1.

1.

Setnja kroz geometriju
1.1.
Matura (ispit zrelosti) je pravi trenutak za osvrtanje i pogled naprijed. Nekoliko
godina ranije u cenik jo s nije prikupio dovoljno znanja da bi mogao uspore
-
divati cjeline
u matematici i naslu civati kamo bi sve re ceno dalje moglo voditi. Nekoliko godina
kasnije odluka o zivotnom pozivu bit ce ve c donesena. Matemati cki potencijal mo zda
izgubljen.

Citaju ci po drugi put dobru knjigu, zrelija osoba nalazi u njoj kvalitete koje su joj
ranije promakle. Nova zna cenja, za cudne analogije, lijepe metafore. Zamislit ce se nad
ne cim sto se prije cinilo neva znim i njezina ili njegova misao mo ze dobiti pokreta cki
impuls u neo cekivanom smjeru. Uvjet za to je da pro citano propu sta kroz filter vlastitog
mozga. Da ne vjeruje nego provjerava. Da ne smatra znanjem sposobnost mehani ckog
ponavljanja tu
-
dih rje ci. Da sumnja, pretpostavlja i ispituje. Da sto ce s ce pitanje Po
kojoj to ide formuli? zamijeni pitanjem

Sto, to cno, ovo zapisano zna ci?.

S namjerom da se u cenika uvede u takav na cin citanja, po cinje se s geometrijom
nau cenom u ni zim razredima osnovne skole. Sugerira se svaki put upitati Odakle
znamo da je to istina? Dokazi ne spadaju u knjigu ovakvog tipa, pa se ponekad samo
navodi ideja dokaza, nekad provodi uvjerljivo rezoniranje, a nekad sugerira samo pro-
vjera, makar i pribli zna i za kona cni broj slu cajeva. Ne misli se u ceniku to podmetnuti
kao dokaz, ve c se samo inzistira na zornim predo zbama i osposobljavanju za predvi
-
da-
nje granica unutar kojih bi se rezultat mogao nalaziti. Dakle, zeli ga se osposobiti za
razumijevanje dokaza i razviti potrebu traganja za njim, ako ve c nije uspio samostalno
dokazati tvrdnju za ciju istinitost ima jakih indicija.
Nakon osnova planimetrije, nau cenih jo s u osnovnoj skoli, prelazi se na temelje
stereometrije. Razlog je tome sto se zele naglasiti neke analogije izme
-
du planimetrije
i stereometrije. Misao vodilja ovdje je izbje ci zbunjivanje u cenika naizgled velikim
brojem formula tamo gdje sve mo ze rije siti samo njih nekoliko.
Umjesto podcjenjivanja u cenika implicitnim stavom da on nije sam sposoban upi-
sati umjesto oznake za povr sinu baze B izraz za povr sinu kvadrata, kad se o njemu
radi, a trokuta ako je o trokutu rije c, zeli se potaknuti u cenika na samostalnost. Zato se
ukazuje na cinjenicu da i prili cno raznovrsna tijela imaju istu formulu za izra cunavanje
volumena.
Zbog prakti cnih i asocijativnih razloga koriste se, samo za potrebe ove knjige,
izrazi koji nisu uobi cajeni. Primjerice, tijela koja izgledaju kao stupovi (prizme i va-
ljci, bilo uspravni, bilo kosi) ponekad se imenuju zajedni ckim imenom stupasta (ili
prizmati cna) tijela. Namjera je tu naglasiti ono sto je takvim tijelima zajedni cko,
bez obzira na postoje ce razlike. Va zno zajedni cko svojstvo je da su svi presjeci tijela
ravninom paralelnom s bazom me
-
dusobno sukladni. Za ra cun je zna cajno da je njihova
zajedni cka formula za ra cunanje volumena V = B v , pri cemu je B povr sina baze, v
visina na bazu.
Drugi neobi can naziv, siljasta tijela, ovdje se usprkos konvenciji, koristi za pira-
mide i sto sce, uspravne ili kose. Va zno nam je da i tu u cenik razumije kako je, unato c
mogu coj raznovrsnosti njihovih oblika, formula za ra cunanje volumena jedinstvena
2 Demisticirana matematika
1
1.2. Osnovni likovi
V =
1
3
B v , dok su presjeci ravninama paralelnima s bazom svi me
-
dusobno sli cni
likovi.
Zajedni cka formula za oplo sje stupastih tijela O = 2B+Pl ( Pl je oznaka za pla st)
te za oplo sje siljastih tijela O = B + Pl zahtijeva dodatno ra cunanje povr sine pla sta.
Kod prizmi i piramida pla st se sastoji od mnogokuta i time zadatak postaje planimetrijs-
ki. Valjku i sto scu treba samo pla st razrezati po izvodnici, da bi ga se razvilo u ravninu.
Onda je jo s jedino pitanje ima li pla st, razvijen u ravnini, tako jednostavan oblik da na se
znanje planimetrije bude dovoljno za izra cunavanje njegove povr sine. Pla st uspravnog
valjka razvija se u pravokutnik, pla st uspravnog sto sca u kru zni isje cak.
Zadaci iz stereometrije se cesto svode na uo cavanje, uspore
-
divanje ili tra zenje
zajedni ckih elemenata poznatih ravninskih likova. Bitne trodimenzionalne predod zbe
su one o volumenu spomenutih tijela, tijela koja se mogu sastaviti od takvih, ili kugle.
Jo s samo na jednu stvar treba skrenuti pa znju. Prepoznavanje ili mjerenje kuta izme-
-
du pravca i ravnine te kuta izme
-
du para neparalelnih ravnina zahtijeva svo
-
denje bitno
trodimenzionalnih zapa zanja i pojmova na ravninsko mjerenje kuta.
Mnogo srednjo skolskih zadataka iz stereometrije ostaje nerije seno, uza sve pot-
rebne formule pred o cima, jer u cenik ne uspijeva prepoznati kut o kojemu je u zadatku
rije c. Obja snjenje o odre
-
divanju kuta valja citati polako, prate ci ga bar pogledom na
slici, ako se ve c u cenik nije odlu cio izraditi ili potra ziti model geometrijskog tijela po
kojem bi mogao povla citi prstom.
1.2.
Prisjetimo se ni zih razreda osnovne skole, kad smo dije-
lu zida kupaone oblika pravokutnika, poplo cenom kvadratnim
kerami ckim plo cicama stranice 1 dm, povr sinu P odre
-
divali
brojenjem plo cica. Idu ci korak bila je konstatacija da se broja-
nje mo ze izbje ci, uo cimo li da se radi o 6 redova od po 3 plo cice
u svakom.
Za dimenzije pravokutnika a, b imali smo P = a b, cak
i ako a i b nisu bili cijeli brojevi. Za racionalne a, b trebalo je
plo cice podijeliti na manje pravokutnike, da bi se vidjelo kako
formula i dalje vrijedi. Ipak, nije je pametno u citi napamet. Lako se deducira kad je
potrebno, a nije dovoljno op cenita.
Za dio zida iste visine 6 dm i jedne stranice a koja je jo s
uvijek 3 dm, ali oblika paralelograma koji nema prave kutove,
ona preostala stranica b bit ce dulja od 6 dm. Koliko to cno, u
osnovnoj se skoli mo ze mjeriti. Ipak to mjerenje nema smisla,
zanima li nas visina. Sivi trokut otpiljen i premje sten na novu
poziciju pokazuje da povr sina ostaje 18 dm
2
, ali to ovaj put nije
umno zak stranica, nego jedne stranice i one visine koja je na
nju okomita.
Demisticirana matematika 3
1.

Setnja kroz geometriju
Razumno je pamtiti da za paralelogram vrijedi P = a v
a
i primijetiti, da je v
a
= b
samo ako je ve c stranica b bila okomita na stranicu a.
Za ra cunanje povr sine paralelograma trebamo prethodno izmjeriti neke veli cine od
kojih nisu ba s sve ucrtane na slici paralelograma. Visinu, tj. du zinu koja se pod kutom
od 90

spu sta iz bilo koje to cke jedne stranice do njoj paralelne, ili do pravca koji je u
produ zetku te paralelne stranice, treba prvo nacrtati, mislimo li je mjeriti.
Predod zba o povr sini onda sadr zi i ne sto apstrakcije, mogu cnost zami sljanja visine
koju ne vidimo, rezanja plo cica govorimo li o likovima ome
-
denim du zinama ili jo s vi se
apstrakcije govorimo li o krugu. Mo zemo mo zda zami sljati da dva lika imaju jednaku
povr sinu kad nam je potrebna jednaka koli cina laka da ih prelakiramo jednako debelim
slojem.
Kad je rije c o krugu, prihvatljivo je da krug ve ceg polumjera ima ve cu povr sinu, a
krug manjeg polumjera manju. Polumjer se mo ze mjeriti npr. centimetrima. Povr sina
se izra zava u cm
2
. Razumno je pretpostaviti da je povr sina kruga polumjera r pro-
porcionalna broju r
2
. Nije lako vidjeti da je konstanta proporcionalnosti , odnosno
da je ta povr sina to cno P = r
2
, niti sagledati prirodu broja
1
.
Za sto ba s , od svih brojeva, ima slovo koje koristimo umjesto njegove numeri cke vrijednosti?
Prvo, nije jedini takav. Vezano uz eksponencijalne i njima inverzne logaritamske funkcije
postoji oznaka e za jedan broj.
Oba spomenuta broja zaslu zuju posebnu oznaku jer su va zni, a nisu racionalni, tj. ne mogu se
dobiti dijeljenjem dvaju cijelih brojeva. To zna ci da ih se ne mo ze prikazati decimalnim brojem s
kona cno mnogo znamenaka, niti beskona cnim u kojem bi se grupa znamenaka periodi cki ponavljala.
Svaki numeri cki zapis je nu zno pogre san. Odlu cimo li se na dvije decimale to cnosti pa pi semo i
ra cunamo 3.14 , korisnik rezultata na sih izra cuna ne mo ze vi se ra cunati to cnije. Ostavimo li u
rezultatu zapis , korisnik ce se odlu citi na onu to cnost koja je za njegovu primjenu potrebna. Iz
istog razloga se savjetuje da se rezultati ra cuna koji sadr ze druge iracionalne brojeve (takve realne
brojeve koji nisu racionalni) kao npr.

2 ili

3 ostave u zapisu npr. 5

2 ili

3
2
. Ovdje zapis ne
smanjuje to cnost, nego ostavlja korisniku na volju odabrati zeljenu to cnost ra cuna.
Toliko pri ce o broju , a glavnina pri ce tek predstoji na fakultetu.
Urazumijevanju matematike vjerovati je stetno. Treba sumnjati i provjeravati re ceno, dokazivati
ili barem te ziti da brojnim konkretnim slu cajevima tvrdnje u cinimo uvjerljivima.
Kad se radi o broju , dokazi nadilaze srednjo skolsko gradivo, a krug i kru znica previ se su
cesti i va zni u primjeni da bi se pre su civali. Iznimno, predla ze se odgoditi dokaz do iza mature i
na povjerenje prihvatiti da je povr sina kruga P = r
2
, pri cemu je iracionalni broj, pribli zne
vrijednosti 3.14, zaokru zimo li ga na dvije decimale.
Opseg pak svakog kruga puta je ve ci od njegovog promjera, tj. O = 2r ili
uobi cajeno O = 2r .
Opsezi likova ciji se rub sastoji od du zina mogu se lako mjeriti i u ni zim razredima
osnovne skole. Sve je tu, na slici. Valja samo izmjeriti i zbrojiti sve du zine koje cine
rub lika. Smije sno bi bilo u citi formule napamet.
1

Covje canstvo se tako dugo mu cilo tra ze ci odgovore na ova pitanja da se trenutak ra
-
danja svijesti o postojanju
i ulozi broja u pojedinoj kulturi smatra bitnim pokazateljem razine do koje je ta kultura stigla.

Stovi se, poku saj
kontaktiranja s mo zebitnim vanzemaljskim civilizacijama uklju cuje slanje u Svemir plo cice s osnovnim podacima
o ljudskom rodu. Tu je i broj , zapisan binarno. Ne mo ze se, naime, o cekivati da svaka inteligentna vrsta ima
i deset prstiju i odlu ci se za dekadski brojevni sustav. Ali svaka vrsta vjerojatno zna za dualitet: ne cega ima ili
nema, pa je iz tog razloga odabran binarni sustav.
4 Demisticirana matematika
1
1.2. Osnovni likovi
Ovoliko pri ce o poznatim povr sinama likova da se olak sa prijelaz na razgovor o
volumenima tijela. Pritom se oslanjamo na sto vi se vizualnih predod zbi i zapa zanja, uz
minimum formula koje treba upamtiti.
Ova tri paralelograma smje stena su izme
-
du dva paralelna pravca me
-
dusobno uda-
ljena v
a
tako da im na pravcima le ze po dvije stranice. Ako su za svaki od nacrtanih
paralelograma te stranice duga cke a, sva tri paralelograma imaju istu povr sinu
P = a v
a
.
Za prvi paralelogram v
a
= b. Za preostala dva je visina, koja se pod pravimkutom
spu sta od gornjeg do donjeg pravca, kra ca od stranice ciji nagib prema tim istaknutim
paralelama nije 90

.
Svaki od paralelograma ima i drugi par paralelnih stranica koji je na isti na cin
mogu ce istaknuti. Njihova me
-
dusobna udaljenost je visina na preostalu stranicu (koja
nije a). Povr sina se mogla izra cunati i pomo cu nje,
P = b v
b
, P = c v
c
, P = d v
d
.
Opseg je zbroj svih stranica, pa ova tri paralelograma imaju jednake povr sine ali
razli cite opsege. Od beskona cno mnogo paralelograma koje bi bilo mogu ce nacrtati ta-
ko da im stranice duljine a le ze na paralelama, najmanji opseg ima pravokutnik. Me
-
du
njima ne postoji paralelogram najve ceg opsega jer se uvijek mo ze jo s vi se ukositi, cime
dvije stranice postaju jo s dulje.
Dijagonala povu cena u svakom od paralelograma na slici prepolavlja mu povr sinu.
Svi ovi trokuti imaju istu povr sinu
P =
1
2
a v
a
.
Ne sto druga ciju sliku, ali isti zaklju cak, dobili bismo izborom druge dijagonale parale-
lograma.
Demisticirana matematika 5
1.

Setnja kroz geometriju
Visina na stranicu a, uvijek pod pravim kutom na tu stranicu (ili njezin produ ze-
tak), samo je u prvom slu caju na slici isto sto i stranica v
a
= b. U drugim slu cajevima
na slici opa zamo da je v
a
< c , v
a
< d .
Povr sine triju trokuta s ove slike iznose to cno polovicu povr sina paralelograma s
prethodne slike.
Razmisli iznosi li opseg prvog trokuta s ove slike polovicu opsega prvog paralelo-
grama s prethodne slike. Ako da cime to dokazuje s? Ako ne, iznosi li vi se ili manje?
Je li sli cno i za ostale slu cajeve? Mo ze s li konstruirati primjer u kojem bi se opa zalo
suprotno?
Zadatak 1. Te zi snica trokuta, du zina koja spaja vrh trokuta s polovi stem suprotne
stranice, dijeli trokut na dva manja trokuta.
a) Jesu li ti trokuti op cenito sukladni?
b) Imaju li ta dva trokuta u op cem slu caju jednake povr sine?
Rje senje:

Zelimo li dokazati op cenit zaklju cak, takav koji vrijedi za sve trokute,
dobro je izbje ci skicu s posebnim ili naro cito pravilnim trokutom (jednakostrani cnim,
jednakokra cnim ili pravokutnim). S druge strane, poku savamo li op ceniti zaklju cak
opovrgnuti, dovoljno je navesti jedan protuprimjer. Zato nije lo se potra ziti jednostavan
slu caj, koji ne mora biti op cenit.
a) Tvrdimo da op cenito te zi snica ne mora dijeliti trokut na dva sukladna trokuta, tj. da
mo zemo navesti primjer kad nije tako. U toj namjeri mo zemo si dozvoliti promatranje
pravokutnog trokuta sa slike.
Ako je P polovi ste stranice BC, onda je AP te zi snica.
Dokaz da BPA i PCA nisu sukladni je u tome da je drugi
pravokutan, a prvi nije. Ako nam to ne izgleda ba s sasvim
sigurno, onda ustanovimo da u pravokutnom trokutu preos-
tala dva kuta moraju biti siljasta, pa je zato <)BPA tupi. I u
tupokutnom su trokutu dva preostala kuta nu zno siljasta, pa u
BPA pravog kuta nema.
Dakle, te zi snica ne mora dijeliti trokut na dva sukladna tro-
kuta (ali mo ze, u posebnom slu caju).
b) Crtkano ozna cena okomica na pravac nosilac stranice a
povu cena iz vrha A je visina za BPA i tako
-
der za PCA.
Trokuti imaju zajedni cku visinu v . U BPA to je visina na
stranicu BP, u PCA visina na PC. Ali |BP| = |PC| =
a
2
.
Oba trokuta imaju povr sinu
P =
a
2
v
2
=
av
4
.
Te zi snica mora uvijek dijeliti zadani trokut na dva trokuta iste povr sine.
6 Demisticirana matematika
1
1.2. Osnovni likovi
Zadatak 2. Doka zi da dijagonale paralelograma dijele paralelogram na 4 trokuta me-
-
dusobno jednakih povr sina.
Napomena. Takva tvrdnja izre cena bez nekih posebnih uvjeta na paralelogram interp-
retira se kao tvrdnja koja vrijedi op cenito, za bilo koji paralelogram.
Rje senje:
Jedna dijagonala dijeli paralelogram na dva
sukladna trokuta. Imaju, naime jednu stranicu
zajedni cku i uz nju dva para jednakih kutova.
Zato su im povr sine jednake.
Druga dijagonala raspolavlja prvu BD, pa je
SC te zi snica BCD i SA te zi snica BDA.
Trokuti DSC i SBC nisu sukladni ( cak ni
sli cni), ali imaju iste povr sine, kao sto je po-
kazano u prethodnom zadatku. Zato svaki od
trokuta SAB, SBC, SCD, SDA ima povr sinu
koja je jednaka cevrtini povr sine paralelogra-
ma ABCD.
Zadatak 3. AC, BD su du zine koje se sijeku pod kutom od 90

. Ako je |AC| = e ,
|BD| = f , izrazi povr sinu cetverokuta ABCD pomo cu e i f .
Rje senje: SD je visina ACD, pa je njegova povr sina
P(ACD) =
|AC| |SD|
2
.
Sli cno je
P(ACB) =
|AC| |SB|
2
.
Povr sina zadanog cetverokuta je
P(ABCD) = P(ACD) + P(ACB)
=
|AC|
2
(|SD| +|SB|)=
|AC|
2
|BD|=
e f
2
.
Zadatak 4. Kojim paralelogramima se povr sina mo ze (osim na na cin P = a v
a
ili
P = b v
b
) ra cunati jo s i pomo cu njihovih dijagonala e , f na na cin P =
e f
2
?
Rje senje: U pro slom zadatku pokazali smo da je formula valjana ako se dijagonale
sijeku pod kutom od 90

. To je slu caj kod kvadrata i romba.

Demisticirana matematika 7
1.

Setnja kroz geometriju
Dokaz slijedi iz cinjenice da jedna dijagonala dijeli ove cetverokute na dva sukladna
jednakokra cna trokuta.
Ako pak dijagonale nisu okomite, onda je (sli cno kao u zadatku 3):
P = P(ACD) + P(ACB) =
|AC|
2
x +
|AC|
2
x.
Ali kako je x < |SB| = |SD| :
P <
|AC|
2
(|SD| +|SB|) =
|AC|
2
|BD|.
Dakle P <
e f
2
ako dijagonale nisu okomite.
1.3.
Rije c tijelo podrazumjeva prostornost, dakle trodimenzionalnost. Tijelo je dio
prostora ome
-
deno plohama. U slu caju koji cemo prikazati idu com slikom, potrudit
cemo se da sva tijela nalikuju na stupove. Mo zda malo neobi cnog izgleda. Ponekad
uko sena, nestandardnih presjeka, ali ipak takva da cuvaju osnovnu karakteristiku stupa:
sukladnost gornje i donje baze (ili osnovke) i svih njima paralelnih presjeka. Uo cite
ovdje analogiju s prikazom paralelograma u prethodnom poglavlju.
Pla st, koji uz gornju i donju bazu ograni cava dio prostora, prav casta je ploha. To
zna ci da se sastoji od jedne du zine koja spaja rubnu to cku donje s rubnom to ckom
gornje baze i skupa jednako duga ckih, njoj paralelnih du zina koje cine to isto, za svaku
od to caka ruba (oboda, granice) npr. donje baze. Svakoj od tih du zina ime je izvodnica.
Takva ploha se sastoji od dijelova ravnine, ili se mo ze razrezati du z neke od izvodnica
i razmotati u ravninu.
Uzet cemo slobodu da opisana geometrijska tijela, koja donekle nalikuju na stupo-
ve, samo za potrebe ovog teksta nazivamo stupastima.
8 Demisticirana matematika
1
1.3. Stupasta tijela
Na prvih pet tijela a), b), c), d) i e) pla st se sastoji od nekoliko paralelograma.
Na posljednja dva, f ) i g), pla stevi su zakrivljene plohe, i tek nakon sto se razre zu po
izvodnici mogu se razmotati i polo ziti u ravninu. Sa sferom (plohom koja ograni cava
prostor kugle) to nije mogu ce u ciniti
2
.
Posljednja dva tijela, f ) i g), nemaju vrhove. Baze su im krugovi, tijela se zovu
valjci. Kod preostalih stupastih tijela sa slike vrhovi su to cke koje su zajedni cke naj-
manje trima mnogokutima, plohama tijela. Stupasta tijela kojima su n-terokuti baze,
imaju po n vrhova na donjoj i isto toliko na gornjoj bazi
3
.
Stupasta tijela ome
-
dena mnogokutima zovemo prizme. Isklju cimo li iz razmat-
ranja ona stupasta tijela cije su baze likovi kakvi se nisu izu cavali u osnovnoj skoli,
preostaju nam za promatranje samo dvije vrste stupastih (ili prizmati cnih) tijela: priz-
me, ako su im baze mnogokuti te valjci, ako su baze krugovi. Svako od tih tijela mo ze
biti uspravno, ako su izvodnice okomite na ravninu baze, ili koso, ako nisu.
One izvodnice koje spajaju vrhove, ako vrhovi postoje, zovu se bo cni bridovi tijela.
Na posljednje dvije slike nema vrhova, pa onda nema ni bridova. Izvodnica ima i to
beskona cno mnogo jednako duga ckih i me
-
dusobno paralelnih.
Ako postoji du zina koja spaja dva vrha a le zi u donjoj ili gornjoj bazi (ili osnovki),
zove se osnovni brid.
Visina stupastog tijela je me
-
dusobna udaljenost paralelnih ravnina u kojima le ze
baze tijela. Da bismo je izmjerili, potrebno je prvo spustiti okomicu iz neke to cke
gornje baze na ravninu donje baze. Ponekad je takva okomica brid tijela ili njegova
izvodnica, kao na slikama b), d), e), f ). Tada se ka ze da je tijelo uspravno. Tijela a),
b), c), d) i e) ome
-
dena mnogokutima su prizme. Tijela f ) i g) cije su baze krugovi su
valjci. Uspravne prizme su na slikama b), d) i e), a preostale, a) i c), su kose prizme.
Tijelo f ) je uspravni valjak ( cesto se ka ze samo valjak). Tijelo g) je kosi valjak.
Op cenito bi geometrijsko tijelo moglo biti pravilnije od promatranih stupastih tije-
la, poput kugle, ili mo zda nepravilnije poput kamena, primjerice, da u oba slu caja nema
dvije paralelne baze. Tada gube smisao i pojmovi koji su se pozivali na baze poput
pojmova pla st, bo cni i osnovni brid, visina na bazu, izvodnica, uspravnost
4
.
2
Ta cinjenica predstavlja problem kartografima, koji poku savaju velike dijelove povr sine Zemlje prikazati
kartom, koja je dio ravnine. Takav zadatak nemogu ce je obaviti to cno.
3
Ova re cenica nema potrebnu op cenitost u razmatranju geometrijskih tijela jer svako tijelo nema ne sto sto bi
se moglo zvati bazom.
4
Uspravnost je pojam vezan uz smjer gravitacijske sile, pa prije spada u fiziku, nego u matematiku. Nama se
cini spretnim da stupasto tijelo zami sljamo kako stoji na jednoj od baza kako bismo mogli govoriti o gornjoj ili
donjoj bazi. Nema razloga da zaista stoji tako. Naprotiv, ima dobrih razloga da valjak koji je dio kota ca vozila ili
valjak koji ravna svje ze asfaltiranu cestu ne stoji tako.
Demisticirana matematika 9
1.

Setnja kroz geometriju
I napokon, prizmu koja je istovremeno uspravna i ima bazu koja je pravilni mno-
gokut zovemo pravilnom prizmom. Na na soj je slici prizmi a) baza pravilan mnogokut
kvadrat, ali prizma nije uspravna. Prizma d) je uspravna, ali joj baza nije pravilan
cetverokut. Samo b) i e) su pravilne prizme. Prema vrsti mnogokuta koji cine bazu b)
je cetverostrana, e) je sesterostrana prizma.
Pitanje je za sto toliko pri ce o stupastim tijelima koja promatramo kao skup, za raz-
liku od svih ostalih. Zato, jer je dovoljna jedna jedina formula za ra cunanje volumena
stupastih tijela, istinita za svako od njih. Ako je B oznaka za povr sinu baze odre
-
denog
stupastog tijela (prizme ili valjka), a v njegova visina (udaljenost izme
-
du ravnina u
kojima su baze), onda je volumen tijela jednak:
V = B v.
Ako svih sedam stupastih tijela sa slike imaju baze istih povr sina B (koje nipo sto
ne moraju biti sukladne), i istu visinu, volumeni su im jednaki. Usporedi to sa slikom,
komentarima i zajedni ckom formulom povr sine svih paralelograma jednako duga ckih
baza i iste visine.
U tablicama formula svijest o jednoj jedinoj, zajedni ckoj formuli za volumen
prizmi i valjaka cesto je zamu cena suvi snim detaljiziranjem. U zadacima o prizma-
ma i valjcima nije problem odrediti povr sinu baze B ako se zna izra cunati povr sina
paralelograma, trokuta i kruga.
Zadatak 1. Pravilnoj sesterostranoj prizmi su svi bridovi jednaki. Najdulja prostorna
dijagonala duga cka je

45 cm. Izra cunaj volumen:
a) prizme;
b) prizmi opisanog valjka;
c) prizmi upisanog valjka;
d) najmanje kutije oblika pravokutne prizme (kvadra) u koju se prizma mo ze zapa-
kirati tako da dvije paralelne plohe pla sta prizme le ze na pla stu kvadra, a baze
prizme le ze na bazama kvadra.
Rje senje: Ova prizma je uspravna, a baza joj je pravilni sesterokut. Svi bridovi su
jednako duga cki, pa ako je brid na bazi a (stranica sesterokuta), onda je i visina prizme
a. Crtkane linije od sredi sta opisane kru znice do svakog od vrhova dijele sesterokut na
sest sukladnih jednakostrani cnih trokuta (doka zi!). Povr sina baze prizme je
B = 6
a
2

3
4
=
3a
2

3
2
,
a volumen prizme
V = B v =
3a
2

3
2
a =
3a
3

3
2
.
Jo s valja odrediti a.
10 Demisticirana matematika
1
1.3. Stupasta tijela
Najve ca prostorna dijagonala uzdi ze se nad najve com dijagonalom sesterokuta duga c-
kom 2a.
Uspravnost prizme garancija je da je trokut ozna cen na slici pravokutan. Hipotenuza
nam je

45, katete a, 2a. Zato je

45
2
= a
2
+ (2a)
2
a = 3 cm.
a) Prizma ima volumen
V =
3a
3

3
2
=
81

3
2
cm
3
.
b) Ozna cimo s V
v
volumen prizmi opisanog valjka. Visina tog valjka je tako
-
der a,
povr sina baze opisanog valjka je B
v
= a
2
. Stoga je:
V
v
= B
v
a = a
2
a = a
3
= 27 cm
3
.
c)

Sesterokutu upisana kru znica ima polumjer duga cak kao visina jednakostrani cnog
karakteristi cnog trokuta,
a

3
2
. Zato je povr sina baze upisanog valjka
B
u
=
_
a

3
2
_
2
=
3a
2
4
;
a volumen V
u
tog valjka
V
u
= B
u
a =
3a
2
4
a =
3a
3
4
=
81
4
cm
3
.
d) Ako dvije paralelne plohe pla sta trebaju le zati na
pla stu kvadra, onda dvije paralelne stranice baze tre-
baju le zati na rubu pravokutnika baze kutije oblika
kvadra.
Jedna stranica pravokutnika duga cka je kao dvije visine
karakteristi cnog trokuta:
2v = 2
a

3
2
= a

3.
Druga stranica istog pravokutnika duga cka je:
a
2
+ a +
a
2
= 2a.
Demisticirana matematika 11
1.

Setnja kroz geometriju
Povr sina baze kvadra je:
B
K
= a

3 2a = 2

3a
2
.
Volumen kvadra je:
V
K
= B
K
a = 2

3a
2
a = 2

3a
3
= 54

3 cm
3
.
Zadatak 2. Napi si formulu za volumen pravilne trostrane prizme, kojoj su osnovni
bridovi duljine a, a bo cni 3a.
Rje senje:
V = B v, B =
a
2

3
4
, v = 3a;
V =
a
2

3
4
3a =
3a
3

3
4
.
Zadatak 3. Napi si formulu za osnovni brid pravilne sesterostrane prizme, kojoj su
bo cni bridovi upola kra ci od osnovnih bridova duljine a, a volumen joj je V .
Rje senje:
V = B v, B = 6
a
2

3
4
=
3a
2

3
2
, v =
a
2
;
V =
3a
2

3
2

a
2
=
3a
3

3
4
cm
3
;
4V = 3a
3

3,
4V
3

3
= a
3
, a =
3

4V
3

3
.
Rezultat se mo ze jo s malo srediti. Npr.
3

3 = 3
1
3
1
2
= 3
3
2
,
3
_
3

3 =
_
3
3
2
_1
3
=

3; a =
3

4V

3
.
Mogao bi se jo s i racionalizirati nazivnik.
5
Ne zna ci nu zno ni da je rezultat pogre san ako ga se ne vidi odmah me
-
du ponu
-
denima.
Mo zda se radi o istom broju zapisanom druga cije.
Zadatak 4. Pravilna trostrana prizma ima sve bridove jednake duljine. Kolika je ta
duljina ako je volumen prizme jednak volumenu kocke cija je prostorna dijagonala
duga cka D?
5
Ova dva na cina pisanja broja a sugeriraju u ceniku da ne bude brzoplet u ocjeni svog rezultata. Nije
pouzdana nada u to cnost rezultata samo na osnovu toga sto on postoji me
-
du ponu
-
denima. Redovno se nude i
rezultati proiza sli iz naj ce s cih pogre saka.
12 Demisticirana matematika
1
1.3. Stupasta tijela
Rje senje: Ozna cimo brid kocke s a, a brid pravilne trostrane prizme s b.
Ako je d plo sna dijagonala kocke, onda je D
2
= d
2
+ a
2
.
Gledaju ci trokut u bazi ABD: d
2
= a
2
+ a
2
. Dakle D
2
= 3a
2
, a =
D

3
.
Ozna cimo povr sinu baze kocke s B
K
. Volumen kocke:
V
K
= B
K
a = a
2
a = a
3
, V
K
=
_
D

3
_
3
=
D
3
3

3
.
Ako je V
P
volumen prizme, B
P
povr sina baze prizme, onda
V
P
= B
P
b =
b
2

3
4
b =
b
3

3
4
.
U zadatku se tra zi b, a kako su volumeni jednaki, tj. V
P
= V
K
:
b
3

3
4
=
D
3
3

3
,
slijedi da je
b = D
3
_
4
9
.
U idu cem zadatku govorit cemo o kosom valjku. Koliko je nagnut? Trebat ce
izmjeriti kut izme
-
du jedne njegove izvodnice i ravnine baze. Kutomjer mjeri kut
izme
-
du dva pravca kroz istu to cku. Jedan pravac je izvodnica. Koji je drugi? Trebao
bi pro ci kroz probodi ste te izvodnice s ravninom baze i le zati u toj ravnini. Ali takvih
pravaca ima beskona cno mnogo i s izvodnicom zatvaraju razli cite kutove.
Najmanji me
-
du njima je kut du z ko-
jeg bi stap polo zen po izvodnici padao
pod utjecajemsile te ze na vodoravno pos-
tavljenu ravninu baze. Ili, izbjegavaju ci
pojmove fizike, kut izme
-
du izvodnice i
njezine ortogonalne (okomite) projek-
cije na ravninu
6
. Dakle: penjemo se po
6
Ne mora se raditi o izvodnici. Kut izme
-
du pravca i ravnine mjeri se (definira se) kao kut izme
-
du tog pravca
i njegove ortogonalne projekcije na zadanu ravninu.
Demisticirana matematika 13
1.

Setnja kroz geometriju
izvodnici do bilo koje njezine to cke, npr. najvi se. Iz te to cke spustimo okomicu na
ravninu baze i ozna cimo probodi ste (sjeci ste, zajedni cku to cku). Spojimo ovo probo-
di ste s probodi stem izvodnice i ravnine. Dobili smo du zinu koja odre
-
duje smjer jednog
pravca u ravnini. Kut izme
-
du ovog dobivenog pravca i izvodnice je kut izvodnice prema
ravnini baze.
Zadatak 5. Kosi valjak nagnut je pod kutom od 60

prema ravnini baze. Izvodnica

je duga cka kao promjer baze. Ako je r polumjer baze tog kosog valjka, izra cunaj
polumjer R kugle jednakog volumena.
Rje senje: V
V
= B
V
v
V
( V
V
volumen valjka, B
V
povr sina baze valjka, v
V
visina
valjka)
v
V
=
2r

3
2
= r

3
V
V
= r
2
r

3 = r
3

3.
Volumen kugle je V
K
=
4R
3

3
. Ako je
4R
3

3
= r
3

3 onda je
R
3
=
3

3 r
3
4
i R =
r

3
3

4
.
Rezultat se mo ze zapisati i druga cije. Postupak je sli can zadatku 3.
Napomena. Visinu kosog valjka izra cunali smo koriste ci zapa zanje da 60

nagiba izvodnice i
90

okomice koja odre

-
duje ortogonalnu projekciju izvodnice na ravninu baze sugeriraju promatranje
jednakostrani cnog trokuta cija je stranica duga cka 2r , koliko i izvodnica. Zadatak koji bi umjesto
nagiba od 60

imao npr. nagib od 50

, zahtijevao bi poznavanje osnova trigonometrije i upotrebu

d zepnog ra cunala.
Jo s jedna napomena odnosi se na relativno dugo i dosadno obja snjenje na cina na koji se mjeri
kut izme
-
du pravca i ravnine. Knjiga o matematici bi trebala imati vi se formula a manje pri ce? Mo zda.
Ali sve potrebne formule maturantima su dostupne. Prili cna je pote sko ca ne uspiju li na ci trokut na
koji bi ih primijenili. Mo ze se dogoditi da kasnije zadaci tra ze vra canje ba s na taj dosadni dio teksta.
Oplo sje tijela predstavlja zbroj povr sina svih ploha koje cine granicu tog tijela.
Stupastimtijelima (prizmama i valjcima) zajedni cko je to da imu grani cne plohe spada-
ju dvije me
-
dusobno sukladne baze (dakle, i jednakih povr sina) i ostatak grani cne plohe
koja se mo ze razviti u ravninu a zove se pla st (ili pobo cje). Zapisati O = 2B + Pl
je to cno i pomalo smije sno. Pametnije je pogledati tijelo ili njegovu skicu, nego ovih
nekoliko slova. Kod prizmi se pla st sastoji od poznatih ravninskih likova, pri cemu
14 Demisticirana matematika
1
1.3. Stupasta tijela
ra cunanje njihove povr sine ne predstavlja problem. Samo kod valjka pla st nije dio
ravnine, nego se mo ze ispeglati i polo ziti u ravninu. Da bi se to vidjelo, korisno je
pravokutni arak papira saviti da mu se dvije paralelne stranice poklope. Mogu ce ga je
saviti u pla st uspravnog valjka.
Ako smo papir dimenzija a, b kao na
slici savili i zalijepili zajedno stranice du-
ljine b, pa pritompazili da stranicu duljine
a namjestimo kru zno, onda je a opseg do-
bivene kru znice. Pla st valjka imat ce visinu
b i polumjer baze takav da je a = 2r , tj.
r =
a
2
.
Obrnuto, ako ve c imamo uspravni valjak od kartona kojem smo uklonili dno i
poklopac, tako da ostane samo pla st, mo zemo taj pla st razrezati po izvodnici i razmotati
ga u ravninu. Ukoliko je valjak imao visinu v i polumjer baze r , razmotani pla st bit ce
pravokutnik dimenzija v , 2r . Povr sina pla sta je u tom slu caju Pl = 2r v .
Oplo sje uspravnog valjka sastoji se od dvije jednake kru zne baze i pravokutnog
pla sta, tj.
O = 2r
2
+ 2rv.
Formula iz tablica zapisana na na cin da se u ovom izrazu izlu ci zajedni cki faktor je sigurno
kra ca, mo zda ljep sa, ali slabije asocira na dva kruga i pravokutnik sto je za razumijevanje prili cno
bitno.
Naime, oni koji poku savaju gledanje i razmi sljanje zamijeniti formulama, bez gre ske odgova-
raju na pitanja o oplo sju valjka, ali ne uvijek o oplo sju polovice valjka, ca se ili cijevi. Nikakav niz
slova ne mo ze zamijeniti gledanje.
Uspravni valjak je jednakostrani can, ako se njime mo ze za cepiti kvadratna rupa u
ogradi, tj. ako mu je debljina jednaka visini ili, matemati cki rje cnikom, ako je v = 2r .
Na takav valjak odnosi se idu ci zadatak.
Zadatak 6. Jednakostrani cnom valjku polumjer baze je 10 cm. Izra cunaj:
a) volumen i oplo sje valjka;
b) volumen i oplo sje posude koja se dobiva iz zadanog valjka uklanjanjem gornje
baze;
c) volumen i oplo sje jednog od dvaju dobivenih tijela nastalih presijecanjem valjka
ravninom okomitom na bazu, kroz os simetrije;
d) volumen i oplo sje manjeg od dvaju tijela koja se dobiju presijecanjem valjka
ravninom okomitom na bazu, na udaljenosti 5 cm od osi simetrije.
Rje senje: a) Uvedimo oznake V
a
, O
a
za volumen i oplo sje koji se tra ze u zadatku a),
te sli cno i za zadatke b), c), d).
V
a
= r
2
v = r
2
2r = 2r
3
= 2 10
3
= 2 000 cm
3
;
O
a
= 2r
2
+ 2rv = 2r
2
+ 2r 2r = 6r
2
= 600 cm
2
.
Demisticirana matematika 15
1.

Setnja kroz geometriju
b) Uklanjanje baze nema nikakav utjecaj na volumen. To cno istu zapremninu vode,
bra sna ili drugoga mo zemo usipati u posudu i ako postoji poklopac i ako ne postoji.
V
b
= V
a
= 2 000 cm
3
.
Na oplo sje ima utjecaj uklanjanje baze. Tu se tra zi npr. koli cina laka potrebna da se
cijela posuda izvana prelakira jednoli cnim slojem. Nema poklopca koji treba lakirati,
pa
O
b
= B + Pl = r
2
+ 2rv = r
2
+ 2r 2r = 5r
2
= 500 cm
2
.
c) V
c
=
r
2

2
v =
r
2

2
2r = r
3
= 1000 cm
3
.
To je to cno polovica volumena cijelog valjka, pa je ra cun suvi-
san ako smo ve c prethodno rije sili zadatak a).
Oplo sje se sastoji od dviju baza oblika polukruga, polovice
pla sta valjka i presjeka oblika kvadrata. Sve to treba prelakirati
zelimo li lakiranu posudu.
O
c
= 2
r
2

2
+
1
2
2r v + (2r)
2
= r
2
+ 2r
2
+ 4r
2
= r
2
(3 + 4)
= 100(3 + 4) cm
2
.
Oplo sje polovice valjka nije polovica oplo sja cijelog valjka. Postoji jo s i presje cna
ploha, koja tako
-
der ulazi u izra cun oplo sja.
d) Pogled odozgo na gornju bazu valjka ukazu-
je na potrebu za ra cunanjem povr sine kru znog
odsje cka. Za ra cunanje pripadnog kuta bila bi
nu zna trigonometrija, no udaljenost presje cne
ravnine od osi je to cno polovica polumjera va-
ljka. Stoga ovaj zadatak podsje ca na zadatak
5 jer sugerira crtanje jednog jednakostrani cnog
trokuta kojeg u zadatku nema. Tetiva prereza
AB prolazi kroz P.
P je za 5 cm (tj. za
r
2
) udaljen od S. Kut <)SPA = 90

. Polumjer |SA| = r = 10 cm.

Trokut SPA mogao bi se nadopuniti sukladnom i simetri cnom dopunom do jednakos-
trani cnog trokuta: . Slijedi zaklju cak da je <)ASB = 120

.
Povr sina manjeg od dvaju odsje caka odre
-
denih tetivom AB dobiva se oduzimanjem
povr sine suvi snog trokuta ASB od povr sine isje cka (tre cine kruga). Povr sina suvi snog
trokuta ASB jednaka je povr sini jednakostrani cnog trokuta sa stranicama jednakim
polumjeru od 10 cm.
16 Demisticirana matematika
1
1.3. Stupasta tijela
Taj je odsje cak baza promatranog tijela, pa je
B
d
=
r
2

3

r
2

3
4
= 100
_

3
4
_
cm
2
;
V
d
= B
d
v = r
2
_

3
4
_
2r = 2r
3
_

3
4
_
= 2000
_

3
4
_
cm
3
.
Za ra cunanje oplo sja ovog tijela ve c znamo povr sinu dviju baza. Jo s nam treba obli dio
koji je tre cina pla sta prvotnog valjka i pravokutnik presjeka. Ovaj posljednji ima jednu
stranicu duga cku 2r kao visina valjka, a drugu duga cku kao tetiva AB.
AB je duga cka kao dvije visine prije spomenutog jednakostrani cnog trokuta, dakle
|AB| = 2
r

3
2
= r

3.
Pravokutnik presjeka ima povr sinu
r

3 2r = 2r
2

3.
O
d
= 2 r
2
_

3
4
_
+
1
3
2r 2r + 2r
2

3 = r
2
_
2 +
3

3
2
_
= 100
_
2 +
3

3
2
_
cm
2
.
Napomena. Sli can zadatak, ako je udaljenost presjeka od osi 6 cm, zahtijeva
trigonometriju i ra cunalo.
Zadatak 7. Izra cunaj oplo sja svih tijela spomenutih u zadacima 1 3.
Napomena. Numeracija zadataka u rje senjima se ponavlja, jer je opis tijela isti kao u
prethodnim zadacima, a cesto i slike. Nov je samo izra cun oplo sja.
Rje senje:
1-a) Tra zi se oplo sje pravilne sesterostrane prizme kojoj su svi bridovi jednako duga cki.
Baza je pravilan sesterokut stranice a, prizma je uspravna i visina je tako
-
der a. U
zadatku 1 odredili smo a = 3 cm.
Svaka baza je pravilan sesterokut povr sine
B = 6
a
2

3
4
=
3a
2

3
2
=
27

3
2
cm
2
.
Pla st se sastoji od sest jednakih kvadrata stranice a = 3 cm:
Pl = 6 a
2
= 54 cm
2
.
O = 2B + Pl = 2
27

3
2
+ 54 = 27(

3 + 2) cm
2
.
Demisticirana matematika 17
1.

Setnja kroz geometriju
1-b) Polumjer R baze prizmi opisanog valjka, dakle polumjer sesterokutu opisane
kru znice je R = a = 3 cm (vidi sliku sesterokuta).
O
V
= 2R
2
+ 2Ra = 2a
2
+ 2a
2
= 4a
2
= 36 cm
2
.
1-c) Polumjer r sesterokutu upisane kru znice je r =
a

3
2
.
O
u
= 2r
2
+2ra = 2
_
a

3
2
_
2
+2
a

3
2
a = a
2

_
3
2
+

3
_
= 9
_
3
2
+

3
_
cm
2
.
1-d) Baza opisane kutije je pravokutnik stranica:
2a, 2v = 2
a

3
2
= a

3.
Njegova je povr sina
B
K
= 2a a

3 = 2a
2

3.
Pla st se sastoji od dvaju pravokutnika dimenzija 2a, a i jo s dvaju pravokutnika dimen-
zija a

3, a. Onda je povr sina pla sta

Pl
K
= 2
_
2a
2
+ a
2

3
_
= 2a
2
(2 +

3);
O
K
= 2B
K
+ Pl
K
= 2 2a
2

3 + 2a
2
(2 +

3) = 2a
2
(3

3 + 2) = 18(3

3 + 2) cm
2
.
2. Oplo sje cine dvije baze oblika jednakostrani cnih trokuta i tri
sukladna pravokutnika stranica a, 3a.
O = 2
a
2

3
4
+ 3 a 3a = a
2
_

3
2
+ 9
_
.
3. Oplo sje se sastoji od dvije baze oblika pravilnih sesteroku-
ta stranica a i pla sta od sest sukladnih pravokutnika stranica
a,
a
2
.
O = 2 6
a
2

3
4
+ 6a
a
2
= 3a
2
(

3 + 1).
U zadatku je stranicu a trebalo prikazati pomo cu volumena V tijela, pa je bilo izra cu-
nato a =
3

4V

3
. Ako i opseg ho cemo izraziti pomo cu V , onda je:
O = 3
_
3

4V

3
_
2
(

3 + 1) = 2
3

2V
2
(

3 + 1).
18 Demisticirana matematika