Professional Documents
Culture Documents
Kemijski Ekvivalenti
Kemijski Ekvivalenti
KEMIJSKI EKVIVALENTI
3.1.
Vidi STEHIOMETRIJA
=
40,0
g
= 49,0 g
m(H2 4
2 M(NaOH)
2 40,0 g mol1
Po istom se naelu dobije rjeenje za dvoprotonske kiseline, H2CO3 i H3PO3,
M(H3PO3)
82,0 g mol1
m(H3PO3) = m(NaOH) = 40,0 g = 41,0 g
2 M(NaOH)
2 40,0 g mol1
======================================
Za triprotonske kiseline, kao to je H3PO4, vrijedi:
M(H3PO4)
98,0 g mol1
m(H3PO4) = m(NaOH) = 40,0 g = 32,7 g
1
3 M(NaOH)
3 40,0 g mol
======================================
Za etiriprotonske kiseline, kao to je H4P4O12 i H4P2O7 vrijedi:
320 g mol1
M(H4P4O12)
m(H4P4O12) = m(NaOH) = 40,0 g = 80,0 g
4 M(NaOH)
4 40,0 g mol1
3.2.
Vidi STEHIOMETRIJA
m(HNO3)
M(Fe(OH)3)
106,8 g mol
m(Fe(OH)3) = = 1 mol = 35,6 g
M(HNO3)
3
3
3.3.
Vidi STEHIOMETRIJA
Mol je 6,022 1023 estica definirane kemijske formule. Kemijsku formulu moemo proizvoljno
definirati, prmjerice KMnO4, ili 1/5 KMnO4 i td.
Mase jednog mola tvari u zadatku definiranih formula jesu::
m(NaCl) = 58,44 g
m( CaC2O4) = 64,05 g
m( CaCl2 6 H2O) = 109,54 g
m( FeSO4 7 H2O) = 139,02
m( Cd(BrO3)2 H2O) = 193,1 g
m(1/6 Ca3(C6H5O7)2 4 H2O) = 95,09 g
ili
M(NaCl) = 58,44 g mol1
M( CaC2O4) = 64,05 g mol1
1
3.4.
Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu hidroksida iskazati jedinicom mol.
a)
H2SO4 + Ba(OH)2 BaSO4 + 2 H2O
Iz jednadbe proizlazi da se H2SO4 i Ba(OH)2 neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadbe moemo postaviti omjer:
n(H2SO4) : n(Ba(OH)2) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Ba(OH)2)
odnosno
m(Ba(OH)2)
100 g
n(H2SO4) = = = 0,584 mol
M(Ba(OH)2) 171,3 g mol1
b)
3 H2SO4 + 2 Al(OH)3 Al2(SO4)3 + 6 H2O
n(H2SO4) : n(Al(OH)3) = 3 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (3/2) n(Al(OH)3)
odnosno
m(Al(OH)3)
100 g
n(H2SO4) = (3/2) = (3/2) = 1,923 mol
M(Al(OH)3)
78,0 g mol1
c)
H2SO4 + 2 KOH K2SO4 + 2 H2O
n(H2SO4) : n(KOH) = 1 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (1/2) n(KOH)
odnosno
m(KOH)
100 g
n(H2SO4) = (1/2) = (1/2) = 0,891 mol
M(KOH)
56,1 g mol1
d)
H2SO4 + Na2CO3 Na2SO4 + CO2 + H2O
n(H2SO4) : n(Na2CO3) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Na2CO3)
odnosno
m(Na2CO3)
100 g
n(H2SO4) = = = 0,943 mol
M(Na2CO3) 106 g mol1
3.5.
Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu soli iskazati jedinicom mol.
a)
NaOH + Na2HPO4 12 H2O Na3PO4 + 13 H2O
Iz jednadbe proizlazi da se NaOH i Na2HPO4 12 H2O neutraliziraju u mnoinskom omjeru 1 : 1. Na
temelju te jednadbe moemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(Na2HPO4 12 H2O) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(Na2HPO4 12 H2O)
odnosno
m(Na2HPO4 12 H2O)
100 g
n(NaOH) = = = 0,279 mol
M(Na2HPO4 12 H2O) 358,1 g mol1
b)
2 NaOH + CuSO4 5 H2O Cu(OH)2 + Na2SO4 + 5 H2O
n(NaOH) : n(CuSO4 5 H2O) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 n(CuSO4 5 H2O)
100 g
m(CuSO4 5 H2O)
n(NaOH) = 2 = 2 = 0,801 mol
249,7 g mol1
M(CuSO4 5 H2O)
c)
3 NaOH + Fe(NO3)3 9 H2O 3 Fe(OH)3 + 3 NaNO3 + 9 H2O
n(NaOH) : n(Fe(NO3)3 9 H2O) = 3 : 1
n(NaOH) = 3 n(Fe(NO3)3 9 H2O)
100 g
m(Fe(NO3)3 9 H2O)
n(NaOH) = 3 = 3 = 0,743 mol
404,0 g mol1
M(Fe(NO3)3 9 H2O)
d)
6 NaOH + Cr2(SO4)3 2 Cr(OH)3 + 3 Na2SO4
n(NaOH) : n(Cr2(SO4)3) = 6 : 1
n(NaOH) = 6 n(Cr2(SO4)3)
m(Cr2(SO4)3)
100,0 g
n(NaOH) = 6 = 6 = 1,530 mol
M(Cr2(SO4)3)
392,2 g mol1
3.6.
Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadbu reakcije, a potom zadanu masu ugljikova dioksida iskazati jedinicom
mol.
Normalne soli:
a)
2 NaOH + CO2 Na2CO3 + H2O
n(NaOH) : n(CO2) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 n(CO2)
m(NaOH)
m(CO2)
= 2
M(NaOH)
M(CO2)
m(CO2)
132,0 g
m(NaOH) = 2 M(NaOH) = 2 40,00 g mol1 = 240 g
M(CO2)
44,01 g mol1
b)
2 KOH + CO2 K2CO3 + H2O
132,0 g
m(CO2)
m(KOH) = 2 M(KOH) = 2 56,11 g mol1 = 336,7 g
M(CO2)
44,01 g mol1
c)
Ba(OH)2 + CO2 BaCO3 + H2O
m(CO2)
132,0 g
m(Ba(OH)2) = M(Ba(OH)2) = 171,3 g mol1 = 514,0 g
44,01 g mol1
M(CO2)
d)
Ca(OH)2 + CO2 CaCO3 + H2O
132,0 g
m(CO2)
m(Ca(OH)2) = M(Ca(OH)2) = 74,09 g mol1 = 222,3 g
1
44,01 g mol
M(CO2)
Kisele soli
a)
NaOH + CO2 NaHCO3
n(NaOH) : n(CO2) = 1 : 1
n(NaOH) = n(CO2)
m(NaOH)
m(CO2)
=
M(NaOH)
M(CO2)
132,0 g
m(CO2)
m(NaOH) = M(NaOH) = 40,00 g mol1 = 120 g
M(CO2)
44,01 g mol1
Kad nastaju kisele soli u svim sluajevima utroi se upola manje hidroksida
b) m(KOH) = 168,3 g
c) m(Ba(OH)2) = 257,0 g
d) m(Ca(OH)2) =111,2 g
3.7.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.8.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.9.
Vidi STEHIOMETRIJA
2 Ag + S Ag2S
n(Ag) : n(S) = 2 : 1
n(Ag) = 2 n(S)
m(Ag)
m(S)
= 2
M(Ag)
M(S)
M(Ag)
M(S) = 2 m(S)
m(Ag)
Kako je
m(S) = m(Ag2S) m(Ag)
proizlazi
M(Ag)
107,868 g mol1
M(S) = 2 (m(Ag2S) m(Ag)) = 2 (24,0993 g 20,9810 g)
m(Ag)
20,9810 g
1
= 32,064 g mol .
3.10.
Vidi STEHIOMETRIJA
2 Cu + O2 CuO
n(Cu) : n(O2) = 2 : 1
n(Cu) = 2 n(O2)
m(Cu)
m(O2)
= 2
M(Cu)
M(O2)
m(O2)
m(Cu) = 2 M(Cu)
M(O2)
Kako je
m(O2) = w(O2) (zrak) V(zrak)
slijedi:
w(O2) (zrak) V(zrak)
m(Cu) = 2 M(Cu)
M(O2)
3
= 2 63,55 g mol
0,21 0,0012 g cm 10 cm
= 1001 g
31,98 g mol1
3.11.
Vidi STEHIOMETRIJA
Fe + 2 HCl FeCl2 + H2
Najprije treba doznati ima li dovoljno klorovodine kiseline da se svo eljezo otopi. Iz jednadbe
reakcije vidimo da su za otapanje 1 mola Fe potrebna 2 mola HCl. Zato emo najprrije izraunati
mnoine eljeza i klorovodine kiseline.
m(Fe)
5,6 g
n(Fe) = = = 0,100 mol
1
M(Fe) 55,85 g mol
m(HCl) w(HCl) m(otop. HCl) 0,20 100 g
n(HCl) = = = = 0,548 mol
M(HCl)
M(HCl) g mol1
36,46 g mol1
Vidimo da je klorovodina kiselina u suviku, prema tome je eljezo limitirajui faktor, pa vrijedi:
n(Fe) = n(FeCl2)
m(Fe)
m(FeCl2)
=
M(Fe)
M(FeCl2)
m(Fe)
5,6 g
m(FeCl2) = M(FeCl2) = 126,75 g mol1 = 12,7 g.
M(Fe)
55,85 g mol1
3.12.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.13.
Vidi STEHIOMETRIJA
= 10,7 g
3.14.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.15.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.16.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.17.
= 192 g.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.18.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.19.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.20.
Vidi STEHIOMETRIJA
1, 920 g
m(SO42)
Sada moemo izraunati mnoinu sulfatnih iona:
2
n(SO4
m(SO4 )
) =
M(SO42)
3.21.
Vidi STEHIOMETRIJA
m(O)
0,40 g
Kako je:
m(MS) m(MO)
m(O)
= =
M(MS) M(MO)
M(O)
proizlazi
M(O)
16 g mol1
M(MO) = m(MO) = 1,99 g = 79,6 g mol1
m(O)
0,40 g
Odavde proizlazi:
M(M) = M(MO) M(O) = 79,6 g mol1 16 g mol1 = 63,6 g mol1 .
Uvidom u tablicu relativnih atomskih masa moemo zakljuiti da je traeni metal bakar.
3.22.
Vidi STEHIOMETRIJA
Znamo da je metal dvovalentan, pa je mnoina metala u ispitivanom kloridu jednaka polovici mnoine
klora. Sada znamo masu metala i njegovu mnoinu pa za molarnu masu metala dobivamo:
2 m(M)
2 0,478 g
M(M) = = = 65,03 g mol1
n(Cl)
0,0147 mol
3.23.
Vidi STEHIOMETRIJA
Izraunajmo najprije mnoinu kisika ija je realativna atomska masa, Ar(O) = 16. Mnoina kisika
jednaka je mnoini cinka, a mnoina cinka jednaka je mnoini bakra. omjer masa cinka i bakra jednak
je omjeru njihovih realativnih atomskih masa. Prema tome vrijedi:
m(O) = m(ZnO) m(Zn)
m(O) m(ZnO) m(Zn)
n(O) = n(Zn) = n(Cu) = =
M(O)
M(O)
m(Zn)
M(Zn) =
n(Zn)
M(Zn) : M(Cu) = 3 : 2,92
Odavde proizlazi:
2,92 M(Zn) 2,92 m(Zn)
2,92 m(Zn) M(O)
M(Cu) = = =
3
3 n(Zn)
3 (m(ZnO) m(Zn))
2,92 3 g 16 g mol1
1
= = 64 g mol
3 (3,73 g 3 g)
3.24.
Vidi STEHIOMETRIJA
a)
Al2(SO4)3 + 6 NaOH 2 Al(OH)3 + 3 Na2SO4
2 Al(OH)3 + 2 NaOH + 4 H2O 2 Na[Al(OH)4(H2O)2]
(KB = 6)
(KB = 6)
b)
c)
Hg2(NO3)2 + 2 NaCl ' Hg2Cl2 + 2 NaNO3,
d)
SnO2 + 4 NaOH + 2 H2O ' Na2[Sn(OH)4(H2O)2] + 2 NaCl.
(KB = 6)
3.25.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.26.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.27.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.28.
Vidi STEHIOMETRIJA
Bez pisanja jednadbe kemijske reakcije moemo zakljuiti da je n(PbCrO4) = 2 n(K2Cr2O7), jer
fomulska jedinka kalijeva bikromata sadrava 2 atoma kroma, a formulska jedinka olovova kromata
samo jedan atom kroma.
Prema tome vrijedi:
n(PbCrO4) = 2 n(K2Cr2O7)
odnosno
m(PbCrO4)
m(K2Cr2O7)
= 2
M(PbCrO4)
M(K2Cr2O7)
Odavde proizlazi:
m(K2Cr2O7)
5 000 g
1
m(PbCrO4) = 2 M(PbCrO4) = 2 323,18 g mol
M(K2Cr2O7)
294,19 g mol1
= 10 985 g 11 kg.
3.29.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.30.
Vidi STEHIOMETRIJA
Ne treba se obazirati na niz jednadbi nego samo na reaktante i produkte. Treba izraunati maseni
udio olova i maseni udio CO2 u olovnom bjelilu, 2 PbCO3 Pb(OH)2. Tijekom postupka olovo se ne
gubi jer se nastali PbAc2 vraa u proces, a sav CO2 utroi za taloenje karbonata.
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2) = 775,60
3 207,2
3 Ar(Pb)
w(Pb) = = = 0,801
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2)
775,60
2 44
2 Mr(CO2)
w(CO)2 = = = 0,113
Mr(2 PbCO3 Pb(OH)2)
775,60
Za dobivanje 1000 kg olovnog bjelila potrebno je 801 kg olova i 113 kg ugljikova dioksida.
3.31.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.32.
Vidi STEHIOMETRIJA
Uvrstimo odmah mase kalcijeva sulfata i magnezijeva sulfata sadrane u 1 m vode pa dobivamo:
1
41 g
38 g
( + ) = 65,4 g
136,14 g mol1
120,37 g mol1
3.33.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.34.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.35.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.36.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.37.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.38.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.39.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.40.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.41.
Vidi STEHIOMETRIJA
Od 100 g 109 postotne H2SO4 moe se dodatkom 9 g vode pripremiti 109 g 100 postotne H2SO4
Sumporov trioksid i voda reagiraju prema jednadbi:
SO3 + H2O H2SO4
Iz jednadbe reakcije vidimo da 1 mol SO3 reagira s jednim molom H2O, pa vrijedi:
n(H2O) = n(SO3)
m(SO3) = n(SO3) M(SO3)
= n(H2O) M(SO3)
m(H2O)
= M(SO3)
M(H2O)
9g
= 80,60 g mol1 = 40,3 g
18 g mol1
w(SO3,oleum) = 40,3 %
3.42.
Vidi STEHIOMETRIJA
Masu kalcijeva oksida i koksa, koja se utroi za proizvodnju CaC2 izraunat emo na temelju
jednadbe reakcije.
CaO + 3 C CaC2 + CO
Iz jednog mola kalcijeva oksida nastaje jedan mol kalcijeva karbida. Mase kalcijeva oksida i karbida
odnose kao njihove molarne mase.
m(CaO)
m(CaC2)
=
M(CaO
M(CaC2)
Odavde proizlazi da je masa kalcijeva oksida:
m(CaC2) M(CaO)
m(CaO) = + m(neizreag. CaO)
M(CaC2)
0,85 25 106 g 56,08 g mol1
m(CaO) = + 0,15 25 106 g = 22,34 t
1
64,10 g mol
Iz jednadbe reakcije proizlazi da je
n(C) = 3 n(CaC2)
m(CaC2)
m(C) = n(C) M(C) = 3 n(CaC2) M(C) = 3 M(C)
M(CaC2)
0,85 25 106 g
= 3 12 g mol1 = 11,93 t
64,10 g mol1
3.43.
Vidi STEHIOMETRIJA
Vidi STEHIOMETRIJA
3.45.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.46.
Vidi STEHIOMETRIJA
3.47.
Vidi STEHIOMETRIJA
Izraunajmo najprije to tonije mnoinu klorovodine kiseline, jer je to vaan konstantan lan u
algebarskoj jednadbi.
m(HCl)
w(HCl) m(otop. HCl) 0,20 47,936 g
n(HCl) = = = = 0,26295 mol
M(HCl)
M(HCl)
36,46 g mol1
Ta je mnoina klorovodine kiseline ekvivalentna mnoini iona OH u smjesi NaOH i Ca(OH)2 ukupne
mase 10 g. Moemo napisati dvije jednadbe:
m(NaOH) + m(Ca(OH)2) = 10 g
Uzmemo li da je
m(NaOH) = x
m(Ca(OH)2) = y
i cijeli izraz podijelimo jedinicom mase dobivamo
x + y = 10
(1)
Druga jednadba mora uzeti u obzir mnoinu klorovodine kiseline, odnosno iona OH, pa vrijedi
m(NaOH) 2 m(Ca(OH)2)
+ = 0,26295 mol
M(NaOH)
M(Ca(OH)2)
Ako cjelu jednadbu podijelimo jedinicom mnoine i uvrstimo nepoznanice x i y, dobivamo:
x
2y
+ = 0,26295
40,00
74,09
(2)