POJAM KRIVINE SANKCIJE I VRSTE KRIVINIH SANKCIJA Svako drutvo preduzima odreene mjere za suzbijanje kriminaliteta.

One se mogu podijeliti na preventivne i prinudne. Preventivnim mjerama, koje mogu biti ope i posebne, treba sprijeiti da do kriminaliteta uope doe. Mjere koje se prinudno primjenjuju prema uiniocima krivinih djela zbog izvrenog djela nazivaju se krivinim sankcijama. Sveukupnost ovih mjera u odreenom zakonodavstvu ini sistem krivinih sankcija. Krivine sankcije su meusobno veoma razliite. Npr. sankcija moe biti dugotrajni zatvor, ali i sudska opomena. Meutim, uprkos tome postoje neka opa, zajednika obiljeja svih krivinih sankcija: a) Sve krivine sankcije imaju zajedniku opu svrhu. Njihovom primjenom drutvose titi od kriminaliteta; b) Krivine sankcije po pravilu obuhvataju liavanje ili ograniavanje sloboda ili prava uinioca krivinog djela; c) Uiniocu krivinog djela moe izrei samo sankcija koja je predviena zakonom koji je bio na snazi u vrijeme kadje krivino djelo uinjeno nulla poena sine lege; d) Krivina sankcija se moe izrei iniocu krivinog djela; e) Krivinu sankciju izrie nadleni organ, a to je sud; f) Izricanju krivine sankcije prethodi sudski postupak u kome se utvruje postojanje uslovaza izricanje odreene sankcije. Na osnovu navedenih obiljeja moe se dati opi pojam krivine sankcije: Krivina sankcija je mjera krivinopravne prinude koju sud izrie uiniocu krivinog djela u zakonito sprovedenom postupku, radi zatite drutva od kriminaliteta, a sastoji se u liavanju ili ograniavanju odreenih sloboda i prava ili u upozorenju uinioca da e biti lien ili ogranien slobode ili prava ako ponovo izvri krivino djelo. Skoro do kraja 19.vijeka jedina krivina sankcija je bila kazna (fizika kazna, liavanje slobode, imovinska kazna). Krajem 19. i poetkom20.vijeka poinju se propisivati posebne sankcije za maloljetne uinioce krivinih djela, koje su u prvo vrijeme nazvane mjere bezbjednosti, a zatim vaspitno-popravne, odnosno vaspitne mjere. Dalji razvoj strukture krivinih sankcija nastavljen jeuvoenjem mjera bezbjednosti namijenjenih uiniocima krivinih djela kod kojih je postoji odreeni stepen duevne poremeenosti, te uiniocima koji krivina djela vre pod uticem alkohola i droga. Ova sankcija obuhvata odgovarajui medicinski tretman. Za savremene sisteme krivinih sankcija karakteristino je postojanje veeg broja razliitih sankcija. U nekim zakonodavstvima one se svrstavaju u 3 vrste: kazne, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere. Neka krivina zakonodavstva predviaju i neke posebne krivinopravne mjere koje se ne mogu striktno svrstati u jednu od navedenih grupa. U teoriji krivinog prava one se razliito nazivaju: parapenalne mjere, sudske mjere, sankcije sui generis itd. Takve su npr: sudska opomena, obaveza naknade prouzrokovane tete, oduzimanje imovinske koristi steene krivinim djelom, pravne posljedice osude itd. l.166 UBISTVO Tko drugog usmrti kaznit e se kaznom zatvora najmanje 5 godina. Kaznom zatvoranajmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se:onaj tko drugogusmrti na okrutan nain; tko drugog usmrti pri bezobraznom nasilnikom ponaanju;tko drugog usmrti iz rasnih, narodnosnihili vjerskih pobuda; tko drugog usmrti izkoristoljublja, radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, iz bezobzirneosvete ili drugih niskih pobuda. OBJEKT kaznenopravne zatite je ivot ovjeka.Posljedica je smrt osobe koja se liava ivota. Nain poinjenja:izravan i neizravan

l. 167-UBISTVO IZ MAHA(UMILJAJ)

Tko drugog usmrtina mah doveden bez krivnje uz jaku razdraenost ili prepastnjegovim nbapadom, zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane ubijenog kaznite se kaznom zatvora od 1-10 godina. Teko ubojstvo- Kazna zatvora najmanje 8 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. UBISTVO NA ZAHTJEV Tko drugog usmrti na njegov izriit i ozbiljan zahtjev kaznit e se kaznom, zatvora od 1-8 godina. l.168- PROUZROENJE SMRTI IZ NEHAJA Kazna zatvora od 6 mjeseci-5 godina. Oblik krivnje je svjesni ili nesvjesni nehaj. l.169 EDOMORSTVO Majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda kaznite e se kaznom zatvora od 1-5 godina. Objekt zatite je dijete. l.170-SUDJELOVANJE U SAMOUBISTVU Tko navede drugoga na samoubojstvo, pa ono bude poinjeno kaznite e se kaznomzatvora od 3 mj.-5 god.Tko djelo poini prema maloljetniku kaznit e se kaznomzatvora od 1-10 godina. Oblik krivnje: umiljaj-direktni ili eventualni SANKCIJE ZA MALOLJETNIKE 1.ODGOJNE MJERE: disciplinske mjere, mjere pojaanog nadzora i zavodske mjere. 2.MALOLJETNIKI ZATVOR-samo kazneno odgovornim starijim maloljetnicima. Svrha ovih sankcija je da se pruanjem zatite i pomoi uiniteljima, vrenjem nadzoranad njima, strunim osposobljavanjem i razvojem osobne odgovornosti osigura njihovodgoj, preodgoj i pravilan razvoj te utjecaj na maloljetne uinitelje da ubudue ne inekaznena djela, kao i na druge maloljetnike da ne vre kaznena djela. Disciplinske mjere-izriu se maloljetnom uinitelju kaznenog djela kome nije potrebno izrei trajnije mjere odgoja i preodgoja, posebno ako je kazneno djelo uinjeno iz nepromiljenosti ili lakomislenosti. Ukor-KZRS-najblaa odgojna mjera koja se sastoji u prijekoru koju sud u ime drutva upuuje maloljetnom uinitelju djela zbog uinjenja djela. Upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike-krivini zakoni u BIH-izriu se kada sud doe do uvjerenja da se kratkotrajnom disciplinskom mjerom moe izvritipotreban odgojni ili obrazovni utjecaj na osobu maloljetnog uinitelja i njegovo vladanje. Mjere pojaanog nadzora-izriu se maloljetnom uinitelju prema koje je potrebno poduzeti trajnije mjere odgoja, preodgoja ili lijeenje uz odgovarajui nadzor, a pri tome nije potrebno njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine. To su sljedee mjere: -pojaani nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja -pojaani nadzor u drugoj obitelji -pojaani nadzor organa socijalne zatite. Posebne obveze uz pojaani nadzor: U cilju to uspjenije primjene odgojne mjere pojaanog nadzora sud moe prilikom njenog izricanja odrediti 1 ili vie posebnih obveza odreenih zakonom. To mogu biti slijedee 1. da se osobno ispria oteenoj osobi; 2. da u okviru svojih mogunosti nadoknadi kaznenim djelom prouzroenu tetu ; 3. da redovno pohaa kolu; 4. da prihvati zaposlenje 5. da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savjetovalite;