Broj 40 / rujan 2011.

ISSN 1331-9523

OLIMPIJSKE NADE: Donna Veki

DJECA I PORT: Djeca fiziki sve slabija

PORTSKA TERMINOLOGIJA: Dva kotaa ili brza stopala

20 godina
(1991. - 2011.)

HOO

Hrvatski olimpijski odbor

Jacques Rogge:

"estitam vam na svemu!"

20
godina

Velikih

Sadraj

6 16 20 24 29

HOO Velikih 20 godina Olimpijske nade Donna Veki Olimpijske legende Ivica Jeli Nastanak modernog porta Bicilizam Prilog Povijest hrvatskog porta

42 44 48

Sportska televizija - intervju Jacques Rogge Djeca i port Djeca fiziki sve slabija Znanost i port Pogled iz neke druge perspektive

Za nakladnika:
Naslovna stranica: Predsjednik MOO-a Jacques Rogge
Broj 40 / rujan 2011.

Urednitvo:

OLIMPIJSKE NADE: Donna Veki

DJECA I PORT: Djeca fiziki sve slabija

PORTSKA TERMINOLOGIJA: Dva kotaa ili brza stopala

20 godina

HOO

Josip op Hrvatski olimpijski odbor Trg Kreimira osia 11, 10 000 Zagreb
Glavni urednik:

Saa Ceraj, Ante Drpi, Gordana Gaea, Radica Jurkin, Sinia Kraja, Jura Ozmec, Ana Popovi, Nada Senar, Ivan koro
Produkcija:

Jacques Rogge:

"estitam vam na svemu!"

20
godina

Velikih

Hrvatski olimpijski odbor

Ante Drpi
Urednica priloga Povijest hrvatskog porta:

M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Preradovieva 23, 10 000 Zagreb

Oblikovanje i prijelom:

Ana Popovi

Marin Stoji

Olimp 4

Potovani itatelju,
u vremenu od izlaska posljednjeg broja asopisa Olimp dogodilo se puno znaajnih portskih dogaaja i natjecanja. Ali ono, to je najvie okupiralo nas, zaposlenike HOO-a i njegove lanice, svakako je bila priredba posveena osnivanju HOO-a prije 20 godina. Bila je to prigoda da se, uz prisustvo najviih portskih dunosnika, predsjednika MOO-a g. J. Roggea, predsjednika Europskih olimpijskih odbora g. P. Hickeya, dopredsjednika Europskih olimpijskih odbora g. A. Kozlovskog, predsjednika nacionalnih olimpijskih odbora Slovenije g. Kocijania, panjolske g. Blanca i Rumunjske g. Morariua te uz prisustvo predsjednika Republike Hrvatske i predsjednice Vlade RH i njihovih suradnika i niza drugih vanih gostiju, prisjetimo svih onih koji su na bilo koji nain pridonijeli stvaranju, radu i napretku Hrvatskog olimpijskog odbora. Dio ove velike proslave odrao se na prostoru RC Jarun. Zamiljen je kao Festival porta uz suradnju s nacionalnim portskim savezima koji su predstavljali i demonstrirali svoj port. Festival su pratile mnoge popratne aktivnosti, igre i Glavni tajnik Hrvatskog aktivno sudjelovanje posjetitelja, poglavito onih mladih to olimpijskog odbora je za nas bilo i te kako vano. Drugi dio proslave odran je u HNK-u. Bila je to Secretary General of the promocija porta i portaa uz prigodan program. Croatian Olympic Committee Hrvatska, Zagreb i HOO jo su jednom svijetu pokazali da Josip op, dipl. oec. je Hrvatska mala zemlja velikih portaa i velikih portskih dosega. Trei, ne manje znaajan segment kojim se zaokruila obljetnica, je monografija hrvatske olimpijske obitelji. Djelo koje je dalo retrospektivu hrvatskog porta kroz objektiv Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo, dragi itatelji, to smo imali povlasticu biti dio povijesti, a isto se tako nadamo da emo biti i dio budunosti Hrvatskog olimpijskog odbora, pa tako i hrvatskog porta koji e, uvjereni smo, nastaviti jednako uspjeno kao i u prola dva desetljea.

52 portska terminologija Dva kotaa ili brza stopala

port 56 Treneri iistine s rokom trajanja portske

58 ene i port Badminton

integracije 60 Meunarodneportu Bijela knjiga o

62 port na internetu FEI

Dear Reader,
At the time of the release of the last issue of Olimp a lot of important sports events and competitions occurred. But what occupied us, employees and members of the COC the most, was no doubt the event dedicated to establishing the COC 20 years ago. It was an opportunity to - in the presence of top sports officials, the IOC President Mr. J. Rogge, the president of the European Olympic Committee Mr. P. Hickey, Vice President of the European Olympic Committee Mr. A. Kozlovski, the presidents of the National Olympic Committee of Slovenia Mr. Kocijancic, Spain Mr. Blanco and Romania Mr. Morariu, the Croatian President and Prime Minister and their associates, as well as many other important guests - remember all those who in any way contributed to the creation, operation and progress of the Croatian Olympic Committee. Part of this great celebration was held in the area of SRC Jarun. It was conceived as a Sports festival in cooperation with national sports federations which represented and demonstrated their sports. The festival was accompanied by numerous other activities, games and active participation of visitors, especially those of young people which were for us of great significance. wThe second part of the celebration was held at the Croatian National Theatre. It was the promotion of sports and athletes with a special program. Croatia, Zagreb and the COC once again showed the world that Croatia is a small country of great athletes and great athletic performances. The third and no less important segment with which the anniversary was rounded off was the monograph of the Croatian Olympic family. This work gave a retrospective of Croatian sports through the lens of the Croatian Olympic Committee. We are proud, dear readers, to have had the privilege to be a part of history, and we also hope to be a part of the future of the Croatian Olympic Committee, including the Croatian sports that will, we believe, continue just as successfully as they have in the past two decades.

Prijevod:

N. T. Dalma d.o.o., Medveak 13, 10 000 Zagreb

Tisak:

OliMp je asOpis HrvatskOg OliMpijskOg OdbOra.

Tehniar Copyservis Kranjevieva 25a 10 000 Zagreb

Naklada: www.hoo.hr hoo@hoo.hr

2000 primjeraka

20 godina HOO

Velikih

20 godina
Olimp 6

Tekst: TOMISLAV POLJAK Fotografije: FAH - HINA

Hrvatski olimpijski odbor 10. rujna 2011. obiljeio je 20. godinjicu osnivanja festivalom porta na RC Jarun te sveanom akademijom u HNK-u kojoj su prisustvovali predsjednik MOO-a Jacques Rogge, predsjednik Europskih olimpijskih odbora Patrick Joseph Hickey, hrvatski predsjednik Ivo Josipovi, predsjednica Vlade Jadranka Kosor i brojni drugi uglednici

7 Olimp

20 godina HOO
io je to dan za pamenje, dan kao stvoren za veliku, okruglu proslavu. Cjelodnevni portski praznik, primjeren dvadesetom roendanu krovne hrvatske portske organizacije, popratili su vremenski uvjeti kakve se ne moe ni naruiti. Tko nije bio na prvom dijelu roendanske fete Hrvatskog olimpijskog odbora na Jarunu, vjerojatno se pita zato su vremenski uvjeti bitni za sveanost koja je kulminirala u Hrvatskom narodnom kazalitu. Samo kulminirala, naglaavamo, jer se HOO potrudio da 20. obljetnicu osnutka proslavi, kako i prilii takvom jubileju, i s onima kojima se uvijek najvie raduje - buduim naratajima. Dakle, krenimo kronoloki... portsko druenje na Jarunu u subotu 10.

rujna, tono dva desetljea nakon osnivanja HOO-a u zagrebakom hotelu Esplanade, zamiljeno je kao prilika graanima da se bave portovima koje vole, poneto naue o onima koji ih zanimaju ili pak upoznaju njima nepoznate portske vjetine. Svaki savez dobio je priliku za prezentaciju svoje robe, a (ne)oekivane su se guve stvorile oko malih portova. Primjerice, djeca su pohrlila na hokej na travi. Kada ve na jarunskih +30 Celzijevih stupnjeva nije bilo mogue postaviti led, i trava je bila privlana podloga za iskuavanje sve popularnijih palica... - Hokej je zakon! Nema veze to nije bilo leda, i na travi je bilo jako zabavno. Inae igram stolni tenis, ali i ovo

Josipovi odlikovao Roggea i Hickeya

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi odlikovao je predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora Jacquesa Roggea Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom, te predsjednika Europskih olimpijskih odbora Patricka Hickeya Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za osobite i iznimne zasluge u izgradnji dobrih odnosa izmeu Hrvatskog olimpijskog odbora i drugih nacionalnih olimpijskih odbora i portskih meunarodnih organizacija, te podizanju ugleda hrvatskog porta i Republike Hrvatske u svijetu. Zahvaljujui na odlikovanjima elni ovjek svjetskog porta Rogge je istaknuo da su hrvatski portai dali veliki doprinos meunarodnom portu: - Gotovo je nevjerojatno da zemlja od 4,5 milijuna stanovnika u 20 godina na olimpijskim igrama osvoji 27 odlija. Vaa zemlja je dala i veliki doprinos organizaciji velikih portskih natjecanja, a ja sam prvi put u Hrvatskoj bio 1987. tijekom Univerzijade. Hrvatska je imala velike portae poput Draena Petrovia i Gorana Ivanievia, ali imate i svijetlu portsku budunost koju morate graditi u tijesnoj suradnji HOO-a i dravnih vlasti. Sveanom uruivanju odlija u Uredu predsjednika nazoili su predsjednik HOO-a Zlatko Matea, poasni predsjednik HOO-a i lan MOO-a Antun Vrdoljak, glavni tajnik HOO-a Josip op,predsjednik Hrvatskog kluba olimpijaca Zoran Primorac te potpredsjednik EOC-a Alexander Koslowski.

Olimp 8

9 Olimp

20 godina HOO

mi se svia - oduevljen je bio desetogodinji Ivan kojeg je na manifestaciju i druenje sa stotinama vrnjaka doveo otac Predrag. Osim hokeja na travi, popularni su na Jarunu bili i ostali mali, kao to je pikado, gdje se stajalo u redu za pokuju partiju, kao i borilake vjetine sa svojim zanimljivim prezentacijama. Posla su imali i deki i djevojke iz plesnih sekcija, iju su poduku traili brojni posjetitelji, ne samo oni najmlai... - Ovo je naa budunost, zbog njih
Olimp 10

sve ovo ima smisla. Prekrasno ih je vidjeti kako uivaju u portu - komentirao je glavni tajnik HOO-a Josip op. Nakon simpatine priredbe na zagrebakom moru, veer je ponudila priliku za sveani dio proslave. HNK je posluio kao savrena kulisa za prisjeanje 20 trofejnih godina kroz uspjehe najzaslunijih portaa. Naravno, prijestolje su zauzeli olimpijski medaljai koji su samostalnoj Hrvatskoj donijeli 27 kolajni vjenoga sjaja. Od najtrofejnije hrvatske portaice, etverostruke olimpijske pobjednice Janice Kosteli, preko najtrofejnije

Hrvatski olimpijci za Iztoka Puca

Gotovo kroz suze Dubravko imenc podsjetio je na jednu tunu sudbinu zbog koje je potresena cijela olimpijska obitelj, i to ne samo hrvatska. Zlatni hrvatski rukometa Iztok Puc, olimpijac koji je na trima olimpijskim igrama nosio dres tri razliite drave, rezultatima je zaduio nekadanju Jugoslaviju, Hrvatsku i Sloveniju. Danas legendarni lijevi vanjski igra najteu utakmicu. Borba s rakom dodatno se zakomplicirala i mobilizirala njegove kolege iz cijele bive Jugoslavije. - Dok mi slavimo veliku obljetnicu, moramo misliti i na Iztoka. Naa je dunost pomoi mu na koji god nain moemo - kazao je imenc u ime Kluba hrvatskih olimpijaca.

11 Olimp

20 godina HOO

Jacques Rogge posjetio Sportsku televiziju

Predsjednik MOO-a Jacques Rogge posjetio je i Sportsku televiziju, prvu nacionalnu portsku televiziju u svijetu, koja je u vlasnitvu jednog nacionalnog olimpijskog odbora. - Iskreno vam estitam. Ovo je izniman uspjeh projekta koji je izrastao iz preporuka MOO-a i mi smo od poetka bili upoznati s procesom stvaranja SPTV. Sportska televizija je prva u svijetu takve vrste i sretan sam to danas mogu biti s vama i osobno se uvjeriti u opravdanost i uspjeh SPTV-a. Bio sam na mnogim televizijama irom svijeta, ali ovo je ipak posebno - kazao je Rogge. Glavni urednik Jura Ozmec naglasio je da je cilj SPTV-a otvoriti prostor svim portovima te potaknuti razvoj cjelokupnog hrvatskog porta. - elimo da nai gledatelji vide i one portove za koje nisu nikada uli ili imaju rijetko prilike vidjeti, kao to su ragbi na pijesku, pikado, aikido, badminton, golf, softball...

momadi, rukometne reprezentacije, pa sve do portaa koji su nas oduevljavali, a poneki i iznenaivali u ovom desetljeu - Filip Ude, Snjeana Peji, a ranije i Nikolaj Pealov, braa Skelin... - Svi vi zaduili ste hrvatski port i za to vam moemo samo rei jedno veliko hvala. Ostvarili ste rezultate koji e zauvijek ostati zabiljeeni u knjigama, a zapameni u naim srcima - poruio je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Matea s govornice u HNK-u i nastavio: - Sve te generacije portaa pokazali su nam put koji moramo slijediti u ivotu. Uz portae, zahvalio se bi se i ljudima iz sjene, trenerima i portskim dunosnicima na njihovu veliku doprinosu, dok sam iznimno ponosan na mlade narataje, nae nade koje e sigurno slijediti put njihovih slavnih prethodnika Dok su arhivski video-materijali podsjeali na velebne dosege u Albertvilleu, Lillehammeru, Barceloni, Atlanti, Naganu, Sydneyu, Salt Lake Cityju, Ateni, Torinu, Pekingu i Vancouveru, u dvorani se u vie navrata mogao uti spontani pljesak. teta jedino to ga vie portaa nije dolo posluati na licu mjesta, ali natjecanja i pripreme u ovo doba godine ne ostavljaju ba mnogo vremena za slobodne aktivnosti...
Olimp 12

Plakete za utemeljitelje
Predsjednik HOO-a Zlatko Matea, poasni predsjednik HOO-a i lan MOO-a Antun Vrdoljak, te gosti HOOa - predsjednik Europskih olimpijskih odbora (EOO) Patrick Joseph Hickey i predsjednici panjolskog i Rumunjskog olimpijskog odbora - uruili su prigodne plakete predstavnicima 29 portskih saveza koji su 10. rujna 1991. u zagrebakom hotelu Esplanade utemeljili Hrvatski olimpijski odbor. Plakete su dobili predstavnici atletskog, badmintonskog, baseball, biciklistikog, boksakog, gimnastikog, hrvakog, hokeja na ledu, hokeja na travi, jedriliarskog, judakog, kajakakog, konjikog, koarkakog, maevalakog, nogometnog, odbojkakog, plivakog, rukometnog, dizakog, klizakog, saveza skokova u vodu, skijakog, stolnoteniskog, streliarskog, streljakog, teniskog, vaterpolskog i veslakog saveza, a meu utemeljiteljima bili su i Hrvatsko drutvo portskih novinara, Sekcija za portsku medicinu Hrvatskog lijenikog zbora, te Fakultet za fiziku kulturu.

13 Olimp

20 godina HOO

Gosti i monografija
Velikoj obljetnici hrvatskog porta kao posebni gosti iz inozemstva nazoili su i predsjednik Europskih olimpijskih odbora (EOO) Patrick Joseph Hickey, potpredsjednik EOC-a Alexander Koslowski, predsjednik panjolskog olimpijskog odbora Alejandro Blanco i predsjednik Rumunjskog olimpijskog odbora Octavian Morariu. Svi uzvanici su nakon sveenosti dobili i reprezentativnu fotomonografiju Hrvatska olimpijska obitelj u kojoj su uz brojne fotografije i prigodne tekstove zabiljeeni svi znaajniji dogaaji u povijesti HOO-a i olimpizma u Hrvatskoj.

Prvi predsjednik HOO-a i lan MOOa Antun Vrdoljak prisjetio se tekih, ratnih vremena u kojima je Hrvatska dobila svoju krovnu portsku organizaciju: - HOO je u potpunosti djelo mladih hrvatskih ljudi. Jedan dio njih je otiao u rat, u Vukovar i ostala ratita braniti domovinu, dok su portai na meunarodnim natjecanjima dali takoer svoj veliki doprinos da se uje za mla-

Olimp 14

 Summary

du dravu Hrvatsku. Posebno naglaavam da je HOO bio prva meunarodno priznata hrvatska udruga, te da su samo nekoliko dana nakon priznanja Hrvatske, nai portai nastupili po prvi put pod hrvatskom zastavom na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu. Na akademiji u HNK-u uprizorili su se i neki novi klinci. Nagrade za najbolje perspektivne portae, koje nose ime za mnoge najveeg hrvatskog portaa 20. stoljea, nikad prealjenog kapetana Draena Petrovia, otile su u koarkako-stolnoteniskoplivake vitrine. Ekstratalentirana generacija koarkaa do 16 godina predvoena sjajnim mladim igraem Zagreba Marijom Hezonjom, nagraena je za naslov europskih prvaka. Stolnoteniska juniorska reprezentacija osvojila je ekipnu broncu na Europskom prvenstvu. Kadetkinja Lea Rakovac pokorila je kadetski EP u pingiu osvojivi srebro (mjeoviti parovi) i tri bronce (pojedinano, enski parovi i ekipno). Mihael Vuki, svjetski juniorski doprvak i europski prvak na 50 metara leptir, koji je u ovogodinju kolekciju medalja uklopio i europsko srebro na 50 slobodno, upotpunio je kola najboljih mladih portaa Hrvatske prema izboru HOO-a. Proslavu su uveliale mnogi osobe iz struktura koje portai esto doivljavaju kao tehnike slube. Naravno, to su svi oni portski djelatnici bez ijeg doprinosa ne bi bilo ni olimpijskog pokreta, odnosno oni koji taj pokret ine jednim od najmonijih

orua modernog drutva. Okupljenim sportaima i ostalim uglednicima u prigodnom se govoru obratio i danas prvi ovjek Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO), Belgijanac Jacques Rogge: - Meunarodni olimpijski odbor uvijek je poticao, ali i divio se portu u Hrvatskoj. Toliko uspjeha, koji su nam prezentirani veeras, na tako mali broj stanovnika... Teko je uope povjerovati da su hrvatski portai postigli takve stvari. Zato se nadam da e se nae partnerstvo nastaviti, dapae, siguran sam u to - izjavio je prvi olimpijac svijeta. Rogge je dolaskom u Zagreb jo jednom potvrdio dobre odnose meunarodne olimpijske obitelji i njezine hrvatske podrunice obeavi pomo u daljnjim nastojanjima poboljanja uvjeta, ekspanzije i napretka u njezinu djelovanju. - Hrvatski olimpijski odbor na je vaan partner koji igra znaajnu ulogu u irenju olimpijskog pokreta. On je aktivan saveznik u naporima MOO-a da privue to vei broj ljudi, prije svega mladih, da se bave portom - zakljuio je Rogge estitavi svim hrvatskim portaima ovu vanu obljetnicu. te potom predsjedniku HOO-a Zlatku Matei, kao dar za 20-godinjicu postojanja, predao posebnu plaketu MOO-a. Osim Roggea, sline su se izjave mogle uti i iz usta predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovia i predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor. Svima su te veeri usta bile pune olimpizma, fenomena hrvatskog porta i dobrih elja za olimpijsku 2012.

The Croatian Olympic Committee marked the 20th anniversary with sports festival at SRC Jarun on September 10th 2011, and with a formal academy in the Croatian National Theatre which was attended by the IOC President Jacques Rogge, the president of the European Olympic Committees Patrick Joseph Hickey, the president of Croatia Ivo Josipovic, Prime Minister Jadranka Kosor and many other notables. It is almost unbelievable that a country of 4.5 million inhabitants has won 27 medals in 20 years at the Olympics. Your country has made a great contribution to the organization of large sporting events, and I visited Croatia for the first time in 1987 during the Universiade. Croatia has had great athletes like Drazen Petrovic and Goran Ivanisevic, but you also have a bright future in sports that you must build in close collaboration with the Olympic Committee and the national governments, Jacques Rogge said, among other things. The first president of the Olympic Committee and a member of the IOC, Antun Vrdoljak recalled the difficult, war-times, in which Croatia received its umbrella sports organization: - The COC is entirely the work of young Croatian people. Some of them went to war, to Vukovar and other battlefields to defend their homeland, while the athletes at international competitions also significantly contributed to put the young Croatian state on the map. I would like to especially emphasize that the COC was the first internationally recognized Croatian association, and that only a few days after the recognition of Croatia, our athletes were able to compete for the first time under the Croatian flag at the Winter Olympics in Albertville.

15 Olimp

Olimpijske nade: Donna Veki

enski profesionalni turnir u Bolu, nagradni fond 10 tisua dolara. Jedan od onih koje su sve velike tenisaice morale proi, jer predstavljaju prvu stepenicu na putu prema teniskom profesionalizmu. Travanj je 2011. Iza tada jo 14-godinje Donne Veki bila su tri mjeseca sjajnih juniorskih rezultata kojima je ula meu 70 najboljih juniorki svijeta. U konkurenciji i tri godine starijih djevojaka mlada Osjeanka osvojila je tri turnira i igrala jo dva finala. Na Brau je igrala trei profesionalni turnir karijere... Iz kvalifikacija je otila do etvrtfinala, tjedan kasnije na Hvaru i do finala, takoer nakon odraenih kvala. Na stranu snani udarci i smisao za graenje poena - iako fascinantne

Biti najbolja!
Tekst: TOMISLAV POLJAK Snimio: ALEN VEANIN

potvrdio je ono to smo mogli vidjeti u Bolu - Donna se nee dugo zadrati na ovoj, najnioj profesionalnoj razini. - Plan je skupiti to vie WTA bodova da bih mogla igrati vee turnire. Osjeam ve sada da to mogu, ali radit emo korak po korak. Sve do konanog cilja, a to je - postati najbolja na svijetu. Moda ete pomisliti da je ovo (pre) hrabra izjava tek jedne neiskusne klinke, ali dovoljno je vidjeti jedan dan tenisom inficirane obitelji Veki da biste posumnjali... - Roditelji (Brankica i Igor, op.a.) su maksimalno posveeni mojem tenisu. Sve oko mene ve je dvije-tri godine organizirano maksimalno profesionalno, po est mjeseci unaprijed znam raspored treninga, turnira... Godinje

David i Tim su godinama bili u vrhu mukog tenisa, a Jo je upoznala WTA Tour iznutra pa od nje takoer mnogo nauim. Nastupi na juniorskim Grand Slam turnirima esto su odlina prilika za mlade igrae da poblie upoznaju velike zvijezde i priblino shvate to ih eka na teniskoj stazi. - Na Roland Garrosu i Wimbledonu nisam imala priliku upoznati nekoga od najveih, ali su mi treneri zato dogovorili sparing s Anom Ivanovi. Ona je promijenila trenera i sada trenira u Londonu, pa se nadam da emo odraditi nekoliko treninga zajedno. Treninzi s prvom srpskom Grand Slam pobjednicom (Roland Garros 2008.) trebali bi joj dodatno pomoi

Donna Veki naa je vodea juniorska tenisaica. Tek je navrila 15 godina, a ve je meu 30 najboljih na svjetskoj juniroskoj rang-listi u konkurenciji i tri godine starijih igraica. Cilj ne krije: biti prva tenisaica svijeta!
osobine, to smo ve vidjeli kod talentiranih djevojaka. Meutim, mentalna snaga i borbenost u kljunim trenucima, kada su joj neki od meeva i izmicali iz ruku, upravo je okantna je za jednu 14-godinjakinju. - Mentalna snaga moja je najvea prednost pred suparnicama. Na takvim turnirima moram igrati i protiv deset godina starijih suparnica, a borba i pobjede, pa ak i porazi, u takvim meevima donose veliko iskustvo objanjava sada 15-godinjakinja. Pola godine nakon to je Donna napravila prve profi-korake, njezino ime registrirano je i izvan teniskih okvira. Plasmanima u osminu finala juniorskog Roland Garrosa i Wimbledona dokazala je potencijal na velikoj sceni, a prvi profesionalni (seniorski) naslov u engleskom Chiswicku krajem kolovoza u rodnom Osijeku provedem tek oko mjesec dana, ostalo sam na turnirima ili u Londonu. Engleska veza je David Felgate, bivi trener Tima Henmana, peterostrukog polufinalista Wimbledona. Ve tri godine zaduen je za Donnin teniski razvoj, a zbog njega Donna London poinje smatrati drugim, moda i prvim domom. - Ta suradnja traje ve tri godine, stekla sam gore mnogo prijatelja i London smatram domom. Volim se vratiti i u Osijek, ali London je ipak London. U engleskoj prijestolnici trenira tijekom veeg dijela godine, a Henman joj je jedan od sparing partnera. Svakodnevno joj pomae i neko peta igraica svijeta, a danas suradnica Eurosporta za tenis Jo Durie. - Ti ljudi imaju ogromno iskustvo.

Junior Wimbledon 2011.

etvrta na WTA rang-listi od svojeg godita

Osim spomenutog prvog seniorskog naslova u Engleskoj, igrala je i finale u Belgiji. Tim se rezultatom, sa samo est odigranih turnira, poetkom rujna popela na 653. mjesto na svijetu. Od njezine generacije, djevojaka roenih 1996. godine, samo su tri bolje rangirane: Australka Ashleigh Barty (549.), Amerikanka Taylor Townsend (596.) i Ukrajinka Marijana Zakarljuk (614.). Na WTA rang-listi s krajem kolovoza postala je 15. Hrvatica, a bolje plasirane djevojke su izmeu 4 i 14 godina starije od Veki. to vie traite, brojke su sve impresivnije...

17 Olimp

Olimpijske nade: Donna Veki

Summary

U engleskoj prijestolnici trenira tijekom veeg dijela godine, a Henman joj je jedan od sparing partnera. Svakodnevno joj pomae i neko peta igraica svijeta, a danas suradnica Eurosporta za tenis Jo Durie

u privikavanju na tenis velikih cura, razinu na kojoj je napravila sjajan start. ensko kao ensko, od prvih nagradnih fondova dio je odvojila i na krpice. - Moda mi je slabost, volim se lijepo odjenuti. Pale su jedne cipele nakon prvog naslova, ali osvojila sam premali novac da bih mogla zadovoljiti sve svoje modne potrebe - smije se Donna i otkriva planove za ljeto 2012., kada se u njezinu Londonu odravaju Olimpijske igre: - Naravno da u gledati tenis, OI u Wimbledonu bit e posebno iskustvo. Neu propustiti ni gimnastiku, koja mi je uvijek zanimljiva jer sam se njome bavila kao mala. U gimnastici sam s pet godina napravila sjajnu bazu za fiziki razvoj. Dok ona odrauje zacrtano - kroi prema juniorskom Top 10 plasmanu, napada juniorski Grand Slam naslov i osvaja prve seniorske turnire - otac Igor sve dri pod kontrolom. Zatekli smo ih za vrijeme odmora na Hvaru, na kojem je Donna odraivala fizike pripreme. Imaju svoj put, vrhunski plan priprema koji, naalost, strukture u Hrvatskoj gotovo i ne prate. - ao nam je to Hrvatski teniski savez gotovo uope ne podupire na program. Naelno, stalno govore da

stoje iza Donne, ali njihova je potpora samo deklarativna. Stalno se pozivaju na propozicije, prema kojima bi Donna, ako eli financijsku pomo, trebala igrati turnire u Hrvatskoj, koje je kvalitetom davno prerasla. ao nam je to nema sluha za njezine potrebe, jer Hrvatska nema mnogo perspektivnih tenisaica poput nje - istie Veki senior. S obzirom da je osim Donne jo samo jedna hrvatska juniorka u svjetskom vrhu, akovanka Iva Mekovec, teko je shvatiti ignorantski i kruto birokratski stav HTS-a, koji se uvijek dii da podrava svoje najbolje juniore. Ako najbolja (koju je jo pred tri godine prepoznala velika menaderska kua IMG, a danas je pod paskom uglednog francuskog Lagardere Unlimiteda), nema adekvatnu podrku, cijela filozofija pada u vodu. - Hrvatski olimpijski odbor kategorizirao ju je kao perspektivnog portaa, ali jo uvijek nismo dobili konkretnu pomo. Znamo da su teka vremena, ali nije sve ni u novcu. Primjerice, osjeke gradske vlasti poslale su telegram estitke kada je Donna osvojila taj turnir u Chiswicku. Takve nam geste puno znae, jer pokazuju da je nekome stalo - zakljuuje Igor Veki.

Donna Vekic is the best Croatian junior tennis player. Just turned 15 and she is already among the 30 best on the worlds junior rankinglist in the competition with even three years older female players. This year she started playing seriously even in the senior tournaments. Concerning qualifying, she managed to come to the quarter-finals in Bol, the finals on Hvar, and at the end of August she won a title in Chiswick. She beat even the ten years older female competitors showing an incredible mental strength and fighting spirit completely unusual for a junior. Like any other young girl Donna loves fashion and, apart from the Olympic tennis tournament in London in 2012, she is really looking forward to competitions in gymnastics, which she trained as a five-year-old girl. Donna was born in Osijek, but for three years now she has been living and training in London. She collaborates with David Felgate, the former coach of Tim Henman. At this moment she is represented by the prestigious French management house Lagardere, and her father Igor regrets the fact that in Croatia there is very little concrete support.

Olimp 18

Legende: Ivica Jeli

Veliki igra,
veliki trener

ilo je posve jasno gdje emo ga pronai. Uz odbojkaki teren. Premda se blii njegov 60. roendan i premda je vie od 40 godina u ovom portu, Ivica Jeli i dalje ne posustaje. Ovaj proslavljeni hrvatski odbojka, trener, odbojkaki instruktor, portski dunosnik, ali i otac jedne od najboljih hrvatskih odbojkaica svih vremena Barbare Jeli, udane Rui, jo uvijek ima mnogo posla. U Zadru je s keri osnovao klub Zara, a trenutano vodi i odbojkaice Splita. Slobodnog vremena gotovo da i nema. Pitamo ga gdje pronalazi nove motive, nije li se ve umorio od odbojke? - Odbojka je moj ivot i posao kojim se bavim vie od dva desetljea, a nadam se kako u izdrati barem do svoje 65 godine. Zaru je osnovao sa svojom Barbarom, tri puta najboljom europskom odbojkaicom (1998., 1999. i 2000.) koja je preuzela predsjedniku funkciju. Nakon niza godina u kojima je tata bio ef, uloge su se okrenule.

Tekst: DENIS LUGARI Fotografije: HRVATSKI PORTSKI MUzEj

Nakon sjajnih rezultata u igrakim danima, Ivica Jeli na jednak je nain nastavio na trenerskoj klupi. Iza njega je mnotvo odlija, a ni dandanas ne posustaje. ao mu je tek to je naa odbojka daleko od blistavih dana...

- Teko mi je komentirati stanje u hrvatskoj odbojci. No, istina je, odbojka je postala "port-sluaj". Na nau alost i alost brojnih ljudi koji rade u ovom portu. To se ve godinama ponavlja i sve ovo ne vodi niemu dobrome. Pitanje je kada e se naa enska odbojka vratiti tamo gdje je bila... Nije uspjela ni Irina Kirilova? - S Irinom sam radio dugi niz godina i u reprezentaciji i u klubu. Meutim, nisam uope iznenaen raspletom koji se dogodio s njom. Jeli je hrvatsku reprezentaciju vodio od prvog dana do 2001. Ekipu je ponovo preuzeo 2004. zbog EP-a u Zagrebu, radi kojeg se odbojci vratila i njegova ki. Potkraj prvenstva Barbara se ozlijedila, a reprezentacija je zavrila osma. U to se vrijeme nagaalo da bi Jeli mogao postati predsjednik saveza ili barem savjetnik. No, nita se od toga nije dogodilo. Doao je novi predsjednik i novi ljudi. Vae znanje i iskustvo sasvim sigurno nisu dovoljno iskoriteni. Smeta li vam to to su vas pomalo zaboravili ? - Ponosan sam na sve rezultate koje smo ostvarili. Bile su to prelijepe godine. Zato sam ja otiao, to je ve druga pria. Dolo je do neslaganja s ljudima koji su tada vodili odbojku, a gdje nas je to dovelo svima je poznato - naglaava Jeli koji posebno istie dva rezultata: srebrnu medalju na EP-u 1999. i plasman na OI u Sydney. - Tijekom trenerske karijere ostvario sam mnogo velikih rezultata i teko mi se odluiti za najdrai. Moda ipak je to srebrna medalja na europskom prvenstvu 1999. i plasman na OI u Sydneyu, jer su odbojkaice jedina hrvatska ekipa koja se plasirala na olimpijske igre. Odbojkake kvalifikacije su moda i najtee od svih portova i ve je sam plasman na OI veliki uspjeh. U odbojci

Kakva je Barbara efica? "Osveuje" li vam se zbog napornih treninga koje ste joj nametali dok je bila mlaa? - Mi imamo jedan izvanredan odnos. Nije bilo problema ni kada sam ja bio trener, a ona igraica, a pogotovo ne sada. Jeli je bio vrstan odbojka koji je za reprezentaciju bive drave odigrao vie od 200 utakmica. Na Europskom prvenstvu 1975. godine u Beogradu je osvojio broncu, a iste godine i zlato na Mediteranskim igrama u Aliru. Nastupio je i na OI u Moskvi 1980., a zadnji put je za reprezentaciju zaigrao na europskom prvenstvu u Berlinu 1985. godine. Karijeru je zapoeo i zavrio u zagrebakoj Mladosti, a u 19 igrakih sezona osvojio je deset naslova dravnog prvaka i sedam naslova u Kupu. Nakon zavretka igrake karijere poeo je raditi

s juniorima Mladosti, a nakon godinu dana prebacio se na ensku odbojku. Dolaskom Nikolaja Karpolja postao je njegov asistent, a zatim je krenuo u samostalne vode. Uspjeno je vodio i Mladost i reprezentaciju, a uz njegove ime veu se najvei uspjesi enske odbojke. Djevojke su pod vaim vodstvom osvojile tri druga mjesta na europskim prvenstvima, zlato na Mediteranskim igrama, esto mjesto na SP-u. Odbojkaice su bile prva i do sada jedina hrvatska enska ekipa na OI. No, kvalitetnih rezultata je sve manje. Odbojka se, mora se priznati, od trofejnog sporta pretvorila u "port-sluaj"...

Olimp 20

je sezona Uspjeh do uspu VrahaIgraku karijeru proveo je u zagrebakoj Mladosti i uu 19 rope. zaosvojio reprenju. enstv Eu .

.8. 1952 klupskom prv Ivica jeli roen je 10 u dva druga mjesta na prvenstvu u Beograd ave i sedam kupova, te e dr medalje na Europskom 10 naslova prvaka biv a osvaja je bronane e od 200 utakmica, ama u Aliru. zentaciju je upisao vi ski pona Mediteranskim igr dana prebacio se u en dine osvojio je i zlato dosti, a nakon godinu 75. godine. Iste go 19 raditi s juniorima Mla pi Mladosti je pet b. Na klu karijere je poeo samostalno vodio klu Po zavretku igrake Karpolja, a potom je je bio asistent Nikolaja gon. Tri godine je avnog kupa. vratio 2004. i pet puta osvaja dr do 2001., a ponovo se puta bio prvak drave je vodio od prvih dana entaciju nskim igrama Hrvatsku ensku reprez o je zlato na Meditera an od prvih uspjeha bil na. jed skim prvenstvii zadrao se godinu da druga mjesta na europ dila su tri uzastopna ije svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1993., usl 99.) te esto mjesto na na ma - 1995., 1997., 19 dvodio je odbojkaice dine kasnije pre 98. u japanu. Dvije go 19 OI u Sydneyu. dana proveo bio instruktor, godinu Od 2001. do 2003. je iju na novo vodio reprezentac u Turskoj, zatim je po st, Novi . Slijedila je Mlado EP-u u Hrvatskoj 2005 a, pa veo sezonu u Katelim zagreb, zatim je pro u Splitu. a i sada je Novom mestu, Bibinjam

Legende: Ivica Jeli

zaista samo najbolji od najboljih nastupaju na Igrama. Zanimljivo, Jeli je usprkos nizu raznih ponuda iz muke odbojke, cijelu karijeru vezan uz djevojke. - Praktiki itavu trenersku karijeru sam u enskoj odbojci. U svojim trenerskim poecima radio sam s juniorima Mladosti, a prole sezone kratko u Bibinjama. Uvijek sam radio s curama i nisam ni razmiljao preuzeti neku momad. Mislim da je puno zahvalnije i bolje raditi s odbojkaicama. Osim Ivice i keri Barbare, u obitelji Jeli odbojkom su se bavili i druga ki Vesna te supruga Margareta. Vesna nije ponovila uspjehe pet godina starije sestre, no imala je zavidnu karijeru. Igrala je za reprezentaciju, sudjelovala je na EP i OI, a etiri-pet sezona je provela u inozemstvu. - Mi smo, kako se kae, prava odbojkaka obitelj. Supruga se bavila odbojkom, obje keri su bile odline igraice, ja sam godinama u ovom portu. Uistinu moemo rei kako smo cijeli ivot uz odbojku. Hoe li i unuci krenuti odbojkakim stopama? Barbara u braku s koarkaom Tomislavom Ruiem ima dvoje djece, ker zaru i sina Mihaela. - Unuka se ve igra s odbojkakom loptom, dok Mihael sigurno nee biti odbojka. On e moda tatinim stopama otii u koarku - kazao je na kraju razgovora Ivica Jeli.

Summary

Ivica Jelic spent his playing career in the Zagreb Mladost (Youth) and in the total of 19 seasons won 10 championship titles of the former country and seven cups, as well as two second places in the European Club Championship. For the national team he played more than 200 games and in 1975 he also won the bronze medal at the European Club Championship in Belgrade. The same year he also won gold at the Mediterranean Games in Algiers. Upon the end of the career as a player, he began coaching the juniors of Mladost, and after a year switched to the female team. For three years he was assistant to Nicholas Karpolja, and afterwards he coached the club on his own. On the bench of Mladost he won both the state championship and state cup five times. He coached the Croatian female team from the very beginning up to 2001, returned again in 2004 and stayed for one year. One of his earliest successes was a gold medal at the Mediterranean Games in France in 1993, followed by three consecutive second places at the European championships - in 1995, 1997 and 1999) and sixth place in the world championship in 1998 in Japan. Two years later he led the volleyball female team at the Olympics in Sydney. From 2001 until 2003 he was working as a coach, spent one year in Turkey, then he lead the national team again at the European Championship in Croatia in 2005. This was followed by Mladost, Novi Zagreb, then he spent one season in the Kastela, then in Novo Mesto, Bibinje and now he is in Split.

Nastanak modernog porta

deja o vozilu sa kotaima na ljudski pogon najvjerojatnije datira jo iz razdoblja renesanse, iako nedavna istraivanja bacaju sumnju na autentinost skice bicikla iz Codexa Atlanticusa Leonarda da Vincija. Prvo vozilo koje se definitivno dri za preteu bicikla izradio je njemaki barun Karl von Drais 1817. godine. Drais je, ponukan masovnim pomorom konja (radi slabog usjeva), osmislio komercijalno vrlo uspjenu spravu za hodanje nazvanu Draisienne ili Hobby horse. Sprava se sastojala od dva kotaa sa upravljaem, bila je gotovo u potpunosti izraena od drveta (teine oko 22 kg) i nije imala pedale ve se pokretala odgu-

ravanjem nogama o tlo dok je voza sjedio na sjedalu. Nakon prvobitnog uspjeha, Draisienne je vrlo brzo izaao iz mode. Tome je osim tehnikih nesavrenosti, pogodovala i injenica da je u nekim gradovima zbog sve veeg broja nesrea zabranjen, a u Londonu je uvedena kazna od dvije funte za vozae po ploniku. Sljedea stepenica u razvoju modernog bicikla bilo je uvoenje pedala, no povjesniari sporta ne slau se oko identiteta osobe zaslune za tu inovaciju. U igri su Ernest Michaux i Pierre Lallement, te u manjoj mjeri Alexandre Lefebvre. U svakom sluaju, prva pojava sprave za vonju na

Bicikl
Tekst: ANA POPOVI

- za tijelo i duh
Bicikl je bez sumnje jedan od najkorisnijih i najplemenitijih izuma ovjeanstva, prijevozno sredstvo blagotvorno za ljudsko tijelo i duh.
dva kotaa sa pedalama bila je 1865. godine, a vozilo se zvalo - velociped (u prijevodu - brza noga). Pedale su bile izravno privrene na prednji kota, a budui da su kotai izraivani od drveta i kasnije metala, jasno je da nije postojala nikakva amortizacija, pa je taj bicikl dobio naziv i bone-shaker, odnosno tresa kostiju. U kasnim 1860-ima na obrue kotaa postavljena je guma kako bi smekala vonju, a poeli su se ugraivati i leajevi u osovine kotaa. Francuzi su u to doba prednjaili u aktivnostima i proizvodnji dijelova, no 1870. zapoeo je Francusko-pruski rat i proizvodni resursi preusmjereni su za ratne potrebe. Izumom bica kakve se i danas koriste na kotaima, prednji kotai postali su sve vei i vei kako bi se za svaki okret pedala koje su spojene na prednji kota savladala to vea udaOlimp 24

ljenost. U konanici ljudi su kupovali bicikl koji je imao kota toliko velik da su nogama mogli jedva dohvatiti pedale dok su sjedili. Ova sprava je prva nazvana bicikl (u prijevodu - dva kotaa). Osobit izgled ovog bicikla imao je za posljedicu prilino nepovoljne fizikalne karakteristike. Sjedite vozaa bilo je postavljeno visoko, s teitem prema naprijed, stoga bi se bicikl pri nailasku na kamen u vonji vrlo lako prevrnuo prema naprijed. Bezbolnom padu nije doprinosio niti visoko postavljen upravlja koji nije davao prilike da se voza doeka na noge, nego na elo. Slomljeni runi zglobovi kod pokuaja amortiziranja pada bili su uobiajeni, a deavale su se i ozbiljnije ozljede, pa i smrt. Iz tog razloga bicikl su vozili avanturistiki nastrojeni mladii, dok su starija

gospoda i dame preferirali stabilnije i sigurnije tricikle i kvadricikle. Vjerojatno najvanija promjena u evoluciji ovog vozila, bila je izum takozvanog sigurnog bicikla. Uvoenjem lanca i zupanika razliitih veliina ponovno je omogueno da bicikl ima kotae jednakih dimenzija ime je prestao biti igraka mladih pustolova i postao svakodnevno prijevozno sred-

stvo za sve mukarce i - vrlo vano - ene. Uvoenjem pneumatskih guma 1888. godine, napokon je, uz brzinu i sigurnost, zadovoljen i kriterij udobnosti, te bicikl 90-ih godina 19. stoljea postaje ultimativni hit meu viim slojevima. Povjesniari porta esto nazivaju to razdoblje i zlatno doba bicikla. U prii o biciklu iznimno vano mjesto ima i njegova uloga u emancipaciji enskog roda. Kako su bicikli postali sigurniji i jeftiniji, sve vie djevojaka i ena poelo ih je voziti i uivati osobnu slobodu kroz novu samostalnost koju im je bicikl pruao. Krajem 19. stoljea duboko su bile ukorijenjene predrasude o enskoj osjetljivosti, emocionalnoj nestabilnosti, delikatnom zdravlju, fizikoj ranjivosti i slino. Takve stavove zastupali su kako mukarci, tako i brojne ene same. Takoer, postojao je problem odjee i

pristojnosti. U pitanju nije bila samo duina i kroj odjevnog predmeta, ve odreena simbolika koju odijevanje nosi, i u tom smislu je biciklizam osobito bio na meti kritiara. Rasprave oko toga smiju li ene ili ne nositi posebno skrojene os-hlae za vonju bicikla bile su uglavnom ogorene, agresivne i popraene ismijavanjem vozaica. Ono ega su se kritiari zapravo bojali, bila je sloboda. Osobni prijevoz znaio je privatnost i mogunost slobode bez nadzora - pravo da se samostalno istrai svijet i vlada svojim vremenom, ak i sudbinom. Bicikl je u kratko vrijeme postao najistaknutiji simbol enske samostalnosti, a dokaz za to je i jedan studentski prosvjed: kada su 1897. godine studenti Cambridgea demonstrirali protiv primanja ena kao punopravnih lanova sveuilita, uinili su to na

25 Olimp

Nastanak modernog porta

nain da su na glavnom gradskom trgu objesili lutku ene na biciklu... Tako je s jedne strane stajao oduevljeni entuzijazam feministica, a s druge strane stavovi o moralnoj iskvarenosti i tetnosti po ensko zdravlje koje su zastupali i neki istaknuti lijenici. Iz dananje perspektive takve izjave djeluju smijeno, ali u to vrijeme veliki broj lijenika tvrdio je da su karline kosti kod mladih djevojaka preslabe za vonju na biciklu i da e one djevojke koje ustraju u tome razviti s vremenom razliite deformacije i kasnije u ivotu imati ozbiljne zdravstvene probleme. Nagla popularnost bicikla meu enskom populacijom krajem 19. masovnom proizvodnjom automobila, a od dvadesetih godina 20. stoljea tamo se bicikl sve vie poinje smatrati igrakom za djecu. Kad se uzme u obzir ljudska priroda, sasvim je sigurno da su prve biciklistike utrke organizirane im je izumljen i prvi bicikl. Ipak, prva slubena, zabiljeena utrka odrana je 31. svibnja 1868. u parku Saint-Cloud u Parizu. Utrka je organizirana na udaljenost od 1200 metara, a pobijedio je Englez James Moore. Isti Moore osvojio je i prvu meugradsku utrku koja je odrana na dionici Pariz-Rouen (123 km), za to mu je trebalo 10 sati i 40 minuta. Zanimanje za biciklistike utrke raslo je paralelno s popularnou bicikla, pa je sasvim logino da

Summary

Zanimanje za biciklistike utrke raslo je paralelno s popularnou bicikla, pa je sasvim logino da su se one nale i na programu ljetnih olimpijskih igara od samog poetka (1896.).
stoljea, bila je ipak kratkog vijeka. Siromatvo, silne kritike i kuna kontrola, zadrale su veinu djevojaka pod nadzorom sve do meuratnog razdoblja. Jo jedan razlog za to bila je i pojava automobila, koji je takoer jo neko vrijeme ostavio ene pod kontrolom njihovih oeva i mueva. Nisu samo ene bile na tapeti kritiara biciklizma. Neki su strahovali da e vonja protiv vjetra velikom brzinom izazvati trajnu nagrenost, ili takozvano biciklistiko lice, a moralisti su upozoravali da e bicikl iskvariti kompletnu mlade (ne samo djevojke, iako se u prvom redu na njih mislilo), tako to e im omoguiti romantine susrete daleko od radoznalih oiju njihovih skrbnika. Ipak, bicikl je preivio sve kritike i u Europi postaje sve masovniji i vaniji poetkom 20. stoljea. U SAD-u se dogodio znaajniji pad popularnosti bicikla izmeu 1900. i 1910. godine, uzrokovan jeftinom i
Olimp 26

su se one nale i na programu ljetnih olimpijskih igara od samog poetka (1896.). Zanimljivo je da je najpoznatija biciklistika utrka na svijetu, Tour de France, prvi put odrana 1903., i to kao promotivni dogaaj za francuske novine LAuto. uta majica koju nosi vodei u utrci je zapravo poveznica sa utim papirom na kojem su novine bile tiskane. I za kraj jedan citat Alberta Einsteina: ivot je kao vonja biciklom - da bi se odrao, mora se kretati.
Literatura: Richard Holt, Sport and the British: A Modern History, Oxford University Press, 1992. Mike Huggins, The Victorians and Sport, Hambledon and London, Lomdon i New York, 2004. Stephen Kern, The Culture of Time and Space 1880 1918, Cambridge, MA, Harvard University Press, 1983. Marko ari Evolucija bicikla 1., 2. i 3. dio. Pronaeno na HYPERLINK http://www. bikemyday.comhttp://www.bikemyday.com .

Bicycle is without doubt one of the noblest and most useful inventions of humanity - a means of transport beneficial both for the human body and spirit. The idea of the human-powered vehicle with wheels probably dates from the Renaissance period, but the first forerunner of the modern bicycle was made by the German Baron Karl von Drais in 1817. However, the most important moment in the evolution of this vehicle was the invention of the so-called safe bicycle. The introduction of pneumatic tires in 1888 finally met, beside speed and security, the comfort criteria, and in the 90s of the 19th century the bicycle became the ultimate hit among the members of the higher society. Sports historians often call this period the golden age of the bicycle. In the story of the bicycle an extremely important position has its role in the emancipation of the female gender. As bicycles became safer and cheaper, more and more girls and women began to ride them and enjoy personal freedom through the new independence the bicycle provided them. Not only women were under the attack of the bike-riding critics. Some feared that riding against the wind at high speed may cause permanent deformation, or so-called cycling face, and the moralists were warning that the bicycle would corrupt all the young people (not the only girls, although exactly the girls in the first place) enabling them romantic meetings away from the prying eyes of their guardians. However, the bicycle survived all the critics and became more and more frequent and important in Europe at the beginning of the 20th century. The first official, reported bicycle race was held on May 31st, 1868 in the park Saint-Cloud in Paris. Interest in bicycle racing was growing together with the popularity of the bicycle, so it is quite logical that bicycle racing was a part of the programme of the summer Olympic Games since the very beginning (1896). It is interesting that the most famous bicycle race in the world, Tour de France, was first held in 1903, as a promotional event for the French newspaper LAuto. Yellow jersey worn by the race leader is actually a link with yellow paper on which the newspapers were printed.

MOO

estitke
Sportskoj televiziji
Razgovarao: JURA OZMEC

Postoje planovi u razliitim dravama, ali vi ste, eto, prvi. Izmeu planiranja i poetka emitiranja velik je posao. Treba dosta ulaganja u ovo nezgodno vrijeme, a to pred. stavlja problem. Ali vi ste taj dio prebrodili, pa vam jo jednom estitam. ka zao je, uz ostalo, u intervjuu za Sportsku televiziju Jacques Rogge, predsjednik MOO-a

redsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge, za vrijeme svog boravka u Zagrebu, posjetio je i Sportsku televiziju, prvu nacionalnu portsku televiziju u svijetu koja je u vlasnitvu jednog nacionalnog olimpijskog odbora. Tom prigodom elni ovjek svjetskog porta dao je intervju glavnom uredniku SPTV-a Juri Ozmecu. Izdvajamo najzanimljivije dijelove tog razgovora. O obiljeavanju obljetnica ove godine: - Mnoge se obljetnice slave ovih dana, jer su se prije 20 godina u Europi dogaale velike promjene. Raspad SSSR-a, pa onda i Jugoslavije, doveli su do nezavisnosti novih drava: Ukrajine, Moldavije, Bjelorusije, Azerbajdana, Armenije, Gruzije..., te naravno Slovenije, Hrvatske i tako dalje. Zato ima toliko obljetnica u ovo vrijeme. To je do-

bro, jer je to dokaz da su se nacionalni olimpijski odbori ekstremno dobro razvili. O brzini stvaranja televizije nakon inicijative iz Kopenhagena: - Nadao sam se tome, ali mislio sam da e to biti preteko. Ipak, vi ste mi pokazali da je to mogue i ja vam estitam. Za poetak ste jako dobri. Imate dobar program, ugled vam je sve bolji, prati vas sve vie gledatelja... Na pravom ste putu. O slinim televizijama u budunosti: - Oekujem jo nekoliko ovakvih projekata u bliskoj budunosti. Postoje planovi u razliitim dravama, ali vi ste, eto, prvi. Izmeu planiranja i poetka emitiranja velik je posao. Treba dosta ulaganja u ovo nezgodno vrijeme, a to predstavlja problem. Ali vi ste taj dio prebrodili, pa vam jo jednom estitam.

Olimp 42

O prvim zimskim OI mladih u Innsbrucku: - Innsbruck e biti dobar domain, Austrijanci se razumiju u zimske portove, to je njihov svijet. Imaju mnogo prvaka i strunjaka na tom podruju, pa zato i oekujem odline igre u Innsbrucku u sijenju 2012. O Europskim igrama: - Zanimljiva je to inicijativa. Zahtijeva jo puno istraivanja, veliki broj imbenika treba ispitati. Recimo, koji e portovi biti na programu, u koje doba godine ih organizirati... U srpnju ili kolovozu su Svjetsko nogometno prvenstvo, Olimpijske igre ili, recimo, svjetsko plivako prvenstvo. Treba ciljati na svibanj i lipanj ili moda listopad. Ali mislim da je takav projekt izvediv i da se ljudi jako dobro pripremaju za to. OI u Africi: - Mislim da bismo uskoro mogli dobiti dobru afriku kandidaturu. Za Olimpijske igre 2020. godine nije se nitko prijavio, ali imamo naznake da pripremaju kandidaturu za 2024. godinu. U budunosti emo sigurno imati Igre u Africi. O dopingu i ilegalnom klaenju: - Treba biti realan. ivimo u svijetu u kojem je port ogledalo drutva. Meu est milijardi ljudi nema est milijardi svetaca. Uvijek e biti onih koji ele varati. Bit e i dopinga i ilegalnog klaenja. Mi ih pokuavamo svesti na minimum. Mislim da na tom podruju napredujemo. O konkretnim akcijama protiv dopinga: - Postoje razliiti naini borbe protiv

dopinga. Prevencija, obrazovanje portaa, ali i testiranje na natjecanjima i izvan njih. Uzorke uvamo osam godina. Ako se poslije pojave novi testovi na tritu koji mogu otkriti nove supstance - koje ne moemo otkriti danas - ponovimo test na sauvanom uzorku. To smo napravili nakon pekinkih Igara. Takoer, radimo na novom projektu, takozvanoj krvnoj putovnici. Pregledi bi se radili pet-est puta godinje, a u krvnoj slici je onda lako vidjeti djelovanje dopinga. To je jedan obeavajui projekt. O prodaji TV prava preko marketinkih tvrtki: - Taj proces jo traje. Zadovoljni smo suradnjom s marketinkim kompanijama. Meunarodni olimpijski odbor i dalje e pregovarati s velikim zemljama poput Velike Britanije, Francuske, panjolske, Italije i Njemake. To su velika europska trita. Ostala su pod ugovorom s tvrtkom SportFive, koja radi odlian posao. O poskupljenju prava za Hrvatsku: - Razumijem to, ali mi moramo pratiti trite. Ne ivimo u idealnom svijetu, pa ne moemo raditi iznimke ni za koga. Televizijska prava ovise o tritu, a zakone trita trebamo potovati. Ali istovremeno - a ovo je vrlo vano - ak i da prodamo prava privatnim kompanijama, jo uvijek postoji obveza da se emitira 200 sati programa zimi i 400 sati programa ljeti na besplatnim programima. Dakle, svi koji budu pod ugovorom s nama, moi e gledati Olimpijske igre. O financijama MOO-a: - Mi vraamo 94 posto svih naih pri-

Summary

The IOC president Jacques Rogge during his stay in Zagreb, also visited Sports television, the first national sports television in the world, which is in the ownership of a national Olympic Committee. On this occasion, the head of the world sports gave an interview to the editor in chief of SPTV, Jura Ozmec. In the interview, among other things, Rogge pointed out that the initiative on the European games was interesting, but that there are still a lot of open questions left about the project, among other things the dates when they would be held. Rogge expects that some African countries could apply for the 2024 Olympics and discusses the progress in the fight against doping and illegal betting, the IOC finances (he says that 94 percent of revenues go back into sports) and the social responsibility that the IOC has. Finally, Rogge congratulated Sports television on their successful beginning of work.

hoda natrag u port. Od najniih razina do nacionalnih odbora, od otkrivanja mladih portaa do meunarodnih federacija, pa sve do organizatora Igara. Zadrimo samo est posto da moemo normalno funkcionirati. A ne znam puno kompanija koje toliko puno novaca podijele, a tako malo sebi ostave. O drutvenoj odgovornosti MOO-a: - Moramo to pojasniti. port je puno vie od samog nastupa portaa. port obrazuje mlade ljude, dobar je adut integracije pojedinca u drutvo, a i zdrav je. Osim svega toga, imamo i drutvenu odgovornost, poput uvanja okolia ili omoguavanja enama da se bave portom, jer u mnogim je dravama to jo uvijek veliki problem. Takoer, pod drutvenu odgovornost ubrajamo i portske dogaaje na podrujima pogoenim prirodnim katastrofama. Tamo pomaemo u obnovi portskih objekata, kao to smo napravili nakon tsunamija i kao to emo napraviti u Japanu i na Haitiju. To je ta drutvena odgovornost.
43 Olimp

Drutvo i port
znanstvenom radu objavljenom u Acta Paediatrica, asopisu specijaliziranom za zdravlje djece, dr. Gavin Sandercock sa Sveuilita u Essexu je - usporeujui snagu 315 desetogodinjaka roenih 1998. sa snagom 309 djece roene deset godina prije - ustvrdio kako dananja generacija 10-godinjaka moe napraviti 27,1% manje unjeva nego to su ih mogli uiniti njihovi vrnjaci prije deset godina. Snaga ruku opala im je za 26%, a jaina stiska za 7%. Jutarnji list koji je prenio rezultate istraivanja dr. Sandercocka, pitao je o istoj temi i nae strunjake. Tako prof. dr. sc. Vladimir Findak sa zagrebakog Kineziolokog fakulteta upozorava kako istraivanja koja su na istu temu provedena u nas, pokazuju da su funkcionalne i motorike sposobnosti djece u Hrvatskoj u opadanju. Razloga je mnogo, no najvaniji je svakako smanjena tjelesna aktivnost. Treba spomenuti kako je prof. Findak prije nekoliko godina sa skupinom suradnika izradio prijedlog poveanja broja sati tjelesne kulture u kolama, no to se nije realiziralo. Ne treba puno istraivanja kako bismo doli do uzroka ovoj pojavi djeca su sve vie za raunalom. Mnoge igre u dvoritu ili livadi zamijenjene su zabavom u virtualnom obliku. Mladi se pri tome ne drue manje nego nekada, ali drue se na drugi nain. Manje je zajednikog igranja nogometa, ali kvadra ili ekipa (ovisno iz kojeg kraja Hrvatske ste!) uredno se zabavlja formirajui momadi u raunalnim igrama koje se igraju online, zajedniki s drugim igraima. Potvreno je da igranje raunalnih igara ima i pozitivne uinke (primjerice brzina reakcije), kod mnogih se

Djeca
Tekst: GORAN VOJKOVI

fiziki sve slabija

Mladi se manje kreu. To je jednostavno injenica. Mogue poveanje satnice tjelesne kulture nee promijeniti puno. to onda napraviti? Jednostavno uiniti fizike aktivnosti privlanijim dananjim mladima!
i naui neto o povijesti, fizici i tehnologiji, ali neke fizike aktivnosti tu nema - barem zasad. Sustavi u kojima se od igraa oekuje prava fizika aktivnost, dok senzori prate njegove pokrete, nisu naroito raireni. Mlade zanimaju druge stvari, pa prie kako je eto nekada bilo drugaije i kako bi trebalo vie vremena provoditi vani, nee same po sebi rijeiti problem. Dolo je jednostavno do onoga to u drutvenim znanostima zovemo promjena paradigme. Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo, ona stvara mentalni filtar kroz koji um proputa samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeu sliku svijeta. No, svijet se jednostavno promijenio. Mladi se manje kreu. To je jednostavno injenica. Mogue poveanje satnice tjelesne kulture nee promijeniti puno. Istini za volju, tjelesna kultura se kod nas obino gura na rub nastavnog programa, a i esto je naalost neprivlana dijelu djece, moda i ponajvie onima kojima bi najvie trebala. Promijenili su se i standardi ivljenja, mladima je prilino odbojno oznojiti se i onda bez tuiranja otii van ili na nastavu; no realno - svlaionice i tueve za cijele razrede ima moda tek pokoja kola i to se nee lako i brzo promijeniti. to onda napraviti? Jednostavno uiniti fizike aktivnosti privlanijim dananjim mladima! Kao prvo, s obzirom da se djeca sama ne kreu dovoljno, onda treba poeti s kretanjem, jer teko da e netko tko nije stekao naviku kretanja nai interes u portu (osim gledanju istog na ekranu i moda odlaska u kladionicu). Hrvatsko kolstvo bi trebalo vie panje posvetiti onome to Amerikanci zovu outdoor activities. Pojam obuhvaa ne samo klasine portske aktivnosti, ve i etnje po prirodi, ribolov, fotografiranje okolia Treba pokuati mlade zainteresirati za aktivnosti koje ukljuuju kretanje, ali u sklopu onoga to je njima zanimljivo. To je u Hrvatskoj, koja je prirodno, geoloki i bioloki iznimno raznolika i bogata relativno lako izvesti i bez velikih trokova. Mnogo toga moe ui u outdoor activities mladih. to vie izleta koji ukljuuju i nekoliko sati hodanja, a u sklopu toga i predavanja iz biologije. Uvesti i nove aktivnosti kao to je, primjerice, geocaching - traenje skrivenih predmeta pomou satelitske navigacije. GPS prijemnik danas ima

bilo koji bolji mobitel (posebni ureaji kotaju ve ispod 1000 kuna). Osim nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture tu se moe ukljuiti i nastavnik fizike koji moe uenicima na zanimljiv nain, uz primjere, pokazati sloene fizike i matematike modele koji se koriste u satelitskoj navigaciji. Nastavnik zemljopisa se moe ukljuiti s objanjenjima modela zemljopisnih karata i itanjem istih. I tako dalje. Djeca danas vole elektroniku, vole gadgete, a openito se jako dobro snalaze s viezadanou. S druge strane, klasian oblik ex cathedra nastave im sve manje odgovara. Ona su naravno i dalje radoznala, vole nove stvari, vole uiti, ali na nain blizak svijetu u kojem ive i odrastaju. Povezati njihovu radoznalost s kretanjem i tjelesnu kulturu u koli s drugim predmetima, pa barem koliko je objektivno mogue povezati kretanje s uenjem, a onda i kretanje sa portom i ulaskom u svijet porta - moda je jedan od putova kojim trebamo ii. Shvatiti da je XXI. stoljee dovelo i neke dobre i neke loe stvari i ne boriti se protiv samog drugaijeg okruenja ili nostalgino zazivati recimo jedan Split iz doba prvih epizoda Velog Mista gdje svi tridu za balunom - jer to je bilo prije doslovno 100 godina. Novo vrijeme trai nove pristupe - i zato ne - fizike aktivnosti uz koritenje atomskih satova i preciznih odailjaa satelitske navigacije. Djeca nam, previe njih, ne vole ba ni tjelesnu kulturu ni fiziku, pa pokuajmo onda to integrirati i uiniti zanimljivim. Ili im organizirati fotografiranje prirode (barem je danas u digitalno doba ta aktivnost povoljna), prikupljanje uzoraka bilja u nekoliko sati hoda udaljenom parku ili neto slino. Pa onda kroz fiziku aktivnost uiti biologiju i potom osnove statistike. Sinergija, kako bi se politiki reklo. Svijet se promijenio i problem koji imamo, nedovoljno kretanja djece, trai nova rjeenja. Jednostavno, ne smijemo zanemariti ova istraivanja i usredotoiti se samo na onaj dio mladih koji se aktivno bavi nekim portom.

Summary

Scientific studies have shown that nowadays children are physically weaker than only 10 years ago. The main cause of this is less physical activity and spending more time at the computer. Therefore, the introduction of new methods of working with young people is proposed, primarily the strengthening of all forms of outdoor activities, organized within the school programs, combining movement and physical activity with the location games in the nature, taking pictures of the nature, studying biology and similar. Only when the children find interest in outdoor activities, they can be expected to like sports as well.

Olimp 46

Znanost i port

Pogled

iz neke druge perspektive

ananji je svijet, s jedne strane, obiljeen razvijenim znanostima i tehnologijom, globalizacijom, informatizacijom i medijskom kulturom, a s druge, ekolokom svijeu, civilnim drutvom i holistikim svjetonazorom. Unato velikom broju eksperata iz raznih znanstvenih podruja, velik broj globalnih problema nije rijeen sve dublja ekonomska kriza u svijetu, porast siromatva, neuinkovitost u borbi protiv nekih bolesti, sve vei problemi u proizvodnji hrane i zalihama pitke vode Kao reakcija na te pojave, kod ljudi se stvorila potreba za preispitivanjem nekih, da tako kaem, slubenih verzija stvarnosti. Tako danas postoji itav

niz autora koji se bave podrujima alternativne ekonomije, razmatraju postojee znanstvene paradigme, kako u podruju fizike, tako i u podruju medicine, antropologije, evolucije itd. U holistikom pristupu gledanja na stvarnost, gdje je sve na neki nain povezano sa svim, nemogue je izostaviti port. Interdisciplinarni pristup portskih strunjaka u izradi dugoronog programa treninga nekog vrhunskog portaa, iziskuje angaman kineziologa, nutricionista, portskih psihologa, lijenika, a u posljednje vrijeme sve vie eksperata koji koriste integrativni ili komplementarni pristup u simptomatici i lijeenju

portskih ozljeda i drugih bolesti. Financijska mo kluba ovisiti e o globalnim financijskim trendovima, interesu trita, snazi ekonomije odreene drave, itd. Ulaganje u port djece i mladei, skrb o portaima s invaliditetom, izgradnja portskih graevina i rekreacija za graane tree ivotne dobi, ovisit e o nekim ekonomskim parametrima, ali i o drugim, nazovimo ih, drutveno-politikim faktorima. Govori li se dovoljno o tim vezama ili se portske veze svode na ono tko pozna nekog jakog u gradu ili dravi? Daje li se dovoljan medijski prostor strunjacima koji odreene pojave u portu promatraju u kontekstu svih drugih pojava ili u medijskom prostoru dominiraju analize s nebrojenih povi-

jesnih utakmica koje zavravaju rezultatom 0:0? Koliko god netko moe biti nezadovoljan s ovakvom stvarnou, dobra stvar je ta to port ima nesluene mogunosti u svom daljnjem razvoju, barem gledano s jedne druge perspektive. Jedan od onih koji holistiki pristupa ekonomiji i konceptu razvoja, jest ileanski ekonomist Manfred Max-Neef koji tvrdi da je itava ekonomska kriza dananjice proizvod pohlepe. Njegova alternativna ekonomija bazira se na pet postulata i jednoj fundamentalnoj vrijednosti. Prvo - ekonomija treba sluiti ljudima, a ne da ljudi slue ekonomiji. Drugo - razvoj se tie ljudi, a ne objekata. Tree - rast nije istoznaan razvoju, a

Tekst: MIROSLAV HRENJAK

Jedna od najzanimljivijih portskih, ali i ivotnih perspektiva o kojoj se u posljednje vrijeme sve ee govori jest podruje oporavka portaa i saniranja portskih ozljeda uz pomo terapije bioenergijom
razvoj ne podrazumijeva nuno rast. etvrto - nikakva ekonomija nije mogua bez ekosustava. Peto - ekonomija je podsustav veeg konanog sustava, biosfere, te time beskonaan rast nije mogu. Fundamentalna vrijednost koja bi podravala takvu alternativnu ekonomiju trebala bi biti da nikakav ekonomski interes nikada ne moe biti iznad vanosti ivota. Daljnje istraivanje alternativne ekonomije dovodi nas do itavog niza autora, raznih alternativnih ekonomskih teorija - primjerice evolucijska ekonomija, ekonomija okolia i sl. Sve navedeno lako se dovodi u vezu sa portom. Primjera ima mnogo. Sve vea segregacija ljudi na mali broj iznimno bogatih i sve vei broj ekstremno siromanih - tematika je ekonomista. portski strunjaci, dunosnici i nositelji drutvene odgovornosti trebali bi prouavati pojavu koja utjee na to da bavljenje portom sve vie postaje povlastica bogatih, a ne ansa za sve te dio ope kulture i naina ivota nekog drutva. Nadalje, sve je manji
49 Olimp

Ivano Bali

Znanost i port
broj portskih klubova koji nastupaju na meunarodnim natjecanjima visoke kvalitete, i jo vie cijene, dok je sve vei broj portskih klubova koji su u blokadi ili na rubu egzistencije. Teorije i objanjenja koje e ti strunjaci, ponuditi u poetku e se zvati alternativne teorije, kao i one po kojima bi portske graevine trebalo graditi po naelu niske cijene, visoke funkcionalnosti i prvenstveno za potrebe portaa. Podruje vezano za izgradnju takvih portskih graevina moda nee biti u domeni alternativne ekonomije, ve alternativne portske arhitekture. Naravno, mnotvo portskih graevina se izgradilo ili se planira izgraditi po naelu funkcionalnosti i uz pomo suvremenih, jeftinih i ekoloki prihvatljivih tehnologija. Ali o onima koje su izgraene po sasvim drugim, moda i neekonominim principima, bavit e se jedno novo podruje, a to je alternativna povijest hrvatskog porta. Jedna od najzanimljivijih portskih, ali i ivotnih perspektiva o kojoj se u posljednje vrijeme sve ee govori, jest podruje oporavka portaa

i saniranja portskih ozljeda uz pomo terapije bioenergijom. U Jutarnjem listu iz 2008. godine opisano je iskustvo hrvatskih rukometnih reprezentativaca: "Iscjelitelj Zdenko Domani je prije poetka Europskog rukometnog prvenstva izlijeio rukometaa Ivana Balia. Unato najavama da Ivano nee igrati zbog ozljeda, nakon boravka u Kranjskoj Gori i terapije kod gospodina Domania - on je zaigrao, a Hrvatska je dogurala do polufinala." Od tada do danas, Zdenko Domani

gostovao je nekoliko puta na Hrvatskoj televiziji, primjerice u znanstvenoj emisiji Meu nama, na Novoj TV u emisiji 10 do 8, a posebnu pozornost javnosti izazvalo je njegovo gostovanje u emisiji, takoer na Hrvatskoj televiziji, 8. kat, voditeljice Danijele Trbovi. to je zapravo lijeenje bioenergijom, po kojem principu fizike ili metafizike takve terapije djeluju na druge ive subjekte - predmet je interesa brojnih svjetskih znanstvenih institucija, a za veliku veinu drutva predstav-

Olimp 50

portski strunjaci, dunosnici i nositelji drutvene odgovornosti trebali bi prouavati pojavu koja utjee na to da bavljenje portom sve vie postaje povlastica bogatih, a ne ansa za sve te dio ope kulture i naina ivota nekog drutva
lja jo uvijek nepoznanicu. Ipak, budui da je naziv ove rubrike port i znanost, u najkraim crtama valja istaknuti ono najvanije: 1976. godine, kada se pokazala potreba za pomicanjem znanstvenih granica, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priznala je bioenergiju kao alternativnu metodu lijeenja, te je ta ista organizacija 29 godina kasnije, tonije 2005. snimila dokumentarni film o iscjelitelju Domaniu Think about it. U filmu spomenutu metodu i vlastita iskustva opisuju znanstvenici, lijenici, pacijenti, dakako, svatko iz svoje perspektive. Metoda Zdenka Domania prola je strogu znanstvenu provjeru slubene medicine i kod nas, to je detaljno opisano u knjizi Iscjelitelj Domani autora Draena Jakina. Provjera je raena u medicinskoj ustanovi u Zagrebu na pacijentima s tekom insuficijencijom cirkulacije donjih ekstremiteta - gangrenom. Metoda se do danas pokazala efikasnom u tretiranju mnogih drugih bolesti, ukljuujui one koje nose epitet neizljeivih. Do sada, barem ako sudimo po zanimanju tiskovnih i elektronikih medija, brojnih portaa i njihovih trenera, spomenuti pristup saniranja portskih ozljeda pokazao se vrlo uinkovitim. Kao i u primjeru izgradnje portskih objekata visoke funkcionalnosti i niske cijene, tako i kod metode prevencije i saniranja portskih ozljeda bez visokih trokova i skupih aparatura, nastavljamo s pogledom na svijet iz neke druge perspektive... Grupa istaknutih znanstvenika iz podruja kvantne mehanike iz prestinih svjetskih sveuilita, donekle je uzdrmala postojeu znanstvenu paradigmu te otvorila novu perspektivu gledanja na fiziku stvarnost. U knjizi Polje autorice Lynne McTaggart, na-

vodi se itav niz znanstvenih pokusa, odnosno rezultata istraivanja visoke statistike znaajnosti prema kojima ovjek na svojoj elementarnoj razini nije kemijska reakcija, nego energetski naboj. ovjek, kao i svaka iva tvar, skup je energije u polju energije, povezan sa svim drugim stvarima u svijetu. To pulsirajue energetsko polje sredinji je pokreta naeg bia i nae svijesti, alfa i omega naeg postojanja. Prema tim istraivanjima, od kojih su neka doivljena kao ona srednjovjekovna koja su dokazivala da Zemlja nije ravna ploa, takoer proizlazi da je sve na ovom svijetu povezano sa svim, te da svaku pojavu, ako ju elimo ozbiljno razumjeti, moramo gledati u kontekstu svih drugih pojava. Postoji jo itav niz drugih perspektiva gledanja na stvarnost oko nas, kako onu ivotnu, tako i portsku. A moda najvanija od svih je drugaija perspektiva gledanja na ljude, okoli i na sebe same. O promjeni vlastitih stavova i miljenja, od onih po kojima je ovjek ovjeku vuk i prema kojima su ljudi izolirana bia koja proivljavaju svoje oajne ivote na osamljenom planetu u ravnodunom svemiru, ovaj tekst zavrit u s citatom Theodorea Zeldina iz knjige Intimna povijest ovjeanstva: "Vidim ovjeanstvo kao obitelj koja se jedva upoznala. Vidim susrete ljudi, tijela, misli, emocija ili inova kao poetak veine promjena. Svaka mogunost stvorena nekim upoznavanjem predstavlja neto nalik koncu; kad bi svi takvi konci bili vidljivi, preobrazili bi svijet u neto nalik pauini babljega ljeta. Svaki je pojedinac povezan s drugima, labavo ili vrsto, jedinstvenom kombinacijom niti, koje se proteu preko granica prostora i vremena. Svaka individua okuplja na jednom mjestu naklonosti prolosti, potrebe sadanjosti i vizije budunosti u mrei razliitih kontura, uz pomo heterogenih elemenata posuenih od drugih pojedinaca; ta je neprestana razmjena oduvijek predstavljala glavni poticaj energiji ovjeanstva."
Literatura: 1. Goodstein, E. S. (2003), Ekonomika i okoli. Zagreb, MATE 2. Jakin, D. (1986). Iscjelitelj Domani. Zagreb, Naprijed 3. Mctaggart, L. (2005). Polje. Zagreb, Teledisk d.o.o. 4. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industrija sporta. Zagreb, Maling d.o.o. 5. Zeldin, T.(2005). Intimna povijest ovjeanstva. Zagreb, Biblioteka Ambrozija

Summary

The expansion of science, development of modern technologies and human historys rich experience marked in so many ways the world we live in today. However, many problems remained still unresolved. An increasing number of poor families - in relation to the smaller and smaller number of extremely wealthy ones - contributes to the fact that the overall economic science, with all its resources, has not nearly managed to solve the economic problems in the world. A similar situation exists in sports as well. Despite all the economic, kinesiologic, social and other scientific knowledge, we are witnessing the fact that sport is increasingly becoming the privilege of a few and a smaller opportunity for all the others. Energy charge, quantum mechanics and the field of human consciousness have lead to the holistic approach in treating people. Numerous positive experiences of Croatian athletes with the famous Croatian bioenergetics Zdenko Domancic intrigued a large part of the public. The scientific /testing of his method in the Zagreb medical facility, many acknowledgements/ by the Croatian athletes and people in general, and the interest of the World Health Organization, that made in 2005 a documentary film Think about it, points to the conclusion that the scientific community still has a lot of work and the existing scientific paradigms may soon experience certain corrections. Apart from a different perspective on economics, science and human health, for a further development of sport and society in general it is necessary to change - to a certain extent our way of thinking.

51 Olimp

Olimp 52

portska terminologija

Dva kotaa
ili brza stopala
ije bicikl nastaje spajanjem latinskoga predmetka bi-, to znai dva, i grke rijei kklos, to je krug, odnosno kota. Radi se, stoga, o vozilu koje ima dva kotaa. Navedeni naziv, kao kombinacija prethodno navedenoga predmetka i rijei koja oznaava kota, potjee iz francuskoga jezika, i to iz 1863. kada je, prema Merriam Webster Dictionary (2011.) zabiljeena njegova prva uporaba. Kako glasi naziv toga vozila na nekim drugim jezicima? U engleskome se jeziku bicikl naziva bicycle, u norvekome sykkel, u vedskome i danskome cykel, u nizozemskome i afrikaansu fiets, a npr. u islandskome reihjl (Definitions.net, 2001.-2011.). U njemakome se jeziku bicikl naziva Fahrrad. Potonji naziv, kao i naziv za bicikl u nizozemskome, afrikaansu te u islandskome, morfoloki u potpunosti odudara od naziva koji se rabe npr. u engleskome, norvekome, vedskome ili danskome jeziku. Navedeni njemaki naziv nastaje spajanjem infinitivne osnove glagola fahren, dakle, Fahr-, u znaenju voziti i imenice Rad, to je kota. Stoga naziv Fahrrad oznaava vonju kotaa, odnosno vonju na kotaima, tj. vonju na biciklu. Takav naziv, istina, ne sadri razlikovno obiljeje koje bi podrazumijevalo da se ne radi npr. o automobilu koji takoer ima kotae. Meutim, dosljedno provoenje naela oblikovanja naziva u tome smislu nije uvijek mogue. to se pak romanskih jezika tie, u francuskome se bicikl naziva bicyclette, u talijanskome bicicletta, u panjolskome bicicleta, a u rumunjskome biciclet. Jasno se vidi kako je, za razliku od germanskih jezika, u romanskim jezicima uporaba naziva za bicikl ujednaena, odnosno u njima se rabi ista rije koja je meutim, prilagoena svakome od pojedinih

jezinih tvorbenih sustava. Sljedea grana indoeuropskih jezika, u koju spadaju i prethodno navedena germanska i romanska grana, su slavenski jezici, pa se tako bicikl u slovenskome naziva kolo, u ekome jzdn kolo, u slovakome bicykel, u ruskome i u bugarskome , a u poljskome rower. Kao to je to sluaj i kod germanskih jezika, u slavenskim se jezicima ne rabi jedna te ista rije u razliitim tvorbenim oblicima s obzirom na pojedini jezik, ve se nazivi za bicikl meusobno u velikoj mjeri razlikuju. U baltijskim jezicima, koji takoer pripadaju jezinoj porodici indoeuropskih jezika, nazivi za bicikl glase: u latvijskome divritenis i velosipds, a u litavskome dviratis (Definitions.net, 2001.-2011.). Dakle, u ruskome i bugarskome, dva slavenska jezika, rabi se rije () istoga korijena kao i u latvijskome jeziku velosipds. Tu je rije mogue pronai i u engleskome jeziku (eng. velocipede), a odnosi se na vozilo koje ima dva (ili tri u nazivu velocipede broj kotaa nije izrijekom oznaen) kotaa. Radi se o zastarjeloj rijei u engleskome jeziku koja se rabila kao naziv za rane tipove bicikala i tricikala (Random House Websters Unabridged Dictionary, 1999.). Prema Random House Websters Unabridged Dictionary (1999.) rije u engleski jezik dolazi iz francuskoga, i to od rijei velocipede (u znaenju bicikl), i u engleskome se poinje rabiti oko 1810 do 1820. godine. Rije velocipede nastaje stapanjem latinske rijei velocitas, to je brzina (od vlx = brz), i latinske izvedenice ped od imenice ps (od toga pedala), to je stopalo. Dakle, velociped je vozilo koje postie brzinu ili se brzo kree radom stopala. U patuu, jednome od iranskih jezika (indoiranska skupina jezika unutar indoeuropske jezine porodice), bicikl

Tekst: DARIJA OMREN

U hrvatskome, a i u npr. engleskome jeziku, postoji razlika izmeu naziva biciklizam (eng. cycling) i vonja biciklom (eng. bicycling, biking). Biciklizam je naziv koji oznaava port, a port podrazumijeva trenani proces, nadmetanje na slubenim natjecanjima i postizanje rezultata, dok je vonja biciklom rekreativna aktivnost liena prethodno navedenih obiljeja

se naziva bicicleta, a isti se naziv rabi i u bretonskome, jednome od keltskih jezika (takoer unutar indoeuropske jezine porodice). Drugim rijeima, oblik rijei koji je u uporabi slian je oblicima te rijei u romanskim jezicima. U estonskome jeziku, koji pripada ugrofinskoj grani jezine porodice uralskih jezika, naziv za bicikl glasi jalgratas, u finskome polkupyr, a u maarskome kerkpr (Definitions. net, 2001.-2011.). Iako su sva tri jezika - estonski, finski i maarski pripadnici iste, ugrofinske grane, jasno je da nazivi koji se u njima rabe nisu slini. S druge pak strane, u turskome jeziku, jeziku koji pripada turkijskoj grani uralske jezine porodice, rabi se naziv bisiklet, odnosno naziv koji
53 Olimp

portska terminologija
ima oblik slian oblicima koji se rabe u romanskim jezicima. U hrvatskome, a i u npr. engleskome jeziku, postoji razlika izmeu naziva biciklizam (eng. cycling) i vonja biciklom (eng. bicycling, biking). Biciklizam je naziv koji oznaava port, a port podrazumijeva trenani proces, nadmetanje na slubenim natjecanjima i postizanje rezultata, dok je vonja biciklom rekreativna aktivnost liena prethodno navedenih obiljeja. Struni jezik biciklizma prepun je kratica. Potonje su i inae obiljeje strunoga jezika, te biciklistiki vokabular ne odstupa od toga naela. Neke su od estih kratica u biciklizmu, a koje se rabe ne samo u engleskome, nego i u nekim drugim jezicima, sljedee: 1. Source BicycleSource.com (2011.): ATB - eng. All-Terrain Bike/Biking (vonja biciklom po svim vrstama terena) IMBA - eng. International Mountain Biking Association (Meunarodni savez brdskog biciklizma) MTB - eng. MounTain Biking (brdski biciklizam) UCI - franc. Union Cycliste Internationale (Meunarodni biciklistiki savez) 2. Source Bike Race Info (2011.): CLM - franc. contre-le-montre (natjecanje u brzini) DNF - eng. did not finish (nije zavrio utrku) DNS - eng. did not start (nije zapoeo utrku) GC - eng. general classification (opa klasifikacija) ITT - eng. individual time trial (individualno natjecanje u brzini) MT - franc. mme temps; panj. mismo tiempo (isto vrijeme) ST - eng. same time (isto vrijeme) TTT - eng. team trial time (ekipno natjecanje u brzini) 3. Source Wikipedia The Free Encyclopedia (2011.): WOL - eng. wide outside lane (iroka vanjska traka, na cesti) Kao to je to sluaj i s brojnim drugim strunim podrujima, i u biciklizmu se u hrvatskome jeziku rabe brojne posuenice, npr. licenca,
Olimp 54

kategorija, ekipa, plasman, kup, svjetski MTB kup, elite kategorija, UCI ProTeam, trijal, pista, ciklokros, ciklobal (UCI biciklistiki pravilnik) itd. Uporaba jednoga broja tih posuenica je opravdana, jer za njih u hrvatskome jeziku ne prostoji prikladna zamjena, dok bi se druge, kod kojih je to mogue uiniti, trebalo zamijeniti izvorno hrvatskim rijeima.
Literatura i izvori: Bike Race Info (2011). BikeRaceInfos Cycling Glossary. /on-line/. Dostupno na adresi: http:// bikeraceinfo.com/glossary.html. BicycleSource.com (2011). /on-line/. Dostupno na adresi: http://www.bicyclesource.com/bicycling_glossary. Definitions.net (2001-2011). /on-line/. Dostupno na adresi: http://translate.definitions.net/bicycle. Merriam Webster Dictionary. (2011). An Encyclopaedia Britannica Company. /on-line/. Dostupno na adresi: http://www.merriam-webster.com/ dictionary/bicycle. Random House Websters Unabridged Dictionary. 1999. V2.2 for 16bit Windows systems, V3.0 for 32bit Windows systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998) Lemout & Housepie UCI biciklistiki pravilnik. /on-line/ . Dostupno na adresi: http://www.hbs.hr/pdf/ch01_general_CRO. pdf. Wikipedia The Free Encyclopedia (2011). Glossary of bicycling. /on-line/. Dostupno na adresi: http://en.wikipedia.org/wiki/Glossary_of_bicycling.

Summary

Biking, as well as all other sports, has its technical vocabulary. The naming of a bicycle has been compared across languages. Further, several examples of frequent abbreviations, and their usage is a characteristic of technical language in general, have been listed. Since many loanwords are used in the technical language of bicycling in Croatian, it has been stressed that originally Croatian counterparts should be used instead whenever possible.

Treneri i port

portske istine
s rokom trajanja

Tekst: ELJKO MATAJA

Problem nikako nije u znanosti, ba kao to nije ni u genetici, ve je u interpretatorima znanstvenih i svih drugih istina koje, kako volim rei, kao i konzerve, imaju rok trajanja

stina se, koliko god bila bolna, sastoji u injenici da se treningom mora destruirati sve to ovjeka upozorava da radi na granici fiziolokih mogunosti. Kad stroj doe do svojih tehnikih granica, onda se pale aruljice koje opominju ili mu osigurai pregore, ventili se otvore i da ne nabrajamo druge tehniko-tehnoloke mogunosti koje uvaju uporabni ili tehnoloki vijek nekog stroja, ureaja U portu se vrhunski postaje kad se aruljice ignoriraju kako bi se produio rad, otupila bol i odgodio umor. Ozljede i bolesti su jedini signali koje porta, da bi bio vrhunski, mora prezirati. No, treneri i za to pronalaze lijek... Naravno, sve to je spoznajno i tehnoloki unaprijedilo svijet i ivot u njemu, nailazilo je primjenu i u portu. O tome osobito svjedoe Olimpijske igre odrane 1956. godine u Melbourneu. Tamo je biomehanika dala svoj doprinos unaprjeivanju portskih rezultata - smanjeni volumen kugle, metalne motke, katapult sprinterice, Heldovo koplje Od tada su svake etiri godine unaprjeivani portski rezultati zahvaljujui trenerima koji su pronalazili ili u proces treninga uvodili tehniko-bioloku primjenu noviteta. U Rimu su atletiari zahvaljujui intervalnom treningu pomakli granice izdrljivosti. Do Igara u Mekskiku nisu koritene visinske pripreme, u Mnchenu je dr. Fischbach najavio rat dopingu, da bi danas pitanja prehrane (OI u Atlanti 1996.) i biokemije postale neizbjena tema, a esto i trenersko znanje koje se jo kako taji. To je jedan od razloga zbog kojeg je trenersko zvanje primjerenije poslu koji je stvaralaki i u kojem istine, ba kao i sve, imaju i svoj rok trajanja i svoju vrijednost. portskim uspjesima naalost ne arbitrira struka. Umjesto nje, sudac je publika, sudac je uprava, sudac su mediji. Svi oni prosuuju to je uspjeh, a to je neuspjeh. Unato svemu ili ba zbog svega toga, valjalo bi konstatirati da su mnogi treneri ostvarili velike uspjehe jer im njihovo neznanje, recimo fiziologije, nije priinjavalo strah u nastojanjima traenja nemogueg. U

potrazi za crtom to pomie fizioloke mogunosti, mnogi su uspijevali s treningom u uvjetima fiziolokog zagaenja (uo sam, ali nije provjereno, da je Zebec igraima branio vodu za vrijeme treninga). Drugim rijeima, nekad su treneri uspijevali pridonijeti znanosti svojim nastojanjima u uvjetima hipoksije ili smanjenog parcijalnog tlaka kisika jer su imali ideju koja je znanosti prkosila. ovjek je bio i ostat e toliko dugo nepoznanica koliko i svemir u svojem beskraju. Lutanje i traenje u svemu tome za struku bi bilo pretenciozno, zahtjevno i nezahvalno. Zato? Zato to je svaki ovjek neponovljiva zagonetka koju trener na neki nain odgonetava kroz proces koji nudi kao izazov da se prevlada sve to ga u beskrajnim ponavljanjima ini dosadnim, napornim i neizvjesnim. Dodjela trenerskih zvanja u razliitim obrazovnim mogunostima trenerske akademije, a ne kole, bio bi put kojim bi uspjenima bilo omogueno da svoja iskustva, vienja ili snovienja, ponude kao uzor koji e trajati sve dok se ne pojavi neto novo, neto to drugi nisu uoili. Rok Petrovi bio je najbolji svjetski slaloma samo jedne sezone jer je prvi zahvaljujui Tonetu Vogrincu iskoristio gibljivost tapova koje je doslovce napadao i tako dobio na brzini prolaza. Kad su i ostali ustanovili njegov nain inventure tapova dobio je konkurenciju koja ga je udaljila od vlasnika slalomskog Kristalnog globusa... Napokon, treba li trenerska kola ili ne? Naravno da treba, ali kao akademija s konceptom kolovanja i s izborom predmeta u kojima e predava aktualizirati pitanja, a ne predmete samo zato to oni stoje u nastavnom programu. Najkrae: instituciju kole i kolovanja ne bi valjalo dovoditi u pitanje, kao to ni genetika ne dovodi u pitanje nasljee. Problem nikako nije u znanosti, ba kao to nije ni u genetici, ve je u interpretatorima znanstvenih i svih drugih istina koje, kako volim rei, kao i konzerve imaju rok trajanja. Koliko se samo dugo, na primjer, dugo plailo ljude s deformitetima tijela i inzistiralo na takozvanom

Rok Petrovi

Summary

The institution of schools and education for sports coaches shouldnt be prejudiced, the same way that genetics does not prejudice the legacy. The problem is certainly not in the science, but in the interpreters of scientific and all the other truths that, the same way as cans, have a shelf life. Slovenian skier Rok Petrovic was once the worlds best slalom skier but for only one season because thanks to Tone Vogrinc he was the first one who used the mobility of the poles, literally attacking them (cross-block) obtaining thus the needed speed for passing the gates. When the others found out about his poles adaptation, he got the competition that took him far away from the owner of a small slalom Crystal Globe ... This is just one example that confirms that the coaching profession is more appropriate for a creative profession in which the truths, like everything else, have also their shelf life and their values.

pravilnom dranju tijela. Danas se, meutim, pouzdano zna da je dranje ovjekova tijela posljedica, da kaemo, rasporeda unutarnjih organa, pa ovjek jednostavno zauzima poloaj koji odgovara njegovim ergonomskim zahtjevima...
57 Olimp

ene i port

Znate li tko je

Tekst: RATKO CVETNI

Susi Susanti?

Nekoliko ena obiljeilo je najnoviju povijest svjetskoga badmintona, onu koju pratimo od 1992. godine, koja se (ne samo zbog prijema HBS-a u Svjetsku federaciju) smatra najznaajnijom godinom u povijesti badmintona: te je godine, naime, u Barceloni odran prvi olimpijski badmintonski turnir

ovim danima jubileja HOO-a, Hrvatski badmintonski savez, kao i ostali savezi osnivai, u svearskome raspoloenju ne skrivaju poseban ponos. Sam Savez tek je nekoliko mjeseci stariji od svoje nacionalne krovne udruge, a nije mu, za razliku od veine ostalih primjera s poetka devedesetih, prethodila nikakva druga organizacija - ni nacionalna ni federalna - jer se pretpovijest badmintona na naem tlu ograniila tek na nekoliko sezona Radnikih portskih igara, na prijelazu pedesetih u ezdesete. I tu zavrila. Teme iz ove rubrike esto variraju lager o rodnoj (ne)ravnopravnosti, koji se u domaoj varijanti svodi na jednostavno pitanje: koliki udio u medaljama, a koliki udio u vlasti? Kad smo ve kod badmintonskog Saveza treba podsjetiti da je na znamenitom slikopisu Radie Mladenovia,

Karizmatina Susi Susanti, indonezijska osvajaica olimpijskog zlata

Prolost: prvi nastup hrvatske reprezentacije, u trenirkama posuenim od atletiara - Europsko prvenstvo 1993. u Beu. Prve s lijeva: Lidja Petrinovi (prignuta) i Renata Horvat

Olimp 58

snimljenom 10. rujna 1991. u Smaragdnoj dvorani, u cijelome okupljenome zdrugu tek jedna jedina dama - Sanda Dubravi imunjak - pa je mucho macho atmosferi na toj fotografiji i Savez dao doprinos u liku svoga zaslunoga predstavnika Marinka ika. No, kasniji razvoj dogaaja u hrvatskom badmintonu u mnogo emu odudara od obiaja u naem portu: ne samo po spremnosti Saveza da u svoje akte uvrsti poticajne mjere za rodno uravnoteenje administrativne i strune kadrovske statistike, nego i u samoj praksi. Pa ipak, bilo bi pretjerano rei da je to od poetka bio neki plan: stvar se tako odigrala jer je Savez racionalno koristio doneseni materijal pa je u nedostatku novaca i ostalih opipljivijih materijalnih resursa najvanije bilo zadrati u sustavu one koji su akumulirali neko znanje. Badminton je mjeoviti port, ali kad oite podignemo s terena prema globalnoj slici, ta se mjeovitost gubi. Dio toga dakako proizlazi iz azijske dominacije u ovom portu i kulturnoga koda koji poiva na drugaijim predpostavkama od onih koje smatramo naima. Pa ipak, nekoliko ena obiljeilo je najnoviju povijest svjetskoga badmintona, onu koju pratimo od 1992. godine, koja se (ne samo zbog prijema HBS-a u Svjetsku federaciju) smatra najznaajnijom godinom u povijesti badmintona: te je godine, naime, u Barceloni odran prvi olimpijski badmintonski turnir. Ovdje moemo spomenuti Lu Shengrong, prvu enu i prvu Kineskinju na elu Svjetske federacije, zatim nama vrlo sklonu Gisellu Hoffmann, dugogodinju tajnicu Europske federacije,

potom karizmatinu Susi Susanti, indonezijsku osvajaicu olimpijskog zlata i portaicu koja je u svome zenitu imala vjerojatno najvei broj oboavatelja, vei od Navratilove, Jackie Joyner Nikad uli? Da, to je openiti problem kad je badminton u pitanju. Vratimo se onda na nae meridijane. Renata Horvat i Lidija Petrinovi bile su pripadnice nae prve igrake generacije s poetka devedesetih. Obje studentice Kineziolokoga, odluile su i profesionalno nadograditi svoje badmintonske poetke, te su teajem te ideje od Badmintonskog kluba Medvedgrad, osnovanog 1993. napravile najjai klub u ovom dijelu Europe. Ipak, da se ne zaboravi, uz znaajnu pomo svojih supruga. Danas zauzimaju vodee pozicije u portskoj administraciji zagrebakog i hrvatskog badmintona: Renata Horvat Vrbnjak ravnateljica je natjecanja HBS-a i profesionalna trenerica u Zagrebakom badmintonskom savezu, ija pak predsjednica, dr. sci. Lidija Petrinovi Zekan, meu brojnim funkcijama biljei i lanstvo u radnoj skupini nae kontinentalne federacije Europljanke u badmintonu. Maja avor bila je jedna od naih najboljih igraica, osvajaica Europskoga juniorskog kupa 2004. godine, te je s partnerom Nevenom Rihtarom otvorila vrata razvojnih programa HOO-a za mnoge mlade badmintonaice i badmintonae. Danas je glavna tajnica HBS-a. Ivanka Pokorni, menaderica iz Plive, naa je jedina sutkinja koja je stekla najvie sudake certifikate Svjetske federacije i danas sudi na najveim natjecanjima diljem svijeta. Staa Poznanovi, aktualna reprezentativka, sa svojim partnerom Zvonimirom urkinjakom

Summary

Croatian Badminton Association, founded in the spring of 1991, is one of the founding members of the COC. Unlike the prevailing practice in the Croatian sport, but also in the world badminton, CBA has been, from the very beginning, focused on a large number of women both in administration and in the professional personnel. This practice is present today as well and, judging by the share of young female players in the finest players selections, it is likely to be continued in the future. This article gives a brief outline of the most important women in the past twenty years of the Croatian and international badminton.

dosegla je dosad najviu toku svjetske ljestvice za jednu hrvatsku badmintonaicu. Podmladaki ealon koji upravo stjee svoja juniorska iskustva na turnirima od vedske do Turske iznjedrio je novu vrlo perspektivnu generaciju djevojaka (godite 1995-1997.), koja predstavlja i najveu uzdanicu hrvatskoga badmintona u cjelini. Djevojke poput Lucije Vlah, juniorske i kadetske prvakinje Hrvatske Maje Pavlini, potom Sutare, Galeni i drugih, jame da e ensko jedro naega badmintona i dalje biti puno vjetra. Stoga moemo rei da na ljestvici hrvatskoga badmintonskog Forbesa, ene dre i te kako visoke pozicije, a sudei po novom valu tako bi trebalo ostati i u budunosti. Naalost, tu ravnoteu na badminton jo ne moe postii u svojoj regionalnoj rasprostranjenosti, ali to je ve neka druga tema.

Sadanjost: Staa Poznanovi s partnerom Zvonimirom urkinjakom. Prvi hrvatski igrai koji su uli meu pedeset na svjetskoj rang-listi. Budunost: lanice vrlo perspektivne juniorske selekcije Saveza, s glavnom tajnicom HBS-a Majom avor (sjedi u sredini), okupljene kod spomenika Franje Buara.
59 Olimp

(Dragan Krnji/HBS)

port i meunarodne integracije

Bijela knjiga
o portu
Tekst: SAA CERAJ

Bijela knjiga o portu slui kao smjernica i sadri niz konkretnih mjera koje se odnose na port, a njezina vrijednost oituje se u poveanoj prepoznatljivosti porta u politici EU, senzibiliziranju svijesti o potrebama i specifinostima portskog sustava te ukazivanju na odgovarajue akcije na razini EU
ako bi se to bolje razumjela prava, ali i obaveze, vano je razumjeti na kojim se pravnim instrumentima temelji port u Europskoj uniji. Poznavanje legislative koja tretira podruje porta u Europskoj uniji, svakako e pridonijeti lakem definiranju ciljeva portskog sustava u lobiranju za to bolju poziciju porta unutar programa to ih provodi Bruxelles. Prvi slubeni akt Europske unije koji je definirao port, stupio je na snagu 1985. godine pod nazivom Adonninovo izvjee kojega slijedi Lisabonski europski sporazum (2007.) u kojemu je portu posveen cijeli lanak. Evidentno je kako razdoblje od vie od dva desetljea zahtijeva pomnu analizu, ali ovdje emo kratkim osvrtom pokuati ukazati na samo one najvanije odredbe koje su okarakterizirale odnos porta i politike u Europskoj uniji.

Adonninovo izvjee predstavlja prvi dokument, tada jo Europske zajednice, putem kojeg se istie vanost porta u europskom drutvu, a usvojen je od Europskog vijea u Milanu 1985. godine - tada je i pokrenuta kampanja za podizanje javne svijesti o socijalnoj povezanosti drutva putem porta. Na temelju ovog izvjea, Komisija EZ predloila je smjernice Vijeu Europe i Europskom parlamentu o Europskoj zajednici i portskom pokretu s ciljem ouvanja porta i njegove funkcije unutar EZ-a. U novije vrijeme, Komisija je uputila svojevrsno priopenje prema Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija EU-a, skreui panju na aktivnosti u podruju obrazovanja putem porta, a to je dovelo predsjednike drava i vlada Europske unije do usvajanja dviju deklaracija Am-

sterdamskog sporazuma iz 1997. i Ugovora iz Nice 2000. godine, putem kojih je drutveni znaaj porta dodatno apostrofiran, a njegove specifinosti priznate. U srpnju 2007. Europska komisija slubeno objavljuje White Paper on Sport koji predstavlja najopseniji dokument o portu izraen na europskoj razini, a nadovezuje se na razdoblje dulje od dva desetljea tijekom kojih je port postupno prepoznat sa svim svojim specifinostima. Bijela knjiga o portu slui kao smjernica i sadri niz konkretnih mjera koje se odnose na port, a njezina vrijednost oituje se u poveanoj prepoznatljivosti porta u politici EU, senzibiliziranju svijesti o potrebama i specifinostima portskog sustava te ukazivanju na odgovarajue akcije na razini EU. Bijela knjiga putem tri kljuna podruja tretira pitanje porta. Prvo

Olimp 60

podruje je socijalna dimenzija porta koja ukljuuje zdravstvenu zatitu, anti-doping regulativu, obrazovnu politiku, aktivne graane, socijalnu integraciju te borbu protiv rasizma i nasilja. Drugo podruje obrauje ekonomsku dimenziju porta i ukljuuje ekonomske pokazatelje i statistiku te naine financiranje porta, dok organizacijska dimenzija porta ukljuuje modele upravljanja, specifinosti porta, slobodu kretanja i dravljanstvo, transfere, portske menadere, zatitu maloljetnika, financijski kriminal i medije. Navedena podruja detaljizirana su u Akcijskom planu Pierre de Coubertin koji sadri konkretne mjere (njih 53) usmjerene prema projektima koji e predstavljati smjer portskog sustava u sljedeim godinama. Moe se rei kako se putem Bijele knjige uvodi strukturirani dijalog koji predstavlja trajnu platformu za raspravu izmeu Komisije i glavnih promicatelja porta u Europi, poput, na primjer, Europskih olimpijskih odbora. Lisabonski ugovor potpisan je 13. prosinca 2007. godine ime je port po prvi put u povijesti pravno definiran. Tim postupkom utvrdila se nadlenost Europske unije nad portom, koji se ba kao i podruja obrazovanja i kulture prepoznaje kao interesno polje djelovanja. Lisabonskim ugovorom prepoznaje se drutvena i politika vanost porta na europskoj razini, i to je jo vanije - osigurava se pravni temelj putem kojega e Europska

komisija moi razvijati, ali i financirati programe porta. lankom 165. Lisabonskog ugovora Europska unija eli doprinijeti promicanju porta uzimajui u obzir njegove specifinosti, strukturu te drutvene i odgojne posebnosti koje port donosi. Ubudue e djelovanje EU biti usmjereno k razvoju europske dimenzije porta, promicanju tjelesnog i moralnog integriteta portaa, a posebice porta ena i djece. Ovakva promjena u politici Europske unije, za port predstavlja prekretnicu u punom smislu, a vanost ovoga dokumenta prepoznali su i Europski olimpijski odbori koji e se putem svojeg EU ureda zalagati za provedbu financiranja portskih programa u okviru pilot projekta, poevi od 2009. godine. Evidentno je kako se putem ovih inicijativa Komisija na sveobuhvatan nain posveuje pitanjima vezanim za port, s ciljem pruanja strateke orijentacije o ulozi porta u Europi, poticanju rasprave o odreenim pitanjima, snanijem ukljuivanju porta u stvaranju europske politike i poveanju javne svijesti o potrebama i specifinostima portske djelatnosti. Ovim inicijativama ele se razjasniti vana pitanja poput primjene zakona EU na port i planiranje daljnjih djelovanja portskog pokreta na razini Europske unije.
Literatura: Chappelet, Jean-Loup, Autonomy of sport in Europe, Councile of Europe, Strasbourg, 2010. Siekmann, R., Soek, J. The European Union and Sport Legal and Policy Documents, UK, 2005.

Summary

In order to better understand the rights as well as the obligations, it is important to understand on which legal instruments sports in the European Union are based. The first official act of the European Union, the Adonnino report that defined sports, came into force in 1985. Nearly a quarter of a century later, sports were for the first time incorporated in a specific article of the European Lisbon Treaty. The Adonnino report represents the first document of the European Union through which the importance of sports in the European society is emphasized, adopted by the European Council in Milan in 1985, when the public awareness campaign on social cohesion of the community through sports was launched as well. In July 2007, the European Commission officially published the White Paper on Sports which is the most comprehensive document on sports ever produced on the European level. The Lisbon Treaty, signed on December 13th, 2007, legally defined sports for the first time in history. This change in the policy of the European Union represents a milestone for sports in every sense, and the importance of this document was recognized by the European Olympic Committees that will continue, through their EU office, working on the implementation of the sports funding programs within the framework of pilot projects from 2009 onwards.. It is evident that through these initiatives the European Commission is - in a comprehensive manner concentrated to sports related issues in order to provide strategic orientation on the role of sports in Europe, stimulate the debate on certain issues, strengthen the inclusion of sports in the making of the EU policy and increase the public awareness on the needs and particularities of this sector. These initiatives are foreseen for clarifying important issues such as the application of the EU law in sports and planning future activities related to sports on the EU level.

61 Olimp

port na internetu: FEI

I konje treba zatititi, zar ne?

Tekst: MARIJANA MIKAINOVI

Borba protiv dopinga zauzima vrlo vano mjesto na internetskim stranicama krovne organizacije meunarodnog konjikog porta, FEI. Tome je posveena i posebna stranica, feicleansport.org, koja sve ukljuene - portae, veterinare, timaritelje, menedere, trenere i vlasnike - educira kako se oduprijeti dopingu

e bih se bunio kad bih imao tretman kao konji na ovim olimpijskim igrama - izjavio je Jacques Rogge, predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora, nakon posjeta Hong Kongu, gdje su se odravala konjika natjecanja u sklopu Igara u Pekingu 2008. godine. Tamo su konji, prema Roggeovim rijeima, uivali kraljevski status. Konjiki klub bive britanske kolonije u olimpijske je objekte uloio vie od 100 milijuna eura, no kako na konjskim utrkama zarauje oko sedam milijardi eura godinje, ta je svota zanemariva. Povezivanje konjikog porta, novca i klaenja, razlog je zato je taj port, kao malo koji, toliko pod budnim okom javnosti kad je rije o dopingu. Uostalom, u Pekingu je na kraju bilo dopingirano estero portaa i ak etiri konja! I povijest primjene dopinga vezuje se prvo uz konje, a onda uz portae. Da bi ipak bilo lijepo biti konj - kako je Rogge sugerirao sigurno imajui na umu i negativne konotacije - te ugled-

ni dio velike zajednice konjikog porta, brine se i krovna organizacija meunarodnog konjikog porta (Fdration questre Internationale, FEI) osnovana 1921. godine. Danas okuplja 134 nacionalna saveza, meu njima i hrvatski. Konjiki je port olimpijski jo od 1900. godine i II. olimpijskih igara u Parizu. elnica FEI-a od 2006. godine je jordanska princeza Haja, koja je kao portaica sudjelovala na Olimpijskim igrama u Sydneyju 2000. u preponskom jahanju. Danas, i u drugom mandatu, borba protiv dopinga u njenom portu zauzima veoma vano mjesto. Zlobnici dodaju da bi najprije mogla poistiti u vlastitom dvoritu. Naime, konji njezinog supruga, eika Mohameda bin Raida, bili su pozitivni na dopinkom testiranju za utrke izdrljivosti 2009. u Dubaiju. injenicu da je eik odmah o svemu obavijestio FEI, princeza Haja ipak je okrenula u korist konjikog porta, najavljujui jo bespotedniju

Olimp 62

 Summary

borbu protiv dopinga. Ta borba zauzima vano mjesto na internetskim stranicama fei.org, koje su ljetos aurirane i koje slubeno radi jedna osoba, plus dakako brojne agencije sa svih strana svijeta. Stranica u prosjeku ima 3000 posjeta dnevno. Broj, dakako, varira ovisno o dogaajima. Ulaskom u drutvene mree, posebno Facebook i Twitter, i u sinergiji s feitv.org, koja je lansirana u oujku 2009., i brojke e se mijenjati. Feitv slubena je videoplatforma svjetske organizacije za konjiki port, dijelom besplatna, a dijelom u sustavu naplate koja, prema rijeima Maline Gueorguiev iz odnosa s javnou, svakodnevno ima tisue korisnika irom svijeta. Najvie posjeta biljei rubrika discipline - preskok i dresura - uz opasku da brojni pozitivni komentari i konstruktivne primjedbe o svim rubrikama dolaze iz cijelog svijeta. Kombinirajui informativni i edukativni pristup, FEI i njegove lanice zasigurno mogu iskoristiti internet i da bi se taj port zatitio od dopinga. Popularnost konjikog porta u svijetu iznimno je velika. Primjerice, samo je proljetnu galopsku utrku s preprekama u sklopu English Grand Nationala, gledalo 600 milijuna ljudi irom svijeta! U Velikoj Britaniji, druga polovica lipnja nije samo termin teniskog turnira u Wimledonu, nego i konjskih utrka Royal Ascot. Tradicija tog natjecanja see od 1711. godine, a danas je mjesto na kojem se sigurno moe vidjeti kraljicu Elizabetu II., iji konji takoer sudjeluju i pobjeuju na utrkama. A ponekad i ne prou antidopinku kontrolu.

Royal Ascot dugo ve nije samo natjecanje konja i kladioniarska meka, nego i nadmetanje u pokazivanju raskonih damskih eira. Slino je i s amerikim Derbyjem u Kentuckyju koje se odrava od kraja 19. stoljea. Fond nagrada je dva milijuna dolara, u Ascotu tri milijuna funti. Uz to to su jedan od najstarijih portova na svijetu, konjike su utrke danas meu vodeim profesionalnim portovima u Sjedinjenim Dravama, Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu I danas se smatraju zabavom kraljeva i plemstva, ali i velikim izvorom zarade na kladionicama. Upravo se uvoenje klaenja i povean broj utrka, smatra jednim od glavnih poticaja za dopingiranje. Sreom, razlog je to i pojaane antidopinke kontrole. Jer dok portai i/ili njihovi treneri svjesno ulaze u svijet dopinga, riskirajui zdravlje i goleme kazne, konji tu svijest nemaju i treba ih zatititi. Da imid cijelog porta i krovne organizacije ne bi doao u pitanje, FEI inzistira na transparentnosti i povezuju se sa svima koji tome mogu pridonijeti. Konjiki port jedinstvena je kombinacija zajednikog rada ovjeka i ivotinja. Kako bi nesvjesni dio tog para bio to bolje zatien od zloporaba, FEI posebno inzistira na istoi porta. Za to postoji i posebna internetska stranica, feicleansport.org, koja sve ukljuene - portae, veterinare, timaritelje, menedere, trenere i vlasnike - educira kako se oduprijeti dopingu. Dobrobit konja naglaava se u svim rubrikama. Jedna od najrazgranatijih posveena je upravo veterinarskoj ulozi u

The fight against doping has an important place on the web site fei. org, the International Federation for Equestrian Sports (Fdration Equestre Internationale). The results were updated this summer, officially by one person, plus of course a number of agencies from all over the world. On average there are 3000 visits a day, but this number varies depending on the events. By joining the social networks, especially Facebook and Twitter, in synergy with feitv.org launched in March 2009, these numbers will change as well. Feitv is the official video platform of the world organization for equestrian sport, partially free of charge and partially in the tuition system which, according to the information from the FEIs Public Relations Office, has thousands of customers worldwide per day. Most visited is the discipline heading - jumping and training, with a remark that numerous positive comments and constructive remarks on all the headings come from all over the world. By combining the informative and educational approach, FEI and its members can surely do much to protect this sport from doping. There is a special page dedicated to this issue, feicleansport. org, educating everyone involved - athletes, veterinarians, horse groomers, managers, trainers and owners - in order to right against doping. Welfare of the horse is emphasized in all the headings. One of largest is dedicated exactly to the role of veterinary in this sport. FEI has also developed a strong collaboration with the world's veterinary and anti-doping agencies, whose projects and instructions are also on the official website.

tom portu. FEI je razvio i jaku suradnju sa svjetskim veterinarskim i antidopinkim agencijama, iji su projekti i napuci takoer na slubenoj internetskoj stranici. Od 1985. pri Svjetskoj veterinarskoj udruzi postoji i posebna organizacija, zaduena samo za konje, na ijoj je konferenciji, u povodu obiljeavanja 2011. kao svjetske godine veterinara, sudjelovao i FEI. Bila je to prigoda da FEI proslavi svoju 90. obljetnicu, u sklopu 250. obljetnice veterine kao moderne profesije. Dakako, u opisu posla svjetske veterinarske udruge mnogo je vie od konjikog porta, ali ukljuuje i njega. I konje treba zatititi, zar ne?
63 Olimp