1. Uvod Kvar na nuklearnoj elektrani pored grada ernobilja u Sovjetskom Savezu, danas Ukrajina, dogodio se 26. aprila 1986.

U 1 as, 23 minuta i 44 sekunde poslije ponodi u jednom od etiri reaktora elektrane dolo je do kvara tokom rutinskog testa ispitivanja rada turbina. Samo 30 sekundi nakon otpoinjanja testa dolo je do eksplozije i nekontrolisanog oslobaanja atomske energije. Radioaktivni talas noen oblacima i se nalazi 20 km juno od beloruskoukrajinske granice. U slededih nekoliko dana, povien nivo radijacije izmjeren je u svim dijelovima Evrope, Sjedinjenim Amerikim Dravama i Japanu. Zbog tadanjeg kretanja vjetra, u Ukrajini najtee su bile zahvadene regije sjeverno od grada. I dvadeset i pet godina kasnije stanovnici pogoenog podruja suoavaju se sa posljedicama ove nesrede. Naravno da su najtee one vezene za zdravlje ljudi. Prema do sada dostupnim podacima, najdramatiniji primjer predstavlja poviena incidencija papilarnog karcinoma (PK) titne zljezde kod dijece i adolescenata iz ove oblasti. Deset godina nakon katastrofe, samo u Ukrajini, preko 500 djece i adolescenata bolovalo je od karcinoma titne lezde. injenica je Ukrajina i Bjelorusija ima stopu incidencije meu viima u Europi, da visina incidencije karcinoma titnjae varira od regije do regije te da je, po svemu sudedi, u regiji kojoj pripada i ernobilj meu najviima u Europi.

Slika 1. Lijevo Izmjerene doze zraenje 2 sedmice nakon katastrofe u Gy; Desno Uniteni reaktor 3 NE ernobilj

2. Cilj i podaci Cilj istraivanja ove retrospektivne kohortne epidemioloke studije bio je utvrditi epidemioloke osobitosti karcinoma titnjae u regijama Ukrajine koje su bile zahvadene radioaktivnim zraenjima u mjerljivim nivoima, i usporediti ih s epidemiolokim osobitostima karcinoma titnjae sa ostalim djelovima te zemalje koji nisu bili na udaru radioaktivnog zraenja. Koriteni su podaci Kijevskog instituta za rak, te podaci o 651 bolesniku od raka titnjae operiranih u Tredoj Kijevskoj bolnici Odjela za djeiju i adolescentnu onkologiju u Kijevu u razdoblju 1997.-2006.. godina. Stope incidencije u regijama sijeverno od ernobilja usporeene su sa stopama u itavoj zemlji. Naeno je da je prosjena, dobno standardizirana stopa incidencije karcinoma titnjae posljednjih deset godina u cijeloj Ukrajini 8,1, a u sijevernim regijama 9,32 na 100.000 stanovnika. Razlika je statistiki znaajna (p<0,05). Stope incidencije pokazuju trend porasta i znaajno su vie na podruju zahvadenih regija u odnosu na cijelu Ukrajinu Cilj rada bio je i utvrditi epidemioloke osobitosti karcinoma titnjae u podruima zahvadenim radioaktivnim zradenjima: stope incidencije, spolnu strukturu oboljelih, prosjenu ivotnu dob oboljelih i zastupljenost patohistolokih tipova.

Slika 2. Slikovni prikaz sintagme Studijom do uspjeha

3. Ispitanici i metode istraivanja Koriteni su podaci Kijevskog instituta za rak, te Nacionalnog onkolokog drutva o oboljelima od karcinoma titnjae objavljeni u godinjim biltenima za 2006., 2008. i prolu godinu. Koristedi podatke o pojavi karcinoma titnjae po regijama od 1998. -2005. U tom razdoblju u regiji sijeverno od mjesta katastrofe je prijavljeno 723 oboljelih od karcinoma titnjae s prosjenom incidencijom 9,32 na 100.000 stanovnika godinje. Nama su bili dostupni podaci i o 651 operiranom bolesniku od karcinoma titnjae u bolnicama Trede Kijevske bolnice Odjel za djeiju i adolescentnu onkologiju u razdoblju od 1. januar 1997. do 31. 12. 2006. godine.. Podaci su dobno standardizirani na svjetsko i europsko stanovnitvo radi mogudnosti meusobne usporedbe i odreivanja statistike znaajnosti eventualnih razlika. Za izraunavanje dobno standardiziranih stopa incidencije uporabljena je dobna struktura stanovnitva po spolu i popisu stanovnika iz 2001. godine . Izraunate su grube i standardizirane stope incidencije sa 95% intervalom pouzdanosti, dobna i spolna struktura oboljelih te zastupljenost patohistolokih tipova u 651 operiranog bolesnika.

4. Rezultati Stopa incidencije karcinoma titnjae na ozraenim podrujima prikazane su na grafikonu 1. Moemo uoiti porast broja sluajeva nakon katastrofe.

Grafikon 1.

U ozraenim podrujima kao i u cijeloj Ukrajini opaa se trend porasta oboljelih od karcinoma titnjae posljednjih godina. Mnogo izraeniji je ipak porast na podruju koje je ozraeno, to ukazuje da radioaktivno zraenje je jedan od uzroka te razlike. Zabiljeene stope incidencije na ozraenom podruju su statistiki znaajno vie (p<0,05). Struktura oboljelih prema histolokom tipu karcinoma titnjae u tim podrujima u promatranom razdoblju prikazanaj e u sl. 3. Papilarni karcinom je najedi i zabiljeen je ukupno kod 521 oboljelog (80,03%); oboljelih od folikularnog karcinoma bilo je ukupno 81 (12,44%), oboljelih od medularnog tipa bilo je ukupno 42(6,45%), dok je od anaplastinog oblika oboljelo 7 (1,07%) osoba (sl. 3).

Prosjena ivotna dob oboljelih od karcinoma titnjae u Ukrajini u razdoblju 1997.-2006. godina iznosi 50,92 godine, najmlai oboljeli imao je 6, najstariji 84 godine, medijan je bio 45,00 godina. Meu operiranima od karcinoma titnjae u Tredoj Kijevskoj bolnici (N=651) broj djece do 11 godina ivota bio je 113, ,adolescenata od 12 do 16 godina ivota bilo je 145, starijih adolescenta od 16 do 21 godina starosti 211, a starijih od 21 godinu bilo je 182.

20 do 21 Dob oboljelih (godina)

16 do 19

12 do 15

0 do 11 0 50 100 150 200 250

Ukupan broj prijavljenih sluajeva, 1997. -2006.

6% 12%

1%

Papilarni Folikularni Medularni Anaplastini 81%

Diskusija. Analizom nekih epidemiolokih osobitosti karcinoma titnjae na podruju sjeverne regije u razdoblju od 1997. do 2006. godine, stope incidencije su usporeene sa stopama na podruju cijele Ukrajine i pokazalo se da su znaajno vie od prosjeka za cijelu Ukrajinu. Istodobno, prevalencija guavosti (kao mogueg rizinog imbenika) meu kolskom djecom, utvrena palpacijom i/ili ultrazvukom u sjevernoj regiji iznosi 8% i najnia je u cijeloj Ukrajini (18). Ve nekoliko godina rak titnjae je meu deset najeih sijela raka kod ena u Ukrajini (16,17).Ukrajina je zahvaljujui jodiranju soli jod-suficijentno podruje, a na takvim podrujima najei je papilarni karcinom titnjae. U ovom radu i istraivanjima drugih ukrajinskih autora papilarni karcinomi titnjae ine oko 80% svih karcinoma titnjai po tome su njihovi rezultati slini rezultatima iz literature.

U Ukrajini, meu oboljelima od karcinoma titnjae dominiraju ene. Glede spolne strukture oboljelih nema znaajnih razlika po promatranom podruju sjeverna regija/cijela Ukrajina, jer 6

je zastupljenost mukaraca i ena u strukturi obolijevanja bez statistiki znaajnih razlika. I istraivanja drugih autora pokazuju viestruku zastupljenost ena u strukturi oboljelih. U strukturi oboljelih na podruju sjeverne regije dominiraju ene koje ine 81,41% oboljelih, a od patohistolokih tipova papilarni karcinom (80,03% oboljelih). Patohistoloka klasifikacija osnovnih tipova karcinoma titnjae (papilarni, folikularni, medularni i anaplastini) pokazala se najvanijim prognostikim imbenikom koji utjee na ope preivljenje, duljinu razdoblja remisije te pojavu metastaza (7,9,11,13). Dobro diferencirani karcinomi titnjae (papilarni i folikularni) obino se javljaju u mlaih osoba i to papilarni u mlaih vie nego folikularni (23,24). U naem uzorku, papilarni karcinom takoer je najei karcinom titnjae u mukaraca i ini 75,20% oboljelih od svih tipova karcinoma titnjae. Folikularni karcinom se javlja rjee i prema podacima iz literature ini 10% do 15% karcinoma titnjae. U naem je uzorku zastupljen sa 12,44%. Medularni karcinom titnjae je trei po uestalosti meu karcinomima titnjae, a javlja se kod oko 10% svih karcinoma titnjae. U ozraenom podruju, u promatranom razdoblju taj je tip karcinoma titnjae zastupljen u 6,45% oboljelih. Anaplastini karcinom titnjae najagresivniji je rak titnjae koji napreduje vrlo brzo. U ozraenom podruju nije est i ini svega 1,07% oboljelih. Glede patohistoloke strukture karcinoma, bez obzira na spol, u sjevernoj regiji dominira papilarni karcinom titnjae to je tipino za podruja s dovoljnim sadrajem joda. Mnogi su autori pokuali objasniti zato je karcinom titnjae ei u ena nego u mukaraca. Osim uloge enskih spolnih hormona, trudnoe i debljine, neki autori to objanjavaju pretpostavkom da je titnjaa osjetljiva na stres te je, uz pretpostavku da je enska populacija osjetljivija od muke, to mogui razlog takvog omjera (2,4). Hall i sur. to objanjavaju sklonou ena da do 60. godine ivota vie trae lijeniku pomo i ee se podvrgavaju razliitim dijagnostikim metodama nego mukarci (27). ene na preglede titnjae dolaze i radi odreenih klinikih simptoma koji se mogu povezati s bolestima titnjae: tahikardijom, bradikardijom, nervozom, a zbog trenutane aktualnosti bolesti titnjae pripisuju ih upravo toj lijezdi. Veina autora porast incidencije karcinoma titnjae pripisuje boljim dijagnostikim metodama, veoj dostupnosti zdravstvene zatite odnosno boljoj detekciji. ZAKLJUCI Stope incidencije karcinoma titnjae na podruju sjeverne regije su znaajno vie u odnosu na Ukrajinu (p<0,05). Spolna struktura oboljelih pokazuje da ene u odnosu na mukarce etiri puta ee obolijevaju.U sjevernoj regiji, u ukupnom uzorku, ene ine 81,4% oboljelih, a papilarni karcinom ini 80,03% oboljelih od karcinoma titnjae. Medijan ivotne dobi novooboljelih na podruju Ukrajine je 50 godina. U naem radu potvrena je vea incidencija karcinoma titnjae u sjevernoj regiji u odnosu na cijelu Hrvatsku. ime je uvjetovana via incidencija teko je objasniti, sve ostaje na ve navedenim pretpostavkama.

LITERATURA 1. Stewart BW, Kleihues P, ur. Thyroid cancer. U: World cancer report (2003) Lyon, France: International Agency for Research on Cancer, 2003, 257-60. 2. Cancer incidence in five continents. Volume VI . IAR C Sci Publ 2002; 155:1-781. 3. Truong T, Orsi L, Dubourdieu D, Rougier Y, Hmon D, Gunel P. Role of Goiter and of Menstrual and Reproductive Factors in Thyroid Cancer: A Populationbased Case-Control Study in New Caledonia (South Pacific), a Very High Incidence Area. Am J Epidemiol 2005; 161: 1056-65. 4. Black RJ , Bray F, Ferlay J, Parkin DM. Cancer incidence and mortality in the European Union: cancer registry data and estimates of national incidence for 1990. Eur J Cancer 1997; 33: 1075-107. 7

5. Fioretti F, Tavani A, Gallus S, Franceschi S, Negri E, La Vecchia C. Case-control study of thyroid cancer in Northern Italy: attributable risk. Int J Epidemiol 1999; 28: 626-30. 6. Carllisle MR, McDougall IR . Familial diferentiated carcinoma of the thyroid. U: Biersack H-J, Grnwald F, ur. Thyroid Cancer. Berlin Heidelberg: Springer-Verlag; 2001, 55-67. 7. Schlumberger M, Pacini F. Epidemiology. U: Thyroid tumors. Paris: Nucleon, 1999, 47-59. 8. Bell B, Mazzaferri EL . Familial adenomatous polyposis (Gardner s syndrome) and thyroid carcinoma. A case report and review of the literature. Dig Dis Sci 1993; 38: 185-90. 9. Deandrea M, Gallone G, Veglio M i sur. Thyroid cancer histotype changes as observer in a major general hospital in a 21- year period. J Endocrinol Invest 1997; 20: 52-8. 10. Mack WJ, Preston-Martin S, Bernstein L, Qian D. Lifestyle and other risk factors for thyroid cancer in Los Angeles County females. Ann Epidemiol 2002; 12: 395401. 11. Gilliland FD, Hunt WC, Morris DM, Key CR. Prognostic factors for thyroid carcinoma: a population-based study of 15.698 cases for the Surveillance, Epidemiology and End Results (SER ) Program 1973-1991. Cancer 1997; 79: 564-73.