2.

DOMOVINSKA NAELA S PRIMJENOM U RATU

RODOLJUBLJE I DOMOLJUBLJE Bruno Ante Bui Rodoljublje ima jedno znaenje ljubi svoj rod i svoju domovinu kao i samoga sebe. S razvijenom nacionalnom svijeu u nama se stvaraju poveznice i s drugim svojstvima; privrenost vlastitom narodu i njihovoj povijesti mora se podrediti svaki pojedinac, uz najmanje omalovaavanje drugih zemalja i ljudi. Ta nacionalna identifikacija najvie se oituje gdje drugdje ve u Domovinskom ratu, punom emotivnosti, krvi, aljenja i olakanja. Hrvati nisu traili rat, on im je bio jednostavno nametnut; mi smo traili samo ono to nam pripada hrvatsko tlo, granice i hrvatski narod. Iako se ne spominje u velikim hrvatskim bitkama, Bruno Bui je kao novinar, polemiar i istinski rodoljub pokazao stvarno stanje hrvatske gospodarsko-politike scene, ak i izvan granica Hrvatske. Aktivno je sudjelovao u zagovaranju hrvatske nacionalne slobode to je na koncu zavrilo njegovom munom pogibijom, i to od strane jednoga Hrvata. Imao je ast upoznati pokojnoga dr. Franju Tumana sredinom 60-ih godina, a on mu je svojim idejama pomogao da svojim pisanjem izrazi svoju ljubav prema Hrvatima i svoja negativna stajalita prema zatomljavanju Hrvata u bivoj dravi. Buieva je smrt, koliko je god teko pala svakome hrvatskom domoljubu, toliko bila poticaj da se za pravedan cilj nikada ne posustaje i ne predaje. ''... Ja skoro prosjak postadoh, duh slobode irim, Pa ma i nem'o na svom grobu svijeu, Ja neu, neu da se smirim ...''

HRABROST I PORTVOVNOST lijenici u Vukovaru Za vrijeme i nakon Domovinskog rata, kada je Vukovar 82 dana bio pod opsadom vukovarska bolnica zbrinjavala je sve ranjenike. Lijenici i ostalo osoblje osim adekvatne medicinske skrbi bili su i psiholoko utoite brojnim civilima koji su tamo boravili za vrijeme granatiranja. Lijeniko osoblje radilo je i danju i nou u iznimnim uvjetima; nestaica lijekova, a mnogobrojnost ranjenika prisiljavala ih je na

snalaenje kako su znali i mogli najvie su se oslanjali na medicinsku pomo koja ima je slana iz ostalih dijelova Hrvatske, koja je nerijetko bila presretana te skrenuta s puta. Lijenike i osoblje krasile su iznimna hrabrost i portvovnost jer pomagali su i dopremali branitelje i civile usred bitke, usred granatiranja, ili su po njih na ugroena podruja, tjeili su djecu, sami se brinuli za ljude u nestaici hrane, struje i vode te su aktivno sudjelovali u zatiti ranjenika i na samom bojitu. Vesna Bosanac je u svom govoru istaknula kako su se nakon masakra na Ovari lijenici probijali ak 12 sati kroz neprekidna minska polja kako bi konvojem ''Lijenika bez granica'' prevezli ranjenike iz Vukovara u sigurnije akovo.

ISTINA, PRAVEDNOST, LJEPOTA Domovinska kolajna Moe li istina ratnog razdoblja biti povezana s ljepotom? injenica je da mogu; ratna razdoblja predstavljaju nimalo lijepa sjeanja onima koji su ih proivjeli, ali dobivenim priznanjem za ostvarenje slobode zemlje i naroda postie se ispunjenje. Ima li ega ljepeg nego zahvalan narod na borbi i potpori u najteim trenucima? Kolajne koje se dodjeljuju braniteljima Domovinskog rata na sebi imaju lik mlade ene koja simbolizira Hrvatsku u lijevoj ruci joj je ma usmjeren prema tlu, a u desnoj grb Hrvatske. Lik mlade ene se i u vjerskom smislu tumaio kao znak nade, plodnosti, pravednosti i ispravnog puta.

Zbog svoje vanosti, hrvatski branitelji s dobivenom kolajnom ponosno je istiu na prsima u vanim datumima, oznaavaju da su te osobe ponos i dika hrvatskog naroda bio on obian vojnik ili general. Neustraivim voenjem i pomaganjem u kljunim trenucima, uz vjeru u bolje sutra i u svoje suborce prepoznati su u javnosti te su za to morali biti nagraeni.

VJERA I NADA ''Velebitski vilenjaci'' Velebit arobna hrvatska planina u miru i pakao u ratu; iznikao je nepoznate junake koji su pomaui znanim junacima postigli da Hrvati nastave vjerovati u osloboenje Hrvatske. ''Velebitski vilenjaci'', kako su od milja zvani, hrvatski su domoroci koji su ivjeli na tom krnom podruju i jako su dobro poznavali teren. Iako nisu bili branitelji, svojim dobrim djelima uspjeli su postati heroji. Poto su izvrsno poznavali i savladavali teren, za vrijeme Domovinskog rata 1991.god. nesebino su pomagali specijalne postrojbe satnije 7.domobranske pukovnije koji su drali poloaje na visokim kotama. Poto su domobrani tamo bili dogledno vrijeme, domoroci su im svakodnevno donosili hranu i vodu na poloaje i podizali im moral i vjeru u bolje sutra. Poznavanjem svakog djelia terena uspjeli su postii da neprijatelji ne osvoje taj dio terena i tako se upisati u povijest nastanka Republike Hrvatske. Ante Vukui: ''Htjeli su ubiti vilu Velebita, ali nisu uspjeli, ona je tu, i bit e tu dok bude nas, i dok bude Velebita!''

AST I ODANOST Blago Zadro Jedan od najveih junaka Domovinskog rata pravi je primjer asnog voenja i odanosti buduoj dravi. Uvijek mu je bila Hrvatska u srcu, to se najvie oitovalo 90-ih godina kad su nastajale promjene u Hrvatskoj. Veliki borac za pravdu, odan domovini i sunarodnjacima, asno je sluio njima i domovini. U bitkama je bio glavna pokretaka snaga - kad je neto srcem prihvatio, bilo ga je teko odvratiti. Prijatelji kau da mu nikad nisu smetali Srbi za vrijeme mira, ak je neke i poznavao; nikada nije bio ekstreman. Govorio je da osamostaljenje Hrvatske nee proi bez krvi te da e u ratnom razdoblju dati srce i duu samo za domovinu. U Domovinskom ratu radio je na organizaciji obrane, na samom poetku on i njegova postrojba su ak bili i nenaoruani, kasnije su dobili samo pet AK-47, ali on je svejedno vjerovao da e ljudi biti uz njega i prepoznati njegovu volju za slobodan narod. Srce ga je dralo u svemu tome. Nikada nije morao tjerati nikoga, ljudi su ga slijedili, osobito mladi ljudi. Bio je pun autoriteta i odluan, pravi psiholoki poticatelj. asno se borio na Trpinjskoj cesti, tzv. ''groblju tenkova''; u tu je borbu kao i u svaku otiao prvi i pokazao da je biti odan narodu, osobito kao voa, neto to bi svaki Hrvat trebao imati. Svojom dobro organiziranom aicom ljudi i inovativnim rjeenjem uspio je zaustaviti daljnje prodore oklopne sile JNA u grad Vukovar. Za ivota astan, poten i odan, ak je i nakon pogibije od neprijateljskog paljboreda uspio postii da su ljudi uoili i uli za njegove pozitivne osobine i slijedili njegov primjer u daljnjim bitkama. ''Nijedna zemlja koja ne slavi svoje junake ne moe opstati. ''

UDOREDNOST Ivan Koprek: ''Pacifizam i teorija pravednog rata. Povijesni razvoj i znaenje bellum iustum teorije'' Rad dananjeg profesora etike i novovjekovne i suvremene filozofije Ivana Kopreka u asopisu ''Obnovljeni ivot'' izdan je 1991.g., odnosno za vrijeme Domovinskog rata. U tom filozofskom i etikom asopisu pokuao je pojasniti injenicu ''opravdanog rata'' u Hrvatskoj te mirotvorstvo kao sveprisutan imbenik u njemu. U svojem djelu koje je zaintrigiralo hrvatsku javnost bavi se tezom i poimanjem morala

u ''pravednom ratu''; moe li uope bilo koji rat biti pravedan, odnosno imati pravedne namjere? To je zaista konfliktna situacija, najvie to se udorednosti tie. Postavlja se pitanje je li rat opravdan ako se njime tite osnovna ljudska naela, prije svega ono koje doputa svakom pojedincu pravo na ivot? Drei se principa ''bellumiustum'' sv. Augustina i kasnije sv. Tome Akvinskog moemo se voditi odabirom manjeg zla u svrhu veeg dobra. Jo je i danas nerijeena tema moralno vrednovanje rata, oko koje e se voditi razglabanja dokle god bude rata i vjere. Ivan Koprek: ''Za mir ima opravdanje i pravedni (opravdani) rat.''

7. SLOBODA, MIR, DEMOKRACIJA - Franjo Tuman Pravednost je uz jakost, umjerenost i razboritost jedna od temeljnih kreposti moralnog ivota. Ona nije usaena, ona se stjee iskustvom i utjecajem okoline na nas i dane nam zadae. Pravednost da bi bila prava mora biti objektivna. Ona mora potivati prava, obiaje i stavove drugih i pritom ih ne smije poremetiti, treba ih uskladiti s naima kako bi nam svima bilo bolje. Prvi hrvatski predsjednik jednom je prilikom rekao kako je Bog stvorio svijet na svoju sliku i priliku svijet produhovljenosti, morala i pravednosti u poetku, a zatim je ovjeku dana mo da ti stvarima upravlja i smisao dobroga se poela gubiti. Hrvatima treba velikih napora u duhovnoj preobrazbi jer samo e ona moi donijeti pravednost. Franjo Tuman je krenuo u pobjedu, u pravedan rat s vjerom u hrvatski narod, ujedinivi domovinske i iseljene Hrvate da djeluju kao jedno, pod njegovim vodstvom za mir i jedinstvo. S jedinstvom svih krajeva Hrvatske postignuo je dravu, cjelinu kakvu sada imamo. Kako bi uspio u svemu tome Tuman je osim velike razboritosti bio i veliki diplomat. Samosvijest hrvatskog naroda pod njegovim vodstvom odigrala je maestralnu ulogu u ratu, osobito za vrijeme ''Bljeska'' i ''Oluje''; podignuta je razina odlunosti i samosvijesti Hrvata, uili smo na prethodnim iskustvima, a povijesni trenutak je oito bio i pravi trenutak za osloboenje to je bilo pravedno. Dr. Franjo Tuman: ''Imamo svoju Hrvatsku, naa je i bit e onakva kakvu sami elimo!''

TRADICIJA I OBIAJI naa domovina Jesmo li svjesni to sve imamo, to smo sve stekli bogatom prolou, vjerskom i materijalnom? Koliko god muna bila naa prolost, mi smo sada ujedinjeni. A kako to ne bismo zaboravili, podsjeaju nas nae gore, planine, ravnice, nae more i rijeke, naa vjera. Vjera nas je drala u prolosti, a ujedinila u sadanjosti, duhovno kroz zajednike molitve i blagdane, fiziki kroz zajedniko slavljenje slobode nae domovine. U prolosti je sve bilo proeto pjesmama u kojima su se opjevavali ljudi, tlo, ljubav i mir; sve bi se trebalo i danas odravati kako bismo ojaali meusobno zajednitvo. Veoma su bitni i dani proslava godinjica i obljetnica naeg osloboenja, dana nastanka suvremene hrvatske drave, i ostalih datuma koji iz nas mogu izvui bolna sjeanja, ali s pozitivnom vjerom u budunost. Nae narodne pjesme su nae veliko blago, neke su i pod zatitom UNESCO-a (ojkalice) jer su kroz njih i drugi narodi vidjeli ljepote nae zemlje i nae obiaje. ak i za vrijeme rata ljudi su se drali zajedno, a i ratovanja je bilo manje. Primjer toga su varadinske ''Pume'', koji su imali prilike biti za boine blagdane kod svojih obitelji; oni koji su morali biti na strai ostali su i nisu se bunili jer su znali da je to za dobrobit ostalih Hrvata koji ele slaviti budue Boie u svojim domovima u slobodnoj zemlji.

BUDUNOST mladi hrvatski doasnici i asnici Mladi su naa budunost, potrebno je mnogo vjere truda uloiti u njih kako bi uspjeno predstavljali sve pozitivno o nama. Vjera u dobro danas i jo bolje sutra potie mlade ljude da samoinicijativno odrede svoj vojni ivotni put. Vjera i vojska oduvijek su bile vrsto povezane, a mladi ljudi itekako tu doprinose oni vjeruju i znaju da mogu postii vie i za svoju zemlju i za sebe. Doasnici i asnici su ogledni primjer hrvatske budunosti i dostojanstva; tko e drugi predstavljati i boriti se za svoje nego oni? asni ljudi, to su nae uzdanice, provode ivot u stezi, ali za vlastito i tue dobro da ponekad nema stege, ne bi na vrijeme donosili tako vane odluke, ne bi se znali postaviti i braniti svoje u bilo kojoj situaciji. Uei od najboljih, u budunosti e postati prava moralna vertikala naeg drutva. Uzdanice hrvatskog naroda i u zemlji i inozemstvu, cvijet su domoljublja, hrabrosti i predstavnici svih temeljnih domovinskih naela.