USTAV KANTONA SARAJEVO I AMANDMANI I-XLII NA USTAV KANTONA SARAJEVO

Slubene novine Kantona Sarajevo Broj 1/96 Na osnovu lanova V-1.4. i IX-3(4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 1/94), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj dana 11. marta 1996. godine, donosi USTAV KANTONA SARAJEVO I - OPE ODREDBE lan 1. Sadraj Ovim Ustavom ureuju se organizacija i status Kantona Sarajevo (dalje: Kanton), njegove nadlenosti i struktura vlasti. lan 2. Uspostavljanje Kantona Podruje grada Sarajeva koje je razgranienjem izmeu entiteta u Bosni i Hercegovini izvrenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14.decembra/prosinca 1995. godine (dalje: Mirovni sporazum) pripalo Federaciji Bosni i Hercegovini (dalje: Federacija), organizira se kao kanton sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu. lan 3. Naziv i sjedite Kantona Slubeni naziv Kantona je: Kanton Sarajevo. Sjedite Kantona je u Sarajevu. lan 4. Teritorij Kantona Teritorij Kantona obuhvata podruja opina Centar Sarajevo, Hadii, Ilida, Ilija, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogoa, kako je to utvreno Mirovnim sporazumom. Ovaj teritorij se blie utvruje posebnim propisom Skuptine Kantona (dalje:Skuptina) sukladno federalnim zakonima. U sluaju izmjena teritorija Kantona odvajanjem dijelova teritorije radi pripajanja kantonima ili pripajanjem dijelova drugih kantona ovom Kantonu, Skuptina daje svoje prethodno miljenje, a radi njegove potvrde moe zatraiti i lino i izjanjavanje graana sa podruja Kantona na neki od propisanih naina. lan 5. Slubena obiljeja Kantona Kanton ima grb, zastavu, himnu/sveanu pjesmu i peat, kao i druga obiljeja o kojima odlui Skuptina. Slubena obiljeja Kantona upotrebljavat e se samostalno ili zajedno sa slubenim obiljejima Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to odreeno njihovim propisima i propisima Kantona. Za prihvatanje slubenih obiljeja iz prethodnog stava u Skuptini potrebna je kvalifikovana veina ukupnog broja poslanika.

lan 6. Odnos prema Bosni i Hercegovini i Federaciji Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije, kako je to odreeno njihovim ustavima. Organi vlasti u Kantonu su duni obezbijediti punu zatitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije u njihovom glavnom gradu. Oni ne mogu donositi bilo kakve propise ili druge akte niti preduzimati radnje kojima bi se na bilo koji nain ograniavala prava ili naruavali interesi Bosne i Hercegovine ili Federacije na ovom podruju. II - ZATITA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA lan 7. Utvrivanje ljudskih prava i sloboda Na podruju Kantona obezbjeuje se puna zatita ljudskih prava i sloboda utvrenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije, kao i u instrumentima datim u Aneksu Ustava Federacije. Skuptina ili bilo koji drugi organ Kantona ne mogu reducirati ljudska prava i slobode utvrene aktima iz prethodnog stava. Oni su duni u donoenju propisa i u njihovoj primjeni posebno voditi rauna o efektima koje ti propisi imaju ili mogu imati u oblasti ljudskih prava i sloboda. lan 8. Zatita ljudskih prava i sloboda Skuptina e obezbijediti donoenje takvih propisa kojima e se u prvom redu zatititi utvrena ljudska prava i slobode, te uvesti efikasni instrumenti te zatite. Organi vlasti u Kantonu prilikom izvravanja propisa su obavezni onemoguiti svako naruavanje ljudskih prava i sloboda, te poduzimati sve potrebne mjere iz svoje nadlenosti radi njihove potpune zatite. Ovo se posebno odnosi na policijske snage koje e efikasnim, preventivnim i operativnim radom obezbijediti punu linu i imovinsku zatitu svakog graanina. lan 9. Komisija za ljudska prava Radi zatite ljudskih prava i sloboda i kontrole rada svih organa vlasti Kantona u ovoj oblasti, Skuptina obrazuje posebnu Komisiju za ljudska prava. Broj lanova, nain njihovog imenovanja te nadlenosti Komisije iz prethodnog stava utvruju se posebnim propisom Kantona. lan 10. Suradnja sa ombudsmenom i meunarodnim organizacijama Skuptina i drugi organi vlasti su obavezni pruiti ombudsmenu Bosne i Hercegovine, ombudsmenu Federacije i svim meunarodnim posmatrakim tijelima za ljudska prava potrebnu pomo u vrenju njihovih funkcija na podruju Kantona. U okviru pomoi iz prethodnog stava organi Kantona e naroito: a) staviti na uvid sve slubene dokumente ukljuujui i one tajnog karaktera, te sudske i upravne spise;

b) osigurati suradnju svake osobe i svakog slubenika u davanju potrebnih informacija i podataka; c) osigurati pristup i kontrolu na svim mjestima gdje su osobe liene slobode, zatvorene ili gdje rade; d) omoguiti prisustvo sudskim i upravnim postupcima kao i sastancima organa. Nalazi i izvjetaji tijela iz stava 1. ovog lana e se razmatrati u nadlenim organima po hitnom postupku, te e na osnovu toga biti preduzimane odgovarajue mjere gdje to bude potrebno. III - NADLENOSTI KANTONA lan 11. Odreivanje nadlenosti Kanton ima nadlenosti utvrene Ustavom Federacije i ovim Ustavom. U sluaju potrebe za tumaenjem, nadlenosti Kantona utvrene ovim Ustavom e biti tumaene u korist Kantona po principu predpostavljene nadlenosti, a pojedinano spomenuta ovlatenja u ovom Ustavu se nee tumaiti kao bilo kakva ogranienja opih nadlenosti Kantona. lan 12. Iskljuive nadlenosti U okviru svojih nadlenosti Kanton je nadlean za: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga; b) utvrivanje obrazovne politike, ukljuujui donoenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrivanje i provoenje kulturne politike; d) utvrivanje stambene politike, ukljuujui i donoenje propisa koji se tiu ureivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrivanje politike koja se tie reguliranja i osiguravanja javnih slubi; f) donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita,ukljuujui i zaniranje; g) donoenje propisa o unaprijeivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti; h) donoenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, ukljuujui donoenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provoenje socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite; k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turistikih resursa; l) stvaranje predpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini; m) finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduivanjem ili drugim sredstvima. lan 13. Zajednike nadlenosti sa Federacijom Kanton zajedno sa Federacijom, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima vri slijedee nadlenosti:

a) jamenje i provoenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politika zatite ovjekove okoline; d) komunikacijska i transportna infrastruktura; e) socijalna politika; f) provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu; g) imigracija i azil; h) turizam; i) koritenje prirodnih bogatstava. lan 14. Vrenje nadlenosti Svoje nadlenosti Kanton izvrava donoenjem sopstvenih propisa i primjenom propisa Bosne i Hercegovine i Federacije. Nadlenosti iz lana 13. ovog Ustava Kanton vri u obimu dogovorenom sa federalnim vlastima. U sluaju da takav dogovor ne postoji te nadlenosti e Kanton vriti cjelovito i samostalno. lan 15. Prenoenje nadlenosti Svoje nadlenosti iz oblasti obrazovanja, kulture,turizma, lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti,radija i televizije Kanton moe prenositi na opine u svom sastavu. Ove nadlenosti e se obavezno prenositi na one opine u kojima veinsko stanovnitvo prema nacionalnoj strukturi nije stanovnitvo koje ini veinu i na podruju cijelog Kantona. Kanton moe neke od svojih nadlenosti prenijeti i na federalne vlasti, ukoliko bi se na taj nain obezbijedilo njihovo efikasnije i racionalnije vrenje. Odluku o prenoenju nadlenosti u smislu ovog lana donosi Skuptina. IV - STRUKTURA VLASTI A) ZAKONODAVNA VLAST lan 16. Opa odredbaZakonodavnu vlast u Kantonu vri Skuptina Kantona. lan 17. Sastav Skuptine Skuptina je jednodomo predstavniko tijelo sastavljeno od 45 (etrdesetpet) poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom podruju Kantona. Prilikom izbora poslanika obezbjeuje se odgovarajua zastupljenost predstavnika Bonjaka, Hrvata i ostalih naroda proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovnitva na podruju Kantona. Izbor poslanika u Skuptini provodi se sukladno federalnim izbornim propisima, s tim to izbore raspisuje i provodi Skuptina. Mandat poslanika u Skuptini trje 2 (dvije) godine.

lan 18. Nadlenosti Skuptine Skuptina Kantona: a) priprema i dvotreinskom veinom usvaja Ustav Kantona; b) donosi zakone i druge propise u okviru izvravanja nadlenosti Kantona, izuzev propisa koji su ovim Ustavom ili zakonom dati u nadlenost Vlade Kantona; c) bira i razrjeava Predsjednika i podpredsjednika Kantona sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; d) utvruje politiku i donosi programe razvoja Kantona; e) potvruje imenovanje Premijera, zamjenika Premijera i lanova Vlade Kantona; f) osniva kantonalne i opinske sudove i utvruje njihove nadlenosti; g) bira sudije kantonalnih sudova sukladno Ustavu Federacije i ovom Ustavu; h) usvaja budet Kantona i donosi zakone o oporezivanju i na drugi nain osigurava potrebno finansiranje; i) bira zastupnike u Dom naroda Federacije sukladno Ustavu Federacije; j) odluuje o prijenosu ovlatenja Kantona na opine i Federaciju; k) odobrava zakljuivanje ugovora i sporazuma u oblasti meunarodnih odnosa i meunarodne suradnje; l) provodi istragu sukladno ovom Ustavu i posebnim propisima; m) vri i druge poslove utvrene federalnim propisima, ovim Ustavom i kantonalnim propisima. lan 19. Nain rada Skuptine Skuptina bira predsjedavajueg i dva njegova zamjenika iz reda izabranih poslanika. Skuptina zasijeda javno, izuzev u sluajevima kada je to predvieno njenim poslovnikom. Izvjetaji o zasjedanjima i donesenim odlukama se objavljuju u sredstvima javnog informiranja. Nain rada Skuptine blie se ureuje poslovnikom. lan 20. Poslaniki imunitet Krivini postupak ili graanska parnica ne mogu biti pokrenuti protiv kantonalnog poslanika, niti kantonalni poslanik moe biti zadran u pritvoru ili kanjen na bilo koji nain zbog iznesenog miljenja i datog glasa u Skuptini. lan 21. Nain odluivanja u Skuptini U vrenju svojih nadlenosti Skuptina donosi zakone,druge propise, te ope i pojedinane akte (dalje: propisi).

Propisi se smatraju donesenim ako sjednici prisustvuje najmanje 51% (pedesetijedanposto) poslanika i ako je za predloeni propis glasala veina od ukupnog broja izabranih poslanika. Izuzetno, kada se radi o pitanjima vezanim za ostvarivanje posebnih nacionalnih, socijalnih ili drugih interesa odreenih grupa graana, 15% (petnaestposto) poslanika moe zatraiti da se odluka donese dvotreinskom veinom od ukupnog broja izabranih poslanika u Skuptini. Propisi koji imaju karakter opeg akta stupaju na snagu kako je to u njima odreeno, ali ne prije nego to budu objavljeni. lan 22. Provoenje istrage Skuptina ili njeni odbori mogu provoditi istrage radi raspravljanja odreenih pitanja koja su se pojavila u odnosima unutar Kantona, a u kojima je uestvovao bilo koji od poslanika, lanova Vlade odnosn organa ili slubi kantonalne Vlade, te u tom cilju pozivati svjedoke ili prikupljati druge dokaze. Postupak provoenja istrage u smislu prethodnog stava ureuje Skuptina posebnim propisom. B) IZVRNA VLAST lan 23. Opa odredba Izvrnu vlast u Kantonu vre Predsjednik (dalje:Predsjednik) i Vlada Kantona (dalje: Vlada). lan 24. Predsjednik Kantona Predsjednika bira Skuptina veinom glasova izmeu kandidata koje predloe poslanici. Predsjednik se bira na period od 2 (dvije) godine i ne moe se na tu funkciju birati vie od 2 (dva) puta uzastopno. lan 25. Nadlenosti Predsjednika Kantona Predsjednik je nadlean za: a) imenovanje i smjenjivanje Premijera, zamjenika Premijera i lanova Vlade; b) predlaganje sudija kantonalnih sudova; c) predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; d) zakljuivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore vee vrijednosti i ugovore iz oblasti meunarodne suradnje mora pribaviti suglasnost Skuptine sukladno ovom Ustavu; e) podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije i Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine;

f) razmatranje izvjetaja ombudsmena i drugih meunarodnih organizacija za zatitu ljudskih prava i obezbjeivanje poduzimanja potrebnih mjera u zatiti ljudskih prava i sloboda; g) obezbjeivanje suradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije; h) odluivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima kao to su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama; i) predlaganje donoenja propisa iz nadlenosti Skuptine; j) predlaganje mjera ekonomske i razvojne politike Kantona; k) vrenje drugih poslova utvrenih ovim Ustavom i drugim propisima Kantona. lan 26. Potpredsjednici Kantona Istovremeno sa izborom Predsjednika Skuptina e izabrati i tri potpredsjednika Kantona. Potpredsjednici obavljaju poslove u okviru djelokruga koji odredi Predsjednik, kao i druge poslove kako je to utvreno posebnim propisima o organizaciji Vlade. lan 27. Vlada Kantona Vladu ine Premijer, koji je predsjednik Vlade,zamjenik Premijera i ministri, od kojih svaki izuzev ministara bez portfelja ima zamjenika. Sastav Vlade odraava nacionalni sastav stanovnitva na podruju Kantona, s tim da se u svakom sluaju osigurava zastupljenost Bonjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda. Vladu imenuje Predsjednik nakon konsultacija sa Premijerom ili kandidatom za tu funkciju, a potvruje je Skuptina veinom glasova od ukupnog broja poslanika. Svako slobodno mjesto u Vladi popunjava se po istom postupku. Vlada se moe smijeniti odlukom Predsjednika ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi veinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skuptini. lan 28. Nadlenosti Vlade Vlada je nadlena za: a) provoenje kantonalne politike, predlaganje i izvravanje zakona i drugih propisa Kantona; b) izvravanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vrenje drugih nadlenosti povjerenih Kantonu od federalne vlasti; c) pripremanje i predlaganje budeta Kantona; d) osiguranje suradnje Vlade sa ombudsmenima; e) vrenje nadzora nad istragom i krivinim gonjenjem u vezi sa krenjem zakona Kantona; f) nadziranje kantonalne policije i osiguranje da njen nacionalni sastav odraava nacionalnu strukturu stanovnitva na podruju Kantona te da nacionalni sastav policije u svakoj opini odgovara nacionalnoj strukturi stanovnitva te opine;

g) obavljanje i drugih poslova utvrenih Ustavom Federacije,ovim Ustavom i zakonima Kantona. lan 29. Izvrne nadlenosti Premijera i ministara u Vladi Premijer je nadlean za: a) provoenje kantonalne politike i izvravanje kantonalnih propisa, ukljuujui i osiguranje izvravanja odluka kantonalnih i federalnih sudova; b) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti kantonalnog zakonodavstva; c) iznoenje budetskih prijedloga pred Skuptinu; d) druga pitanja utvrena ovim Ustavom i zakonima Kantona. Svaki ministar je odgovoran za: a) provoenje kantonalne politike i izvravanje kantonalnih propisa iz okvira ovlatenja svoga ministarstva; b) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisima iz okvira ovlatenja svoga ministarstva ili prema zadatku koji mu odredi Premijer; c) rukovoenje, koordiniranje ili nadziranje aktivnosti svoga ministarstva; d) izdavanje uputstava, instrukcija, naredbi i drugih provedbenih akata u cilju izvravanja zakona iz ovlatenja svoga ministarstva i onih koje mu povjeri Premijer, sukladno ovom Ustavu i zakonima Kantona; e) pripremanje, obavjetavanje i analiziranje budetskih prijedloga iz ovlatenja svoga ministarstva ili obavljanje drugih zadataka na zahtjev Premijera; f) ukupno stanje u oblasti za koju je obrazovano ministarstvo, ukljuujui i nadzor nad izvravanjem propisa iz djelokruga ministarstva u opinama; g) odgovaranje na pitanja poslanika u Skuptini iz djelokruga ministarstva; h) izvravanje i drugih poslova koje mu odredi Premijer. lan 30. Organizacija uprave Organizacija Vlade utvruje se zakonom Kantona sukladno ovom Ustavu. Zakonom Kantona, sukladno naelima i principima organizacije uprave, utvruje se ukupna organizacija kantonalne uprave. lan 31. Imunitet Predsjednik, potpredsjednici Kantona, Premijer, zamjenik Premijera i lanovi Vlade ne mogu biti krivino gonjeni niti odgovorni u graanskoj parnici za radnje uinjene u obavljanju svojih funkcija. C) KANTONALNO SUDSTVO lan 32. Osnivanje i nadlenost sudova Kanton ima sudove koji imaju izvornu nadlenost da presuuju u stvarima koje ne spadaju u nadlenost opinskih sudova i druge nadlenosti utvrene zakonom i koji odluuju po albama na presude opinskih sudova.

Kantonalne sudove osniva Skuptina kao sudove ope nadlenosti ili kao posebne sudove, Skuptina posebnim propisom utvruje nadlenosti i organizaciju kantonalnih sudova. lan 33. Izbor sudija Sudije kantonalnih sudova bira Skuptina veinom glasova od ukupnog broja poslanika na prijedlog Predsjednika. Kantonalne sudije e biti u slubi do navrenih 70 (sedamdeset) godina ivota, ukoliko prije toga ne podnesu ostavku ili ne budu smijenjeni konsenzusom sudija Vrhovnog suda Federacije. Predsjednike kantonalnih sudova biraju sami sudovi. D) STRUNA TIJELA lan 34. Obrazovanje i nadlenosti Radi strune obrade i praenja odreenih oblasti u okviru nadlenosti Kantona te predlaganja strunih rjeenja u tim oblastima, mogu se osnivati struna tijela Kantona (strune komisije, odbori, ekspertni timovi i slino). Struna tijela moe obrazovati Skuptina na prijedlog Predsjednika, Predsjednik samostalno i Vlada. Odlukom o obrazovanju strunih tijela odreuje se njihova nadlenost, broj lanova, vrijeme vrenja funkcije kao i pitanja finansiranja. Struna tijela se ne mogu obrazovati kao paralelni organi pojedinim kantonalnim ministarstvima niti za oblasti koje su u domenu izvrnih nadlenosti pojedinih minsitarstava, Vlade ili Predsjednika. V - POLOAJ OPINA lan 35. Obrazovanje opina Na podruju Kantona obrazuje se vie opina kao jedinica lokalne samouprave, sukladno Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi i zakonu i drugim propisima Federacije. Broj i teritorijalni obuhvat opina odreuje se propisima koje donosi Skuptina. U postupku obrazovanja opina, obavezno je pribavljanje miljenja graana, putem referenduma na dijelu Kantona koji se eli organizirati u posebnu opinu. lan 36. Nadlenosti opina Nadlenosti opina proizilaze iz njihovog statusa kao jedinica lokalne samouprave. Opine mogu imati izvorne nadlenosti i nadlenosti koje im prenese Kanton posebnim propisom sukladno ovom Ustavu.

10

Opine na podruju Kantona mogu imati razliite nadlenosti ovisno od globalne politike funkcioniranja i razvoja Kantona, te od ekonomskog prostornog i drugog poloaja pojedinih opina. Radi obezbjeivanja efikasnosti i jedinstva u funkcioniranju vlasti, opine su u vrenju svojih nadlenosti obavezne ostvarivati meusobnu suradnju kao i suradnju sa vlastima Kantona. Opine donose svoj statut sukladno ovom Ustavu i Ustavu Federacije. lan 37. Struktura vlasti u opinama Zakonodavnu vlast u opinama vre opinska vijea,koja se, ovisno od broja stanovnika, sastoje od 9 (devet) do 35 (tridesetpet) lanova. lanovi opinskih vijea se biraju na neposrednim izborima tajnim glasanjem na podruju cijele opine. Izbori lanova opinskih vijea organiziraju se u pravilu istovremeno sa izborima za Skuptinu. Izvrnu vlast u opini vri opinski naelnik kojega bira opinsko vijee na prijedlog lanova. Sudsku vlast u opinama vre opinski sudovi. Ove sudove osniva i finansira Skuptina Kantona, s tim da se sud moe osnovati za vie opina. Sudije opinskih sudova imenuje predsjednik najvieg kantonalnog suda uz konsultacije sa opinskim naelnikom. VI - FINANSIRANJE I IMOVINA KANTONA lan 38. Finansiranje Kantona Finansiranje funkcija Kantona vri se iz poreza, taksi i doprinosa koje uvodi Skuptina. Finansiranje se moe vriti i iz drugih izvora, kao to su dotacije Bosne i Hercegovine i Federacije, zaduivanje kod banaka i drugih finansijskih organizacija, donacije i slino, o emu odluuje Skuptina posebnim propisima. Sistem javnih prihoda na podruju Kantona je jedinstven. Opine ne mogu uvoditi nikakve druge poreze ili druge izvore prihoda, izuzev ako se radi o projektima za ije finansiranje se graani na podruju opine izjasne posebno, putem referenduma. Ostvareni prihodi na podruju Kantona se rasporeuju Kantonu i opinama srazmjerno nivou njihovog ostvarivanja na pojedinim opinama, te prema drugim kriterijumima utvrenim propisom Kantona. Funkcije Kantona i opina finansiraju se kroz budet koji donose Skuptina Kantona i opinska vijea, sukladno propisima Kantona i Federacije. lan 39. Imovina Kantona Kanton moe imati pokretnu i nepokretnu imovinu. Imovinom Kantona smatraju se stvari, prava i novana sredstva koja su steena kupovinom ili na drugi nain sukladno zakonima Bosne i Hercegovine i Federacije. Imovinom Kantona upravlja Skuptina. Predsjednik i Vlada mogu raspolagati imovinom u okviru ovlatenja koja im Skuptina prenese posebnim propisom.

11

VII - MEUNARODNI ODNOSI lan 40. Uspostavljanje meunarodne suradnje Kanton moe uspostavljati suradnju sa drugim dravama, meunarodnim organizacijama i gradovima u inostranstvu, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije i ovom Ustavu. U okviru suradnje iz prethodnog stava Kanton moe potpisivati sporazume i druge akte o suradnji. lan 41. Ovlatenja za zakljuivanje sporazuma Zakljuivanje sporazuma i drugih akata iz oblasti meunarodne suradnje u nadlenosti je Predsjednika. Sporazumi i drugi akti iz oblasti meunarodnih odnosa stupaju na snagu nakon verifikacije u Skuptini. Sporazumi ili drugi akti meunarodnog karaktera kojima se prua bespovratna ili besplatna pomo Kantonu za vrenje njegovih funkcija ne podlijeu verifikaciji iz prethodnog stava, ali je Predsjednik duan o njima redovno obavjetavati Skuptinu. VIII - PROMJENE USTAVA lan 42. Nain promjena Ustava Promjene ovog Ustava vre se putem amandmana. Amandmane na Ustav mogu predloiti Predsjednik,Vlada, veina poslanika u Skuptini i klubovi poslanika. Predloeni amandmani ne mogu se konano razmatrati u Skuptini prije isteka roka od dvije sedmice nakon to su prvi put bili podneseni. U tom roku e se obaviti rasprava i pribaviti miljenja radnih tijela Skuptine, Vlade kao i poslanikih klubova. Predloeni amadmani se usvajaju dvotreinskom veinom od ukupnog broja poslanika u Skuptini. IX - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 43. Ovaj Ustav usvaja prijelazna Skuptina dvotreinskom veinom ukupnog broja poslanika. Ovaj Ustav stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenim novinama Kantona. lan 44. Do izbora Skuptine sukladno ovom Ustavu njene funkcije e vriti Prijelazna Skuptina Kantona (dalje: Prijelazna Skuptina). Prijelazna Skuptina se formira tako da svaka od devet opina naznaenih u lanu 3. ovog Ustava iz svoga opinskog vijea izabere po 5 (pet) predstavnika.

12

Kod izbora predstavnika opina u Prijelaznu Skuptinu mora se voditi rauna da njihova struktura u pogledu stranake pripadnosti mora odgovarati stranakoj strukturi Skuptine Grada prema izborima iz 1990. godine. Prva sjednica Prijelazne Skuptine odrae se nakon organizirane opina sukladno Ustavu Federacije. Ovu sjednicu e sazvati Predsjednik Skuptine grada Sarajeva ili najstariji odbornik u toj Skuptini, koji e i rukovoditi njenim radom do izbora predsjedavajueg Prijelazne Skuptine. Prijelazna Skuptina ima sve nadlenosti utvrene ovim Ustavom za Skuptinu Kantona. Sa poetkom rada Prijelazne Skuptine prestaje sa radom Skuptina grada Sarajeva obrazovana nakon neposrednih izbora 1990. godine. lan 45. U periodu do izbora za Skuptinu Kantona, izvrnu vlast e vriti prijelazni Predsjednik i prijelazna Vlada Kantona. Prijelazni Predsjednik e se izabrati na konstituirajuoj sjednici Prijelazne Skuptine. Prijelazni Predsjednik e svoju funkciju vriti do izbora za Skuptinu Kantona. lan 46. Do formiranja prijelazne Vlade Izvrni odbor grada Sarajeva nastavlja s radom kao Vlada Kantona. Prijelazna Skuptina e u roku od 10 (deset) dana donijeti zakone o organizaciji i nadlenostima Vlade i ministarstava Kantona. U roku iz prethodnog stava prijelazni Predsjednik e imenovati prijelaznu Vladu i njen sastav dostaviti Prijelaznoj Skuptini na potvrdu. lan 47. Organi uprave grada Sarajeva, gradske upravne organizacije i slube nastavljaju da rade prema organizaciji i djelokrugu utvrenim Statutom grada Sarajeva i Odlukom o organizaciji i djelokrugu gradskih organa uprave, gradskih upravnih organizacija i slubi do donoenja propisa u smislu stava 2. prethodnog lana. Javna preduzea i javne ustanove iji je osniva grad Sarajevo nastavljaju se radom kao kantonalna javna preduzea i javne ustanove. lan 48. Broj i porduja opina u sastavu Kantona e se preispitati poslije provoenja izbora za Skuptinu Kantona kada e se utvrditi opravdanost obrazovanja novih opina, te donijeti neophodne odluke o njihovom obrazovanju. lan 49. Do uspostavljanja policijskih snaga sukladno ovom Ustavu njihove poslove e vriti policija Ministarstva unutarnjih poslova Federacije. O vrenju ovih poslova i postepenom prelasku policijskih snaga Ministarstva unutarnjih poslova Federacije u policijske snage Kantona Predsjednik Kantona e se dogovarati sa Vladom Federacije i Ministarstvom unutarnjih poslova Federacije.

13

lan 50. Do poetka rada kantonalnih i opinskih sudova sukladno ovom Ustavu njihove funkcije e vriti postojei sudovi uspostavljeni prema zakonima Republike Bosne i Hercegovine. Nakon stupanja na snagu ovog Ustava, a do poetka rada kantonalnih i opinskih sudova, sudije e se birati po prethodno pribavljenoj saglasnosti Skuptine. lan 51. Statut grada Sarajeva i drugi gradski propisi ostaju na snazi u prijelaznom periodu ukoliko nisu u suprotnosti sa Ustavom Federacije i ovim Ustavom. +++++ Broj 2/96 (Ispravka) ISPRAVKA U lanu 24. omakom je izostavljen stav 3. i 4., koji glase: Predsjednik Kantona moe biti smijenjen prije isteka mandata na koji je izabran.O smjenjivanju odluuje Skuptina dvotreinskom veinom ukupnog broja poslanika. Ukoliko mjestoPpredsjednika ostaje upranjeno, Skuptina Kantona e izabrati novog Predsjednika u roku od 30 (trideset) dana raunajui od dana kada je mjesto upranjeno.U sluaju da Predsjednik bude privremeno sprijeen da obavlja svoju dunost, funkciju e vriti predsjedavajui Skuptine do povratka predsjednika. Broj 3/96 (Ispravka) ISPRAVKA U lanu 27. omakom je izostavljen stav 5. koji glasi: Predsjednik Kantona moe smijeniti pojedine ministre u Vladi na prijedlog premijera.

Broj 16/97 (Amandmani I-XIII) AMANDMAN I Iza lana 4. dodaje se novi lan 4a. koji glasi: "U Kantonu Sarajevo opine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad ine Grad Sarajevo (u daljem tekstu: Grad) kao jedinicu lokalne samouprave. Nadlenost i unutranja organizacija Grada ureuju se Statutom Grada. Statut Grada ureuje i pitanja od vitalnog nacionalnog interesa." AMANDMAN II Iza lana 4a. dodaje se novi lan 4b., koji glasi: "Grad ima Gradsko vijee sa 28 vijenika. 14

Svako opinsko vijee opina koje formiraju Grad izabrat e 7 delegata u Gradsko vijee iz reda opinskih vijenika. Bonjacima, Hrvatima i grupi Ostalih e pojedinano biti garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeu, bez obzira na izborne rezultate. Ukoliko se izborom gradskih vijenika iz reda opinskih vijenika ne moe popuniti minimalan broj mjesta zagarantovan stavom 3. ovog lana, gradski vijenici e biti birani iz reda kandidata sa lista politikih stranaka koje participiraju u opinskim vijeima, a na osnovu izbornih rezultata". AMANDMAN III U lanu 18. pod (j), rije "opine" je zamijenjena rijeima "opinu, Grad". AMANDMAN IV Iza lana 18. dodaje se novi lan 18a. koji glasi: "Predsjedavajui i zamjenik predsjedavajueg Skuptina bira predsjedavajueg i njegovog zamjenika iz reda izabranih poslanika. Predsjedavajui i njegov zamjenik nee biti izabrani iz istog konstitutivnog naroda". U lanu 19. stav 1. se brie. AMANDMAN V U lanu 23., iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Postojae pravina i odgovarajua zastupljenost svih naroda koji ive u Kantonu na svim nivoima Kantonalnih izvrnih vlasti". AMANDMAN VI lan 26. se mijenja i glasi: "Potpredsjednik Kantona Skuptina e izabrati i potpredsjednika Kantona. Potpredsjednik Kantona se bira na period od dvije godine i ne moe se na tu funkciju birati vie od dva puta uzastopno. Potpredsjednik Kantona obavlja poslove koje utvrdi predsjednik Kantona, kao i druge poslove kako je to utvreno posebnim kantonalnim propisima. Predsjednik i potpredsjednik Kantona nee biti iz istog konstitutivnog naroda". AMANDMAN VII Na kraju lana 29. pod (f) dodaju se rijei: "i Gradu". AMANDMAN VIII Iza lana 29. dodaje se novi lan 29a. koji glasi: "Ministar i zamjenik ministra unutranjih poslova i ministar i zamjenik ministra stambene politike nee biti imenovani iz reda istog konstitutivnog naroda.

15

Ministri i zamjenici ministara iz prethodnog stava imae obavezu da rade zajedno i da blisko konsultuju jedan drugog prije donoenja bilo koje vane odluke". AMANDMAN IX U lanu 31. u prvoj reenici rije "potpredsjednici" zamjenjuje se rjeju "potpredsjednik". AMANDMAN X U lanu 32. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Postojae pravina i odgovarajua zastupljenost svih naroda koji ive u Kantonu na svim nivoima Kantonalnog sudstva". AMANDMAN XI U lanu 37. iza stava 1. dodaje se novi stav 2., koji glasi: "Na nivo opina u okviru Kantona Sarajevo, jedan predstavnik druge najbrojnije populacijske grupe bie predsjedavajui Opinskog vijea, pod uslovom da ova populacijska grupa broji najmanje 10% od ukupnog stanovnitva opine". Stav 2. i 3. lana 37. postaju st. 3. i 4. AMANDMAN XII U lanu 38. posljednji stav se mijenja i glasi: "Funkcije Kantona, Grada i opina finansiraju se kroz budet koji donosi Skuptina Kantona, Gradsko vijee i opinska vijea,pojedinano, u skladu s kantonalnim i federalnim propisima". AMANDMAN XIII U lanu 42. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: Odredbe Amandmana I na ovaj ustav ne mogu se mijenjati bez prethodne saglasnosti predstavnika federalnih partnera i bez saglasnosti stranaka zastupljenih u Kantonalnoj Skuptini."

Broj 14/00 (Amandmani XIV-XV) AMANDMAN XIV U Ustavu Kantona Sarajevo u lanu 17. u prvom stavu broj 45 zamjenjuje se brojem 35. AMANDMAN XV U lanu 37. u prvom stavu broj 9 zamjenjuje se brojem 11, a broj 35 zamjenjuje se brojem 31.

16

Broj 4/01 (Amandmani XVI-XVIII) AMANDMAN XVI lan 27. stav 1. mijenja se i glasi: Vladu ine premijer, koji je predsjednik Vlade i ministri.

AMANDMAN XVII Amandman VIII brie se. AMANDMAN XVIII U lanu 31. rijei: zamjenik premijera briu se.

Broj 28/04 (Amandmani XIX do XLII) AMANDMAN XIX Iza lana 11. dodaje se lan 11a., koji glasi: "lan 11a. Kanton osigurava da konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih budu proporcionalno zastupljeni u ministarstvima Kantona.Takva proporcionalna zastupljenost u skladu je sa popisom stanovnitva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7." AMANDMAN XX U lanu 17. stav 2. brie se. Dosadanji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3. Stav 3. mijenja se i glasi: "Mandat poslanika u Skuptini traje etiri godine." Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Klub delegata konstitutivnog naroda formira se uz uslov da postoji najmanje jedan delegat tog konstitutivnog naroda u Skuptini." AMANDMAN XXI U lanu 18. taka c) brie se. Taka e) mijenja se i glasi: "e) potvruje Vladu Kantona ;" 17

Taka g) brie se. Taka f) brie se. AMANDMAN XXII Podnaslov i lan 18a. mijenjaju se i glase i dodaje se lan 18b): "Predsjedavajui i zamjenici predsjedavajueg Skuptine lan 18a. Svaki klub delegata konstitutivnih naroda predlae jednog kandidata iz reda svojih lanova za izbor na mjesto predsjedavajueg ili zamjenika predsjedavajueg Skuptine. Kandidate za izbor na mjesto predsjedavajueg ili zamjenika predsjedavajueg Skuptine potvruje Skuptina, u skladu sa svojim poslovnikom. Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skuptini, jedno od mjesta zamjenika predsjedavajueg ostaje upranjeno. Tri kandidata koje potvrdi Skuptina odluuju izmeu sebe ko e biti predsjedavajui Skuptine. lan 18b. Nadlenosti predsjedavajueg Skuptine: - predstavlja i zastupa Skuptinu u zemlji i inostranstvu - imenuje kandidata za premijera Kantona." AMANDMAN XXIII U lanu 19. stav 2. mijenja se i glasi: "Skuptina donosi poslovnik veinom glasova poslanika." Iza stava 2. dodaje se stav 3., koji glasi: "Poslovnikom se blie utvruje nain rada Skuptine, nain potvrivanja kandidata za izbor na mjesto predsjedavajueg ili zamjenika predsjedavajueg Skuptine i druga pitanja od znaaja za rad Skuptine." AMANDMAN XXIV lan 20. mijenja se i glasi: "lan 20. Poslanici Skuptine ne podlijeu krivino-pravnoj ni graanskopravnoj odgovornosti za radnje koje ine u okviru svojih dunosti u Skuptini." AMANDMAN XXV U lanu 21 .stav 3. brie se. AMANDMAN XXVI Iza lana 21.dodaje se podnaslov i novi l. 21a. i 21b. ,koji glase: "Mehanizam zatite vitalnog nacionalnog interesa lan 21a. Lista vitalnih nacionalnih interesa koji se tite u Kantonu identina je listi sadranoj u lanu IV.5.17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, a klubovi iz

18

lana IV.5.17a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine su klubovi konstitutivnih naroda formirani u Skuptini, u skladu sa lanom 17.stav 4. ovog ustava. Ako vie od jednog predsjedavajueg ili zamjenika predsjedavajueg Skuptine tvrde da neki zakon spada u listu vitalnih interesa iz prethodnog stava, za usvajanje takvog zakona potrebna je veina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skuptini. Predsjedavajui i zamjenici predsjedavajueg Skuptine duni su da u roku od sedam dana odlue da li neki od zakona, propisa ili akata potpada pod listu iz stava 1. ovog lana. Ako samo jedan predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotreinska veina odgovarajueg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skuptine moe proglasiti da je rije o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa. lan 21b. U sluaju da dvotreinska veina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skuptini odlui da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta potrebna je veina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skuptini. Ako se veina iz prethodnog stava ne moe postii, pitanje se proslijeuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, koji donosi konanu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, u sluaju iz ovog lana, postupa na nain predvien u lanu IV.6.18a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlui da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim, te se dokument vraa predlagau, koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom sluaju predlaga ne moe podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta. U sluaju da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlui da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim/usvaja se prostom veinom glasova." AMANDMAN XXVII lan 23. mijenja se i glasi: "lan 23. Izvrnu vlast u Kantonu vri Vlada Kantona (u daljem tekstu: Vlada)." AMANDMAN XXVIII lanovi 24., 25. i 26. briu se. AMANDMAN XXIX lan 27. mijenja se i glasi: "lan 27. Konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih bit e proporcionalno zastupljeni u Vladi.Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa lanom IX. 11a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.

19

Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjedavajui Skuptine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajueg. Kandidat za mjesto premijera Kantona predlae ministre. Ministri nemaju zamjenike. Ministri zajedno sa premijerom ine Vladu Kantona . Vladu potvruje Skuptina veinom glasova. Vlada preuzima dunost nakon potvrivanja od strane Skuptine i davanja sveane izjave. Sve odluke Vlade donose se prostom veinom glasova prisutnih koji glasaju." AMANDMAN XXX Iza lana 27.dodaje se novi lan 27a., koji glasi: "lan 27a. Ministri odgovaraju premijeru Kantona i Skuptini.Premijer Kantona je takoer odgovoran Skuptini. Ministri snose krajnju odgovornost za rad ministarstava kojima rukovode. Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme Skuptina izglasa nepovjerenje." AMANDMAN XXXI U lanu 28. stav 1. taka e) brie se. AMANDMAN XXXII Ulanu 29.stav 1. iza take c) dodaju se nove ta. d), e), f), g) i h), koje glase: "d) predstavljanje i zastupanje Kantona u zemlji i inostranstvu; e) zakljuivanje ugovora i drugih akata kojima se preuzimaju prava i obaveze za Kanton, s tim da se za ugovore vee vrijednosti , u skladu sa zakonom, i ugovore iz oblasti meunarodne saradnje, mora pribaviti saglasnost Skuptine, odnosno Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; f) podnoenje zahtjeva Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa; g) obezbjeivanje saradnje sa organima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine; h) odluivanje o upotrebi policijskih snaga u posebnim okolnostima, kao to su neposredna ratna opasnost, ratno stanje i vanredne situacije izazvane prirodnim ili drugim katastrofama;" Dosadanja taka d) postaje taka i). AMANDMAN XXXIII lan 31. brie se.

20

AMANDMAN XXXIV lan 32. mijenja se i glasi: "lan 32. "Kanton ima kantonalni sud koji ima albenu nadlenost u odnosu na opinske sudove u Kantonu i prvostepenu nadlenost u stvarima koje ne spadaju u nadlenost tih sudova, te druge nadlenosti utvrene zakonom. Sudije kantonalnog suda, ukljuujui i predsjednika suda, odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tuilako vijee , u skladu sa ustavom i zakonom. U kantonalnom sudu konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih bie proporcionalno zastupljeni.Takva proporcionalna zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991.godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa lanom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." lan 33.mijenja se i glasi: AMANDMAN XXXV

"lan 33. Sudije kantonalnog suda, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea u skladu sa zakonom.Sudijama kantonalnog suda isto tako moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije kantonalnih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee.Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije kantonalnog suda utvruje se zakonom . Uslovi obavljanja funkcije, ukljuujui i imunitet , za sudije kantonalnog suda utvruju se zakonom . Plaa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjene za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom." AMANDMAN XXXVI U lanu 34. stav 2. rijei: "na prijedlog Predsjednika, predsjednik samostalno" briu se. U stavu 4. iza rijei "ministarstava" umjesto zareza pie se rije "i", iza rijei "Vlade" stavlja se taka, a rijei: "ili Predsjednika " briu se. AMANDMAN XXXVII lan 37. mijenja se i glasi: "lan 37. Opina ima opinsko vijee i opinskog naelnika. Mandat lanova opinskog vijea i opinskog naelnika je etiri godine. Opinske vijenike i opinskog naelnika biraju,demokratskim putem, birai na neposrednim i tajnim izborima na cijelom podruju opine, na nain utvren zakonom. Opinski naelnik i predsjedavajui opinskog vijea u opinama ili opinskim vijeima vienacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog

21

konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih, izuzev u onim opinama u kojima jedan konstitutivni narod ini vie od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovnitva u Bosni i Hercegovini. Konstitutivni narodi i pripadnici Ostalih bit e proporcionalno zastupljeni u opinskim organima vlasti. Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991.godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa lanom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." AMANDMAN XXXVIII Iza lana 37. dodaje se novi lan 37a., koji glasi: "lan 37a. Opinski sudovi, koji se mogu osnovati za podruje jedne ili vie opina, imaju nadlenost u svim graanskim i krivinim stvarima, osim ako Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim ustavom ili zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, izvorna nadlenost nije dodijeljena nekom drugom sudu. Opinski sudovi se osnivaju zakonom i finansira ih kantonalna vlast. Sudije opinskih sudova , ukljuujui i predsjednike sudova , odabira, imenuje , provodi disciplinski postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tuilako vijee, u skladu sa ustavom i zakonom. Sudije opinskih sudova, osim rezervnih sudija , imenuju se doivotno, osim ako podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu smijenjeni od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea,u skladu sa zakonom. Sudijama opinskih sudova isto tako moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije opinskih sudova za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoko sudsko i tuilako vijee. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije opinskih sudova utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije, ukljuujui i imunitet, utvruju se zakonom.Plaa i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka, u skladu sa zakonom. U opinskom sudu bie proporcionalno zastupljeni konstitutivni narodi i pripadnici grupe Ostalih. Takva zastupljenost e odraavati popis stanovnitva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa 7, u skladu sa lanom IX.11.a. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine." AMANDMAN XXXIX U lanu 39.stav 2. druga reenica mijenja se i glasi: "Vlada moe raspolagati imovinom u okviru ovlatenja koje joj Skuptina prenese posebnim propisom." AMANDMAN XL U lanu 41. st. 1. i 3. rije "Predsjednik" u razliitom padeu zamjenjuje se rijeima "Premijer Kantona" u odgovarajuem padeu. AMANDMAN XLI U lanu 42.stav 2. rije" Predsjednik " brie se.

22

AMANDMAN XLII Amandman XIII prestaje da vai.

23