Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Metodologija znanstveno istraivakog rada
Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr

2012.
* Autorizirana predavanja

Opis predmeta:
Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Obiljeja znanstveno istraivake djelatnosti. Klasifikacija znanosti. Vrste znanstvenih djela. Rangiranja, evaluacija i komparacija publikacija. Znanstveno istraivake metode. Tehnologija znanstvenog istraivanja u podruju prometnih znanosti. Postavljanje i dokazivanje znanstvene hipoteze. Struktura znanstvenog rada. Tehnika obrada znanstvenog rada. Primarne i sekundarne baze podataka znanstvenih radova.

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

to smo (ste) upisali?

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html Znanstvena i umjetnika podruja su: 1. PRIRODNE ZNANOSTI 2. TEHNIKE ZNANOSTI 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO 4. BIOTEHNIKE ZNANOSTI 5. DRUTVENE ZNANOSTI 6. HUMANISTIKE ZNANOSTI 7. UMJETNIKO PODRUJE 8. INTERDISCIPLINARNA PODRUJA ZNANOSTI 9. INTERDISCIPLINARNA PODRUJA UMJETNOSTI Polje 2.12. Tehnologija prometa i transport Grane: 2.12.01 2.12.02 2.12.03 2.12.04 2.12.05 cestovni i eljezniki promet pomorski i rijeni promet potansko-telekomunikacijski promet zrani promet inteligentni transportni sustavi i logistika

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/339031.html POPIS AKADEMSKIH NAZIVA I AKADEMSKIH STUPNJEVA TE NJIHOVIH KRATICA

sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaur ea) inenjer/inenjerka prometa magistar/magistra inenjer/inenjerka prometa

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

univ. bacc. ing. traff.

doktor/doktorica znanosti, iz polja tehnologije prometa i transporta

dr. sc.

mag. ing. traff.

sveuilini/a specijalist/specijalistica intermodalnog transporta sveuilini/a specijalist/specijalistica transportne logistike

univ. spec. transp.

sveuilini/a specijalist/specijalistica gradskog prometa

univ. spec. traff.

univ. spec. logist.

Temelj doktorskog studija.... znanstveni rad!!!

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306330.html Javna rasprava 2010/2011 (Zakon o znanosti Zakon o sveuilitu Zakon o visokom obrazovanju) Statut Sveuilita u Zagrebu http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/statut/statut050225.pdf Statut Fakulteta prometnih znanosti http://www.fpz.hr/DatotekeFPZ/Statut_Fakulteta_prometnih_znanosti.pdf Pravilnik o poslijediplomskom doktorskom studiju Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti http://doktorski.unizg.hr/_download/repository/pravilnik_o_doktorskim_st udijima_na_SuZ.pdf http://www.fpz.hr/Datoteke/PoslijediplomskiStudij/Pravilnik_o_poslijediplo mskom_doktorskom_studiju.pdf Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_45_1031.html

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

CILJEVI ZNANOSTI Cilj znanosti - dolaenje do valjanih, pouzdanih, objektivnih, preciznih i sustavnih spoznaja o svijetu kako bi se njime ovladalo.
Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Krajnji cilj je predvianje i mogunost utjecaja na fenomene. Ciljevi znanosti ostvaruju se kroz nekoliko razina spoznaje koji se javljaju kao mogui partikularni ciljevi u znanstvenim istraivanjima. To su: - znanstveno opisivanje (deskripcija) - znanstveno razvrstavanje (klasifikacija) - znanstveno objanjenje (eksplanacija) - znanstveno predvianje (prognoza) Naelo eksperimenata je najvie naelo svakog znanstvenog miljenja.

Poslijediplomskim doktorskim studijskim programom student je osposobljen (odnosno stjee kompetencije) za:
Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

- samostalan znanstveno istraivaki rad (temelj doktorskog studija) - produbljena teorijska znanja za sustavno modeliranje prometnog procesa u svim granama prometa - kreiranje podloga za strateko odluivanje najvie razine - sloeno prometno tehnoloko planiranje i dizajniranje prema funkcionalnim zahtjevima

CILJ PREDMETA Metodologija znanstveno istraivakog rada: Usvajanje metodologije znanstvenog istraivanja, razumijevanje znanstvenih metoda i primjena istih u samostalnom i timskom znanstveno istraivakom radu

Koja je razlika izmeu znanstvene i neznanstvene spoznaje?

Neznanstvena spoznaja Opi pristup Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora Definicije pojmova Pretpostavke Opaanje Mjerenje Instrumenti Izvjetavanje Zakljuci Stav intuitivan zdravo-razumski nejasne, dvosmislene neprovjerljive prigodno, nesustavno nevaljano, nepouzdano netoni, neprecizni subjektivno subjektivni, impresije nekritian Znanstvena spoznaja empirijski operacionalne, jasne provjerljive sustavno valjano, pouzdano toni, precizni objektivno utemeljeni na injenicama kritian

Spoznaja (znanstvena) proizlazi na temelju znanstvenih istraivanja Metodologija istraivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav filozofskospoznajnih pretpostavki, pravila i uputa kako se provode znanstvena istraivanja. to je METODOLOGIJA ?- procedure, metode i postupci dolaska do znanstvene spoznaje

Znanstvena spoznaja Osnovne znaajke

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Valjanost: - tie se predmeta znanstvene spoznaje odnosno onoga ime se znanost bavi. Openito, predmet znanstvene spoznaje je sveukupna stvarnost, svi fenomeni koji su dostupni iskustvu.

Objektivnost: - odnosi se na zahtjev da se proces spoznaje mora osloboditi utjecaja subjektivnog stava istraivaa. Rezultati spoznaje ovisni su jedino od predmeta spoznaje, a ne od subjekta koji vri spoznaju. U tom cilju razvijeno je niz procedura, pravila, postupaka i instrumenata na temelju kojih se provode istraivanja, a koji se mogu ponavljati i koji imaju zadau osigurati objektivnost spoznaje (znanost je odreena ne samo predmetom nego i metodologijom).

Pouzdanost: - svi rezultati spoznaje mogu se ponoviti U istim uvjetima provoenjem istih metodolokim procedurama moraju se dobiti isti rezultati.

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Sustavnost: svaka spoznajna cjelina mora se dovoditi u relaciju s postojeim spoznajama u sustav zakonitosti i teorijskih cjelina Spoznaje ne ostaju samo na pojedinanim injenicama ve nastoje pruiti objanjenja to veih dijelova stvarnosti.

Preciznost: u istraivanju se nastoje obuhvatiti najmanje pojedinosti (konstitutivni elementi fenomena) koje se mogu opaati i analizirati Bitno je da su pojedinosti spoznajno relevantne.

Znanstvena istraivanja

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Temeljna istraivanja

Primjenjena istraivanja

Teorijski ili pokusni rad poduzet radi postignua novih znanja o temeljnim pojavama i injenicama (bez stvarne primjene).

Teorijski ili eksperimentalni rad poduzet radi postignua novih znanja i usmjeren prvenstveno za ostvarivanje praktinog cilja.

Razvojna istraivanja - sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraivanja i praktikog iskustva usmjeren stvaranju novih proizvoda i sustava te uvoenju novih ili poboljanju postojeih procesa

Znanstvena djelatnosti prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju podrazumijeva znanstvena i razvojna istraivanja http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306330.html

Osnovno (poetno) pitanje je: to postoji i kako?

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

1. Pretpostavke o tome kako se to to postoji moe spoznati- istraiti (metode, postupci, instrumenti). 2. Slijede procedure, metode, postupci u funkciji razumijevanja dobivenih rezultata spoznaje i naina kako se do istih dolo. 3. Metodologija se bavi i strategijom razvoja znanosti.

1. Sastavni dijelovi -pretpostavke o prirodi drutvene stvarnosti - definicija opeg znanstvenog pristupa, uvjeta spoznaje predmetnog podruja znanosti (znanstvene paradigme) - odnos izmeu teorije i empirijskih istraivanja (struktura teorije, odnos izmeu injenica izvoda, zakona i hipoteza)

2. Tehniki dio - Obrazloenje i standardizacija procesa i procedura istraivakih postupaka

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

- Analiza i standardizacija nacrta istraivanja - Obrazloenje i standardizacija istraivakih metoda postupaka i instrumenata prikupljanja empirijskih podataka - Analiza postupaka i metoda sreivanja podataka, izvoenja i provjere - Standardizacija naina pisanja i objavljivanja izvjea

3. Strategijski dio - Kritiko analiza i evaluacija rezultata istraivanja - Usustavljivanje rezultata u ire teorijske opise - Usmjeravanje recentne istraivake prakse na osnovne probleme

Znanstveno istraivaki rad i struni rad- postoji li razlika

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Za znanstveno istraivaki rada postoji problem za ije rjeavanje se mora postaviti hipoteza. Nakon toga slijedi naslov rada. Provedbom istraivanja potreban je dokaz uz potvrivanje ili odbacivanje postavljene hipoteze.

Struni rad je zadan, potrebno je odabrati ispravan postupak izradbe.

Znanstveno istraivaki rad ukljuuje vlastite stavove i dokaze. Potrebno je poznavati metodologiju znanstveno istraivakog rada.

Znanstveno istraivaki rad Znanstvena metoda je skup naela i pravila koje znanost kao djelatnost primjenjuje u znanstveno-istraivakoj praksi . Pojam istraivanje, dio znanstvenoga rada koji je neposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objanjavanje, predvianje fenomena, tj. na dolaenje do novih znanstvenih spoznaja primjenom ope znanstvene metode i posebnih istraivakih metoda. Istraivake metode su konkretizacija znanstvene metode, put ili nain kombiniranja vie specifinih postupaka ovisno o predmetu (sadraju), ciljevima i nacrtu istraivanja kojima se dolazi do novih spoznaja. Ispitivanje, ui je pojam od istraivanja i odnosi se na posebne postupke (metode) kojima se opaaju, prikupljaju i evidentiraju injenice o fenomenima (pojavama i procesima) objektivne stvarnosti i pretvaraju u podatke koji se sreuju i obrauju takoer posebnim postupcima (metodama).

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Pravila istraivanja 1. Pravilo racionalne jasnoe 2. Pravilo analize Podjela zadatka istraivanja u vie dijelova 3. Pravilo sinteze Spoznaja od jednostavnijih do sloenijih predmeta 4. Pravilo klasifikacije

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Znanstveno istraivaki rad sastoji se od tri dijela; -Pripremanje -Istraivanje -Zakljuivanje

1. Globalno upoznavanje s problemom i njegovo postavljanje 2. Prikupljanje znanstvene materije o predmetu koji se prouava 3. Koordinacija i interpretacija znanstvenih podataka 4. Postavljanje hipoteze i izbor radnih hipoteza 5. Dokazivanje radnih hipoteza 6. Donoenje zakljuaka i preporuka 7. Opis rezultata istraivanja.

Proces istraivanja odvija se kroz ispreplitanje planiranja istraivanja, empirijskih aktivnosti (prikupljanja relevantnih injenica) i misaonih aktivnosti koje se odvijaju manje ili vie utvrenim redoslijedom. 1. Izbor i analiza (obrazloenje) istraivakog problema
Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

2. Odreivanje podruja znanstvene analize 3. Definiranje pojmova i njihova analiza 4. Odreivanje konkretnih ciljeva i zadataka istraivanja 5. Postavljanje hipoteza (teorijska utemeljenost) 6. Identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli 7. Izrada (dizajniranje) nacrta istraivanja 8. Izbor i razrada metoda, postupaka i instrumenata 9. Planiranje i provoenje terenskog dijela istraivanja (prikupljanja empirijske evidencije) 10. Sreivanje i obrada podataka 11. Analiza i interpretacija podataka i izvoenje zakljuaka 12. Pisanje izvjea i odabir naina objavljivanja rezultata

Planiranje istraivanja (1) Da bi se provelo istraivanje kao sloen radni i stvaralaki proces valja paljivo pristupiti njegovu planiranju.
Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Ono se odvija kroz divergentnu i konvergentnu fazu: U divergentnoj fazi istraiva e razmotriti sve mogunosti koje mu stoje na raspolaganju u smislu irine i dubine zahvata problema, metodolokih i praktinih mogunosti realizacije. U konvergentnoj fazi istraiva paljivo preispituje i odabire ono to je poeljno i to se moe provesti u zadanim uvjetima. Okvir za planiranje istraivanja moe se razlikovati u pojedinim elementima za razliite vrste istraivanja ali uvijek obuhvaa slijedee skupine aktivnosti: 1. Ope odluke 2. Nacrt istraivanja i metodologiju 3. Analizu podataka 4. Prikazivanje rezultata

Planiranje istraivanja (2) 1. Ope odluke - izbor i analiza istraivakog problema - odreivanje opih ciljeva i svrhe istraivanja - formuliranje osnovnog istraivakog pitanja - identificiranje i odreivanje reda prioriteta istraivanja i njihovih ogranienja 2. Izrada nacrta istraivanja - fokusiranje i balansiranje istraivanja - formuliranje specifinih istraivakih pitanja - metodologija istraivanja - koje empirijske injenice, vrste podataka valja prikupiti - gdje, od koga i kako prikupiti empirijske injenice, podatke 3. Analiza podataka - koji naini analize e biti primijenjeni za koju vrstu skupinu podataka - koji statistiki postupci, pokazatelji i testovi e biti primijenjeni u analizi i okazivanju - verificiranje rezultata 4. Prikazivanje rezultata - odluka o nainu prikazivanja, pisanja periodinih i konanog izvjea o provedenom istraivanju - odluka o nainu publiciranja izvjea

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

HIPOTEZA MISAONI ODGOVOR NA ISTRAIVAKI UPIT

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

To je dopuna tzv. prazninama u postojeim spoznajama usustavljenim u teoriju. Dobro postavljena hipoteza, obzirom da se daljnji tijek istraivanja svodi na njeno provjeravanje. Tek kada se postavi hipoteza moe se precizno znati koje empirijske injenice valja prikupiti i kojim spoznajama ovladati da bi se odgovorilo na upit. Potrebno je koristiti sva postojea znanja o problemu.

Kad se hipoteza poklapa s injenicama naziva se teorijom. Znanstvena hipoteza predstavlja znaajan instrumenat razvoja znanstvene misli.

Kriteriji za dobre hipoteze Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

VALJANOST ( mora se odnositi na problem istraivanja) POJMOVNA JASNOA (dosljedna uporaba pojmova) ISKUSTVENA PROVJERLJIVOST (mora postojati mogunost potvrivanja ili odbacivanja SPECIFINA (ne smije biti toliko openita da je nemogua provjera; tada se dijeli na vie manjih) POVEZANOST S TEORIJOM

Opis aktivnosti 2010. XI.-II. Prethodna istraivanja i priprema prijave teme doktorske disertacije Prijavljivanje teme disertacije i nastavak istraivanja 4 mj. 2011. III.-V. 2011. VI-VIII. 2011. IX.-XI.

Trajanje aktivnosti 2011. XII.-II2012. III.-V. 2012. VI.-VIII. 2012. IX.-XI. 2012. XII-II. 2013. III.-V.

3 mj.

Potrebno je DOBRO organizirati znanstveni rad

3 mj.

Studijsko prouavanje literarne grae i znanstvenih informacija Selekcija, analiza i sinteza relevantnih injenica, spoznaja, zakonitosti i teorija Konzultacije i razgovori sa ekspertima i stvaranje generalnih zakljuaka Pismeno formuliranje rezultat istraivanja i testiranja modela Pisanje teksta rukopisa, grafika i tehnika obrada Revidiranje teksta prema primjedbama i sugestijama mentora i lanova povjerenstva Postupak obrane doktorske disertacije Ukupno trajanje aktivnosti 4 7 10

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

Zavrno prikupljanje literarne grae i znanstvenih informacija

3 mj.

3 mj.

3 mj.

3 mj.

3 mj. 3 mj.

3 mj. 13 16 19 22 25 28 31

Provedbom istraivanja esto se primjenjuje neki MODEL Kod modela se misao pretvara u matematiki oblik kako bi se dobila optimalna rjeenja, kvantificiranost i mjerljivost istraivanih postupaka. Modeliranje se primjenjuje iz razloga to nije uvijek mogue ili gospodarski opravdano eksperimentirati u stvarnim uvjetima... (pogotovo u prometu) Eksperimentirajui sa modelom dobiva se uvid u ponaanje stvarnog procesa. Model mora sauvati sve osobitosti procesa koji predstavlja

Sustavi mjerenja i daljinskog nadzora

.... vie o modelima u drugim predmetima

24