabranjuje

'tJ-\
^)

Izvadi!
infinitivu
i

'f~^'^

^^

izvadi!

perfektu,

imperativu Itod svih ostalih- proirenih

je
i

glagolskih vrsta je
")

J^'^l 'JJ" kako

lice lica

na strani 15 reeno.
pasivni,

Imperativ za 3

aktivni

zabranjuje tvori se od 3

kojim se zapovijeda ili imperfekta skraenog naina, ako se na

r

poetku'

stavi

estica

"^ 1

kad se zapovijeda, a estica V kad

se zabranjuje.

105

Particip
aktivni (Je liJV'J}):

pasivni (J_j-^'\'^1):
r.>*'

tJ:C

koji vadi

izvaen

Inf initi V
t\J-\

(!)X^'l):

izvaditi.

Lini nastavci su kod svih oblika kao

oblika
II
i

kod glagolskih

III

Vrste.

Glagoli
(

IV

vrste

imaju

prelazno

(tranzitivno)

znaenje

V;^^
vrsti

^-

Ako

je glagol

vrsti neprelazan
I

{\j^\ L^^O. "

ako je u
I

IV

postaje prelazan (iS-l-Jl

Jj^I), a

vrsti

prelazan, u IV vrsti postaje dvostruko prelazan, na pr. ^^J^

sjesti

Cr-^-'

posaditi,
jl

is'j--

tei

lSj^\ tjerati; provesti,

VT'-'

uzjahati

'^5'
su
i

posaditi
II

nekoga na konja.
vrste prelazni,
pr.

Kako
ima nekad
spasiti, a

glagoli

glagol
se

II

IV vrste
i

isto

znaenje, na
se

spasiti

J^

^^^

nekad

znaenje

razlikuje,

na

pr.

'pi^

znati

"^

pouavati

fJt'I

obavijestiti.
i

Glagoli IV vrste nekada postaju

intranzitivni.

od imenica

tada su
mjestu,

Ovi glagoli

znae

kretanje prema

nekom
ili

na

pr.

o-*l

krenuti u Jemen;
ili

"^i]

krenuti u Siriju;

stupanje

u neko mjesto

vrijeme, na pr. ^'l prispjeti u Jenien, '^^"^

osvanuti, JJl omrknuti.

Vjeba 47

B)
,

GLAGOLI OD PET SUGLASNIKA

J-j^1

slijedeih pet vrsta glagola glagolskoj se osnovi dodaju

suglasnika.
.

po dva

106

1)

vrsta glagola

(J^l
ako
se

Li;')

vrsta glagola postaje

od

I,

glagolskom korjenii

doda spoetka
podvostrui.
z2l

ako se drugi korjeniti suglasnik (jl^1i>6)

glagoli

Prema tome

ove
,

vrste

imaju
J*i.T

oblike:

perfekat J*ir, imperfekat^) J--^;

mfinitiv

Primjeri:

Perfekat {^\i\)
Aktiv (f.>.Il):
"Jl/J

Pasiv ('jjiuT):

Pouavao

se je,

uio

je

'XjS

Pouavan

je

Imperfekat
Aktiv C:j^"^)-

(VjUJil)
Pasiv

('j^^'O:

'ij Pouava

se,

ui

'X-^.

Biva

pouavan

Imperativ za
kojim se zapovijeda

2 lice

kojim se zabranjuje
(^uli'Jftj):

i^(L\'J]):
Jbij

Pouavaj

se,

ui!

J-^'V

Ne pouavaj

se,

ne ui!

Particip
aktivni (JtUilV|):

pasivni

(Jj^'V^\):

"'i/ koji

se

pouava
I

X^
(

naueno

nfinitiv

S j-^'1 )
se, uiti.

"'juj

pouavati
ili

^)

Kada

se u imperfekta ove

koje druge vrste glagola sastanu

dva

jedno iza drugoga, prvo se radi blagozvuja moe ukinuti, na pr.

iSoiUl

Jjo

mjesto

il3iU.T

J Jcij

Silaze

aneli.

107
Glagoli glasa
sebi,
i

V
i

vrste tvore se

od

II

vrste

dodavanjem spoetka

vri ili trpi na prevode se u srpskohrvatskom jeziku sa glagolom povratnom (refleksivnom) zamjenicom sebe (se) ili sebi,

1)

pokazuje radnju koju subjekt

na primjer:
*-;L:f-J
^
.

%.J

pJ-^.

Zejd sebe

pouava

ili

ga neko pouava

pisati,

\J^ jj3

Posinio je Zejd (sebi) Amra.

Nekad
neim, na
se {od

glagoli
pr.

ove vrste

znae

da je neko sebe uinio

Vj^ poidoviti
ili

se (od iSi^' idov); >!fllf pokrstiti

ili

dlr^ kranin)
na
pr.

da se neko izdaje
(t. j.

dri

neim

to

uistinu nije,

'M^'

oholiti se

drati sebe velikim); Is-

praviti se Boijim poslanikom.

Ako

je glagol

II

vrsti

jednostruko tranzitivan, u

V
I

vrsti

je kao refleksivan glagoF) intranzitivan. Taki su svi glagoli

vrste koji se tvore

od imenica

ili

glagola, koji su u

vrsti

neprelazni, na pr. jUt' jt}'

Uzeo
ili

je

Muhammed

sebi priimenak

<od Clr naziv po roditeljima

djeci); "113 InSlS'

Oholi se Zejd.

Od
glagola,

ovih glagola nikad ne dolazi pasiv.

Glagoli

vrste su jednostruko tranzitivni,

ako potjeu od
na
pr.

koji
.

su

II

vrsti

dvostruko

tranzitivni,
.

'ijL<j't

^.j

'^ Znao

je

Zejd

pisati 'i-ilSCn

\'ZjU'*jLj^

Pouio
je

je Zejd

Muhammeda
pisati.

pisati 'C\j:fJ'\

"'jj/pi' Nauio se

Muhammed

*) Refleksivni glagoli V i ostalih proirenih vrsta razlilcuju se od pasivnih u tome, to u refleltsivnim glagolima subjekat i objekat moe

t)iti

isto lice

dok

vri

glagolska

radnja,
je

je subjekat pasivnih glagola uistinu objekat, na kome se a pravi glagolski subjekat je neizreen, na pr.

Jjj

Ji Pouavan
nauio.

Zejd. jL^ JJLJ

Pouavao
-j

je Zejd sebe

ili

ga

je

neko pouavao. Tako

ali se nije

se na pr. veli

fXZ

fj

JoJ jjb Pouavali su Zejda,

') U srpskohrvatskom jeziku su ne dolaze u pasivu.

svi

povratni

glagoli

intranzitivni

108

Ovi glagoli

vrste
pr.

mogu doi u
'^jLtCl'l ^a-J

pasivu,

pa im objekat
se je pisati.

doe

mjesto subjekta, na

Nauilo

Vjeba 48

2)

VI vrsta glagola

Jp'LlJi

Li.)
III

Ova
spoetka
infinitiv

vrsta glagola postaje,

tj. Oblici su

ako

se glagolu
'j^d.:
,

vrste stavt
[]^'d>Z.

dakle za perfekat

imperfekat

J^U"

Primjeri:

Perfekat
Aktiv {\J^\):

i^sf^'\)

Pasiv Cjj!>^i'\):

'^\3 Dopisivao

se

on

V'j^"

'^

"J

^^

neko dopisivao

Imperfekat
Aktiv
(

(s^Ud'!)
Pasiv
(

\JiA"\
se

'jj>^"\)
ili

'^ iSli Dopisuje

on

ili

'^iSIl' S njim se dopisuje

e
^ kojim

se dopisivati

se dopisivati

Imperativ za
se zapovijeda

2 lice

kojim se zabranjuje
(^iijL\j:*3):
'^iIClL"

(^a\yt):
'wj'lSIf

Dopisuj

se!

Ne

dopisuj se!

Particip
aktivni O^CiJl'*!):
"*^T

pasivni

(j^^T'l):

iSUS' koji se dopisuje

^ 'S^:u

kojim se neko dopisuje

Infinitiv (jjiA"\):
"LjiSI" dopisivati se.

109

Ako

glagol

ili

VI vrste

iza

poetnog

ima jedan od

.*:j,j,i,i,3,ij'.Lr,u*,(>.-!
naiti
(asimilirati)
sliti

ili-t

moe

se izjed-

poetno
(

sa slijedeim

glasom pa
(

e se

oba
se

jednaka glasa

fUji

u jedai pojaani

ijJL.

).

Kada

pretvori u slijedei konsonant, sastae se dva jednaka suglasnika

s

vokalom. Da se

mogu
jJ^Jl

sliti

prvi

e
pr.

izgubiti vokal, a

kako

se sa

ovakim suglasnikom ne moe zapoeti, mora

glagola
'Sj^\
^lij,
Ji'itj

se

na poetku

staviti

i (

''Jj- ),

na

(od ^kk; -

S*-i>i

- >*li>' -

>^'i
Ci-lif}

y^\)
'^z^\)
J**^t].)

oistiti se
ustaliti se

(od ollu - o.l u - ^i-13j _ (od

se
iJj'LL"

J^'lLt

3*^' - J^i i

oklijevati.

Tako
s^'ji.

izjednauju suglasnici
's"j\.
,

kod ovih

glagola:
j''i.
o-'i'^.

'S-j].,
''^\i.\

'd\.
i

'^--1.
.

jj^i. '^H'

:.^>H-

"iTu

'J,ia\

LSCi}

Ovo

se slijevanje

provlai kroz

sve glagolske oblike osim

infinitiva,

na

pr.

JJIJI

^ifc -

jilJl

jjv
smo
iz

J^^

J^S' vidjeli,

''sits.

Glagoli VI vrste, kako

se

primjera

postaju da

glagolu

III

vrste

spoetka doda

koje ima povratno

(refleksivno) znaenje. Ovi glagoli pokazuju radnju, koju vri

uzajamno

vie

osoba (reciprocitet

'ii^jlil'"!).
ili

Prema tome

subjekat ovih glagola je

obino u mnoini

zbirna imenica,
4-

na
se

pr. ^Lf'jll
ljudi.

'/(i-i

Sporazumjele su se

voe;

j-^ilt

Uj Izmirili su

U
lice,

glagolima VI vrste dakle glagolsku radnju vri nesamo

III

koje je subjekat glagola u

vrsti,

nego

lice,

koje je

objekat toga glagola, na pr.iljjjl-si'jjli Borio se je

sa Zejdom, u VI
vrsti glasi Juj
li

Muhammed
meusobno
ali

o-^^-i

JjUJBonVi su se
s

Muhammed Meusobno

Zejd;

^Njih dva

su govorili

njim,

\jl\S^

su se razgovarali.

110

Nekad
onim

glagoli ove vrste

znae

da se neko pravi

ili

izdaje

to uistinu nije,

na

pr.

ojU

pravi se mrtvim, ^Us' praviti

se slijepim; j^jU. praviti se bolesnim.

Glagol VI vrste moe nekada znaiti da se radnja

dogaa

postepeno ('^j Jljl), na

za drugim.

pr.

\'^\

"ijfj

Ljudi su dolazili jedan

Nekad glagol VI

vrste

ima znaenje glagola

vrste,

na pr.

JU

c^)

Uzvien

je.

Glagoli VI vrste

mogu doi

u pasivu kad glagolski subjekti

pr. \Ji>CS Susretali su

zajedniki trpe glagolsku radnju, na

se

meu

se; Iji^^iJ^

Meusobno

su susretani.

VjebA 49
3) Vrr

wsta glagola
ako
oblik

ju/vj
se

Ll')

VII vrsta glagola postaje,

stavi

pred glagolski korjen

.

0)

pa

perfekat

ima

S^i

imperfekat 'j.XC

infinitiv

UUi'jU
Primjeri:

Perfekat {^(i'\):
>15C1j1 Razbio se je

Imperfekat ('^jUl'l):
[r-^^^. Razbija se 2 lice
///

razbie se

Imperativ za
kojim se zapovijeda

kojim se zabranjuje

O-^Ltl^l):

(^lirjJ):
S-Xllj V Ne razbi
aktivni
(JcCiJI 11} ):

>JCJi Razbi

se!

se!

Particip

^.-S^JL^ koji se razbija

Infinitiv (jjI^I):
jl>^_J1 razbiti
se.

III
Glagoli VII vrste su povratni

ili

u aktivu imaju pasivno

se

znaenje

,('^->lll*i),

na

pr. '_^lSiJ\ razbiti

(od ^lS^razbiti)r (od

jJ^l raspuknuti (od

ji

rascijepiti); t-iliiCJi pojaviti se

Cii^

otkriti);

SliJI.

pokoriti se (nekome);

'f^\

biti

zavaran (od

nekoga).
Glagoli VII vrste ne
imati participa pasivnog.

mogu

nikada stajati u pasivu

niti

mogu-

Vjeba 50

4) VIII vrsta glagola

ju^iv

LC )
I

VIII vrsta glagola postaje, ako se glagolu

vrste izmedit
J
,

112

korjenitog suglasnika stavi

Jl:!s]
,

o
,

stavi se

spoetka

na

pr..

perfekat

imperfekat

[j-SJb

infinitiv

juju

Primjeri:

Perfekat
Aktiv
(

(^iUl)
Pasiv
(

\Jil"\

OA^*^

'._Id^i Stekao je (on)

'>__jrt

Steen

je (on)

Imperfekat
Aktiv (fjiU'O:
-iCj'

('f-jCS])
Pasiv ('J^:ja'l
):

Stie on

Hi

e stei

^^IiCj^

Stie se
(on)

ili

stei

e se

Imperativ za
kojim
se zapovijeda

lice
se zabranjuje

kojim

(^lli:;!):

(^^OirjJ):
.,,. ,;Clf

'j"\

steci!

A^e steci!

112

Particip
aktivni (Jj-UJ!
J^}):

pasivni (J_,J.1C1

j^-l):

jS-^ koji

tee

Infinitiv (j-Uil):
>_jl

'S

stei
povratni
i

Glagoli

VIII

vrste

su

veinom

prevode se u
refleksivna

srpskohrvatskom

jeziku

glagolom,
ili

uz
ili

koji

stoji

zamjenica u akuzativu (sebe

sastati se,
'^..

se)

dativu (sebi), na pr.

jj^i

'^\

stei

(sebi).

Ova
uzajamno

vrsta
vri

glagola
vie

moe znaiti kao

(reciprocitet

VI radnju, koju
iSjlt^.),

osoba

na

pr

^LjIjjJu;
j1l-\

Lr-LJl J-l^i

Ljudi su se

meusobno

borili;

>L'

jjCJ

ATa^jeca// su se u

tranju.

Nekad
na
pr.

glagoli ove vrste imaju pasivno

znaenje

('iijLki'1
t.

),

^^ pomoi,
napuniti

S-^i

biti

pomognut do pobjede
napunjen.

j.

pobi-

jediti;

>\S!.\.

biti

Glagoli ,VIII vrste imaju nekad isto

znaenje kao

glagoli

i vrste, na

pr. 11=-

J^j^jl*}

truditi se, pl."

r/-^i hvaliti.

Povratni

glagoli

VIII
i

vrste,

koji

se

u srpskohrvatskom

Jeziku prevode glagolom

(sebe),

refleksivnom zamjenicom u akuzativu

ne

mogu

imati pasiva, na pr. tjO^il rastati se.

Ako

glagol,

u koga je prvi korjeniti suglasnik

o, preobrai

zimo u VIII

vrstu, slie se

o, koje

stoji

izmeu prvog

drugog

korjenitog suglasnika, sa

poetnim glasom
f Li*4
,

o
na

u jedan pojaani
pr.
^~~:

^ij^i^) glas. To se slijevanje zove

slijediti.

^\

Poinje
glas
'o-jul

li

glagol u
se

vrsti

sa

o,

pretvara se u VIII vrsti

o
ili

vi- ili

poetni glas

pretvori

,uo, na

pr.

Ci^-'

^jj\

ustaliti se.

113

Kod

glagola koji imaju prvi korjeniti suglasnik

i,
1

ili

pretvara se glas o, koji u VIII vrsti stoji

nitog suglasnika, u
slije
j,
j

izmeu

2 korjei

(asimilacija),

koji

se
i

nekada pretvori
,

u poetni
pr. iljS

glas, a

ako je poetni glas

^ii

moe

se

sliti

na

ij^J. stii;

^il

ili

'jCl]

pohraniti; '^j

pritijesniti

oC
je

'^'^'j\

pritijesniti

se; '^Jj

odbiti j^'ij\

'j^j\-

odbiti se;

okititi

obj|

^jOi okititi se.

Ako

prvi

korjeniti

suglasnik

glagola

ij*,

^, i

ili

Ji
J,

pretvara se radi izjednaenja (asimilacije)

ou

VIII vrsti
glas,

koje

se

katkada pretvori
se

slije
i

u poetni
-t,

ako je

poetni glas i, moe

'^jjJoi
ili

sliti

u
se

na

pr.

'1^
'^'jJ>
'*11.

napraviti
udariti

ili

'^i,a\

narediti

da

napravi;

'^'J^^l

ili

L^i
jjili

udarati

sobom,

gibati se;

pojaviti se
ili

'^1

saznati;

neumjesno postupati

j^'^i

'^^

pil| podnositi nepravdu.

Konano
u

suglasnici j

ili

ts

pretvaraju se u VIII vrsti glagola

s

o, koje
(od j^j

iza njih stoji

)

pa se
jJJJ,

njim

sliju

u jedan

gla:s,

na

pr.

Ju;.!

uzeti

uiniti;

'j'j

uvati

ji:\

uvati

se; ^r-i'

S^i kockati se.

5) IX vrsta glagola (JiLivI

Vjeba 51

LC)
na poetku glagola

IX vrsta glagola postaje od

stavi
\
i

I,

ako

se

zadnji suglasnik se podvostrui. Oblici su dakle ove

vrste: perfekat

S^\, imperfekat 3^_

Primjeri:

infinitiv

J>t-jU

Perfekat
Aktiva
.yji^i
(

j^^u'O
)

Imperfekat
Aktivni
.^J^i^
(

('^jCii'o

f^l

\JLX'\ )

Pozelenio je

Zeleni

ili

pozelenjeti

114

Imperativ za
kojim se zapovijeda
(^yL\:;l):

2 lice

kojim se zabranjuje
Uf^^\'S^'):

J^\

ili

jj^i Pozeleni!
aktivni
/fo;/
( JcCiJ*^ 'pll)

Ir^ ^

ili

jj-^ ^ Ne

pozeleni!

Particip
^r-i^

Infinitiv
->'v-^^i

(jjUl'T):

je pozelenio

pozelenjeti.

Glagoli IX vrste

znae

stalne boje

ili

tjelesne

mane

uvijek

su intranzitivni pa nikada ne dolaze u pasivu, na pr.

Vji-\ pocrnjeti;

j^^_\ pobijeljeti;

j^l

oslijepjeti

d.

Vjeba 52

C)

GLAGOLI KOJI IMAJU EST SUGLASNIKA

vrste, a to su:

^-1 jIjT

Ovih glagola ima 4

1)

vrsta glagola

jCJiJL-Vj

LC

Ova
doda

vrsta

postaje,

ako se glagolskom korjenu spoetka

^'.'i":.^],

i|.

Perfekat

glasi

imperfekat

[}^Jijl~(,

infinitiv

Primjeri:

Perfekat
Aktiv
jji'-ji
(

(^^^U-'T)

'fjlJ'i )

Pasiv
> f

'jj>^'\

Traio je oprosta

,A*^' Traen je oprost

za njega
i

(od Boga)

t.

d.

t.

d.

Imperfekat
Aktiv
j"
(

jUi*"! )
>

f^
ili
i

'
. I

):

Pasiv
'Ji-ij.../

Jjj^a
ili

Trai

e
t.

traiti
d.

Trai se

se traiti
i

oprosta

za njega oprost

t.

d.

115

Imperativza21ice
kojim
se zapovijeda

kojim

se zabranjuje

^'iuL.\ Trai oprosta!

^L;.v-j

V Ne trai oprosta!

Particip
aktivni (JcUl^).):

pasivni
^i^ii. za

(J^^jil^j):

jJm~^

koji trai oprosta

koga je traen oprost

Infinitiv

('JjLa"\):
-

jUlL-i traiti oprosta.

U':

Znaenje glagola X
a)

vrste je:
jezika,
ili

Odgovaraju povratnim glagolima srpskohrvatskog

se

koji uza

imaju

refleksivnu

zamjenicu u

dativu

(sebi)

akuzativu (sebe), na pr.

^>ji.l odabrati

"jJC-^l uvrstiti

jidjti-i uvrsf/f/

se;

na

^iijL\

prisvojiti (sebi).

b)
ili

Ova

vrsta glagola

moe znaiti da neko neto

(od Boga)

eli, trai

zahtijeva,

pr. S-^iil-i traiti

traiti

oprosta; '^'JL-l

traiti milosti;

Inki-.}

izvijee o

neem.
neto sudi

c)
ili

Nekad
na
pr.

ovi glagoli

znae da ovjek o neemu

dri,

2,1=^1-) odobravati;

j^^i

ne odobravati.

Glagoli
O'j'j^l (od

vrste
)

se

nekad tvore od imenica, na primjer

ilLl^
)

"^JO

uzeti nelioga za ministra; Ciiill-i (od

imenovati nekoga nasljednikom.

Glagoli

vrste

premda u naem jeziku imaju

pasivu.

refleksivno

znaenje mogu doi u

2)

XI vrsta glagola (JiLJVjL'l;)

Glagoli ove vrste postaju ako se korjenu glagola

stavi
\ ,

spoetka
i

umetne

izmeu

3 korjenitog suglasnika

ako se
8*

116

zadnji suglasnik podvostrui. Perfekat je dakle

Dt^l, imperfe-

kat

'Jf--i;

a infinitiv JiLj|. Glagoli ove vrste slue za oznaku

boja

fizikih osebina ljudskih, na pr.

Perfekat

(^ili'T)

Imperfekat

'^jUi'

Aktiv (f^^'T):
j|^-l

Aktiv {\J^"\):

Jako

je pocrnio

l[^' Jako

crni

ili

e pocrnjeti

Imperativ za
kojim se zapovijeda

2 lice

kojim se zabranjuje

(^jiVjA):
il_^i
ili

(^Oir^'):

ii\'j-^\

Jako pocrni! 'j\^'vili j^l^'v Ne pocrni jako!

Particip
'i\j

aktivni

OCiJl

'pll):

Infinitiv (SZ-I'T):
^l^i^i jako pocrnjeti.

koji je jako pocrnio

3) XII vrsta glagola

(jUjJVj LC)
.

Ova
Jt^jiju
i

vrsta

ima ove oblike: perfekat 'S^'j^i

JL.~i),

imperfekat

infinitiv

na

pr.

Perfekat

i^\S'\):

Imperfekat

('^jUi"i):

Aktiv (f^'T):
ci^it'l Bujno je obrasla travom
(zemlja)

Aktiv (f^U'l)

L-i>iV Bujno

obrasta

ili

obrasti travom

Imperativza2
kojim se zapovijeda

1ice

kojim se zabranjuje

OiUli^t):
L-^^i^i Bujno obrasti travom!

(^LLi^'):

'^-^ V Bujno

ne obrasti travom!

Particip

aktivni (>UJ\'pl-!):

Infinitiv (jZJl'1):
>_^Lii-i*i

^^'j^ Bujno

obrastao travom

Bujno

obrasti travom.

117

4) XIII vrsta glagola

(Jl^VjLC)
'Sj^i
,

Oblici
i

su

ove

vrste:

perfekat

imperfekat

1)

'J^_

infinitiv

"iJl^i, na pr.

Perfekat (^^Ut)
Aktiv (f>^'1):

Imperfekat

(t-jCil''!)

Aktiv (fjiU'O:
'i^iU Jako se ur/
ur/^i
///

Vj^\Jako se urio

se

Imperativ za
kojim se zapovijeda

lice

kojim se zabranjuje

''i'jl^\

uri se jako!

'i'jLi

S/

Ne

uri se jako!

Particip
j

aktivni (JjiU'lj^i):

Infinitiv (jl^'l):
Mjis-i ja/fO se uriti.

^
i

koji se jako uri

XIII vrste

Glagoli XI, XII

pokazuju neko svojstvo u jaoj

mjeri

uvijek su intranzitivni pa se od njih ne tvori pasiv.

'

Vjeba 53

GLAGOLI KOJI IMAJU ETiRl KORJENITA SUGLASNIKA

,,
>.^

tri.,'

Osnovna
perfekat 3J^'
,

ili

prva

vrsta

ovih
.

glagola

dolazi
iJiJuJ,

na

oblike:

imperfekat 5f"^.

infinitiv

JiCj.

Ova

se vrsta arapski zove

^S*-^

v^

Perfekat
Aktiv {\_^'\):
"r'J^'i

(^5^11*1)

Pasiv {'jj>^l"\):

Valjao je on

'rj^> Valjan je on

118

Imperfekat
>
'
1

{'f-jC^])

Aktiv

pJuJ
ili

Pasiv

Jijjo^I

'^^jj Valja

valjae

'^J^A Valja
2

se

ili

se valjati

Imperativ za
kojim se zapovijeda
'

lice

kojim se zabranjuje

^^S

V^7/a//

EL^'-^'

^ ^^ valjaj!

Particip
aktivni (J*LiJ1^i):

pasivni

(jJ^V^\):

^_,j^

/cpji

va/;a

r^r-^ valjan
f
i

i t i

( jCiuai'1 )

i^ j^i
Glagoli ove vrste

5r'_;- ^

valjati.

mogu

biti tranzitivni,

na

pr.

VA-^

valjati;

OjJj uzdrmati, a

intranzitivni,

na

pr.

3^-^

urif/ se.
(I

Od
i

glagola, koji imaju etiri korjenita suglasnika

( *-3

vrsta

J^^ lfC'J'\) mogu doi ove proirene vrste

1)
II

\ji\

lfl>y\):

vrsta
vrsta

rlr^-*;'

Lb )

2) 3)

III

'S^i'^^.)

IV vrsta

JlolLC).

Primjeri:
Perf.

Imperf. Imperat. za 2

1.

Part. akt.

Part. pas.

Infinitiv

^li'l ) ( '^jUi'T)
r.r*-^'

(^ 01 y!
fv^-'j

JcUJrpJp ( Jj!^\ 'pJp ( jZoi'l

r..r-*-'-*

U
III

ry-J-j

fj^-'^

valjati

^j^l

^ j^
II,

(^w>-i

(*-?^_^^

IV

oCil 4-^'
Glagoli
III
i

CA^I

o''.'h1

fU_;ji skupiti

oGiJ.1
'

'

smiriti se

IV vrste imaju povratno

ili

refleksivno

znaenje.

119

Osim nabrojenih arapski

A)
Glagoli,

jezik ima jo ove glagolske vrste: koji

koji

se

pribrajaju vrsti glagola

imaju

etiri korjenita suglasnika (^^iL.L.). Ovi glagoli nastaju, ako

se

u korjenu glagola koji ima

tri

suglasnika umetne j

ili li ili

se ponovi zadnji korjeniti suglasnik.

i

Ovakih glagola ima 6 vrsta

dolaze na ove oblike:

120

121

Nepravilni glagoli se dijele:

I)

Glagoli,

u kojih je 2

3 korjeniti suglasnik jednak

II)

Oni

glagoli, koji

imaju u korjenu
t.

{jjLJ>l\[y.^'\)

III)

Pravi nepravilni glagoli

(

j.

oni, koji

imaju u korjenu
I ,

jedan od slabih suglasnika

3^

'^jj^), a to su

j
ili

iS

Ovaki
ili

se glagoli zovu ^^'l^jliJl, plural 'JIiJ*rjUjVl

ili

^>LlJ, 1
svi

Tt^rJjl Ini [y^'\

3*f^^

IStoV

Za razliku od ovih juiv

I

ostali se glagoli

zovu rf<~^\
I

Jj>jJ1

pl. 6j-J\

Glagoli (li^U^jl)
koji imaju

Nepravilni

glagoli,

3 korjeniti suglasnik

jednak, zovu se

Li^OJ.1 (predvostrueni).
pravila:
(il^^/^lll)
ili

Za konjugaciju ovih glagola vrijede ova

1)

Ako

su 2

3 korjeniti suglasnik sa vokalom

drugi
sliti

bude bez vokala (^LJ^), tada

se drugi suglasnik
._-\j

mora

sa

treim u jedan pojaani

glas

f^-p.

Taj pojaani

glas zadrava vokal koji je bio na

zadnjem suglasniku, a vokal

2 suglasnika se prenosi na suglasnik, koji stoji pred njim, ako

je

taj besT

vokala

ili

se ukida

ako je

vokalom, na
ja.

pr.
a.

od jaT
pruiti;

postaje
ixt

ix.

pa

j-

Pruio je; od iJ- postaje

ili

pa

- il/ _ jl/ Prua

pruae
t. j.

on.

Suglasnik

koji se slijeva
t.

2 korjeniti zove se >aII, a

.

onaj u koji se slijeva

2)

j.

3 korjeniti suglasnik *J >jJLl

glagolskim oblicima u kojima je 2 korjeniti suglasnik

sa vokalom, a 3 bez vokala, slijevanje nije doputeno

C^~^

f^^l)'

na

pr.

oja. -

yiJu _ ^^s^ _ Uiju

3)

Ako

je 2 korjeniti suglasnik sa

vokalom, a 3 bez vokala

(svi

glagolskim

oblicima,
i

koji

stoje

u skraenom nainu
^
ili
li

oblici

imperativa

imperfekta iza estica

sliti

),

onda
ostati

ss

dva jednaka suglasnika mogu

u jedan, a mogu

bez

122

promjene
korjeniti

(f

li

j)H iU).

sluaju
dobiti

ako
sva
tri
(t.
'^

se

sliju

onda

zadnjt

suglasnik

moe

vokala,
j.

ako je na 2
je glagol
i

korjenitom suglasniku vokal u (-)

5 razreda
I

ako

ili

vrste),
1

na

pr.
Ju

Vx
Ju

'^

1/

1/

*i

jl/

*i

Afije

pruio; jj-

je

Ju ^)

Pruz//
(

Ako
(

li

3 korjeniti suglasnik sa vokalom e

ili

ili

i
pr.

),

onda zadnji suglasnik dobiva vokal e

Bjei! jjh
li -

i,

na

J^i -'j^-'^
VIII, IX,

^'

li

^' li
I

Nije jo pobjegao.
i

Navedena pravila vrijede kako za

tako
i

za

III,

IV, VI, VII.

II
i

XI vrstu glagola u aktivu

pasivu.

V
i

vrsti

3 konsonant se u

ovom sluaju ne

slijeva, jer je
'ixs.

onako
itd..

2 suglasnik podvostruen, na pr. Sju pruati,

Isto

pruati se,

se

tako ne slijevaju jednaki suglasnici kod glagola,,

r^^'j""
ili

koji se pribrajaju vrsti rS-S,

pi'^1, na

pr.

'^V-

C^ii

'
.

...

CM

Primjeri od glagola

ju

jL.t

ju

pruiti:

Perfekat {,^\i'\y.

Imperfekat ('^jUi'O: Aktiv

('f_pli'i)

Aktiv
(f_^"i)

Pasiv
('j_,jJ4'b

Pasiv

Skr.

nain

(3v^*^>

(f^j^*^)

3
Sing. m.
r.

lice (!^j^\)

y\-

123.

2
Sing. m.
r.

lice (Li'al)

124
c) za 3 lice

d) za 2 lice

kojim se zabranjuje
(

kojim se zabranjuje
(

^t Ol'l

'J^;'

^ u1

'J>S

Aktiv
{\^lS'\)

Pasiv
('jjA=^'n
->
ST-'^''

Aktiv

Pasiv
Cjsjt^'\)
^a^^
j
-C

(f^l'i)
^'''

>

^i>^''
.i_c

Sing. m.

r.

jxs -

jxk -

xi V

jjlE

V-

^>-'-' .aJ V

^> ^

jJ V - j_E V

Dual m.

r.

125
Primjeri od glagola j>

jj,-

j\j>

pobjei:

Perfekat (^^(L"i):

Imperfekat (ijCii'l):
Aktiv
Pasiv
('jy^Xi"i)

Aktiv
(fyli'1)

Pasiv
('jj^IU'"!)

Skra. na.
Cfjl>Wi'b

(fjJ^'b

126

Imperativ
a) za 3 lice

b) za 2 lice
kojim se
zapovijeda
'>

kojim se
zapovijeda
(

kojim se
zabranjuje
)
:

kojim

se

zabranjuje

_.-J

uJl !^1
-

,>rl^"

'<>'

'

^/r"*^^

^'

v^^i

'J*;'

"Sing.

m.

r.

j^^

^^

j_^_^
*->lrl

'j^\~

^
\'jj

Jj-^'^"^
\'^'v
blr^"
"^

Dual m.
Plur. m.

r.

l'^iJ

l^'V
'^

r.

b'_r*-r

'->lr

Sing.

. r.

j_^^-_h^
11^1%

j_^* -

^"

ts'^
llr*

^s^^fV
'Ir^'^

Dual
Plur.

. r. . r.

'Iri-'^

oJ>^,

o^A

o^-Ai

<j^S^'^

Particip
Sing. m.
r.

akt. (JcUJl'fJl):

Infinitiv (jZJL"i):
j\^ pobjei.

127
2 Sing. m.

lice {LCiS'\)
i

'

>

r.

CiJ^

Dual m.
Plur. m.

r.

lc.:..a.

^C

i^jLi-U*

(jlii-j

r.

'Ji.,^^

'.

Oj-""

Sing.

. r.

v^Zi^

v^

jUi-

jl)-j

x^iur. . r.

'i'**

v7 1^*-

','>*

if*

irt''-

(*j

lice

('J<l!ki'l)

bing. oba
Plur.

r.

.i^,k^
ll-a..

o-i^
t,i^

^^1

,_^|

^^.^i-^i

oba

r.

Imperativ za3
a; Aktivni

lice

(f^'l)

!28

b) Pasivni

{^Jy^'\).
se zapovijeda

kojim

129

b) Pasivni ('J^ajcI'I)

kojim se zapovijeda

(^ar^i):
Sing. m.
r.

130

131

II

Glagoli

yjd

Glagoli, u kojih je jedan korjeniti suglasnik

zovu se
se
,

jjljJlT.

Ako jeK<prvi
napr.

korjeniti

suglasnik,
je
,

glagol

zove

ttiJI'jjlJJ,

^t

naredifi;

ako

drugi ojllljj*.'
pr.

na pr.

tJL pitati; a ako je trei

f_^>1

jJJ^ n?
i

Xj

itati.

Glagoli

j,>lJJl"i

spreu se isto kao

pravilni glagoli. Jedino

treba zapamtiti ove izuzetke:

1)

Ako

je

konsonant c bez vokala

of't-

).

moe
1 ,

ostati

nepromijenjeno, a moe se pretvoriti u dugi vokal

ili

ts

prema tome kakav

t, napr.

je

vokal na

onom

suglasniku, koji stoji pred

^l'-^C

Jede

ili

jesti;

Jy,^.

'^.^^ Vjeruje

ili

vjerovati;
2)

^Xm - 'o\\ Dozvoli!

(i)^,-!.),

Ako jetsa vokalom

a suglasnik, koji pred

njim

bez vokala (of*-). tada se vokal sa>>.moe prenijeti na predstojei konsonant, a moe ostati nepromijenjeno, na pr.
stoji

'JllT

ili

tjCrP;Ya

ili

pitati;

'S^\
se,

ili

5^^) Pitajl
pitati
i

Primjeri od glagola j.1

nadati

D^.

\^

itati:

Perfekat
Aktiv (fji^'l):

(,^^\^
Pasiv ('j,^U"l):

3 lice
Sing. m.
r.

LiUlT)
0^1
%.)

0:1

'S^

VJ

Ofh.l
.Af-

^^
T_ji

Dual m.
Plur.

r.

^\
I>1
iJu'l

VC
!>)L

Vj
bj>
'A'^
Ci;/

m.

r.

I>_1

'^V
:ii^;

Sing.

. r.

r^Sc

\zX\
(ilj

^:J:L
(itl

Dual
Plur.

. r.

d'l

tlL

(<^
i>V

. r.

(^\

oJ^

>J*I;

uJ^J
\ (

u^J^

*)

obliliu3- ukinuto je

poetno
*
,

jli^l

J-/''),

jer je iza njega

iconsonant s

vokalom, a drugo

da se ne bi sastala dva suglasnika bez

vokala (u^f'Llt ClJI).

132

2 lice ('v_XUjT)
i
.

>

Sing. m.

r.

iJut
Ic^Jul

i.J'C
i^jJL

i.!^'

i^l'

iJJLl,uiJL-

ii^
1cJJ_^ -tj^^i

>

Dual m.
Plur. m.

r.

g;r^

i^l

r.

"^1
o.L.'l

^L

l;^

-^U

-jjc:^
>

Sing.

. r.

^L
i^^JL

ol*^
i^-|^'

dl
Ull
Cf^^J

>ij_lc.:A.-...

.^^^^
ijJii^

Dual
Plur.

z. r.

l^jJul

z. r.

^>lJul

^L
1

cP\^
(

^U:

OL'^

lice

'JlSlli"i ) .;U.I
>^i.tc..o'_;J

S.

oba oba

r.

.^JUI

^.IL
LJl:

ol^s
Ul'^,;'

Pl.

r.

Uui

LU.1

Cl^

(:jji

Imperfekat
Aktiv (f^Ui'l):
3 lice
Sing. m.
r.

(^jCii'l)

Pasiv ('j^^'l):

C^liM)
j.
;^_

J.L
ci'^l'

JL-j

i^_^_

JL^_

l^_
JV'^^'

Dual m.
Plur. m.

r.

o^L-f
oyLH.

^T^'
ljJ->>i

^;;iL'>_

o^L-J
o>JL_j

r.

o^';
J..I-.

iJ>l^>;

u.>->^

Sing.

z. r.

JLj

|^Jf^o'O^'

J.^
o>^'^'

JL-j

i^oTiA^"
'b\'J^.

Dual
Plur.

. r.

d^"^

VLJ'
oj^:'
2

o^lU
oJL-4

. r.

S^l

A-'^^

lice

('^uiT)
1^3
,

Sing. m.

r.

^b
u>^b oy^^
ojLU
oi^^-^

'JLJ"

^'_p

'jVj

i^uT'lA^"

Dual m.
Plur.

r.

oVLi

uT^-i-r

o^.^
oV-^"
'J:'^V

o"^'^

m.

r.

uyi

ojj^
^{j^
uTlA-^
olS-*-"

o^L-J i)jyjX:
i>lL

Sing.

. r.

ijjILi

Ojtj^
o^S-^

Dual
Plur.

r.

o^'^
0-1

pi^'j^'

uVlJ
LrlL-i

z.

r.

cM^

^-

Cr^>'

o'Ih"

133

lice

('pJSlliT)
>-'.t

^
b.

>''
r.

>.'^*'

oba

J-.\

JU

t4
1^1
l^i'

J^jl
^-j^'

1 JL.I

tt
VJ>\

Pl.

oba

r.

^i;'

'JLJ

'jtJ

1>;

Imperativ
kojim se zapovijeda
(

za 2

lice

kojim
(

se zabranjuje
'J^T
)

_^ul1
-

'JjAv.

^Ll'1
V -

J.!>1

JU

1^5!

J-

L-

JU

V - l>J V

Particip
aktivni

(JcUJ^^l):
J'^L- - tSju

pasivni

(J_,l!ii*1

'p.!-],):

J-\

J^U

- Jj}_. - "Jj^

jXai*i )
Sil^__

J.

- Jlj -

Glagoli

jiil

uzeti, jl^l /esfi

^.'t

zapovijedati

imaju

ne-

pravilne imperative:

J>^

- Ij^ - bj^i -

i5xi -

li^ -

j^jli

Uzmi!

'^

-^
>j-

\J^

^^ - -^ i5^ _

'Jit Jedi!

j^)-

b^

\^ -

iijj.

Zapovijedaj!
.

Vjeba 57
Nekad imperativ od >'!
vrijedi
li

'

^)

moe

biti

pravilan pa glasi

^jl Ci
,

To
pr.

naroito

alio

ovaj

imperativ

stoji

iza

veze

ili

na

oj^

j^\j (mjesto _j^\\j)

Zapovijedaj ono to je dobro!

J34

135

III

Nepravilni glagoli u

uem

smislu

( :iil

JU VI)
j
ili

Pravi su nepravilni glagoli koji u korjenu imaju

ts

Ovi se glagoli
a)

dijele:
Jli.

Na

glagole
ili

(slian)^),

kojih

je

prvi
Cr^T

korjeniti
>

suglasnik j
crli

tS

na

pr.

VJ

>

^
,

^j^J ^^/;

^^rT

oajavati.
b) Glagoli

li^l

(upalj),

u kojih je 2 suglasnik j

ili

ts

na

pr.

t3l

J^i'

J^

rei; 'S^, 'j:^

(krnjav),

S?'
imaju

mjeriti.

c) Glagoli

ijfll;

koji

na

treem mjestu
pr.

jedan od spomenuta dva slaba konsonanta, na

!>

jjj{

j>

vojevati;

^j

^y_

^^j baciti

d) Glagoli

"Li-il

(spleten)
i

zovu se oni nepravilni

ili

glagoli,
,

u kojih je
uvati;
ts'j^

ili

2
,

3 suglasnik j

ts

na

pr.

Jj ^^
,

i'lf>

i5^'

'J.

pei.
(

A) Glagoli
GlagoH'jfcJ."! dijele se
niti

3lj'l

na

lis

jl jl'1 'jlll'l

u kojih je prvi korjeiS.

suglasnik j

'jlll.1,

u kojih

je prvi korjeniti suglasnik

Za ovu vrstu nepravilnih glagola vrijede ova

1)

pravila:
ili is

U
Kod
(

svim

oblicima
i

perfekta

suglasnik j

ostaje
Cr-^T

nepromijenjen kao
2)

kod

pravilnih glagola, na pr.

slabi
(

-iS
.

glagola

'iij^^^ tJLill
i

suglasnik

ispada^) u

imperfektu

jUa'l

u imperativu
t.

^^^ j ^*Vt
j.

5^ )

kad
ili

je

drugi suglasnik sa vokalom i (-)

ako

je

glagol 2
ili

razreda

vrste,

na

pr.

jl-^

mjesto

ju*^

Nalazi

e nai;
ili

mjesto
')

J-ji

Nai!
i5
i

Nepravilni glagoli, u kojih je prvi korjeniti suglasnik j

nose

ime

Jli.

(slian) zato to se iperfekat ovih glagola konjugira kao

kod

pravilnih.

")

Isputanje

ili

zamjenjivanje slabog konsonanta kod nepravilnih

glagola, zove se arapski

J>Ul

136

3)

Ako

drugi korjeniti konsonant imperfekta

ili

ili

imperativa
i

ima vokal e (1)

I

u
j,

(t.

j.

u glagola
[)jj
,

3,

5 razreda
'kL'j,

vrste*),
''J-Jj
,

onda ostaje

na

pr.

l)j>

JS

bojati se;

i*\^j ugledan bitP).

4)

Ako

je

j bez vokala, a prije njega bude vokal i

li
,

),

pretvara se najprije u
J-^1

onda u

ts

),

na

pr.

'^}^'j\

'Si\

Boj

se!

Ako

li

je prije j vokal u (L), j se pretvara

u dugo u (j
5)

), na

pr. C-jI
I

imperf.
glas se
je
is

^^

^>;

zahtijevati.

Kod glagola

j_^LJ\ JLii
(

pretvara najprije u j,

onda u dugo u

),

ako

bez vokala, a pred njim

<

suglasnik sa vokalom u, na pr, ^Ai)

6)
ts

cAri

c}y. uvjeriti se.

(

Ako

je glas

^s

bez vokala, a prije njega vokal i

),

prelazi

u dugo

i (li ),
i

na

pr.

ijuh
iS

'Jij^, .tuli,

^\Jl,\

probuditi.

Osim sluaja pod 5

na
pr.

6 glas

ostaje bez ikakve promjene,

^_
Kod

^r^.

,r-i

koclcati se.
1

*)

Nema

glagola

JUi od
I

razreda

vrste.
i

^)

slijedeiii glagola ispada

j u
):

imperfelctu

imperativu premda

je iza

j suglasnik
Perfekat:

sa

vokalom e (

137

Primjeri od glagola jIj obeati,

^^'

kocliati se

ij

voljeti:

Perfekat
Aktiv ('fXi'1):
3
Sing. m.
r.

(j-ilil)

Pasiv ('j^^ki'T):

lice (LJUJi)
53

j*3

"It-h.

Dual m.
Plur.

r.

l^i

<^/

m.

r.

b^i
'ojI^

b^J
'^^^t-j
l-'^r-j

Sing.

. r.

Dual
Plur.

L'^3
6A^3

. r.

o'vi
2

0*^^^

oH^

u'^^-*

lice

(L!.'uJ.'T)

138

Sing.

z. r.

Jtj

^r;-

jj^

j*_^
ol->-^>'"

Dual
Plur.

. r.

o'-'^'

o>.^r--~t^

o'-^V
o-i'Sj-i

. r.

jjLM

o.lr

O-'-^^i

ijj

o^^J
O'^'^^i

2 lice (Ll.'lU.'1)
Sing. m.
r.

139

b) za 2

lice

kojim se zapovijeda
Aktivni (fjJil'n):

(^lU ^t
Pasivni
(

'Jv^i'l):

Sing. m.

r.

140

X
a
&>

<

<

N<

Os

141

B) Glagoli (li;^V"l)
Nepravilni glagoli, koji imaju srednji korjeniti suglasnik

jzovu

se

'isj\'fi\'^j^')i'\

a oni koji imaju i^zovu se jLJiLj^I-VT.

i

Ovi nepravilni glagoli se spreu kao

VI, IX, XI, XII
i

pravilni
i

II,

III,

V,

XIII vrsti^).

Za

I,

IV, VII, VIII

vrstu vrijede

slijedea pravila:
1)
s

Ako bude
(

ili

i^

vokalom, a suglasnik pred njima

ili

vokalom
^^
JjlT
>Jji.
.

-), pretvara se j
pl

(^

u
-

),

na

pr.

ustati

'^^-jT

jH ii

Jli

dug

biti

^U
jli
i

bojati se

iJU. bojati se

'^l
biti

pokoriti se

jrj^l

^\ potreban
jti; koji bira

jr^'
"lli'

'^^

potreban

biti

-A^
Kako
od

/hi' odabran.

se iz

zadnjeg primjera

vidi particip aktivni

isti

pasivni

VIII vrste ovih glagola imaju

oblik

nakon pretvaranja

slabog suglasnika u duga a (\).

2)

Ako bude

_>

ili

i5

vokalom, a suglasnik pred njima

taj

bez vokala (^;,4=C), prenosi se njihov vokal na

suglasnik, a j
"- '
f_>ju
ili

prethodni

is

se pretvara

u duge vokale, na

pr.

''.'

^_^

ustaje

..

>'

j}j Jj-j

>

jyj

ide

._s_j^

^j^
f>
1

oL^
fl5 1

boji se

- jjju -

JUj govori se
f^i^i biti prav.

c'/I
^)
i

boraviti

A^i - fJ-*-^'i pr.

:>j-.\

Isto se

tako ne mijenjaju slabi konsonanti u pozitivu, komparativu

1 ,

superlativu pridjeva na oblik Jj^

na

crn;

,ji.>.

'/je/;
i

Jsja.)

oprezniji; osim toga u glagolskom obliku, koji izrazuje divljenje

( ;_~ti.jJ
\

uenje.
i

Jjo), na pr. <iji

"*

u D/Vno

/j

govori!
'

y L~jt
'
'
i

i4/a je straiv!

cama orua, na
.>

imeni,^-

pr.

na

'"
letjeti;

pr.

ul-~

iyu> povodac, Jlk "'''' (jbjJ kruiiti.

;g/a,

infinitivu

na oblik

0>^

142

U
pravila

zadnja etiri primjera j se pretvara u a

na osnovu

pod

1,

jer

je j prvobitno

bio

vokalom, a nakon

prenoenja vokala naao se pred njim vokal e (-).

U
*

infinitivu

IV

vrste

glagola tjjV

u zamjenu za
U), na pr.
"^-^

ukinuti slabi konsonant dodaje se na kraju

'

((>^1

"*-'

^'

A>''
t'

^'*
-
^
""s
*^

*>"^

/>'

\-'
^

i-'
<j>>*

i
*>'

-
"

*>^
>y

^^
*

<^>^^

3)

Ako pak

slabi

konsonant j

ili

i5

budu bez vokala, a

vokala, odbacuju se

zdravi suglasnik iza njih

slabi

takoer bude bez

konsonanti da se ne sastanu dva konsonanta bez vokala,

jer

u arapskom jeziku ne smiju doi dva sakin suglasnika

).

zajedno (uc5^LJl *UJ)

rativu
iza
I

Ako

se ova promjena dogodi

u impe-

vrste glagola, odbacuje se

spoetka
li

jer je suglasnik

njega dobio vokal. Prestane

razlog za ukidanje slabog

konsonanta, opet se on vraa, na pr.

J^l
IaI

-J^it

'Si

Reci!
Idi!

ali

Hy> -

\^^
b,A^A'*^'

^^
i5,a-

1a

V-

ali

\j^
ali

^'^'f
aL/'I

(-^i'f -

^'f

Nije ustao,

l^'^'*^'

'-^''f

ir-i'f Nije otiao, ali

^-t-i'f
liLi{'^'

^J-^i-i'f

'Sj4'\
4)

- '-'j^'^ -

-A'f

Nije se bojao,

ali

[^(^'f

Kada se po pravilu pod 3 odbaci

koji je nastao
licu perf.

od

ili

ts

da se izbjegne c^lf\JUiL^\, tada se u 3

i

mn. en.

roda kao

u2

licu perf.

oba roda
I

sva

tri

broja prvi suglasnik

glagola ita sa -, ako je odbaeni

postao od j (jer su

j
ts

meusobno (jer su -

srodni),
li

a sa -, ako je

odbaeni

postao od

srodni), na pr.

14^

Od gornjega su pravila
spadaju u 4 razred
I

izuzetak glagoli

lsj(^'\

ti^V'1

koji

vrste.
(

ovih glagola se vokal prvog konsoje ukinut j

pr,

nanta pretvara u i
srednji suglasnik

premda

da se zna da je

imao vokal
li'J^
)

na

od glagola ^li LiU/

o-J^

(postalo
'- *

od li^ '

prvo

lice

perfekta glasi

(od

'

'iC

*-

'iT

NJii'*
fU.'

Isto

tako

flT

spavati

(od }y

perfekta ima oblik o-^ (od li^y

- c-t
spadati u

^
1

Yj4 ) -i)
razred
biti

prvo
-

lice

Glagol

olT umrijeti

moe

vrste

pa

imperfekat ima oblik

o^'

(od o^'), a moe

1

od 4 razreda

pa imperfekat glasilu (od o^'). Stoga

glagola

lice

perfekta ovoga

moe

biti

C^i

(od
/^j

^'V '
-

^''^'

^^ i-T
> .-

ii~. )

'

.'r

'

5)

Kada
(

je
),

suglasnik j bez vokala,

a prije
i
(

njega bude

vokal i

prelazi

u
,

iS,

onda u dugo

iS

^) kao

kod

nepravil. glagola 'jLiLt

na
lJ_^

pr. 3 lice

imperfekta
^jljL.

IV vrste

^JJb
;:....i

od

tj^ r*-!-::>

3r^
^;.:....i

vrste

...

od

fjJc:

>

,-iJL_i

particip aktivni

wj^

vj-^

rf
i

^r^

6)

Ako

srednji konsonant j

ili

i*

ima vokal
(

),

a na

suglasniku pred njim bude vokal u

s

),

ukinue

se vokal

toga suglasnika pa

e vokal

slabog suglasnika

doi na njegovo

mjesto. Slabi suglasnik j u

is,

ovom sluaju

se pretvara najprije u
is,

onda u dugo k (i^-), a ako je srednji suglasnik

144

jednostavno prelazi u dugo

u pasivu od glagola
glasi:
'jl

i,

na

pr. 3 lice perfekta singulara

(od 'Sy)

rei

^if

(od

'^)
~

prodati

J-J
'^,

od od od

'J^
'^'
TTj-^l

'Jy

'J^

jli
C7t

Jr^
'tt

W
I
i

w-il
7)

ry^' ~

r/-*'

~ &^' ~ &r*
ili

participu aktivnom

vrste glagola mijenja se j

ide.

iS

na

pr. ''^i koji govori;

'jC koji

participu pasivnom

od glagola

lsj\'/\'Sy^H\ prelazi

vokal

sa j na

pretstojei

konsonant,

pa se

onda j ukida,
Jj^j

da

se

izbjegne i>^lJ\iUJl, na pr.

J_^ reen od
;j

Jj_>-1-

<

J^
^

U
ti

participu pasivnom

od glagola

Ul
ti

'vJ^"^l prelazi
'

vokal sa
^

na pretstojei suglasnik, pa se onda

ukida zbog

ocTU^tUJi.
i,

Zatim se vokal u na prvom konsonantu pretvara u

zna da je ukinuto
ti,

da se

potom

se

j pretvara u

ti,

jer je pred

njim vokal

i,

na

pr.

... prodan od

fj-;-:

^-^t

^^

^j-^

r-^ ~

fr-r*

Primjeri od glagola

Jli

rei:

a) Aktiv

{\j^^)
Imperfekat
('^jUi'l'):

Perfekat {^^'\):

146

2
Sing. m.
r.

lice (Ll^ua'l)
'-

>

i-jj

'j65

'JUJ
VLl}

^Ui
ViliJ

^JUi
ovGl^^pLi;

^u}

Dual m.
Plur. m.

r.

i^
'jJU
vlJl

jVU;
o^-'^"
'ojJGl:

^JLu

r.

^^^"

'^JLiJ

Sing.

. r.

JUj
VUj
cAi^"
1

jGlt

^Uj
o^Gl;

^Gu

Dual
Plur.

r.

C-^
Cnls

o^Lij
^jJLv

VUj
O-'^'
-

Z. r.

O^-'

j'li'

-'

>.,

lice
'jfil

S.
Pl.

oba
oba

r.

'^J
Li;

'jlSl

^il

J
.

15*

r.

/JUj'

'jii^

3^'
2

Jli^'

J'

Imperativ za
kojim
se zapovijeda

lice

kojim se zabranjuje

jednostavni

pojaani
sa
j^

jednostavni
i^

pojaani
sa

sa

sa

jj

Sing. m.

r.

'Ji

'o^^

'Jji

^iT V
"^^' ^
\jSy^ V

'JJj^ V

j'_^' V

Dual m.
Plur.

r.

Vjj

V
c^J^

p^v^'
^Jj^'

"^

m.

r.

1^^
J.^
V_,j
'

cj^y>

'^

o^j^" V
'^JjiS

Sing. .

r.

''^Ji

^_^

J_^' V
^j^' ^

^_,JLr V

Dual
Plur.

. r.

i^^i^'

'^

. r:

;>ii

0^

A^' V

0^1;' V

Particip
aktivni (Je ulT^i):

pasivni

(J^ri)):
tj^'
J^JjS

Sing. m.

r.

Jt^lS

'

Dual m.
Plur.

r.

p-ki
j^'.I'

m.

r.

o^j^'

147

Sing.

. r.

"';j:ii

Dual
Plur.

. r.

f.

nitiV

I)

"'J^
Primjeri od glagola
9^1'

Ttl.

prodati:

a) Aktiv

{\J^'\)
Imperfekat
odreeni nain
3
zavisni
(

Perfekat i^^'^\y.

jlii

I):

skraeni

nain

nain

lice

(l-JU!"l)
>

Sing. m.

r.

Dual m.
Plur. m.

r.

r.

Sing.

. r.

^
2

Ct^

Dual
Plur.

r.

. r.

lice (LtiUl)

Sing. m.

r.

^
rt
cfr-i*

CT^

Dual m.
Plur.

r.

m.

r.

Sing.

. r.

i^^

Dual
Plur.

r.

^j

u'-*r-r

. r.

lice

>

-i?^'1-r

I)

S.:

oba

r.

ct'

Pl.

oba

r.

10'

148

b) Pasiv

('Jv^'O
Perfekat (.^C\):

Imperfekat c^jui'h:
odreeni nain
zavisni

skraeni

nain

nain

3
Sing. m.
r.

lice (V^'LiJO
.

g^
L<i^

jXl!

'^U ^^.
^y-^.
'>

i'^\)

-^^

(."f)

Dual m.
Plur. m.

r.

o'^^i

^^.
'>='-ri

r.

\jj>^^

oy-^.
>

^>

Sing.

. r.

t--j

^V
ol^l
->

^Lj
*L_r
^

^"
leLJ
>-''>

'

>

Dual
Plur.

. r.

bj
,>o

^>

. r.

2
Sing. m.
r.

lice (LUJL"i)

'o.
L,-:^^

Dual m.
Plur. m.

r.

fV u^M
u^^-^
'>*'V
^ ^>

fV

*f-r^"

r.

'^
_ji.jij

W
cf^^"
^

'^'-r^'

^V
'^M
'^'-r'

Sing.

. r.

^ ^

>

^>

Dual

. r.

1. :.;

o^V
>

''V
.

^^"

' ^>

,>

^>

Plur. .

r.

lice
'^l-i

S.
Pl.

oba
oba

r.

'si^

^1
.Lj

'^

r.

Uju

.LJ

Vj

Kako

se iz gornjih primjera vidi pasiv glagola, koji imaju

is

srednji suglasnik

isti

je

kao

kod

onih,

u kojih

je srednji

suglasnik j osim u perfektu od plurala 3 lica en. roda pa dalje.

ovim oblicima pasiv glagola koji imaju srednji suglasnik

bi bio

is

ima iznimne oblike da ne

jednak aktiv

pasiv.

149

Imperativ za
kojim se zapovijeda

lice
kojim se zabranjuje

Sing. m.

r.

(15D

151

Ima nepravilnih glagola Li^l od 4 razreda

mijenjaju

vrste, koji se

kao

pravilni

glagoli,

na

pr.

j^

j^'

y^
mogu

oslijepjeti u
Isto

jedno oko.
vrsti

tako neki nepravilni glagoli li^l u IV

i

se
i

mijenjati

kao

pravilni

nepravilni glagoli, na pr. rOJ!

'AJ

njaifi, mirisati.

Ima nepravilnih glagola

mijenjaju kao pravilni,

Li'j-=-\

od VIII

vrste,

koji se

na pr.

o^l meusobno

se

pomagati-

t^jl^]

odobravati.

Vjeba 62

C) Nepravilni glagoli
Nepravilni
glagoli

^IJ

^LJl

(krnjavi)

jesu oni, u kojih

ili

je

trei korjeniti suglasnik j (t^jO'l^tll)

ts

J,Q'^

L^^^Opravila:

Za sprezanje ovih glagola potrebno je znati ova

I

za glagole ^Ull vrijede pravila, koja su navedena pod

1)

3)

kod glagola o;^VT

t.

j.

kada bude j

ili

tS

vokalom, a

suglasnik pred njima s vokalom -, pretvaraju se u 1'), a kad

se sastanu dva suglasnika bez vokala, prvi otpada,
Tia pr.

ako je

slabi,

'*

''

2)

-,^

,^

''

>,-

1*1''

l'''

>

.'

'

.'.-.'>

' '

''.!''

'

'

''''/

'*.l''v.'

'"*/

^)

Ovo

pravilo vrijedi

za imena, na pr. Lat (od _y-,t

'
'

^ap;

,^j

(od

^j^j) rvanj.
)

Dugo

S se pie

u
iS

vrsti glagola sa

I ,

ako

je 3 postalo

od j

sa sa

ti

ako
,

je postalo od
pr. Jiac]
dati.

proirenim vrstama se krajnje a uvijek pie

iS

na

152
Izuzetak
slabi glas ne
iz

ovoga

pravila

ine

dvojine,

jer se

kod

njib

mijenja osim kod 3

glas j
ili

lica
1,

perfekta enskoga roda.

koji se onda ukida da

Tu

se

slabi

ts

pretvara u

se ne sastanu dva suglasnika bez vokala, jer se

kod nastavka C
pr.

uzima prvobitno stanje

Gji _ lTj
;

t.

j.

o
>

se

smatra kao sakin, na

oC^

i^~^
.

sli

mjesto

uS> bie

C'ij^

- Uji

mjesto

\slSj

- Ullj - UTj

Osini toga za glagole

1)

^JaiJd\

vrijede jo ova pravila:

Ako

prije j stoji
pr.

vokal

prije

i5

vokal , ostaju

bez promjene, na

3^
Isto

biti

veleduan;
ili

liji- biti

prezren.

tako se j

i5

u perfektu ne mijenja kada bude sakin

medu dva
0!>>.
2)
jj>j -

suglasnika koji imaju vokale, na pr.

^i>. Li>>
li

t.

d.

cZ^j.

i-1*^'

t-^^

t.

d.

Bude

pred j vokal
zadovoljan;
3ji-

pretvara se j
ratovati.

i5

na

pr.

'^j

biti

_
is

Isj.^

Isto

tako se j pretvara u

kad bude j u rijei

iza

treeg

mjesta, a ne bude prije njega vokal

na

pr.

^1 - 'JU] - JU]
iP^l uzdignuti
fi/fi

vii;

;// - 'J

Cj

Ju

biti

visok; 'jUll] - Jul^i *_yji

se; jjij - tsjjo \'j^\'j

<5j^ ratovati;

^>.

- Ji>.

zadovoljan;
o^j^'-j:
i

CS\J Meusobno su

se zadovoljila njih
ali ^Ju-

dvojica;
biti

- oLi>. Zadovoljavaju se njih dvojica,

visok

jjif ratovati^).
glagola

^)

U
pr.

infinitivu
"ilij

^jaiul iza dugoga 3 j

zadovoljstvo,
"iij.

ili

iS

pretvara se
lilj*
p/afa,

na

mjesto

jUj
na

mjesto

^lii::-}

mjesto

i^Uli-l ied

lea; "iiUi-l mjesto

t5ilii-i-}

nadvisiti;

pobijediti.

153

3) Slabi konsonanti j

ili

iS

na kraju rijei ne podnose vokala

<s

pa se vokal ukida, a j
j.^'

'\\i

prelazi

u dugi vokal, na
ali

pr.

'Ji'J.

nadati se;

'^jrj_

- ^'J, baciti,

jjT ratovati;

^j

baciti.

4)

Ako konsonant
ts

koji stoji pred

U ima vokal

i (-), a iza
i sa suglai

konsonanta

bude dugi vokal, odbacuje se vokal

snika, koji stoji pred

^ pa na njega prede sa ^ vokal u

da se izbjegne oS^,lJ\ ^Od \
o.^c>.
,

konano

se ukine

iS

na

pr.

od

Cjr^'j.

postaje

u^'>. -

oyj.
iJ>*^
^y^->

od a>r^ postaje
od od
l>r^ postaje
'u^iJl^ postaje

6>r^
'^i-^'j

Oj :-^- E ~
-

o^i-^^

'j-r^^

oyj^

oJJ^

od
5)

b^J postaje
j

6>:*b -

oj-:u -

o^b

Ako

bude

vokalom -

a prije njega -, ukinue se

vokal

sa predstojeeg suglasnika,
,

pa

se

njemu

prenijeti
pr.

vokal sa j

koji

se ukinuti

da se izbjegne ijcTCJ^ *^i, na

6)

Konsonant

t5

ni j
i5,

ne podnosi vokala i pa se

taj

vokai
pr.

ukida, a ukida se

da se izbjegne <>jrLJltUJ|, na
Cj^-^'J

od

Oj^lr postaje
Ojr^lr postaje

- Oj!/
'cjy>'j
^).

od
*)

ck-S'j -

Kod ovoga drugog primjera moe

1)

se primjeniti

pravilo koje je

navedeno pod

glagola -i^l

154

7)
i

svim oblicima skraenog naina

(t. j.

^jj^J.'!^ jTUi'l

ts*3 3

_;- "^ t

^j
i\i

koji

se

kod
[j^J^'\

pravilnih
,

glagola svruju na

ukida se j

iS

u glagola
(>'

na

pr.

od

'^.y,

f
'f

postaje

'f
J''J_.

od >>'

'f

postaje

'^J, 'f

od ^y.

postaje

'f

od

'^j\ postaje

fj\

U
na
pr.

zavisnom nainu imperfekta izgovara se

j'S^yj - ^;J.'J

slabi

konsonant,

8)

glagolskom pridjevu aktivnom

ili

( J^^LiJI

'a

ukida se

vokal u

i sa_>

ili

is

pa se onda ukida

slabi

konsonant,
o),

da se izbjegne

ojj:^LJl^Ui'j. (jer se nunacija

rauna kao

na

pr.

od od

jji-

postaje postaje
ovaj

jli

nom.

gen.; akuzat.

Ljli^.

^5-0

fb nom.

gen.; akuzat.

L.\j.
'JI

Ako pred
krajnje
ukinut j
9)
^s

particip

doe

odreeni lan
li

vraa

se

kao dugi vokal bez obzira da

iS
,

je na kraju participa

\\\

na

pr.

^j\J\ (od jjUl

^^'\J^

(od ^}J\y)-

participu
sa j

pasivnom

J^^Jil'^ '1\)
,

od glagola

^'^

slijeva se j

participa pasivnog u j

na

pr.

od jj}^ postaje

Ako

je

krajnji
is

konsonant
ts

Is

pretvara
sliju

se

j participa

pasivnoga uticajem
se vokal pred
iS

pa se oba
i,

is

Is.

U tome

sluaju
bi
iS

pretvara u
,

jer su srodni a

da se ne

opet pretvorilo u j

na

pr.

od is_^> postaje
od
')

C^-J
(
,^jl-.

'^>')
^_.
)

"^>

ts^^ postaje
i

^.
j Jeli
,

Ovako

se sklanjaju
ili

imenice, koje dolaze na oblik

pr.

a imaju

krajnji konsonant j
(akuzativ),
Lil;
ali

iS

na
i

i\j dolina (nominativ

I

genitiv)' li\j
i

iSjQ
ali

(nom.

gen.), tSalj)
i

(akuzativ), jlT zfror (nom.

gen.),

(akuzativ)

tSilJl(nom.

gen.)

tS^Ul (akuzativ).

-..^^
Primjeri od glagola

155

\jc vojevati:

a) Aktiv {\J^'\)

Perfekat (^U"i):
odreeni nain
3
Sing. m.

Imperfekat ('^jUi"i):
zavisni

skraeni

pojaan pojaan
sa
(jj

nain

nain

sa

^j

lice

(V>iJO
J^'('f')

r.

\>

jj^'

Sj^'cj)

oSjV

Oj!)^'

Dual m.

r.

156
'',!
>

b) Pasiv

(J_^l

^1):

Perfekat (^liT):
odreeni

Imperfekat (j^jui'v):
zavisni

skraeni

pojaan pojaan
sa

nain
3
Sing. m.
tsji

nain

nain

sa

,;,

lice (LiCJl)
(5jAj(crJ)

r.

ts_>iu.

>ii<*f)
^.J-^

u-.^j

ui^^i

Dual m.
Plur. m.

r.

Ij

j-

o^J^
o1>>1j

k3^

O'iJ^
O-Jj^
uiJ-^

0->^.
uij-*^

r.

l>>

b>j
^j^

b>ij
J-*^

Sing.

. r.

>^J^

'Sji^

Dual
Plur.

. r.

~J^

'J .

,^^

\j^
i>.>i-i

'i,^^

o'i,/*'

z. r.

o:^

uiJ-j

0'.>-i

p^-iJ-^

2
bing. m.

lice (Lt'a'l)
tsjij

r.

i^Jc

iS\}m

Dual m.
Plur.

r.

le^ji

o*!>i.^

kj^'

m.

r.

'-jji

o^J^"
Ot^i-"

bj^'

bing.

z. r.

^.j^

tS^
l;>ij"

Dual

z. r.

icjiji

o^ij-i^

Plur. z.

r.

'-"ij^

OiJ-"

OiJ*-*

lice
tsjil

('jJ^Ci'l)

b.

oba
K oDa

r.

>i^ji
.-^

(^^il

jil
".' _j^

oij*!
'".*.'
Oi^J-*^

(>.J*
''.*.' Oi,.^^

Dl

ri.

r.

r-

.^

t?v^

".*

'*'
<s^/^

157

Imperativ za
kojim se zapovijeda

2 lice

kojim se zabranjuje

158
Primjeri od glagola

^j

baciti:

aktivu

Perfekat:

Imperfekat:
odreeni nain
zavisni

skraeni

pojaan pojaan
sa
^j

nain
(Lr,UJ1

nain

sa

^^

Slie
Sing.
ra. r.

^j
'CL'j

'

^'S.

If^jAcJ')

s'J.<-'f'>

'^J.
'J^'j ~ '^

'^'S.

Dual m.
Plur.

r.

c^-'J
o^-^.

^S
'^-^.

^J
Ira
^^J
^-''

i>"-^.

m.

r.

\y'j

a*v.

Sing.

. r.

--'j

^^,f

^^J
^-^"

i^'J
ij^,-/

<j^'j

Dual
Plur.

. r.

Uj
Ciyj

'

^^

o^t-^"

. r.

Oj^

Oj^

'JJ*_;;

o^

j.

2
Sing. m.
r.

lice

('^udT)

im
Imperativ za 21ice
.

kojim

se zapovijeda

kojim se zabranjuje

Sing. m.

r.

Dual m.
Plur.

r.

m.

r.

Sing.

. r.

Dual
Plur.

. r.

. r.

160
'-^'J

Sing.

. r.

^ijj

^s^'J

,s^'J

'<J''J

<^'J

Dual
Plur.

. r.

ba^j
uiij

J^'j
i>^ ji

Uil/
<j>_r.

U"lr
<-^^.

o^'J
cy~~^j:

r.

'^'J

2
Sing. m.
r.

lice (Liui't)
\s^'J
4rl/

'^'j
C^iS
'-a^S
irt-ij

^s^'J
oO-"'-^"

V>'J

iJ^-lr

Dual m.
Plur. m.

r.

^V
^j^'J
is^'J

uUilr
o^^'J

Oj^'J
<j^'J

r.

'c/^'J
i^-"!/

Kr^'J
iS^'J

3ing.

. r.

'^'J
0^- 1/

Dual
Plur.

. r.

IcAiS
a
>

ol^>"
i>^ 1/

^->l/
i>'^l/

^'J
^

. r.

uLij

<>^lr

O'^l/

Os-ji

lice {'^Sij^'\)

S.

oba

r.

-z^j
lL^S

^j\
ts-^l/

^j\
^'j'

i>jI
^^'-^

<j^J\

Pl.

oba

r.

^'J

^^'j

Imperativ
a)

kojim se zapovijeda

h) kojim se zabranjuje

jednost.

pojaan pojaan
sa
cj

jednost.

pojaan
sa
,;,

pojaan
sa '^

sa

Sing. m.

r.

G^j!

ii^Ji

Oj^jI

Ol/
^-^lr
'j-*-^

"^

^J"^
d^'J
"^

'^'J'^

Dual m.
Plur. m.

r.

Cijl
>j-ji

ci^A
o.>-4
6^J.Jl

u>--->i

"^

oj--'-^ ^

r.

=*

oj--^ ^

Sing.

. r.

'jUjl

i>;^j\

'J^'J^

hC^'J^
pO'-r"
p^^-^l/
i

O^^'J'^

Dual
Plur.

r.

UiSl

Ll^ 4

. r.

uCij], ol:4J>ji

ima
isti

Q>'J ^
Cj^^'j

"^

"^

^j

Particip aktivni

pasivni

oblik kao

od glagola

Infinitiv

"cA^-i

biti

zadovoljan.

161

Primjeri od glagola

JI

doi

<ib

vidjeti:

Perfekat (^\l'\):
aktiv

Imperfekat
aktiv

'^jUiT):
pasiv

pasiv

3
Sing. m.
r.

lice
\\
Lji

(LttJ'l):

j1

<sh
ClS

j}
Cj

j'^

tsl/?)

^j^.

^'j.

Dual m.
Plur.

r.

l'/l

J^^^
o^'k
li'-'

J^^S.

u^"j-i

o'i-^-

m.

r.

lyi

blj

i^'l

ujj
-^'J

oJa
ts,;-'

Oj-'V.

oJ-"-.

Sing.

z. r.

o-J

olj
IHj

ojTi

lij-'

"^-c"

Dual
Plur.

r.

1:^1

bjj^l

Lj
*>'y

^4','-^

u^t-^"

oV'j-'

iJ'i>/

. r.

i>T

o-.lj

>>'J

>JJ'^';

O:^.

>>>.

ir.j^.

2
Sing. m.
'<:^\

lice (L^'CU'l):
^'1
lc-^1

r.

'^Jij

c-ijj

JL"

is_;

J^'

tSj?

Dual m.
Plur. m.

r.

ij-iol

l>ijj

I^j^jj

oV,*^'

o^-^"

cMj^

okJ
u->-^'

r.

'a>^\

*^b
~~>}j

'p^^l

*.-^;5j

o^-^"

i>->J

0>V
^j^

Sing.

z. r.

vi-jj'l

i^i^l

^l^J
IcJijj

iJJ^L:

oi^"

O.J
O'i-r

Dual
Rlur.

z.

r.

iujJI

Ic-jljIj

IpJI

o^f'-'

ok-/
0-.^

OV'V
i>yV

z. r.

Cr4;"l

i>^J->

i>^'l

o-^->

'Ji''^'

o-.^

lice
^^Ji
liji

('p:i5l'dL"i)

S.

oba oba

r.

ou._;i

^j
lllb

>.i-^'j

JI
jl^

lijI

^"!>l

i^ril

Pl.

r.

LJjI

lljj

<iC/

lij''

i^l^'

*)

imperfektu glagola tSb ispada

11

162

Imperativ
a)

kojim se zapovijeda

b) kojim se zabranjuje

Sing. m.

r.

^^\
Li\
Ijll

ili

.i~:i

j
b:3

"0

)^)

Dual m.
Plur. m.

r.

ili

lliil

r.

ili

1^1
^i^')

\jj

Sing.

r.

,iA

ili

Uj
Oj
0-3

Dual
Plur.

. r.

Uli
C/cA

ili

Ci'A

. r.

ili

6cJi

Particip
aktivni (J^UJlj^l):

pasivni

( Jjjiil'1

^i):

163

<U

OJ

"U

^ 2
cx

|-s =
Ji rt

.:
.-t:

ja

2^

5 S Sw u,

S;

I ^
N 3

n
Xi

"O

ta

O
o<

5?

'^
s

'-i

-i

;];

<y

'-i-

-i 3^ tf

:j.

.9"

'a V
Ih CO

^
^^.o
vT'
.'T

a,

V5;

\;-.'^^;-fc^
vT*
v-T'

o
te

sT

vT*
^'!

\7
^'T.

vT'

^'K

-^'T

^'.1

.\'J

"1

<N

.5

ta

>"3

C8

O
,

ca

a.

.>

.^^,^A
:?
.0
>

^:;-.

>.

^,

'?.
:|,

o.

O w

3
(U

^^'

TS

.^'

T'T

^-^

.^I

.1

a.

m
1^
B^SJA

^^^4
^^^'*
'^
v-^a

l:^?y'i^^i;|

%-^
-<3

%%
-.f N.t,
. ]

<U
l-i

i.TA
*=>

"i"..

-^

\% VS
.-

-Z"

(U

^^i

:j^

cu

>
I

5 ^

s >

5
5:

Sva pravila, koja vrijede za

vrijede
i

vrstu nepravilnih glagola ^tl\

za sve proirene vrste.

11*

Vjeba 64

164

D) Nepravilni glagoli (liilll

Nepravilni glagoli LLiJJl su oni, u kojih se sastanu u korjenu

dva slaba konsonanta j

iS

Ako
zove
uvati.

je u korjenu
Lji-jlul

3 suglasnik j

ili tj

onda
'j3

se takvi glagol

'jj^'l

(rastavljeni lefif), na pr.

ii

'^J^J

Za glagole
vrijede pravila

koji

imaju prvi korjeniti suglasnik j

'jlll'l
,

ili

-i5

koja smo nauili kod glagola

a za trei

vrijede pravila glagola ^(iJU

Glagoli
se

u kojih je 2

3 korjeniti suglasnik j

ili tS

zovu
pei.

oJj^

*_jLjJI|

(sastavljeni lefif),

na

pr.

isp. - is_^_ - '^^

U ovih

se glagola drugi suglasnik ne mijenja, a za trei vrijede

pravila glagola

^bli.

Primjeri od glagola

Ji

uvati

iSj^

pei:

Perfekat
aktiv ('c^U'l): 3
Sing. m.
r.

i^(l'\)
pasiv
(tJjJ?^.'!):

lice (LuUJ'i)
iS'^
l;'>i

Ji3
L.'j3

^ij

&_^
Cjj.

Dual m.
Plur.

r.

Lij
.

m.

r.

1^55

i:>jJ.

\jij
'vi-l*^

\j^
*^^.A
^ij-^
u-.^^

Sing.

. r.

CiJi
ll'j

'o^
iT^i
Oij-^
.

Dual
Plur.

. r.

Ulij
ijj'j

z. r.

i_rtjj

2
Sing. m.
r.

lice (4^Lldi"0
'^'j^
Ic-^.j-^

'^i'j

'^j
Ic^-J
V-V-'

'^y^
Ic-^.j-^

Dual m.
Plur. m.

r.

V^J
'^.-'->

r.

'^._>-^

'/^j-^

165

Sing.

. r.

:P^->
ijjj

^.i^
Ich;^-^'

>^,'-'

,'^.>^

Dual
Plur.

r.

l^-?

>f^.^
'J^.j-^

r.

C^M-J
1

cAd>^

'j^::?-'

lice ('^Si'O
^-;>^.j-^

S.

oba

r.

vr~-sj

^^-^
Lu^-?

'^.^^

Pl.

oba

r.

L^-jj

^ ^-^

Imperfekat
aktiv {\jLs.\):

( jUil''i)

pasiv

( 'j_,jkacJi 1 )

3
Sing. m.
r.

lice (LjLiil)

166

Imperativ
a)

kojim se zapovijeda

b)

kojim

se zabranjuje

Sing. m.

r.

j(^)
Li

^.^'

Dual m.
Plur. m.

r.

.-V
(vi--

r.

Sing.

. r.

J
ili

Dual
Plur.

. r.

li_^\
'!>.>--].

L--V

. r.

Crt

Particip
aktivni

(JtUl

'>-\):

pasivni

{^^^\

A.y-

Sing. m.

r.

jLi,
#

Dual m.
Plur.

r.
-

i'

m.

r.

u.
"'-'

Sing.

. r.

5b

i'.

Dual
Plur.

. r.

,\^

. r.

oLib
Infinitiv
ii.ljj

uvali,

'J-

pei.

Vjeba 65

Nepravilni glagol G-P nije

Glagol [r^ nije ima samo perfekat:

3
Sing. m.
r.

lice

(UiUJi)

lice (Llt^'l)

.J

Dual m.
Plur. m.

r.

r.

\j

167

Sing.

. r.

168

Glagoli

koji izrazuju

uenje
to:

^4^\

'dC^\

U arapskom
vanje
1)

jeziku imaju dva glagolska oblika za izraa-

uenja
U
se

ili

iznenaenja

Glagol se pretvori u oblik jIjI

( ^^--t^-^I L ),

stavi

se

pred njega

estica

a imenica

ili

lina zamjenica koja kazuje

dolazi
iza

emu

udimo
na
pr.

ili

to

nas iznenauje
',jL!J\ L.

glagola u
'
.[.

akuzativu,

'C[^\

Krasna U rukopisa! /'Vi

Ala je divan!
2)

Glagol

doe
ili

na oblik 3^1, a
ili

iza

njega

stoji sa prijedlo-

gom

u genitivu imenica
se

lina zamjenica, koja oznauje

pr.

emu

udimo
li

to nas

iznenauje, na

^LbSCJ t ^

^^

Krasna

ruliopisa ^ ^>_1.1 Ala je divan!^)

oblici tvore

Ovi se glagolski

od pridjeva
i

participa

vrste

glagola od kojih dolazi komparativ

superlativ na oblik
i

^1.
se
)

Od

pridjeva koji se ne porede na ovaj oblik kao

od glagola

proirenih vrsta ovi se glagolski oblici tvore na taj

izrazi:
i

nain da
L.

Ht

C (^ ijil

),

JJT] L

(^

'^t ),

JS'I

^i;*!

),

/_Jl

{,

'j^]

t.

d.

stave pred imenicu (napravljenu

od dotinog pridjeva)
genitivu
s

ili

infinitiv proirenih vrsta

u akuzativu
'isi])

ili

prijedlogom

na

pr.

.il_^ jJ.\ C
oiljjul

.j1^
.iljjL. L

Ala je crn!

Js\

'Js\) Ala je protegnut!

su

Oba ova glagolska

mijenja prema rodu
iza njih dolazi,
i

oblika

nepromjenljiva.
ili

Jedino

se

broju imenica

lina zamjenica, koja

na

pr.

\s/j j>-Jl L

Divan
Divna

li

je Zejd!

Ojl^Jl ijI

li

su dva ovjeka!
je Zejneba!

._Jjj ^>-l U

Divna
Divnih

li

iiLJt ,>-Ji C
^)

li

krajeva!

t.

d.

<j\:SJ\ i>-w=.|

C.

zapravo znai, ta je to to je rukopis uinilo

stoji

lije-

pim!

pa zato imenica oL^lll

u akuzativu objekta.

Cl^l^*^

znai zapravo:

napii ljepe (ako moe)!

169

Lina zamjenica uz ove

3
Sing. m.
r

glagole se mijenja ovako:

lice (L^'UJl)

Dual m.
Plur. m.

r.

r.

Sing.

. r.

Dual
Plur.

r.

. r.

.\

2
Sing. m.
r.

lice (LJ.ua

1)

Dual m.
Plur. m.

r.

r.

Sing.

. r.

Dual
Plur.

. r.

. r.

lice ('pKLdi'O

S.

oba
oba

r.

Pl.

r.

Vjeba 67

Glagolska imenica
Iz infinitiva

su izvedena:
'
{''*.i

1)

pridjevi

.f

:S

''iJiAS),

2) particip aktivni

{^li]\'A),

3) particip pasivni (J^j^aII ^)),

170

4)

imenica mjesta

vremena (o^j'^ J c^^'^ V-^

V'1

5) imenica

orua (U
i

'Jl).

pridjevima

participima

je

ve

bilo

govora pa nam

preostaje jo slijedee:

Infinitiv

(Sj^'T)
i

Osim

infinitiva

vrste glagola, koji su nepravilni

pravilnik

infinitiva proirenih vrsta

1)
(

glagola ima jo:

Infinitiv koliine, koji

pokazuje broj
I

ili

koliinu radnje

5^'1 j^.^). Ovaj se infinitiv tvori od

iJUi, a

vrste glagola na oblik

infinitivu

od proirenih
iU),

vrsta,
'^'J^

ako se obinom

doda

iXcJ'j^\

na

pr.

'^.'^ Udario ga je jedanput;

A^\j^\^'4j.y^\ Istjerao

ga je jedanput.
i
,

Ako
kao

infinitiv

sam po

sebi ifna na kraju

onda

se infinitivu

atribut dodaje broj

:'xb

jedna, na pr.

'sa^lj

VS-^

*Vs-^

Zavaljao sam ga jedanput.

2) Kvalitativni infinitiv koji
(

znai nain
I

ili

svojstvo radnje
i

9j^i\

j-v.-."'

ili

ii-~i^\

j'j^) dolazi od

vrste glagola

to

na

oblik

*^-*-i
\

od proirenih vrsta na oblik

infinitiva koliine,

na pr. "j^

1-JL. ^^Lt

Ide poput lava; oCkiJI '<*ri

is^'->

Ukorio

me

je srdito.
3) Infinitiv, koji

poinje

sa "(.('^jj^'ljjZJ.'h dolazi na ove

oblike:
a) J-jL.

od

svih glagola
,

vrste osim onih, koji spadaju u

nepravilne glagole 'jLi-JT

na pr.

171

^Jil.
"OliJll'.

(od

0^
tJlj'

^'^.

zabaviti'

(od (od (od

'JA; ) govoriti
*jC^ )

'jLi

postii
ivjeti.

CU
Izuzeci su
^f-^'J*

;^

Lr^

od ovoga
(od

pravila:

%-j
:5U
jt-

W
JJ

1,;

vratiti se

''j^ (od
_rj
.

'-A-a-i)

postati
ici

(od (od

t}^

iJl

[j:Jj)

o podne poivati
govoriti
biti

jij- (od
"L-iS
"Lj-ioi

tr^;

j^.)

(od

v^
Ijfc.

- Vr*i)

otsutan

(od

- Li-Li) osijediti

"jJ> (od
Nelii

'ji:i

- ji^-;

biti blag.

od
:
,

infinitiva,

lioji

dolaze na oblik

J--i.

mogu

dobiti

na kraju

na

pr.

ij->
ii'j.

(od (od (od (od

;i:;

^'j:) smilovati se
Sjj
).

jj>

voljeti
ljubiti, voljet)

ilU'

L-^ i;^

1-^

AjLS.

tsi") truditi

se.

6;

J^' od
jjjr
rlT

glagola

'jUi""!

na

pr.

(od

'jJ3

[/

jjT

roditi

(od

^.' J-liT

xj' )

kockati

se.

Infinitiv

na oblik
(od

mde

dobiti na kraju

na

pr.

"';i.>

1^5 -

'1-.'
)

predikovati.

172

Na

oblik

iL^i.

dolaze neki infinitivi

pr.

od glagola, koji ne

spadaju u

'jLii'l,

na

j^-~

(od (od
(od

t_9>
;;;Hi^

- o_,*

znati

^i^') oprostiti
'-i_JU')

A^'

zahvaljivati
grijeiti.

i-:-,-.-,

(od

^5^

^u>^_

Od
na
pr.

glagola

'jL-i-l'l

dolazi katkada infinitiv na oblik

jJj jjT
)

J^

iiL

(od

roditi.

Od proirenih glagolskih
participa

vrsta infinitiv sa (-"dolazi na oblik

pasivnoga,

na
C.U1

pr.

v^f
"LjL=cJl_^

(od

._^

odgovoriti
traiti

(od v^7^-^i - 'r;'*-^

da bude udovoljeno

Imenice mjesta
Imenice mjesta
a) S-Ju
i

vremena

oL.jl1

o'^Vpll
oblike:
i

vremena dolaze na ove

4
i

od

1,

3,

5 razreda
i

vrste pravilnih glagola

od nepravilnih j^IjJ'1, Li^ui"! ^I.

I

'^'JJi'],

na

pr.

"<,

(od
(od (od
(od

V*
I

- ^-i;') pravac
_
I

J-.
(Li^

Ju

j^j

poetak

"^15

\^,) mjesto

^~!

jCl,

^iu

kuhinja
mjesto.
i

J^
Na

(od

3^

ovaj oblik dolazi imenica mjesta

'^h'\
i

vremena od nepraI

vilnih glagola

oj^'I

L^^
J^)
t5jL
)

bez obzira u koji razred

vrste spadaju, na pr.

iSj^
i5ju

(od
(od

1>
t5jl

bojite; sklonite.

173
Izuzeci su
jyi-

od gornjeg
(od (od (od

pravila:

5>

jj-:^

klaonica
padalite
klijalite

ij_
w.c.

J=^ Ci-j;

L.;....i

.i-jCj

j*^ (od
^_.^
(od (od

^:3

jj>.

oslonac

zapad
istok
JljS"'

li^
> .

Jat

(od (od

damija

ijjS

o^

ijS.

'

-j

stan

ls^ ^oa
"'^'
^==^
iS
1.

j_/

j^^
'Jil;

tjeme
ishodite

(od (od (od

^'

>i -

^.^
'.uli'

nozdrva
rtvenik.

Imenici mjesta na oblik 0-*^' se nekad doda na kraju

:,

na

pr.

i-^a.

kola;

5:;U.

peina.
i

b)

J^

od pravilnih glagola 2
i

6 razreda

vrste

nepra-

vilnih glagola 'jei"!

'^yjjl"\'.;J\\'\,
ijJ=-

na

pr.

--^
t)^>

(od
(od

,_,_U

sjednica,

zborite

'^'j

^
JJ^i

vrijeme kada ima blata

ili

kaljua.
:
,

oblik
i)

':J)-!i.

moe
(od (od

dobiti
'd'J

na kraju
)

na

pr.

JU

poloaj

:0^
Kao
1

^L.

jy() razmak.
i

^5*J.

Ijj.^

imenica mjesta

vremena od proirenih
pr.

glagolskih

vrsta dolazi

na oblike participa pasivnoga, na

Jlili

(od

OU))

praonica.

174

Imenica
Imenica koja znai
dolazi na oblike
iJjL.
,

orua

(ji!

Vl'-v^t)
se obavlja glagolska radnja
,

orue kojim
ih ILJl.^

J.^ JUi.
(od (od (od (od
(od
ili

na

pr.

i>ij

povodac

"t-LJu

Jtij

r^r*^)

klju

iSeli^
'lj;>ju

ftli'

|tliCl^) metla

O^

v.y-ij) tucalo

"o^Oj*

oji t^ -

b>') mjerilo, tezulja

:li'>

(od

J>.) stepenice

Izuzeci su:
^
>

^'a.
^
> >

(od (od
(od (od

^^ i^/ti

^
-

o-*-*^. )

mazalo
tucalo

jjii^eiC'
1..!

j->

ijJ^-;)

O^S^ - ^>e^ ) surmedan

Ja^ oi' -

tkjl-j) kutija za
',^^^^,)

burmut

JieJ-

(od

sito.

Vye6a 6S

estica {'Jf\^\.

lij'/

ili

sb Vi

pl.

'ji^iViVl

Trea grupa rijei su estice. To su rijei koje nemaju samostalna znaenja nego oznauju odnoaj drugih rijei u
reenici.

Gve

se rijei nikada ne mijenjaju, a ima ih etiri vrste:

prijedlozi (prepozicije), prilozi (adverbi), veznici (konjunkcije)

i

uzvici (eksklamacije).

Prijedlozi (prepozicije)
Prijedlozi (prepozicije 'JX\
jesu:
1)
1

'yj>jj^\\\

j^LiiA '^jj-

ili

i^CiV

^jj^ )

Pravi prijedlozi:
sa; u;

s,

po; tako

rrii,

na

pr.

JLi)'!

perom,

.oil

Tako mi Boga!

'\

tako mi, na pr. jit Tako mi Boga!

175

^^ od;

iz;

nego;

radi,

na

pr.

^i-J^*^

2>i

'^

kue;

ii:.

o^

/yep;

nego

ti.

S\ k; do,

na na

pr. j'ilJ^ S\

do zore.

o
J

iz;

o,

pr.

lJb^ oc? fe&e.

jT na; protiv, na pr. t>jVl J^ na zemlji.

za; radi; da, na pr.

AJJ radi nauke.

ji u,

na

pr. jIjJI

j u

/cui.

S tako mi, na pr.

*)ib

Boga mi!
^Il5^
/cao /fua.

f
Ju'

kao; poput, na
pr.

pr.

j do, na
ili
JlJ..

^^^^

J=^

do zore.
pr. dnll^ 'll

od (vremena); otkada; ima, na

ima dvije

godine,
s-jj

izrazuje

malenkost
'-_.

ili

mnotvo

(sa

gen.

bez

odreenog

lana), na pr.

^f\

ima brae, malo je brae, 'j4A'

JU.

'^j

Mnogi uenik

uspije.

U
znae

prijedloge se ubrajaju jo
osi/n,

rijei fiU

ili

IjuT

ako

na

pr.

jliLi-lDl-sUDo/i su uenici osim Zejda.

Iza

prijedloga
\

arapskom jeziku uvijek

i

dolazi

ime

genitivu (jj^rA
t.

ili L'j-iieji ^ )

ovaj se genitiv zove

SjU

*->Jj^'\

j.

genitiv s prijedlogom.
2)

Imeniki prijedlozi
Ove
iza

t.

j.

prijedlozi

koji
(

su
pl.

postali
>

od imenica koje znae mjesto

se

ili

vrijeme

Li^l

>i

oji^^Jl).

imenice raunaju prijedlozima kada su kao

( j-Jl

oUi.

pa

njih slijedi genitiv

^Ua

).

Ovaj genitiv
prijedloga

arapski
( .J_;.i.li

gramatiari ne smatraju kao genitiv

jjjall'i)

iza

nego kao jJroCil'L To su ove

prostor),

rijei:

flTl

pred

(za

na

pr. j\ jJI

^U' I

pred

kuom; ';^'C\'^

ispred njega.

176

jl

prije (za vrijeme), prije njega.

na

pr. Oj.'_^ j!i prije

dva dana; <Lj ^^

j^' poslije (za vrijeme), na pr.

^\A juu'

poslije nelioliko dana;

>ZS
,}'j>

'^^

poslije njega.
pr.

nad,

na

iLlS

Jy

ili

^b j^ o*
jloli

^^d tvojom glavom.

iLji

pod, na

pr. ^,=Cl1

-j pod kamenom;
pr.

J^\^^ ^. ispod brda.

kuom,
Jj^] aJj
s

i\jj iza, s

onu stranu, na

^Gj za

onu

stranu rijeke; y Oj /-

iza njega.
ja

lili za, na pr. iLiii za tobom;

Icc
,

3 ^.lii

i>.^

iza Zejda.

i5jj,

o^J kod,

na

pr.

2Jji:.c

/cod

tebe,

sjJ

icod

mene,

iVjJ

^ od
na
pr.

nae strane.

%r sa,
'^\jJ

iCr

tobom.
pr. Ii.1jJ

pred (za prostor), na

nas.

pred nama, bljJ

j>.

ispred

h.'

medu, na

pr. 'j^ j

Jj'j Oj;'

medu Zejdom

Alijom,

'-a-^j.'

Cf

izmeu
d'j^

njih.

oko, na pr. J^JiVd'^^ oko zemlje; ^x^\dj^cri oko kue.

pr.

'^ kao, prema, na

Cj)i s

i^^

icao

on, ij^/j-l'i^i
pr.

prema

istoku.

onu stranu, ispod, bez, na

J^'\

'oj\ s

onu stranu
-ilo-? ^

rijeke, jJLJ^ ^ji ispod

bedema, JC ^ji 6ez Salima,

i*

osim Boga,

Jt ojji; ne znajui.

Prilozi (adverbi)

Priloga ima

tri vrste:

A)
1)

Pravi prilozi.
Prilozi

Ovi se dijele u ove vrste:

( ^

za pitanje

IajU-VJ

,Jj_,. )

li

'^b

da

li

je?
li

na

pr.

il^U ju-jl

Da

liti

je Zejd doao?

^TlniJ^

^G'O* Da

si

uio Kuran?

177

2)

estice koje slue za odgovor na pitanje

3^1,

v'j-f-'

^Jj^

):

v',

t5i,

OjV ^^'

'J;

dakako, H ne

'\

'-^ nikako^), pa
,

pr.

na pitanje L-::C;'i P/se da

lii
ili
Si

/i?
ts\

'moe se odgovoriti '^

dolazi

3*1

ili

-^r

ne, So

nikako.

uvijek sa zakletvom, na pr.

'jf dolazi iza
//

:> isl

Da, tako mi Boga. Prilog

\_^lj'

nijenog pitanja,

na pr.

'J.'

'^^.0; '-^-^^

Msam
na

ja va gospodar? Rekoe:

Dakako.
3)
ili

Prilozi

kojim

se

neto

potie
da
/;

(y_,ikJl

'^jJ^

u^>J^ *vJj^) jesu: >U,

v1, V>1,

L.'*_^, U'i

ne; >i da, na pr.

(;jJ*'jX'Vl

Da

li

nee

otsjesti

kod nas? t*"^-^ Da hoe

boraviti ovdje!
4) Prilozi za

pojaanje
je

jLi^U\Ly^):
Zejd

cj[

'iol*

zaista,

na

pr.

*) U^

tuj ^1 Zaista

aen,

^Ci fjL^ ,^
si
ti

^ista je

Zejd svakako uen.

5) elju
(

^J^^-d^] '^\

Znam da
iJj

zaista plemenit.

Jl-^O izrazuju

prilozi:

'ji

da
ti

je,

na

pr.

jiU

\jij tilj

Da

je Zejd iskren! L oJl >i

Da
(

si

meu
)

nama!
"^
pr.

6)

estica

J^^ moda znai

nadu,

tyV-^^

Vj1 jl! Moda

7)

u
U.

se vratiti!
(

Negativni prilozi
pisao;
pr.

Ji-lJl

lij^

su:

"^

mje, na pr.

L-ji^j'i Afije

jo n/Je (dolazi pred imperfektom glagola i Jo nije pisao;

i

kao

'i )

na

'-j^CJ

nee
C

hlkkko, (dolazi

pred imperfektom glagola

^nosti),

slui za

pojaanje nijekanja u budupisati;

I

na ^r^z^l/c^ Nikako

nee
V\^

nije,

na

pr.

Cji

U'

Nije pisao; o' nije, na pr.

t.

-^
i

ji

'o\

Ovo

nije

nego

aneo

j.

Ovo
8)

je

samo aneo; V ne
mjesta
ili

'^

nikako.
)

Prilozi

u>Sll*1 oj^u'
t*'
ili

su:

il-^ gdje; oi* gdje;

ilu'
ili

dt odakle; 'f
^an70.
'^)

'ili

^amo;

d.^^

ovdje; r>,

iAl(>

Dvije zadnje rijei

mogu

se ubrojiti

u negativne priloge.
12

178

9) Prilozi
2,Cl

vremena {o^'j\ ^jji):,^ kada,

pr.

jl kada, odakle;

^ada,
(pred

na

i^OJ]

j.y^

^C

Kada

biti

sudnji dan?

'ji

ve
"ii_s

glagolom u perfektu);'katkada (pred imperfektom);

i

nikada (uvijek u negativnoj reenici

'j^'j^

slui

za nijekanje

prolosti);

nikada (vrijedi samo za

pr.

budue
3 j
U-

vrijeme);

poto (pred glagolom u perfektu), na

i[

Poto je uniao;
Vi\

kada; na
JJiM j

pr.

ji^

^1^

il^

Kad

je bilo tako;

kada, na pr.^

j^iuJ \i\

Tako mi noi kada ona

prilozi su:

pokrije.
ji kako,
'1

10)
ili

Nainski
ovako.

Cil?' kako,

samo,

\jJ^

llST

11) Ostali prilozi:

aj I
ili

tJyi

su estice koje se stavljaju pred imperfekat,

futura, na pr. ts'j 'H'j^ Vidjee. to jest,

koji tada ima b) estica

"j.kli
f.

znaenje
\s\ ili

o^

na

pr.

>-,*'i 'J\

xV-*

1^*

Ovo

je

j.

zlato; uSCl-l ui >J

t.

'>

>4^"]i

^^1

ii^^

^ Pokaza

mu

prstom na usta
B)

j.

uti!

Imeniki
\\'xi

prilozi

t.

j.

prilozi
(

koji su postali od

imenica koje se svruju na vokal u

'fl.'i

bez nunacije. To su:

prije, 'xju poslije,
s prijeda;

pred,

pred, 'j>

nad,

o^
fl.']

pod,

'jli

^y/j za, '^JdC za,

(

na

pr. ('(-IjJ)
(

j^^lJUj Stao je Zejd

jj
^>.

LlU Mj^
)

li^i Sjedi ozad; j^f ^.

Ji-1^

'^^ Doao sam odozgo

pripada odredba

(odozdo);
prije
i

!/*^'^ /^

Samo Bogu

poslije.

Ovamo
samo.
C)

spadaju izrazi

<-.~~J-

dosta,

samo;

V,

^i

;>jJ

Imenice

akuzativu

koje se u srpskohrvatskom

jeziku prevode kao;

1) Prilozi
iAili

mjesta:

unutra; U-jli svana; u/ desno; V^i lijevo.

179
2) Prilozi

vremena:
'f>Jl

C^_ jednoga dana;

\ji

danas; ^IJ
oi"\

obno;

Gu

obdan;

sutra;
\\

^\
)

juer;

sada;

I^

(kratica

od

ll^ 'o\^

tada.

3) Prilozi

naina:
U'

fj^

jaifo;

zajeano;

[m-i;

svi;

U'

niltada;

Jo.3
pr.

sam
^0

(uvijek

spojeno sa linom zamjenicom),

Crili

na

on sam;
Vjeba 69

Cr"

"^

osobito.

Veznici (konjunkcije)

Arapski se veznici dijele na prave

pogodbene veznike.
'i^LJ1 'iijjX\
)

A)

Pravi veznici
j
1,

>_illJ1

'^j^

1 i

jesu:

180

B)

Pogodbeni veznici
61

(l,l^\lijjJ.)

jesu:

ako

181

Jb Ovamo ga meni!
A
Divan
// li

^j'i

je!

\^'j O' ^^j

Divan

li si

ti

ovjek!

lltiiCija /ma

volju za ovim?
je znati!
i

lij^

ti.

Da mi

Ovamo
C ,1,

spadaju
i

estice za dozivanje (\j3lLij^)

To

su:

L'l, isl, isT

C 0/

na
>il.i

pr.'x{jiO Zejde! Treba zapamtiti

C

izraze

ojIC Mo; oe.'

ii

Moja majko!
(Boe)!

'.Cl C

Majko!

Ijj

ili

L.J mjesto jS

Moj Gospode

Alio na imenu koje stoji iza vol<:ativne estice stoji

(JjUjlIvI'c'^),

ili

onda

to slui za dozivanje
C
[/

u pomo, na

pr.

J^jjC

Zejde, pomozi!

j^jj)

pomo

Zejdu!

Vjeba 70

VJEBENICA

Vjeba

(Reenica)

rj^i r^'^

:;y'^^\

:o?^}\ -oir

^-'

^-/^

>-r-

',"',

Vjeba 2
(Reenica)
pametan. Uitelj je pitao. Hasan je napisao. je dobar. Pero je lako. Knjiga je korisna. ta pie? Pero je dugo. Reenica je kratka i razumljiva. kola je velika i lijepa. Damija je visoka i prostrana.
si

Ja itam. Ti
pie.

Husejn

ovjek

Vjeba 3
(Rod imena)

186
.j

li'

4^

Vjeba 4
(Imenice enskog roda
i

i one koje mogu enskog roda)

biti

mukog

Zemlja

je

naseljena.

Vino

je

otrovno.

Kua
aa

je ista.

Sjekira je otra.
tijesna. je

Golub
dug.

je lijep.

Bunar je dubok. Rat je strahovit Kova je velika. Sunce je izalo. je puna. Dua je plemenita. Obua je Prst je kratak, a glava je velika. Narod
lijen.

siromaan. Konj je
je

No

je

tamna. Nebo

je

visoko.

Put

No

je otar.

Vjeba 5
(Jednina
i

dvojina)

I^jvi}

U0T

^jcX^\'i S\yi} .'dij pOij'*

Vjeba 6
(Mnoina mukoga roda)
Uitelji su ueni. Muslimani su iskreni. Uenici su marljivi.
Suci su pravedni, a muftije su oprezne. Poslanici su odabrani.

Sluge su poslune.

Ljudi su

otsutni.

Skrueni su spaeni,

nemarni se kaju. Sinovi su prisutni. Pametni su spaeni.

187

Vjeba 7
(Mnoina enskoga roda)

Vjeba 8
(Nepravilna mnoina)
Lekcije su lake^). Knjige su skupe. Pera su jeftina. Vladari Dobra su djela vjeita. Arapska su

su pravedni. Koplja su duga.

slova lijepa. Ministri su iskreni. Stupovi su visoki. Blagodati su mnogobrojne. Konjanici su hrabri. Pjesnici su rjeiti. Vladari

su bogati.

Vjeba 9
(Razne mnoine
i

zbirne imenice)

03 j<^ r*^
^)

'

^'^--^

^^-J

'

(J

Jul.

(j^

>_,-!]

Kako

pravilne

se iz ove vjebe vidi, ako je subjekat u mnoini osim mnoine mu. roda, onda predikat moe doi u mnoini ili u

jednini en. roda.

')

Vidi biljeku broj

1)1

J88

Vjeba 10
(Imenice potpune deklinacije)

Tvrdoglavost
otsutni.

kajanje su

braa

(dva brata).

tvrdogla-

vosti je velika teta.

Uenice su prisutne u

koli, a

uenici su

U gradu
i

su

mnoge

mahale. Zeleno stablo je lijepo.

Tovar je teak, a nosa je slab. Koristi nauke su mnogobrojne. Imena su u arapskom jeziku (u jeziku Arapa) u nominativu ili genitivu ili akuzativu. Imena su promjenljiva ili nepromjenljiva. Znak nominativa je vokafA^' znak genitiva vokal a znak akuzativa je vokal . itaj knjigu! Pisao je Alija pismo. Vidio sam uenice u vrtu.
je lijepa

Baa

velika.

Vjeba 11
(Imenice nepotpune deklinacije)

Vjeba 12
(Nominativ
i

genitiv)

Nauka je korisna i skupocjena. Tinta je crna. Lav je sran. Pisao je Hasan u koli. Muhammed je itao u bai. Uenici
ove kole su marljivi. Abbasovii su zavladali poslije Umejjevia. Jeste li vas dv.ojica drugovi Salimovi? Nova knjiga Fatime je korisna. Oi Salihove su plave, a oi Asimove su crne. alim i Kasim su uenici ove kole.

189

Vjeba 13
(Rijei cjl
'

r-'

'

J^ ^ nominativu

genitivu)

Vjeba 14
(Akuzativ)
Zaista

su

Muhammedove ruke
i

'iste.

itao

je

Ahmed

sjedei. Zaista je naul<a iiorisna

skupocjena. Zaista su uenici

nae kole marljivi.

Nauio

je

alim pjesmu idui. Nije ogova-

ranje dozvoljeno niti je smutnja doputena. Radio je Ibrahim

dva dana
s

{C^'Jj)

zaradio dva

zlatnika

(oijtjj).

Sjedio

sam

njim dva sata zatim sam uniao u

kuu

(i-llll).

Vjeba 15
(Vokativ
i

genitivna veza)

190

iJ

J*

Jc*l

j^^tli

u^-J

J;^^?^

Aljaiii

Ij^ Ik
f
>

Oo
t^
^

l-^i

,s

t-

ijU*ai'

c_^-">

-ji:o

Vjeba 16
(Deminutiv)

Kod Hasanove kuice je malo stabalce. Na brdacu su stabla. Na stablu stoje vrapii. Fehim je mali ovjeuljak. Salih je Ahmedov braco. Fatima je Hasanova sestrica. Aia je posluna kerka. Siromahova kuica je malena.
mala

Vjeba 17
(Pridjevi)

191

Vjeba 18
i

(Odreeni

neodreeni

pridjevi)

Alija

Neznalica je neiskusan. Voda je pitka. Selim je zabrinut. i Hasan su hrabri (dvojica hrabrih). Dani su zimi hladni.
dobar. Ibrahim
i

Med je a Omer

Ahmed

su edni.
si srdit,

Salih je

straljiv,

je sran. Postelja je meka. Ti

on

je plemenit.

Ovaj je sanduk prazan. Krave su napojene, a ovce su edne. Djeaci su otroumni. Laov, neznan i brbljavac su pokudeni. Mala kua. Kua je malena. Dobar otac. Dobri otac. Otac je dobar. Dobre muslimanke. Dobre muslimanke. Muslimanke su dobre. Dvije iste ruke. Dvije ruke su iste. ovjek je velik.
Veliki

ovjek

je

bogat. Veliki ljudi su poboni. Dobra majka.

je dobra.

Dobra majka. Majka

Malena knjiga. Knjiga

je

malena.

Vjeba 19
(Slaganje pridjeva sa svojom imenicom)

UJ
i
'

lE

Ju- J

aJc
i

A)il

Lp

Ju=t*
I-,

oD
'->

._^-=6fr

^
'

Jl*
"

'

"^s

'

-'",''

jT

i'

i't

->

=^r

'-=^

'^f

'

'

t'f

'

"^

'

'"(
I

'"

f '

'

("'i

'*''

' '

->

'

p^

iuj

192

Vjeba 20
(Komparativ
Zlato je tee
i

superlativ)
je knjiga teka, a ta je tea

od

srebra.

Ova

od

Nil je

pametan, a brat njegov je pametniji od njega. od najduljih rijeka. Ta je reenica tea od ove. Arapski jezik je opirniji od naega jezika. Hasan je stariji od Husejna. Muhammed Ahmed su ueniji od Salima. Uenjaci su najvredniji ljudi. Fatima i Aia su dvije najvrednije ene.
nje. Salih je
i

Vjeba 21
(Superlativ)

liX^i

jif\'^^

bi^ lil
^j~

Uill llU)

o-^i^i

dill'l

^ ^^ j^
j_^l

^iS

JU J^ Silu^
.

JjifrI

JU VI
o^i

JU^i

j^l

JiSl (j

sLU ^^
^
-*

j3>-

i-*

Vjeba 22
(Pridjevi pripadanja)

Muhammed
dobri.

je

Bog ga

spasio!

On

Kurejija.

Arapski
a

jezik je lijep. Misirske novine su rairene. Islamski obiaji su

Izmeu

nas je bratska ljubav.

je

vjet

jeziar,

193

Ahmed
ajeti.

je

gramatiar.

Kur'anu su mekkanski

medinski
ljubav
i

Ja sam Bonjak, a on je Mekkelija.

Oinska

sinovska pokornost su dragocjene. Usmeni ispit je laki od pismenoga ispita. Krvni optok je vana stvar u ljudskom tijelu.

On

je mesar, a

dva sina su

mu

kovai.

Vjeba 23
(Line zamjenice)

41^1;- Ia::^-! j

4*1* ^ift

j^

4*1^

^A j*

**u o->' c>*

-J

oJi

,'

,'

>

r'"'

"t'f

r>^

"^'

i*M^*'

1t

"t

4J

Lj:>I

V /J

-^C^

V Ut-^ ^9
.

4)

A.

,y

j}iis

13

194

Vjeba 24
(Glagol imati)
Ja

imam istu

knjigu.

On ima
imam
Stablo

lijepo

pero.
sina.

liola

ima
li

mnogo
( 'aJ

vrata. Upravitelj liole

ima razumna
sestru.

Imade

ti

brata? Ne, ja
\j^\
)

nemam
i

brata, ali

Njegov brat ima

dva pera
li

knjigu.

ima prostran hlad po

roditelji ivi.

zemlji.

Ima

on oca

mater? Njegovi su

Ima

U.

sat?

On nema

strpljivosti.

Nema

vjere

onaj,

koji

nema

povjerljivosti.

Vjeba 25
(Pokazne zamjenice)

V^^'idlJi
ijlrJUIi

Cj\x-Z.

o^^i

o^J^
JjUI

.A^ ''u Us
tuJ6
.

lift

(jtU

dAb ^"s

lift

^D^

^^mb-

Utji
^JU:

Lr:S^

^ili

Lli'T

lift'

uUU

iJl>l "Sijii

"^

** U'l

I*/j-*
65 jl

AJ-ul

AU
I

^_ji.]fi)

lift

JU JI
iC
'^i

ft

J'V^^

fl* J *jU

^!5^J

^1^^

aJ

)^

'sVii

dll.:

^p'i pUij ^J-'3

"'^^C^ t^^^

p
JL>.

4j

-k '

195

Vjeba 26
(Odnosne zamjenice)
Hvala Bogu koji je stvorio nebo i zemlju. Sve to je na zemlji prolazno je. Vijesti, koje su u novinama, su vane. Knjiga, koju ti ima, je korisna. kola u kojoj smo mi je velika. Uenici koji su u koli su marljivi. Ono su dvjie uenice koje su propale na

Govori ono to je korisno! Sluaj ta uitelj govori! Zemlje koje su na sjeveru su studene. Onaj ovjek koji nema znanja nema ni vrijednosti. Ko ima dug jezik, ima kratku pamet.
ispitu.

Vjeba 27
Upitne zamjenice

Ijf

a!*

liS ii

;>t

'

'f

Jr^\

p'lL' j

^\

JL|

4*lc

J^

sjli

^yj

JIJ

jiail

u^-

pL.)f

Vjeba 28
(Neodreene
i

povratne zamjenice)

Neki su uenici marljivi, a neki su lijeni. Jedan od njih dvojice je pisac ove knjige. Nije lijepo da ovjek hvali sam sebe. Prisutan je vladar lino. Ja sam ga lino vidio. Neki od njih su lijeni. Neka je istina gorka. Neke su knjige lake, a neke teke. Stanovnici Sarajeva su veinom muslimani, a neki su krani. Neki su ljudi bogati, a neki su siromani.
13*

196

Vjeba 29
(Brojevi)
,<
"

.s

-'

''

tU_j

<L-

*^lfr

jl

(^y=- ? t^jil-

AL-.

Vjeba 30
(Deklinacija brojeva
i

slaganje brojeva sa imenicom)

a

Meni ima petnaest godina,

damnaest,
a

mome
i

starijem
est dana.

bratu setri

mlaem
i

devet godina.
ili

Sunana godina ima

stotine ezdeset

pet

tri

stotine ezdeset

jednoj

godini ima dvanaest mjeseci.

U jednom

mjesecu ima trideset

prostoj

dana
Prije

ili

trideset

jedan dan.

Samo jedan mjesec ima u

godini dvadeset

osam, a u prestupnoj dvadeset i devet dana. je doao moj otac. Ti si roen prije mene na sedamnaest dana. Zapamtite deset rijei! Napiite tri rijei!
i

sedam dana

197

Vjeba 31
(Raunanje vremena)
lj:s. jiii Jn^*

^j^ aS^.;:

Ju ^ aJc

<oil

Jv* luJ

ju j

^:>'Vj

Aii^

Juc-

Ajjl

OU

/IM^I

4Jifr

^..^-t

^^.^

Juj

Xi LiJj

_J

kJJ

~itJ=^

A-*

(O^

>J*

tJwLJl

f^jb

Ju*

AJ

Vjeba 32
(Redni brojevi)
Prvi
halifa

etvrti Alija. Prvi halifa od Umejjevia je Muavija, sin

Sufjanov,

Ebu Bekr, drugi Omer, trei Osman, a Ebu posljedni je Mervarr, sin Muhammedov. On je
je

198 ubijen u estoj godini svoga hilafeta, u zulhiddetu stotinu

i druge godine poslije Hidreta. Zatim je vlast prela u ruke Abbasovia. Prvi halifa od njih je Ebul-Abbas Es-seffah. U Bosnu je Islam doao u devetom stoljeu poslije Hidreta. Mi uimo u naoj koli osam godina. Ja sam u treem razredu, a Salih u sedmom. Mi smo u prvoj polovici druge hiljade po

trideset

Hidretu.

Vjeba 33
(Dioni brojevi)

^^^1

'Js-

^^ ^1

ti[

4^*-A

<L-JI

;)^l

*wi^t

jVt)l

Vjeba 34
(Perfekat)

Muhammed
kole.

je

napisao pismo svome ocu. Je

nije

li

on napisao
iz

pismo svome ocu? Ne, on

napisao. Uenici su izali

Ko

trai prijatelja bez

mane, ostae bez prijatelja (oba

glagola prevesti u perfektu).

Ko kopa jamu svome

bratu,

sam

u nju pada (oba glagola u perfektu). Allah je onaj koji je

199

stvorio nebesa
je

zemlju.
i i

On

je napisao veliku knjigu.

Ahmed
i

otvorio knjigu
jede

poeo
pije,

itati.

Ko mnogo

Ko mnogo jede, mnogo spava. Ko mnogo mnogo

i

pije.

spava,

promai ga veliko dobro (u perfektu).

Vjeba 35
(Perfekat
i

imperfekat)

Oj^jS

sli'

ji^/Vi^i

^'

f^\{xk^ '^Va^

Vjeba 36
(Slaganje glagola sa subjektom)
Uitelji nas pouavaju svakom dobru i mnogim naukama. Uenici pitaju uitelja ono to ne znaju. Uiteljice napisu

djevojicama (oCJJ)

ta

nauiti.

Vratar otvori kolska


200
vrata prije nego se sunce rodi (roenja sunca), a prije toga

Gramatiari dijele reenice u arapskom jeziku imenske i glagolske reenice. Pribliilo se vrijeme molitve. Mi idemo i klanjamo u damiji. Jeste li uli nove vijesti u novinama? Uenici su otili svojim kuama, a poslije petnaest dana e se povratiti u kolu. Uenice dobro ue u Kur'anu. Vas dvojica ste nauili dvadeset sura napamet.
kolu.

pomete
na

dvije

vrste:

Vjeba 37
(Glagoli

O^i jU)

^jjiL=^' 'cX3

^?i='

'^''^^jio^.^i^vij

lili

\\)

(ji

-^

'

J*-'

O^^ -^'

$y^^ ,
**

\taX>a
"'

ijS^ ^i5\_5 <iJ "

-'^

-^

wli
ow2

^ y^ cj
.

(U)

o^

J*-j

Ic

Ijji,^

o^
Jaji>-

o^

jlH

ol

LSLo-

uJp

4>ii

(jD

L-x

jL?

201

Vjeba 38
(Pasiv)

Je

li

tampana ona knjiga? Ne,

trai

tampae
(
j,

se
).

naskoro.

Nauka

se

da se po njoj postupa

JJ

Junak

se

poznaje u boju, a pametan u srdbi. Ne poznaje se prijatelj nego u muci (potrebi). Ti e biti pitan za sve svoje poslove. ovjek se poznaje po svojim pohvalnim svojstvima. Imena velikih
ljudi se uvijek

spominju. Ova je knjiga teka, nije je mogue razumjeti, a ta je sasvim laka, razumije se brzo. Kradljivci
su

pohvatani
se

jiX.'j^>)

odvedeni

ji_i'>_-*'i)

u zatvor.

Knjige

rukom njena

tampaju u tamparijama. Ova je knjiga pisana pisca. Ovaj je dinar kovan u Beogradu.

Vjeba 39
(Naini imperfekta)

'(^l

(y

J--^
^
.

Q^
"

->^

^-^'^

jl

^-^

JtJJI (J

' '

-- L?

k^

'"

"

^"

t*

\*

**

^^ ^

^ ^

^^

aIU Jo
't.'v/'f

^Ijf-I

^p'

C-Juj

taji.

ij

^bi i\^^^
'

'-/

t,'

*,f

i^'

*fi'

'?>!'

'!i

202

^lo*

-^J^

'

J 0*^'

^^^

Cr

(Jbf O^;? r-::

Vjeba 40
(Imperativ)
Trai
'

""-

nauku od beike do motike (groba)! Radi za ovaj svijet kao da e uvijek ivjeti, a radi za budui svijet kao da e sutra umrijeti! Nek svaki od vas trai korisnu nauku! uvajte svoje knjige, nemojte po njima pisati! Boe, smiluj mi se oprosti mi grijehe! Ne hlepi za imetkom ni za asti, nego stici vrline! Traite nauku makar u Kini! Ne gledaj u onoga koji govori, nego gledaj u ono to govori! Budi zadoi

voljan

'^1

sa

onim to

ti

je

Bog
(J'-i*

udijelio,
)

bie bogat.
Reci
istinu,

Ne

ostavljaj
i

svoga prijatelja u
bila!

nudi!

makar
da
je

gorka

Uenici, sluajte to

vam

rei! Budite
stariji,

uvijek dobri, sluajte savjete onih koji su od vas

znajte

srea u

nauci.

Nek vam

vjera bude najskuplja stvar!

Vjeba 41
(

za pojaanje)

D&

'cf

'JI

o>-:

iJAl)

dl.;.

j>' 'y";i;'

203

dljji

_^*

ij>\

op

^^-

^'^' J^

(J*

<il

oj^

Vjeba 42
Particip aktivni
i

particip pasivni

Dareljivost je pohvalno svojstvo. Ovaj je uenik pohvaljen na ispitu od svih uitelja. Nauka i lijepo vladanje je to ja od

vas traim
vjet

LJ_^-kS

).

Ministar Ibni Mukle (iii.'o-.l) Je bio

je

lijepopisac.

vladara
(

Omera

je

znamenit u nauci. Ubica pravednog Ebu Lu-lue. Ebu Bekr je onaj koji je sakupio

On

'f-f^)

Kur'an u jednu zbirku. Ebul-Esved

je

onaj koji je

uspostavio

('^0) nauku o arapskoj gramatici. Ovaj je ovjek meni poznat. Prolost se ne spominje. Ova je stvar vrlo udnovata. Haddad je bio nasilnik. Ebu Bekr es-Siddik
i

Omer

el-Faruk su

bili

vrlo dareljivi

pravedni. Zejd je vrlo

siromaan, a

Amr

je

pospanac.

Ovo

je vrlo velika varka.

Vjeba 43
(Infinitiv)

'

204

nti"

t'

rti

' '

Vjeba 44
(II

vrsta glagola)

Moj me je otac pouio pisanju. Uitelji nas u koli pouavaju raznim naukama. Treba da i mi pauavamo druge
(osim
nas

^'J^).

ovjek
zla.

snuje,
Stici

Bog odreuje. Treba da

razlikujemo dobro od
i

nauku, potuj vjeru, roditelje

uitelje! Poastite nas

i

medu sobom Ovo je pismo predano (jrJ^i) njegovu

starije

vaom posjetom! Raspolovi ovu jabuku svojim bratom! Nemojte poniavati nikoga!
vlasniku.

Pozdravi

kada pokraj njih prode!

Vjeba 45
(II

vrsta glagola)

>

205
>

- .
.

if

'-.

'

''

I,

i
"
i'

"

'('"r

*^-''

*<,

,^
^o*j,

^<-

s ^ -- >^;'

'

".^-^

'sr'

sj

^Ji

o*

<5v=t) I

I*

j_y

jf jij

dX.J

'i

j\

\u\

Vjeba 46
(III

vrsta glagola)

pametnima, a ne drui se sa neznalicama! Mi se dopisujemo uvijek jedan s drugim, jer znademo da je dopisivanje pola vienja. Treba da potpomaemo jedan drugog. Mi svake godine zajedno putujemo po lijepim krajevima Bosne gledamo djela naih preda. Prekinuti sa zlikovcima je pohvalno djelo. Kada navali neprijatelj na nau domovinu, mi emo je braniti. Knjiga je drug koji ti nije licemjeran niti te kori. Ja se slaem s tobom u miljenju. Pourite sa dobrim
Sjedi sa
i

djelima prije smrti!

Bog

vas blagoslovio!

Vjeba 47
(IV vrsta glagola)

206

^-

'

\f

'

^1'

'-'

'

\f

-*

'

't'tr

iT

'

^-'

'

1'
t

Vjeba 48
(V vrsta glagola)
Ti se dobro sjea to
si u mladosti uo. Ko u mladosti u starosti napredovati. Razmisli o posljedicama

ne naui,
svojih

nee

djela!

Ako

nisi

junak,
i

arapski? Da, ja govorim

a ti se po junaci. Govori piem arapski. Treba da naui

li
i

jedan

evropski

jezik.

Mi

se

udimo

ljudima koji

ne znaju

vrijednost poznavanja jezika. Nemojte se oholiti, jer je oholost

sasvim runa. Musejlime se je pravio Boijim poslanikom, te

su ga nazvali lacem. Proti njega je
te su se

Ebu Bekr opremio

vojsku,
svijetu,

njegove pristae rasprile. Sve to je na ovom mijenja se. Dozvoljava li da te posjetim? Da, izvoli!

207

Vjeba 49
(VI vrsta glagola)

Vjeba 50
(VII vrsta glagola)

Ovaj
(

se

put
)

grana

na

tri

strane.

Ja

sam raspoloen

isj

-C

v~^

za to.

Ova

se je stvar

ve

zaplela. Putovali

zajedno do gradskih vrata, a onda sam se ja odvojio.

stigli

smo Kad smo

do vrata, vrata su se otvorila. Ovaj se tap od udaranja rascijepio i kora mu se ogulila. To se stablo izvalilo od estokog vjetra. Poslije propasti Umejjevia propali su Abbasovii. Ja sam se ovdje zavarao. Poslije kie oblaci su se rastupili. Veza ljubavi se medu njima prekinula.
i

208

Vjeba 51
(VIII vrsta glagola)

.4*

^2)^

Jl=-

w' I-Jl

(^l_rt_c

VI

^"^ULT

Si

AJlla

Vjeba 52
(IX vrsta glagola)

U proljee se sve bae zazelene. Kosa u starosti pobijeli. Muhammed alejhisselam je rekao: ije se noge uprae na Bojem putu, Bog e mu ih sauvati od vatre. Lice mu je sasvim poutjelo. Taj se tap
Skvasilo

.mu

se

lice

od mnogih suza.

sasvim iskrivio. Boe uini svijetlim moje

lice onog dana, kada budu svijetla lica tvojih ugodnih robova, a nemoj ocrniti moje lice onog dana, kada pocrne lica tvojih neprijatelja!

209

Vjeba 53
(X, XI, XII
i

XIII vrsta glagola)

Ai-t

>

Jj\.i.U (ji^^r^l

^L-^l

a'x^

(J*^^

'IfliseJ

<> 4^

'Ji t^,j^''

J^^'^ P^'^

'J^'

,^^^^

Vjeba 54
('rj>'>
i

od njega proirene

vrste)

Istina se ukazala, a ti se pravi nevjetim. Prevedi ovu reenicu na na jezik! Ve sam je preveo. Kada smo izali iz kue, uli smo veliko pomaganje. On se pravi filozofom, a nije filozof. Zemlja se estoko potresla. Ova je sablja okiena skupocjenim draguljima. Prevodilac ove knjige je glasoviti uenjak. Neprijatelj se je povukao pa ne ujemo rzanje

njegovih konja. Zato

si

se

licu

smrknuo? Ko bude od vatre

14

210
(pakla)
se

odvraen,
i

taj

se je spasio.

Kad
se,

je

dan studen, treba

se
je

ogrnuti

arape obui. Smiri

ve

neprijatelj

povukao za brdo.

Vjeba 55
(Nepravilni

glagol

^itUzi

ij:^,^

dl;'"!

(j^-^

^^

Jifr

^^ 5

Jjjis liA

Jlii

Jki

^1

J~^

t>^

ijA^j !j^J
l*^U
jfri

a:i^

4^1,

^*>

-i^

jAijCVi V'^

::A^j

dilil

lloo'

V5U
^ij Li

iJU'

AV

j4

^jj

ni*

Jlli

4a-U

5J[

Uji

Jiyai

tjj^S

Oji A_-J

!MS

dA--

'-*^^
(j-ull

dl. J.Mj.[

dljjii Jii

J_^

lji_^ ^,U*yUlj j

211

Vjeba 56
(Proirene vrste glagola t-acUaAi)

Nijedan od vas

nee

biti

vjernik (o-^, V za
svaki

dok ne

voli

posao to je potrebno! Ustrajati u malom grijehu je jedan od velikih grijeha. Jeste li osjetili studen? Vladar je sa svojom vojskom rasprio neprijatelje. Ovu je damiju popravio jedan bogat

svome bratu

to

voli

sebi.

Pripravi

ovjek. Ponovi ovu lekciju pet puta! Salih

svojim protivnicima

je

raspravljao sa

{UlS^

'^). Ja

iz

tvoga odgovora zaklju-

da si nauio cijelu lekciju. Egipat se protee od Abesinije do Sredozemnog Mora. Ovaj se zid hoe da srui. Pisac ovoga djela pomagao se je raznim djelima.

ujem

Vjeba 57
(Nepravilni glagol

jy^

JU

^\^\ j^ oJV^

2^\

4liij

^ 3j^ ^J
o[
'

Lij

^ jU

Al

IIa

>-j^-\

S-^ o^

J!fy.

14*

212

Vjeba 58
(Proirene vrste glagola

jj^

Ko nema
i

povjerenja,

nema

ni vjere.

Ne odgaaj dananjeg
iz

posla za sutra!

Mnoge

rijei u

naem jeziku su uzete

turskog

Lako je zapoeti, ali je teko dovriti. Vjerujte Boga i Njegova poslanika! Ovo je na me jako djelovalo. Dri se pristojno prema starijima i uenima! Treba da svoju djecu uzgajamo da ljube i potuju svoju vjeru (na ljubavi vjere i njenu i potovanju). Ova je kola osnovana radi pouavanja vjerskih drugih znanosti. Dravu Abbasovia je zasnovao Ebul-Abbas es-Seffah. Muhammed a. s. je
jezika.
i

arapskog

jeo sa siromasima {AjjJ^^. JiT).

Kad

je vladar

zauzeo gradove,
'J'\ ).

postavio je u svakom gradu zapovjednika {\jy\

su se urotili protiv svoga dobroinitelja.

Nevaljalci

Vjeba 59
(Nepravilni glagol

Ju.

->'.,'>';,' jji 'f^h JJ Vj

> > ."f

1- '

>

'<

^y j'l <^

Ailll

Ia

^jji>

dUlls

o^

213

JS

j:.^ j b j

0^

yi

45

^_|

ji

a)

j[>

ji

ab

Uli* ^J^j^\3 Ol_jl_JI<;_--jr

^^^

l:__Jl JI
*

u3-^y

Vjeba 60
\J
(Proirene vrste glagola Jcl
I

u Njeg se pouzdaj! Tri stvari donose tri druge: okretnost donosi bogatstvo, lijenost donosi siromatvo, a prodrljivost donosi bolest. Nek se muslimani na Boga oslone! Boj se Boga gdje god bude, pa e biti najpoboniji ovjek. Dostavi mi ovu knjigu! Treba da se zgrada ove kole mnogo proiri. Ovaj se grad poeo iriti. On za ovaj posao
Osloni se na

Boga

zasluuje veliku nagradu.

Bog
lice

je iz nitavila stvorio ovaj svijet.

Sreo ga je nasred ulice

ministra pametna

lice.

Vladar

je

uzeo sebi za

ovjeka da ga pomae u poslovima.

Vjeba 61
(Nepravilni glagol

^jc>-^

I)

/^jj

fc_jt,^^

Ju

<a(

LJ <cLj
I

<_i

^jJ

^> .*j c^ I
.

(^U)

214
->
'

'

jr\,

A^jk

tjr

aU J

1^

j^^

c^JJ

Aj L"_5

Is

;w_i

jbi

JI

^2\\\j:.

o^

^*

^J*

^^.VHj*
aJ
I

Ci.

Vjeba 62
(Proirene vrste glagola

i^^^p-^

bia, nego su slikali bilje i u tom su dostigli visok stepen. Ja svoju stvar preputam Bogu. Ova je jabuka okrugla. Kada ti prijatelj pokloni neto, ti mu naknadi. Ovoga je starca briga ostarila (obijelila). ini mi se

Muslimani nisu

slikali ivih

i^l

'S?i

da

je

ono

ivotinja.

Dodajte mi tu knjigu, da

je

vidim. Poplava je prela granicu.

spava.

On

se

sada pravi kao da

Mi se trebamo meusobno pomagati. Nemojte se jedan drugom zaduivati! Bog nagrauje za dobra djela obilnom nagradom. Kada te pogodi nesrea, ti se Bogu obrati. Ona je
ispravno odgovorila.

On

je

jako povodljiv za svakim (^\j jj^).

a ne znate da

Vi traite od njega

pomoi,

vam on ne moe

pomoi.

215

Vjeba 63
>

(Nepravilni glagol

r
)

^j^Jd)

oT j_r^

"juf

t>u'

jJ^

u^ '^j^

Tii^j

j-j -^-j 'H

? {ss>

ifjb t^i

'^

*LJi ciV

jT^'l 3^
ui^S^^ji-*^

^^)^\

C'jJ^J

jjjJ^uy--'

cT'^'^^-^^-'

1:

<-^^

Vjeba 64
>

(Proirene vrste glagola (j^ul

f ti
I

Pazi svoga oca, pa

se

e tebe paziti tvoji sinovi. Ne izjednauje

oivljuje srca,
a

dobro

rdavo.
su

Nauka
rijei

zemlju.

Neke

promjenljive,

kao to kia oivljuje neke nepromjenljive.

216
Pokrij

ovu posudu! Muhammed a. s. je mijenjao drugovima runa imena i nadjevao im lijepa (imena)

svojim
i

bratio

je jedne sa

drugima. Lijei ranu prije nego se uvea. Kada je velika vruina, ljudi mole za kiu. Vi ste svi dobri bez izuzetka. Bijah ve zaboravio to sam pretrpio na tom putovanju.

uvajte se kletve potitenog! Mi ne znamo kada e se ova

Nee ovjek
stvar svriti.

postii sve to

eli.

Vjeba 65
(Nepravilni glagol

^JuaUl

ijlT'a/iv

\ .iiui

^'

&

lili

-t^'

^>;

,;vni*

^ ^>-rv
^J\ C)^
,

i?i

.M'^
olfi>

'S^ z}r u;;

O"*"!

^!M_-JI<Jlc

AA

jj\

J^\ j_* <JLk

-1

>

'zSyC\

.o_^i ji>'

ji

X'

>tt^Ui 1j'

^^t

217

Vjeba 66

(Glagol^
Siromatvo nije sramota. Ti
bolesnim.
Nije
sve
zlato
nisi
sja.

bolestan,

nego

se pravi

to

se

Arapi nisu Crnci. Nije

nego je ljepota u plemenitosti. Nije mnotvo imetka bogatstvo, nego je bogatstvo bogatstvo due. Nisi li ti Ovo uinio? Nismo potrebni vaoj pomoi. Niste li vas dvojica sauenici u koli? Neznalica nije prijatelj sebi, pa kako biti
ljepota u odijelu,

prijatelj

drugome

o^'i))?

Oni nisu

loi.

One

nisu spremne.
i

Zavidnik

nema

mira, a laac ovjenosti. Nije uti isto to

vidjeti [Nije vijest

kao

vidjeti

oCt

)].

Vjeba 67
(Glagoli za hvalenje,

kuenje

uenje)

tU!

r^l Ji^

^V

i^

V^

J>.

4*^ AjaJ ^^
1

^IfrjSl

4jld 4o-LaJ

Ju

4!

Jkpl

U Ju-^lj^

<

(JI

Uj

,^..>.I

218

Vjeba 68
(Glagolska imenica sa
^
,

imenice mjesta vremena

orua)

ovjek poznaje sama sebe (poznaovjeka sama sebe). Lijep savjet vie djeluje nego sila. Ovaj ovjek ide poput lava. Pred vratima ove zgrade je bila juer velika stiska. Ovo je mjesto pripravljeno za popodnevno
Najbolje znanje je da

vanje

poivanje. Njegovo je putovanje bilo od istoka zapadu. Brano se sije na sito, a gvode se strae turpijom. Treba da mjerite, ispravnom tezuljom. Kako je kia padala, ili smo po kaljui. Sjedi na mjesto gdje je on sjedio! U ovoj se kuhinji kuhaju ukusna jela. Ako eli oprost, pokaj se prije starosti.

Na zapadu raunaju vrijeme po roenju

je

Isa a.

s.

^^^^^

).

Otac

udario svoga

sina jedan put, a

kad je ustrajao u grijeenju,

u proljee 571 godine po

udario ga je vie puta.

Nemoj ii poput ohola ovjeka! Roenje

^.
)

Muhammed
roenju

a.

s.
s.

jJ

je

bilo

Isa a.

Ovaj

je prolaz

jako tijesan.

Vjeba 69
(estice)

219

Vjeba 70
(Veznici
i

uzvici)
tebi,

Hajdemo
eli
eli
li

Aliji

a zatim

Hasanu! Blago
lai, jer je la

jer razumije

dananju lekciju! uvajte se

da
ti

nevaljalo svojstvo!

priam

to

sam

uo

vidio? Blago

onome

koji

drugome (jj-iJ) ono to sam sebi eli! Velika je razlika medu onim to govori .i. medu onim to radi. Daleko je to
ti
i

naputi me eli. Ispeci pa reci! O Boe, oprosti mi grijehe na pravi put! Teko njemu, jer nije bio pokoran ocu i majci! Doi na molitvu! Doi na spas! Eto ti knjiga pa iz nje naui!

"Cdje

god bude, smrt

(

te stii.

Da

nije lijenosti,

mnogi bismo
marljivosti!

nauili. Ostavi

^\j)
gdje

Ijenost, a dri se

(./^-Ji^)

Da mi

je znati

umrijeti!

RJENIK

A) Rijei za pojedine vjebe

Rijei
jo!-'I

za vjebu

Ahmed

(ime ovjeka)

"jC^'

Muhammed

(ime ovj.)

iU alim (ime ovjeka)

fJL.

Selim (ime ovjeka)

Jlc

pametan

':C;

224

Rijei
ja

itam
pitao je

.'i

Hasan
Husejn
dobar
pero
lak
ta?
L^
...*

>i -

^^

Rijei
'4'

225

Rijei
zemlja
nastanjen
(>ji

za vjebu 4
pun
plemenit

o_j>_

bunar

dua

dubok
rat

^
J.'U
1>

obua
tijesan

strahovit

golub
prst

vino
^

otrovan
trbuh

kua
narod
ist

siromaan

,AJ5

kova
sunce
izalo
lijen

u>L-i^

no
nebo
put

sjekira

otar

aa

no

Rijei
"L.1_U

za vjebu 5
'*S^

uenik
roditelji

pamet

ul^-ii

oLJ jezik
*!i_i.

O-.i

sin

koristan
tap

ol;

ki; djevojka

Ut
"*5jJi;'

j3 mladi; vitez
sL^i

grad
svet

djevojka

lt-i^
jiJu

ji>--i

odabran
stvoren

Bagdad
Kairo
15

jjl^i

:_ybLill

226
grad
znamenit
Jjl^

ja.

pravedan

'jj^
j\ju

jJj dijete
u^l^ neposluan, grijean

dan
junatvo
dareljivost

U-Lf-

\j>^ oba
"iCiT

i^

'

'

ol>"
JJufli

koji

mnogo

ide

svojstvo

r-l

brat

>

pohvalan
ilSy^

*^
ijl

mjesec

crna

znak

i>6 sudac

Rijei za vjebu
musliman
J
|J

pl. pl. pl.

O^^
>

ljudi
,

'

iskren
marljiv

JjUs
Jl3t

o_jijUa
(jJ-iSf

otsutan

w_.'^U.

pl.

'o^^^Li

skruen
spaen, uspio

^tU.

pl.

'o>*^L^
'6.^^e-!-i'

sudac
muftija

l>l3

pl.
.-

*y'

pl-

^
JA
\ n
t

>

'

pl. pl.

nemaran
0->->;^

JiU
"rjU

pl. pl.

o^L
o^^Lj
cj^.

oprezan
poslanik

koji se kaje
sin

o-.i

pl.

odabran
sluga

rt *

pl. (j j

a Hl M^ <

prisutan

v~t^
^G^lIjJji

Pl-

"JJ-^^

fjLi pl.
(U-Jm

|j>-;?L-

pametni
spaen

posluan

pl.

(J_j.Ji.

rU
7
oljtji

pl.

u>?-l-''

Rijei
Jilt
-^

za vjebu
ix^

pl pl
pl

*o\Sl^

obiaj
razlian

pl.

marljiva
i;ij.

.-

1.:

iiU
ijLils

pl.

oUU

i-Ju"

opb"' uiteljica

dobra ena

5>U' pl

o> ytU vjeta

pl.
^

oLiils
,

pokorna
pustinja

...

Jt

pl

oUUj uenica

*>^js'

pl.

obl_^

,.

227

i b
5>U

pl.

oL-lj prostrana
ol_>Xa

iSi

pl.

ol^^^' raznovrsna

pl.

molitva,

ijij.-*

pl tij[;l^^ ivotinja
pl.

klanjanje

.1

"ol^

sestra

*-^^
jjji'

pl.

J^ ^j dunost
olfjii' stvorenje

oJu

pl.
pl-

oUj ki
"^^
ena

pl.

'Yr\

Rijei za vjebu
lekcija
LTJi
~>

8
j
i

pl.

LTjJi
>

arapska
slovo
ministar
stup
__, pl.

,
r.

,'

lak

Jju- .
Jli

il*-

^jj",

^jt>-\

skup,

pl.
.
r.

o^ir
"'iJl^'

t/.JJ pl.

*Cjj
5J>>
1

skupocjen

j
>.'

>

^4 >_^ pl.
pl.

pero
jeftina

pis

pl.

c>b

blagodat

^^^
cJ\j^

mnogobrojne
iU.
^ >
pl.

"':0p

pl.

vladar

il>
'

konjanici

'

koplje

^j pl.
j>'pi.

^Uj

hrabar
pjesnik

f-Lf'

pl.

oL*^
*\_;Jli

dug, dugo
djelo

_;cli pl.

V\
oLsIj

rjeit

7t_,aJ pl. tUe-A.S

vjeita

i-ili

pl.

bogat

'i5^ pl.

*^-^l

Rijei
"i l^ pl.

za vjebu 9
"'iii;

0^^^

*lJc*

uen
dobar
potovan
brat;
prijatelj

laa
pun
s,

''11^ p\.'^^i^,iipJ^

^jjbJL.

^jkJ. pl. j_^ _Ajt

I pl.

sa

"'^^L_JI
,

pl.

^j^CJ
-ioUJ

putnik

(j^J

7-U;

smg.
jeftin

jabuke

jJL pl. i>i, o^jJ^

grad; pokrajina

,_,a^3

iU'pl.-^.C

voda

^
jj-J\i3

datule

tekua

carsiji
15

228

ud

mlijeko

229

Rijei za vjebu
OvJiLl'rsjJb islam, grad

11
pl. o-jIJ" pl.

i-. JA.

kola

'kJiS^]
jk>

Kaba
nauka, znanje
iji'i

j-^

A-U.

bogomolja

0>-:3 Boji poslanik

^U-i'

Osman
' ^ >

Hatida
'JJJ najvrednija
"'^r^
pl.

^JLt trei
> ' , ii-U.
pl.

iUii halifa

iiS2.

mudrac

f^3^/ astan

^nii

pl.

^\^^ Siromah
^>U* pametan
bili

sl^
*i\J^\
_5
I

Sarajevo

JiU
\^li

pl.

Beograd
veci

^3

makar

Rijei za vjebu
tinta

12

230
pl.

"tc-js

iU?

zdrav

jl jJl

..-^U

domain
star

"^9^^ napravljen

^r

i^ji snaan
JU
f.^
Ipl.

jUji bogat
neznalica

JU^

v-^ Bosna
viAJuj'j

pokuden

pl.

^^\jji posjednik

231

pokriva

f' kao
p-f
pl-

jjr

>

'.

niskost porijekla
St
bjei!

f>?^

zvijezda

^Lilc
^.'l^.ir>

pl.

J-LU edan
sara

neznanje
i'
>

nauio
pl.

napamet

ei, gori

trJ.3
2,ir
\il^

wJ-/^

lekcija

siromatvo

kad bude
pl. pl.

brava
vrata
pl.

r'u
\\'ji

0.^-^^ sudac
tJj>i

drava

p5^ mudrost

o_jx1j
'%-\s

bie
svijet
pl.

>. '

stvoren
ti

ima

j^T
j.jl:i

Oj^T siguran

stvoritelj
pl.

VI
pl.
pl.

ij-jjj

glava

,__;15

"Liis^ pisar
dijete

strah

od Boga

t^

Rijei za vjebu
kod
J-^

16
S-^-> pl
J-1

ovjeuljak
1

kuia

o-_>j

s^jjj pl

'

braco

pl.

dj-:-'^

malo stablo
brdace
stoje
vj:ap.cic

jyf

pl

Fatima
sestrica
-4^1 pl.

ijJlj pl.
^,. j^fc pl.

oLiJlj

Aia
Kir.

Ol^

kerka
malen

Ju

pl.

Fehim

_ni,a pl.

jLia

Rijei za vjebu
t>1
>^\j_^l
pl. Ji
I .

17

ciuVl stanovnik

Cjjl

Evropa
pl.
j_^.^-

Sudan
pl. .'J-

,A>

tinta

Jj

crn

Jjjl

pl.

Joj plav

232
Ca^\ Kina
pl.

yX^
jj-i

ut, blijed

jli

pl.

kua

Li

pl.

Li ovca
t?*^'

Ji-'\

pl.

slijep, .

r.

illV

s_^;

pl.

ol^

krava

j>l

pl.

j_^ slijep u jedno

oko,

r.

*b V=^

oLS^ pismo

233

^j

milostiv

234

^c
fl^
\

->

, .4

velik

J-i

pl.

JLiI

djelo

poastiti

Lr pas
spasio!

'fiCjlj-J^

Bog ga
rjeit

jt_^
^
.

.^

iUaJI

pravednost, nepristranost
ugalj

p'
j1>-.

crnina

J'iUi.

svjedoanstvo

235

Rijei

236
>

Ua* ovdje
>iA)l:*

^
"Jslj

oni imaju
miljenje

tamo
sjedi

t>-l,l

-JU
sljS

prav, ispravan
tintarnica, divit

'cJ\

gdje?
tu

(?

t!
-i-

'J

on ima
marljivost

tVj*

ovi

J-*

Rijei za vjebu
hvala

26

237

Rijei za vjebu
neki
t>-j

28

238

239
jij\
ijcJo-l

j'i

pl.

vlasnik
krilo

lj.=6>

'\i

uzimajte za ene!

T-L

pl.

CjUT
c\

dozvoljeno

je

\S. dodaje, poveaje

jii stvorenje
tCii' IT

ako

pjii bojite se
Vl
\jJx~"

to

hoe

da ne

jj^

moguan

pravo ete postupati

Rijei za
svome ocu
izai
iz,

b u 34
j-U.

stvoriti

'j,!^

> .'

otvoriti
j

^
>

od

poeti
itati

^j. - '^

>

traiti

bez

mnogo
jesti
piti

mana
ostati

tri ^ 0^1

kopati

spavati
izgubiti
^
'->

'

'i'-'

'i'

jama
pasti

dobro

Rijei za vjebu
narediti
*^^

35
I

-sjb

J;

poeti
naskoro
veseliti se

"Jai.

rukopis
pl.

^_^
papir

0=

Jjj
i' ^

Jbjl

ryi
"^jjJ

7-yJ

^
,

^ ,

'tA>
>

tampati

f'jj

doi,

prispjeti

5ull>

tampar
^
pl.

j ' ;jj

x^
slast,

blagdan, bajram

'

olJJ

uivanje
-j

ju&

Kurban bajram

naci

^'i-'^/i klati

240

*_^

pl.

|j,U

rtva,

ii^H"

~ Ci^

znati

kurban

^ ^
*^j:x_^
jj

sakupiti

^-

;^' gledati
i-;U
pl. ~^'>\jc

posljedica
slika, lik

knjinica
''i'jj^

ve, katkada
govoriti istinu
igrati se

pl.

jj^

jJ^ ~ JJ-

JU
Cr:

pl.

J\^| imetak

^^ C~J
i\j=~

Crr-z

konj plemenite rase

posrnuti
raditi

-AC
Jlj-

rw

- J>

pitati

pouavati
nauiti
vratar

241

"!)

nekada

^jI^ odgovor
'jjj)^ jj- jUa
ujjk jll j'i
"-S
iWi.)

postati

dvolian
ugledan
trud

L^

6K' voljae

*b mir
jJLJ!

pl.

jLJi tijelo

fjiJ. zavist
Vji^
pl.
-flj^'t

neprijatelj

242

wJS
"LJ?

pl. pl.

^l3i

vuk
pas
vjerovati

jLis'iJl<

stei, sticati
Jj:

%^
>

Ju

pruiti

jJJ

pl.

jUjI

opskrba
hlepiti, eljeti

^s

voljeti, eljeti

^>

'^'
^

> >

koliina;
vrijednost
<1J\
pl.

ne naputati
spavati
cilj,

Jjli.

stepen
elja

stepen; iznos

kada
Ji\ij,'<:ii\j.--'^\j

po,

prema

sloga,

slaganje

spasiti se

rastanak
urediti,

umrijeti
ostaviti
biti

popraviti

potreban

jUJ

biti

t^

pl.

tU

pokvaren, neuredan

prijatelj

prestupak,

potpun
drugi

nasilje

gubitak, teta
treba

nemati; maiti
i
.

'^ dareljiv; konj

plemenite rase

javnost
tajnost

L/!> "!)>
pl.

cf

:j

uzjahati; baciti se u neto

strah, opasnost

uiniti; stvoriti
svjetlo

Ji^i

Rijei za vjebu
kolijevka
-*:

40

grob

kao da
ivjeti

ti

243

oprostiti

biti

ujj

.o.^^--;

o^

grijeh
hlepiti

._Jj

pi.

'-'JJ i

ostaviti

^J - ^J
'U
pl.

nuda, nevolja
istina

oL.U

ast
vrlina

j^

pl.

j^
^
>

>

ijL^

pl.

JjUU

gorak
sluati

makar
gledati

cr-

savjet

pl.

^U&j

govoriti,

rei

stariji

zadovoljiti se
udijeliti
i.^_-i

srea

(J) p-J

najskuplji
41
OJ-*
->.'

Rijei za vjebu
'd. ji

danas

pod, nie

ovjek
osnova;
porijeklo

'.>

<j_j_jj

ovosvjetsko
eto!
alostiti se

Vi

suditi

*xJi i

nesretnik
milostivi (Bog)

uiniti
biti

vieboac
"LijJ pl. -tiiiJi

propasti,

milost

pokvariti se
pretrpjeti tetu,

sakriven

postii
sredstvo
.l-J

propasti
na, nad, vie

pobonost
pod, nie

pl.

OUULJ
5ijJ>l

troak

:5U pl.

opskrba

Rijei za vjebu
dareljivost
svi

42

pohvaljen

vladanje

JJ-

pl.

jj16*

244
pisar

ilU.
jf_,j_i.

nasilnik

"*J.

znamenit
ubica

pl.

^LI_.

Haddad (ime ovjeka) 'r^^A

vrlo iskren

J.-6

pl.

Ebu

Lu'lue
^jj-.

koji strogo rastavlja

(istinu

od

neistine)
JI
.n
i

zbirka

pl.

vrlo dareljiv
vrlo siromaan

Ebul-Esved
gramatika, sintaksa

Amr
(JI)
0-':

(ime ovjeka)

prei
prolost
vrlo

"Oli^i -

pospanac
vrlo velik

idi

udnovat

prevara, varka

Rijei za vjebu
U,

43

na; o

ij

pl.

oU.

obiaj (Boijeg
poslanika)

|Je.

nauka, uenje

ulazak

ji^
Blago vama!
tpjJ

jX^ mladost
J~j^
urezati, uklesati
I

J^

pl.

Jtiil

zanimanje,

posao

j^
..

pl.

jL^

kamen
spas

-^ ~ f-^ spreavanje,
zabranjivanje

X-

Ju

A*j j^

j*j
iU

obeanje

Jy^

pl. j\j-^\

teta
(r_,r pl.

_^ plemenit
dug

zadovoljstvo
uzvieni
u: i
pl.

o^.i

oprost
primiti
-'
'

jli
i^'
<9

jli grijeenje
Jja

ubijanje
krasti

u Ja

pl.

r.'

MJa dar, poklon

/-

j^

245

n^
"Ulu^

pl.

r|Q

ruan

t^UJ

pl.

j^

drijemanje,

spavanje
pl.

WtjU klju
wJis

^5jU3
"^J^

0*3 ili]

izbjegavanje
3-^
stvar
"*.Li

vA* pl. JU

JU/J^

^1''^^

mjesto

pl.

uvanje
tajna

jji',-

radost

S-; pl. j'S-'*

'[j^

,j-J

oblaenje

J-J

li

pobjeda
zao
zlo

trtJ

pl. "'il^'l

odjea
skupljati

j;jt. pl. j\jZ.

^
pisanje

^
V
j

pl. JJj^Z.

Rijei za ^
>

b u 44
fjkja

potovati

p.

hr

pouavanje
razni

poastiti
posjeta,

pohod

JU

treba
raspoloviti

medu
^
Ka.

U^

poniziti, omalovaiti
Uj
.*

jabuka
drugi osim njega
snovati

-?

neko; niko
predati
vlasnik
"L-o.C>
pl. "Ljbt,a\

odreivati
razlikovati
-

pozdraviti
star

"jji^ pl.

j&^

dobro
sticati
-

pl.

proi pokraj

J:

'''

'^

- J.*a

neega
45
dkjC)

Rijei za vjebu
iU ji^
ujj

takoer
okititi, nagizdati
VI

Lo
_A-jf

(mjesto
-

Moj Boe!

- uij
pSoLi
I

yL( olakati
oteati
'i
svriti

sebe

pl.

oU^

svojstvo

246
jx:Si.y'\

Aleksandar

247
^lij

braniti
biti

i-l

(o<^

ib
'jiU

miljenje

tsb
SjiL^

pl.

"JbT
jjL

licemjeran

i-iiLC

pouriti se
blagosloviti

koriti
slagati se

jL^ _(tJ)i)jl

Rijei
pouriti se

za vjebu 47

^^\

^1

otro,

grubo

govoriti

o^i

pl.

ol^Ai dobro djelo

jUJ_- pl. OjlajL

vladar

kad god
samo, jedino
osvanuti
jutro
J^^.i

grmjeti
>

sijevati
>
.'

omrknuti

>

pribliiti

se

veer
izvijestiti

smiriti se

initi dobro
W.;-;.-

uspjeh
poslati
->

pl.

*l^l

prijatelj,

miljenik
->>
-^-i

lako, blago

Ji-x
<j;_u pl.

pl-

pota

moda
<oU_i.|

dokaz
mrziti

A.S-

pl.

dokaz

odluan
opomenuti
poastiti
Jitpl.

jednoga dana, nekada

"l^U
pl.

o*-^

susjed

pravednost

Jj-i*

razum
odlikovati

"OjJ
'
.

pl.

j\y.\
- , .s

bedem, zid
potopiti
spaliti

L}^>i -

i3>l

>

>

' ,

'

doi;

biti
ji;

prisutan

pl.

ij'-^

vatra

248
>
-i

uljepati

iJ)J

pl.

J'V,
^_;<il

S'^\ biser
vaditi

V^l
""

pl-

"V'^^ uzgoj, odgoj

jj._i

C>>!

pl.

i\jl.\

pl.

usreiti
sljedbenik
pl.

"jLf-

dubok
trud
kleti se

i..l

jw.l

a__. pl.

SjL

gospodar,

gospodin

rL_il

pil
\ji^

J->

pl.

o^>

poslanik

mnogo

Rijei
sjeati se
starost

za

vjebu

48

Musejlima
praviti se Boijim
^^

\ *J

poslanikom
napredovati
pa, te
razmisliti
"*

laac

1*?-

junaiti se
govoriti

protiv njega

^Jc

opremiti
pristaa
rf

evropski jezik

pl.-'^Ui

uditi se
ljudima
oholiti se jer je

'
raspriti se

mijenjati se

"jA-'i
;i|

-Ui"

^J^S3

dozvoliti
izvoli!

Rijei
^LU

za vjebu 49
"^ll
pl.

U."

potpomagati se
ii u boj
Put, pravac

korist, uivanje,

""^j"

ono

im

se

S'^

koristi

Urrr"

pl-

"Ur--

s^V^ ( |_JL. )
,j^^ -

ti

naprama onom
svijetu

"Oili;

- 'Sh oklijevati; s prijedlogom Jl

naginjati, teiti

'^j^\

osnovati

t5^-

bogobojaznost

249
preci
stajati; klanjati

pibLij"

palJu

sporazumjeti se

"Vj
i-Uflj

pl. *l]p

j voda
izmiriti se
ljudi,

oistiti se

_
pl.

4-Uaj"

zamotati se
CJ

''f\^'l

narod

svaati

se,

ll'jUlJ

i!;Li3

udruiti se
uputiti,

prepirati se

Oli -

3-^

oslabiti,

'jjy

'

_>

dati

ne uspjet/

da uspije
se

potpomagati
dobroinstvo, dobro djelo
grijeh
praviti se

c^jG1
'f

ji^

nesvadanje
zavidjeti (jedan

aIu

jJUi

drugom)

dj -

^LJ
^l-j

nadmetati se u kupoprodaji
mrziti jedan

bolestan
razboljeti se
>
> '

(jaiL.1

drugog
,

, ' ,'

^,IjJ

O;*-^"

raditi

jedan

JJUJ -

J7 LiT

potui

se,

protiv drugog,

ratovati
iJL-i
pl.

ne slagati se
xJpl.

^Cs pleme

jU

rob;

ovjek

Rijei za vjebu
granati se
raspoloiti se
izvaliti

50
se,

iupati se
estok vjetar
zaplesti se

J^\

j-'j^l

(estina vjetra)

^\

sJ-i

odvojiti se;

propasti
zavarati se

osamiti se
otvoriti se

udaranje
rascijepiti se

oblak
rastupiti se

^LiJul

kora
oguliti se

^
;l -'
i
I

pl.

jj-1j

veza ljubavi
prekinuti se

f'^

f^i

250

Rijei za vjebu
jLi::o.|

51

omalovaiti,
poniziti

pokvariti

lei poloivi
5

htjeti

prednje noge

kupovati hranu

^J

pl.

^l;

Jl

medvjed
uloviti, raskinuti

pa

je zadravati

dok poskuplja

hrana
zabranjeno
skrivati se,

>>

- '

staviti

u dunost^

'

propisati, odrediti

pomijeati se
zaklanjati se

gadan, gnjusan

moi
ispriavati se
biti

-LlL dobar,

lijep

uvjetovati

potreban

uvati, zadrati
za sebe
iLkp^

"
li'

ponosti se
^i^il
se,

opomenuti

^1

dati

opametiti se
ti

ustegnuti se
uzeti

1''^/

nema mimoilaenja,

svakako treba
s-

iskoristiti

LiJo j

i:

koristiti

se

(prihku)
itati

<^>
-\^n>.)

pl.

u^'jJ

prilika,

zgodan
razmiljati
se

as
CtCa*-!

uvati
traiti

priznati
Ljji^,
v_.

J5

Oj5^

lagati

Rijei za vjebu
skvasiti se
J>Ui-=.}

52
pl.
jlli'l

- J-,^^]
''"'-^

kosa
pobijeljeti,
biti svijetao
u^l "
;; i

mnoge
proljee

suze

pi^'-^'"^

''*--^j pl.

tU jt
j~>>^\

upraiti se

zazelenjeti se

jl.j~iii

sauvati

251

poutjeti

"^j^j^l

pl.

j^\
-i

Boji ugodnik

Zi\

"J Spi.

;ii^

*LJ jt

tap
iskriviti se

Ut

'

'

>

fsff

ocrniti, pocrniti

Ji.^-j

>>-

r^rj^l
"f

^i
'

pocrnjeti

-^l^^^-i

-^-i

uiniti svijetlim

>

''

>

Rijei za vjebu
-i

53
bilje

uditi se
veseliti

^LJ

pl. cjIjLJ

se

zguriti se

vidjeti

d
,lS\
,AI

pota
izvijestiti,

okrenuti se

kazati

aj

strana na kojoj
se nalazi

(i'a^i-

ls-'-'j''

kupati se u

Kaba

suzama (oko)

traiti tumaenje

>^

pl.

u>-^>

alost

ib-l

pl.

JJj'Ll

profesor

beduini
^j l.>*fcli> n e- 1

i>

pl-

0^

"

neobino,
nejasno

i^

oblaiti grubo
odijelo

I- jujJJH

traiti traiti

svjedoke

j>uVl fjl^' plemenitosti udi

izobrazba,

da se

zakune
'^Cj pl.

uljudnost

'^Cj

broura,

^pl.
_;J- pl.

^llil
jL^l

gost

poslanica
zauzeti

putovanje
prisiliti

odobravati;

doi nekome
c.

dopadati se
Lj|

'

traiti
*ij-l

dozvolu

J*^)

slijediti

"j-i.

jako pocrnjeti
velika

c^

f ;.'.""l osuivati, smatrati runim

kloniti se,

vruina
.-LJ..:*!

jako poutjeti

izbjegavati

252

Rijei za vjebu
ukazati se
i.,<.^*--

54

G--^
- J*^'
'Jr'j
'j.'

povratiti se natrag*
rzati

praviti se nevjet

'0-'^"

""Jli pl.

'^Ajt'
>
>

prevesti

'

"'^'l;-'

konji
zato ?

kada
pomaganje, jauk
iJ^j -

J^pj

smrknuti se

'*J\JjJ^\

praviti se filozof ujLJuj-lilJLl; filozof

odvratiti, udaljiti
spasiti se

'o-j-'j

^_,_Li

pl.

ij->U

j^
f3V

potresti se
okititi

JJjJj

- JjJj
-

treba

draguljima

^'-'J^'j^

^^

ogrnuti se

dragulj

obui arape
"p^Ia. pl. "^j^'ji!
,jv>i.

'^'Sj^

>_jLJi^

prevodilac
glasovit

smiriti se

,jl:JL.M

za

Rijei za vjebu
>_-J

55
i
'

>

,- '

-s--:

propasti,

JljJlpl.
.Jll.

o^\^\ koji upuuje

upropastiti
pl.

JtX pokriva,

Jko.

wi

opkoliti,

ogrta
"^^jjt
pl. ujj'Ct

okruiti
.^SS'pl. jlSCr

lud
brojiti
uspjeti,

neugodnost, zlo
strast, elja
veseliti (se)

i ' j*

>

' -

j*

:^

pl.

o\^
'J.

^U

^
jLi

proi

jjj.
"fjjJ

> ^ ,-,. olse^i - i>*-^i

ijLt

ispitivati; ispit

f>i

drati se
utjeti

neega

varati
biti

3^ J
_,SCL.pl.

dozvoljeno

pl'i\jl

dobro djelo

o\^X opojno pie,

alkohol
J.

fC

biti

ruan;
'x^

alostiti
,

pl.

oULi- zlo djelo

j^ odbijati, odvraati

253

JiU Ji
'ij>

zalutati
misliti, drati

,t

"'jj!;

'^> podignuti,
podnijeti
ili.

vladavina
navaljivati

'^ '^

jQ -'j '#-#

pobjei
hodoastiti
nazvati,

imenovati
^
>

psovati, grditi

uredati;

uredati se

254

Rijei za vjebu
iJU^) j^Lj:-!

57
smiriti se

traiti

utoita
,G pl.

^j

proklet, udaljen

lr>LJ novac
uzeti u

od Boije
milosti
-1-rp.-

zajam

^^jpl. 5Uj,-Uj^ pastir,

i-fr5

uvar
^j-t

nadati se

pl.

L.U.J

stado, podanici

(,y

lio

oprostiti
zdravlje; zatita

^^
LJJ
-^

pl.

^L znaenje
oednjeti

''

ur^ - llii'
.

dobrota,
odrasti,

dobroinstvo
J-

odgojiti se
pl.
JJJk.0.

granica
postaviti

<

>Lw

pl.

tV

mladi
potenje,
iJjv.

jLjB

nevinost

pl.

Jjbj stepen, poloaj

napuniti

iJUa
i

'

jU uvanje

ijrt'

_
'

-sU

doi
srditi se

> ^' ^Tl^. pl. oiTis:!

pria
lijep,

-ii

lii.

^i-kJ pl. "Llij

ugodan

Rijei za vjebu
odgaati
turski jezik
dovriti
(f

58

pouavati
drava
t

^>j

pl.

Jii

jesti s

nekim

ijiri> -

on

djelovati
drati se

j
pristojno
"L-SL" ^SC'
(

zauzeti, osvojiti

postaviti

prema nekom m
star

- 'J ) oiC"

zapovjednikom
nevaljalac
urotiti se protiv ^ ^^
-JU
pl.

fU
1^"^'

ljubav

nekoga
f\J^\,

J'^ - ">
(

potovanje

dobroinitelj

pl.

255

256
nitavilo
stvoriti
sresti se lice

uzeti za

ministra
"i

lice oi=.l,

pomagati

sredina ulice

Rijei za vjebu
^
.

61

i_s_ji

lili
>_;U

bojati se

^J\ttA

^Vt*

^**^

ICl

^ja.

proputovati

razmak, daljina
VJJ'

dj

pl.

*LJjl

pouzdan, vjeran
se,

pl.

J>c-1

ptica
letjeti,

*-_i

^U. ne ispuniti
izjaloviti se

prhnuti

topiti se

1>l

pl.

"DCT nada

*^ ^.j_i,

^
izgubiti se;

pl.

^^'

snijeg

OU

koriti,

brdo; planina

zamjeravati

uvati se

^4=7
~
il^

't''*'

oli

zaci (sunce)
""iCc

proi, promaiti
htjeti

uticati se
obijeljeti

._--t

^l

kosa

jS^'

i_p

SlS^ biti blizu,

mal da ne
J-;y

v^" pokajati se
l^oji

Ja

-i B -

'

pasti
svriti

^L-

pl.

Oj**?-

mnogo
"jV Ji;'

putuje

^oL^.>l

postii, dobiti

r-L

putovati
vratiti se
sastaviti,

V'

svjedoanstvo, svjedodba
oklijevati, lutati,

IjuJU - lilU

napisati

zapanjiti se

jljtpi -

^jc-i.}

biti

poznat
wiJl
pl.

prodati

*i-j

putovanje

li^l,

.-iVl

hiljada

257

258
i\^j

\^j

nadati se

"iUi

64

Jii
1^'

izvriti,

ispuniti

jlii

pl.

J^-ii

dobrota

'fCL

praviti, graditi

Rijei za vjebu
paziti
l\.\ / "'-'V - ^\;

velika

vruina
-

p*_r-^* -"^

izjednaiti se
oiviti

' ^

moliti za kiu
izuzeti,

-JU^-JL,}

^^i_-X-J^

iskljuiti

"l'ujl!)

^pil'|

pokriti
trpjeti,

podnositi

sLli.

_
-

^^Ij

posuda
mijenjati
nadjeti ime
pobratiti

iTi
*

pl. "';IjT
'.

V^-

'

uvati se
molba, blagoslov.
kletva
potiten,

'flOJ)

^\

(rte

V^i

pl.

ol^t'3

prikraen
rana
eljeti

uveati

se

p.hr

p.l4r

svriti se

Rijei za vjebu
ijL-=.V
ijljj
[viI

65
^ > ^

J*')

dobroinitelji
5j3

gdje god

r J^ uvati
*c_^

Jo

tSj3

moi
saviti

pl.

meso
-JUl

'J

ts_^

Jh t^jl

objaviti,

u^i-ij
>
.

L-T kako treba

V,5
kucati, udarati
zatiljak
-i\_^i

nadahnuti

fy5
U5
"'jjot

- is^i sadravati,
zauzeti

pl.

^iJ)

pl.

o^\
ijjj

porodica; sta-

'<^jj

<syj

prenositi,

novnik
gorivo
>i-iA pl.
^^^as-

kazivati

^jLoI predaja
stoljee

*^^^

pl.

*jC?-'i,

Sit

kamen

pl. j^.,Lc

SUJ, li'^

uvanje

JjV

pl.

'dyi'\

prva

259
jCiUl

rairiti

se

jliT pl. 'ijic

5i\j^

ugovor

vi sada
4.

- d\j stii; doi;

ispuniti

^-_i pl. f^--i

uenjak;
profesor
-\^i - ts^l, izjednaiti se;
zaustaviti se

"^Lij

'1-ii

slijediti
-c-jL.

ts^
"^iSj*

Is^
i5_>

eljeti,

voljeti

pl.

,>jL-

laa
ime brda kod

padati
ispuniti

tSijJ-l

Vanskog Jezera

"JUl

- dj\

Rijei
nije

za vjebu 66

'^
"jlt'

pomo
sauenik
lo

o^
"'^,^
pl.

^sl\

sramota
sjati

pl.

*'jut

tlT^

Crnac
ljepota

-J>j-

pl. O'^J

spreman
zavidnik

pl. 1^^

*
iVi.
...

j -

Jul>

pl.

jL..^

odijelo

ij-LJ

pl.

Ji

zavidnik

plemenitost
>

mnotvo imetka
uiniti

jii\

Vir

ovjenost
vijest

>>

j-^
oL-t
>

pl.

jL~JA

potreban

rUJt

pl. 'ijj^Cz^

vidjeti

O-.l^

Rijei
'u

za vjebu 67
jUi
(

=->

\^

krasan
ruan

li

je!

budui

svijet

^il

li

je!
ji-B

plu
pl. Xw-c,

nepravda
rob;
li

jjS

nevjerstvo

iLc
(wJ

ovjek
je!

^i^\ - ^jjji siromatvo

Ij-i.

divan
ti^S^I

lo

li

je!

J^
jyJ

pl.

J\^,

gospodar; saveznik; rob

"'jU

pl.

sSjjl

poputbina,
branjenica
pl.

*jUaJl

pomaga
17*

260
jj^i pl.
"Dif'
t]r.:l;.|

jjj-^

vrijeme

Ji

^C;
LUifi.

istruhnuti

J^' biti krt

se,

i_kt ,pl.

dar

- tjl^i oholiti

C-p

pl.

oijji
\ji-o.

rije
divan
li

uzdizati se

je!

IaJCJI Veliki (Bog)

L.U1

f\i\

stanovati

jCi"i Uzvieni (Bog)

"^^^

jl^^
'Jl *;

susjedstvo

-i

Cjl

zaboraviti
zabavljati se

V-f-i

kakomi jedragf
li

"^
s'l^

bJ

<J j*l

C pravedan
'

je!

pl. 'v.UT

groblje

_^U

pl.

v*^

vlasnik; drug

261

raunati
raunati
-Jlc

grijeiti

J*

ohol
prolaz
tijesan
pl.

roenje
udariti jedan puta

-jiL.,

"si

jUj

i^^

pl.

^^^-^

Rijei za vjebu
"ja j

69
da,

sredina
na,

'jf
tjr.

dakako

Jp
jjjjl 'iiJ
*'f:Al

nad

'/:'/

budunost
raspitivati

vrijedna spas

no

^Llu-ia.j

^1

t5l

da,

tako mi

moga Gospodara!
"UH^ pojaviti
jl-1

se

i^\ - '^\

rastupiti se

3^

svakome
''SJ pl- ti->!^

razlika
objasniti

oU-- smrt
Oj^'
fU
"*il:;Ct'
I

Ilrt;'

pred
"jJ.'

ogranien, glup
najjasnije

t_^C
'f^_

polagati

raun
oClV^'il
objanjenje
jL-p
tjCj-

pCiJI

sudnji dan

>.>

za vrijeme, ima
uzvieniji
ivjeti
je!
pl.

prama

^^
;..^..

'Jp'l

jj^'

magarac
kao; prema

- Crlc

''^

oJj da
jJJ

^l^LT

mjesto
ali

J-^^

dati; dosuditi

3^J,
<ji pl.

^^X-^

*C C

nije zgrijeio

oIa strana

iS nikada
Jl-ij

jjS

jb obii

dobra djela
nije li?
''s'J' pl.

0^
o\^

oko
kugla

262

Rijei
Hajdemo!
Blago
tebi!
j>

za vjebu 70
Eto
stici
ti!

L;L

iu/.
iJb:si

^diA
"^'1 trJj

iljJl

dananja lekcija

Velika je razlika

o^i.

uvajte
nevaljao
eli li?

se!

j 'J^M

Daleko
^>-J^'
"^tr--

je

oUl*
l^Slk;

iU >'
'^juli'1

Promisli (ispeci)!

pravi put

J,!^]
*^tk^

Da

nije!

-^

Teko njemu!

Ostavi!

i\\j

pokoran

. ^i...

jL

Dri

se!

'diX

Doi
spas

na molitvu!

jOl

J^

>

Da mi
gdje

je znati!

tj^

olj
3;t

M* C^

Abbasovii

264
bratiti

uti
i >

bratski

'
>
>.

uvajte
uvati uvati

se!

brbljavac

brdace

se

brdo
briga

"'jlr, pl.
'
1

tJL:''

'

'

D
da

brzo

budui
bunar

svijet

Da mi Da

je znati!

i_y^

nije
je!

V
r-.pi-

Daleko

dan
crn
ij-l
-.'
,

ry

pl.

j_^
,.>

>

dana
dananja lekcija

crna

tli^^,pl.
'JJ-i^^-, pl.

ij^
o\^_y

Crnac
crpsti

dananji posao tvoj

dareljivost
"ilir
ff
,

S<(Uc
.>

ast

U-

'-J^-

^
,

deset

s^J..

. r.
<^

^i^
~*'.
,i>~->

aa
devet

"*.'.
< !.
1

. r.

etvrti
deveti
cijelu
dijeliti
i'

*"

',

'

j-

initi se

T p

djeca

l"

ist
itati

>-iJaJ,pl.

tLi..L;

djeak
djelo

Ur^o pl-

ljL-;->a

itav"

J5

pl.

^|_^

(knjiga)

"^^.j]

pl.

tJj^< JjT
Jl>l

ovjeuljak

djelo (posao)
djelovati
'

'JJ'.pl.

ovjenost
ovjek
uditi se
**J-i-3, pl.

JU^j

djevojica
djevojka

AJ, pl.

>^Vm
oL.1

Jj

pl.

265

(Jo

JI
"iiSu.
_.

druiti se

dodati

- 'Jiu
tl=^-U 9
t

drati, se pristojno

dobar

"!^U,pI.

b^U.
"oUU,
jji, pl.

prema nekome "LjO -Cf^

drava
Dri
se!
""Sjjj.pl.

V'^^"

JjJ

dobra

ii-U,

pl.

i.\_^
jj-:^

;iLJfc

dobro

dubok
dug
dukat
dua
dunost
jUii,
(j-jj

dobro (prilog) dobro

djelo
^

l->^
^

pl.

_;ijj

"'^U J^.pl-"'^^^ JlVI

-i^rf

pl.

^^
Ki^}J
'.

doi
Doi!
-

'^^

*--;./. pl-

V
siCUlI 'J^
^j,

'

dvadeset

Doi rja molitvu!

domain
domovina
donijeti,

dvanaest

UJi..

r.

\'Jtl^\

^!^\
"'o^J'.pl-

^^U
o^->l

D
damija
"'jLat-J, pl.

prouzrokovati
J-.L-.

dopisivati se

**<

doputen
dostaviti
''JU-I

- U--

Egipat

dostii
dovriti
"JU
I

"'^j^.

~
,

j^-;

Eto

ti!

i
,,ajl;1

>

-iLj:JI
f !

evropski

- .i

dozvoliti

dozvoljen

yj\j-

filozof

"*JjlJu,pl.

*'ii-->^i

dragocjen
dragulj

J^.pl-uj^^

''>^

pl-

!^,W
jGlI

G
gdje
gdje god
genitiv
o-.t

drugi (po redu) drugi (ostali)

cJ^^

j^
*

1.1

drugom

^S^

266
glagolska reenica
glasovit
gledati
""iJuJ
pl.
J-L*-

hlad

'Jt.pl.

-JjU
"jjI

jjAt

^j .j^

hladan
hlepiti
"'i-^jf
JJa^s^Ur,

"".^

~ 0-^
o^"'(Lj-

^l-

godina
golub

*'ii-, pl.

hrabar
htjeti

pl. Jlk.!'

o^^^

**"^^', zb. im.

gorak
Govori!

>
Ji

hvala
hvaliti

jw*-

L^

C"

govori
govoriti
J_j5

J^

Jli
i

1',^^

'ti,,

ii

15

tS*
rf

grad
jjj,

OJ^. ,pl.
jjj.pl.
.sil,

o-"O^JJL;

,"

'

'-.

ii poput

gradska vrata

<1 aI'I LjL

pl.

idui
ili

gramatiarls^i,
granati se

b_nj^*
,4''
'

sLseJ

i' ^

kj^

Kr*^
JJJv

ima
ime; imenica
"pli.pl.^-l

granica
grijeh
grijeiti

Jj., pl.

%''oC^
''jji
,

imenska reenica

~ J^
pl.
""jj-i-

imetak
islamski

^ji.'

pl. "JiS^'i

grob
gvode

JliJl>

iskren
iskriviti

*'i

;^U

pl.

o^^^

H
> y

se

'
,

^->
pl. iLiJU^ i -

ispit

halifa

ijJi

ispravan

Hajdemo!
hidret (seoba)
hilafet

U;L

ispravno
>?*
"'iiiu

odgovoriti
istina

(vladavina)
liJt
,

pl.

j>i

hiljada

pl.li^l,

livT

istok

J^.

j^'

pl- J-iLi^

267
iz

268 konj
konji
lak

J^

_>JJ

pl. ijlii.

konjanik
kopati
koplje

^J^

pl.

^j\^
jJl^

o^!^j
'ji^

laki

J.^1

>

i_to.|

'':t
Jj^l

lav

X-.l

pl.

^J,pl. qUj
la

kora
laac

koristan
laov
koriti

^jJii
ij-J-5

>

^\Jii

kosa

.,pl. jLJ;.!

lekcija
lice

pl.

i_rJJ->

kova

^
>

pl.

jlt

"JVi

kova
kovan
kovati
kradljivac

i\Xj>.
>

pl. pl.

i^jJjlJuo.
>

lino
lijeiti

^
,

'
>

<^J^fJa*

jLi'

'uflJ
,>
.

pl.

a*,^--J

'

>.-
,

lijen

kraj

kratak

~>

lijenost
lijep
pl. 0''

JJa5

pl.

jLoJ
J-?-'
,

krava

kranin
krv
krvni

J j^
1

pl.

^i'jV^
"fU'j

lijepo vladanje
lo

"fl,pl.

kua
kuica

jb

LJ
-*-! ,

pl.

JJJ

'

OJ.-J

ljepota
pl.

OiV

olj^ji

'

0)Li_ij

ljubav
ljubiti
.-L^l
s.

kuhati
"*

kuhinja

7r

"i
.

'
,

h.

pl.

'

'

Li 7u l'l

ljudi iJl^j,

J.^j.

"Ir-l;

S.

o^\

Kur'an
Kurejija

ljudima
ljudski

JQ^,

269

270
nagraditi
najbolje znanje najdulja rijeka

li'i

'

1'

ne

nebo

nego nego (osim

neiskusan
u)

's.

najpoboniji
najskuplja stvar

ivi

najvrednija (e)

nek
jLJJI 'j!ij
i
I

ena

(e)

neki

ili

,_pLJi

neko

najvredniji

ovjek jC J1

J.',iil

nema
nemaran
neprijatelj

najvredniji ljudi

Jl^'jl 1p>jI

"jiU
i
y

pl.

i^ill
' ' i

namaz

(molitva)

5>U

pl.

c^\jX^

'
,

JJj>

pl. 'i\jj^\

napisati

nepromjenljivo

ime

napisae

^^*
.'

pl. oUJL.4

nesrea
napojen
neto

'.pi.Lju:
:

ji

pl.

iCtl

napravljen

s-j^^io*

pl. jJLkm

nevaljao

napredovati
neznalica
naputiti
naseliti se
>

f>*^

i^X.
1
i_j>
,

ni

"^-^
nije
V,
u,

naseljen

pl. la5

L
Nije lijepo

>"-^

naskoro
Nije

mogue

nauiti
Nil

nauiti napamet
niko
(iza negacije) *'j^1

Nauite!
nitavilo

nauka nauka o gramatici

i

niti

vS

sintaksi

noc

JJ,

pl.

JCJ,

JLJi

navaliti

r^

noga

271

nominativ

odreivati
^
''.

nosa
novina

-Jif-'.pl.oJ^'

odvesti
odvojiti se

v_jU j

:
(i )

C-* J
^'

>
i\

Jul

j'-iJl

no
nuda

ooC
rt

pl. iif
f} ,

lx

odvratiti

^ ^ <o.l

pl.

^ ^ iJ1j\1

ogovaranje
ogrnuti se

NJ
oguliti se

njegov brat

ohol

O
c y i ^

oholiti se
okititi

moj Boe!
<J^
>
,

oblak

pl.
-'

^-^
' -

okretnost

' ,
,

obiaj
obilan obilna nagrada
obratiti se

ojl

pl.

o\jl
>

okrugao
okrutan
omalovaiti
^It

jjj^

pl.

oUjj--

on

y.pl-

r*

obua
obui arape

tj:^,pi. "ULj

ono ono
to to se
._J_PLk.
,

.>

-^
^

,s

ocrniti

Jj

>,

-i

i^^
'i

ono
trai

pl.

^JU-

oinski

opremiti

od
odabran
odgoditi
(-Wx*

oprezan
pl>

JAu>

pl.

OJ-!;^

OJ
t-

'

"

''"

St

oprost
oprostiti

odgovor

^
_JJ, pl.
i_j1jj1>
'T^^-'

opseniji

odjea
odijelo

opiran
ij-LJ
,

pl.

_u|
opirniji

\j

odmetnik od
vjere

o\^ J\

optok

272

osam

273

podnevno poivanje
podvornik
pogoditi
pohoditi
^ij;
,

"Orfpl.

posjeta

>. ,
>

oi;j
^

^ *

o^;*^

poslanik
poslanik Boji
poslije

^>--r*

P'- uj-*.?-"-?*

(nesrea) '^l>\^\- ~JCa

''oljj

*'J>- j

pl. "J--^

jb

pohvalan
pohvatati

(Ijen)

pl. Ju.

posluan
posljedica

"'fr^

'

pl-

o^-rl
-r'l^j^

e>^

<i^

i-^

^^

>

pl. pl.

pojunaiti se
pokajati
pokloniti
s

''^^^^
***;'->'

- ^|?-^
^'^i^
"r"^^

posljedni
postaviti

t^T,

oJv"^
- ,^1

*'-:^

zapovjednikom
v*-*
postelja

"'jj.

IT

pokoran
pokoravati se

>^

pl-

'''^\1>\

postii
0.1

postupati

pokornost
pokriti

posuda
f^J^
ifi

-iOupl.'^iliT

.':'

.=,.'>

pokuden
polovica

pl.

0>*>^-^
<_sl(aJl

potovan
potovati, potovanje
^Ji^' -

j.^

'

pl.

pomaganje,

pomagati
(u poslu)
>jj\j^

potiten

f>LL.

pl.

J lU

- :3b

potpomagati se

"o-J^"

- 0->^

pomagati se
pomesti
potreban
i;

''r^'^

P^'

oj^'^"^

.pomo
pomoi
poniziti

II

o^
/jU'i

potresti se

^yj

iJjJ->

-.'

\;\

pouavati, pouavanje
pouzdati se
"j^-'.pl-'Jj
''3_yJ'
i-i-j

- '^ Jj>
*'^

tj)

poplava
popraviti

povjerljivost

Juis

iA=.

povoditi e za

posao
posjednik
:U!l

-^J-V^pL^'l
ji
,

nekim

"jLiJi- (J)
se
18

i'iii.

pl. i)>U'l

jj

povui

274
pozdraviti
prevesti

poznat
poznavanje
poznavati

^JjM

pl. >_JljUt

prevodilac
pribliiti

p JVi

pl.
':

0>f
'

-
:'

^V-"
*3
*ji*

se

**. !'

'

'

t_9 ,c S

priati
prijatelj

^'iC r

'5:::

li

-^

poutjeti
->.",''

",'

pouriti se

"^PlP"je
.

pravedan
pravi put

Jilc

pl.

O^)^^

0^

pripraviti

praviti se bolesnim

J^JCt.

- Jajj.

pristati za

nekim

"^^
.LJl

__;

Bojim poslanikom
praviti se praviti se da spava
praviti se

j^
**f

^-^"

pristaa
fiCL:
"*

^
^U
,

,pl.
pl.
T

j_^'l
'
'
1-

jL; -

1-'
,

oj-1^

filozofom

.-

prisutan

jj>\a.

pl.

iJ^^^U.
(j,)^

praviti se nevjetim

Jiiii -3*1^^

proi pokraj nekoga jj^

prolaz

,pl.jU-

prazan

_^

JU-, pl.
Jlii;}

ojJ^
prolazan
0-^"l

prei
prei

(preseliti se)

proljee
promaiti

'^.^^

pl- *4.->i

pred
promjenljiva

predak
predati prekinuti prekinuti se
prepustiti
'^\j-^\

rije
propast
propasti (u koli)

'.pl.

oL
'^j'\^\

^_y^j

'L~^j
'J'^j^l

fv^-".

J\

propasti

*Ja\^\ -

u*^"

- l'^

prosta godina

U-4^1 'ijl

prestupna godina 'i-j-JlJl 'iu-Jl

Prela je
pretrpjeti
5l-u.

prostran
proiriti

f^h

pl.

ij>^b

Uul;)
jlli

protezati se

275
protiv njega
<-i^

razlikovati
razmisliti

protivnik
prozvati
prodrljivost
prst

p-ii , pl. *i.

razni
ft

# I

razred

*'jl^'

pl.

"'J_^
tUJl

/.^-:\ ,

pl. A-l Ual

'jS'v^i

razuman
razumljiv

"^.pl.

prvi

OSI.

pun
put
''jij"

razumjeti
J-*-'pl.

r**

ijj"

S~^
*j>ij'

rav
reenica
Reci!

puta
pl.

j^)

^l^

cJ\^,

oUj

putovanje
putovati

rei
rije
rjeit
roditelji

"'Ci^,
"*j^

pl.

''oui^
tUe-^
o'Si'i

pl.

raunati ''^Laradi
raditi

Jic

J*

roditi se (sunce)

^pi

'^
J^J

roen
roenje
ruka
"jlLiJl
"''i'.pl-

"'*>'^'
i>t.,
-^l'

jj^
<^j4V^

rana
rascijepiti se

- 'j^\

ruan
rzanje

^v_J

pl. r-lJ

raspoloviti

''oL,*!"

- 'jLJ
- 'rj^\ _ r-U
^=-~^

<....j.^

ra^ploiti se
raspravljati
raspriti

*'rl/~ji

i=.U

**-=-t~^

njim

raspriti se

sa
sablja
wc--, pl.

rastupiti se (oblak) .lii;) - ^-LUi

^^^
i:

rairen
rat

sauvati
>_.^
,

pl.

wjj^

samo

Ci\,

VI

18*

276

sanduk
Sarajevo sasvim
sat

jjX_^,

pl.

JjjU^

sjekira

u-U, pl. crjji

l^V
>

U\ '-

skruen

^U.

pl.

o>*ili

^-i^

skup, skupocjen
<pL, pl.

JU.pl. o^lo

lolcLi

skvasiti se

sauenik
savjet

'a^,

pl.

tV:>i

sladak
slagati
i
.

JjU,

pl.

ilJJ

- , - >

savladati

slagati se
slikati
'

O""/

>
JIJ""-'

'J^*-*

sebe
sebi

~ ->^

sluga
.

^iU,

1'

pl.

'.

o^J
>

'

sedam
sedamnaest >i.':Ci--..
sestra
sestrica
sijati
sila

z. r.

Sluaj!
sluati

-J,

r.

:ui.|, pl.
t

ol^l
"*

smilovati se

i^j ^5

vIjL^I <~^\, pl. oU-i \,

* -t

smion
smiriti se

jj
j\jAj'\

o^

pl. iSjJ

smrknuti se
smrt
smutljivost

_jA-i^\

sin

o_^

sini
sinovski
^
'
,

i-^
jjji,
i.S_j*
,

snaan

pl.

*l;^l

siromah
siromatvo
sito
sjati se

jf^

"

>

pl. ^\jXi

snovati

soba
t)^U^.
,

.i~;

'

^-^

>

pl-

pl. Ll^t.'

spas
spasiti se

"'-'T'

-r'

>

sjeati se

i.>U

f
>

sjedei
f sjediti, sjesti
> ,

i-^J-V

T
>

Cr-r

spaen
spavati

>
sjediti s

^ ,.

nekim

)U -

^^ ^U

f->*

'rl:

277

spominjanje
spominjati

stlcati

spreman
spretnost

pi.

oJ-V-^
J=LiS

stii (dostii)
stii,

(doi)

sramota
srce
srdit

stiska

^JS.pl.
^^L-us, pl.

t.^
k_jl^

stoji

v-ib, pl. oj-H*-'

stoljee
pl.

ijy

^^^
J_^-'

oJj^

'

srdba

sran
srebro

pl.

0^="

stotma
strahovit

.tu, pl.

oL^

strana

,_jj^, pl.

J>\Ja\

Sredozemno More '-^-S-^ ^ ^'^^

straiv

srea
sresti se lice

^^^
stric
f^
.

pl.

lice

strpljivost

sruiti se

strugati
;*ln^
pl.

stabalce

oi jj.rf?
jU^
,

studen (hladan)
studen (hladnoa)

stablo stanje

5^^

pl.

'

-^ju'.pi.

J\^l

stup
stvar
-i^,

-^

pl-

-^

stanovnik
stanovnici
stair,

-'ofl^.pl.*'6lCl
stvoriti
"'J*l, pl.

S-'t-pl- *C^>>

J>*'

jJi
/^U-, pl.

6>l*l>

J^*

tP
fCL_=.

sudac
starac 'V^.pl.

oj-ol,

ji^' **-^

^.pistarost

-^
sunce

u^lf, pl. Oj-^^'

iUaJ

ur-^.
i

pl-

sunana godina
stariji

\^\

sura (poglavlje
.:

starjeina

f\y,pl. o>*>y
1

iz

Kur'ana)

->>-

'

pl- -.^^

>-"'

1'''

stepen

sutra

278
suza

^S

pl.

"L^i

ezulja

^iji., pl.

^ji^'

svake godine
svaki, sve, svi

1:1

'^
'^S^

eak

JjJ,

pl.*JLJLi,

t>u}

eak (muan)
ezi
i

.JZ^

<

pl.

^Cw.
>l

svakom, svakoj
svojstvo
"'i.Uii, pl.

jl3

jCUi
*-i^
<_.^

; 1

'

r.

jiJ
I

svome

prijatelju

jelo

^-o.

'

pl.

!1

svome ocu
svriti (se)
-liiJi

ijesan
inta
raiti raiti
>n>

^^kij^

pl.

4-^

est
esti
JL>

z.

r.

.-

pomoi

oUjl-) _
l>la.;
'

d^lli-i^

rbuh
reba

pl.

0>^

ezdeset
iriti se

rei
* JJri
,

kola

JJLt,

r.

ti^iU

pl. iJ-jlj^

kolske knjige
ta

* JJ

rideset
ri

o^'>^'

stotine
iCn
'

tamparija

^."
,

pl.

^ Lk
"(^
-i

urpija
urski

pl.

jjLT

tampati
tap

'^ '

>

lC,pl.

^A*

vrdoglavost

U
ta,

to
iu's
*

u
ubica
ubijen
Jj"lj

taj

pl.

iija

tSman
te

>

"J>ti-'.

Jju

uen
uenica
ueniji

"'f^.pl-

oA*^*
pl.

*^'
'oUli

teret

iCJLl.

Teko njemu!

0-^1

279

uenik
uenjak

^U
''iTsl^

pl.o^JLk'
.

M*
^UJt
i-fj-^

uveati
uvijek
uzeti

se

''^\^
^

pl.

uimo
uiniti uiniti svijetlim
uitelj

J-^

J-

uzeti za ministra

jlJji-i

JJ^-i

i>cs^ " ij*^

(J^

pl.

o>-3^

uiti

upraiti se

upravitelj
urotiti se

_/..

pl.

(jj^.-*-

"^IT - {>')>t;'

usmen
uspostaviti

usta
ustrajati

p3

'

pl. IjJI

280
vjeit
vjera

jl

pl.

ojJL

oW,

oi^-

pl- ok'^^
iJlTl

za
zaboraviti

>

>

*I^J

>

Ci

vjernost
vjerske znanosti
vjet
o-.jJ'i

61

- '4^
6>-

zabrinut
'f_^j^

^IT.

pl.

oj'^l"
iU.
.

!>"

zaduivati se,

meusobno
zajedno
zaista

O-JjJ

O-JJ""

vladar
vlasnik

pl.

i)^

U.

.---U

pl.

iJ^''\

61

^iXf,

pl.

o^l-'
pl.

zakljuiti

*Jjj'

Jjj

zapad
zaplesti se

^j.

1J__;Ji

pl.

ijLi

zapoeti
zaraditi
zasluiti
"L.

lJCL.1

U-v-1 - C^^^u-l
If

zasnovati
zato

zatim
zatvor
zavarati se
t!

0^.

pl.

oj^

zavidnik

Ju.U., pl.

'I-

Jj,
zazelenjeti
::.i

pl.

zdrav
zelen

^-if', pl. iLfj

'^Ipl.
J^'j]
,

zemlja

pl.

Oj^'j\

>

u^b

281

zgrada

tamparske pogreke
Stranici

284
Stranica:

285
Stranii

Sadraj
UVOD
strana

Arapsko pismo
Alfabet Izgovor arai>skih glasova

8
9
11

Samoglasnici

'vokali

Dioba slova
Pravopisni znakovi

13

13 14 15 18 18 19

Hemze
Spojeno i rastavljeno hemze Slog Naglasak Brojke

DIO

GRAMATIKA
Podjela rijei
21 21

Ime

ili

nomen
ili

Glagol

verbum
partikula

22 22

estica

ili

Reenica Imena

23 24
24

Rod imena
Imena enskog roda Broj imena Mnoina ili plural
Nepravilni
Deklinacija
plural

24
27 28
31

34 34

Potpuna deklinacija Nepotpuna deklinacija padeima Nominativ

.

35 36 36 36 38 39 39
41
41

Genitiv

Akuzativ Vokativ Deminutiv

Pridjev
Deklinacija pridjeva

i ^

Slaganje pridjeva

imenice

43

288
strana

Poredba ili komparacija pridjeva Dodatak o pridjevima

Zamjenice

45
47

49
49

Line zamjenice
Pokazne zamjenice Odnosne zamjenice
Upitne

53
55

zamjenice
-

56
57
.-

Neodreene zamjenice
Povratne zamjenice
Brojevi

^58
.

Glavni brojevi

59 59
61

Rod brojeva
Deklinacija

brojeva Slaganje brojeva sa svojom imenicom

61

Raunanje vremena
Redni brojevi
Deklinacija rednih brojeva
.

ioni

brojevi

Priloki brojevi

62 6U 65 66 68 68
68 69

Mnoni brojevi Razlomaki brojevi

Glagoli Glagoli od
tri

korjenita suglasnika
I

.
'

69 70
71

Mijenjanje perfekta
Prelazni

vrste glagola
I

Mijenjanje imperfekta
i

vrste glagola

neprelazni glagoli

Subjekat glagolske reenice Slaganje glagola sa subjektom u glagolskoj reenici Konjugacija pomonih glagola Aktiv i pasiv Mijenjanje glagola po nainima Imperativ Pojaanje imperativa i imperfekta
Glagolski pridjev (particip) aktivni
Infinitiv
i

73 75 75
76

77 80
82

85
91

pasivni

Proirene vrste glagola

Glagoli koji imaju etiri suglasnika
II

9S 95 97 97
97

vrsta
vrsta

glagola

III

glagola glagola

102
104

IV vrsta

Glagoli koji imaju pet suglasnika

105
106

vrsta glagola

VI vrsta glagola
VII vrsta glagola
VIII vrsta glagola

108 110
111
113.

IX vrsta glagola

289
Strana

Glagoli koji imaju est suglasnika

114

vrsta glagola

114 115 116 117 117 120

121 131

XI vrsta glagola
XII vrsta glagola
XIII vrsta glagola

Glagoli koji imaju etiri korjenita suglasnika

Nepravilni glagoli
I

glagoli

mudaaf

II

glagoli

mehmuz
uem smislu

Nepravilni glagoli u

135 135
141

A) Glagoli misal
B) Glagoli edvef
C) Glagoli nakis

151

D) Glagoli
Nepravilni

lefif

164

glagol

^_^
ili

166

Glagoli kojima se hvali Glagoli koji izrazuju

kudi

167

uenje

168 169 170

Glagolska imena
Infinitiv

Imenica mjesta Imenica orua

vremena

172 174 174

174 176

estica
Prijedlozi
Prilozi

Veznici
Uzvici

179
181

Vjebenica

185219
223281

Rjenik
tamparske pogreke

283285

-^

'-

-."^^^VV^'^