Formule iz Matematike I

Tin Perkov
Mandi Orlic
REALNI I KOMPLEKSNI BROJEVI
REALNI BROJEVI
Binomni teorem
Za a, b R i n N vrijedi:
(a + b)
n
=
_
n
0
_
a
n
+
_
n
1
_
a
n1
b +
_
n
2
_
a
n2
b
2
+ . . . +
_
n
n
_
b
n
Opci clan:
A
k+1
=
_
n
k
_
a
nk
b
k
, k = 0, 1, . . . , n
Binomni koecijenti:
_
0
0
_
= 1 ,
_
n
0
_
= 1
_
n
k
_
=
n(n 1) . . . (n k + 1)
1 2 . . . k
=
n!
k!(n k)!
, k = 1, 2, . . . , n
Svojstva:
_
n
k
_
=
_
n
n k
_
_
n
k
_
+
_
n
k + 1
_
=
_
n + 1
k + 1
_
2
KOMPLEKSNI BROJEVI
Operacije s kompleksnim brojevima
Za kompleksne brojeve
z = a + b i = |z|(cos + i sin)
w = c + d i = |w|(cos + i sin )
deniramo sljedece operacije:
z + w = (a + c) + (b + d) i
z w = (ac bd) + (ad + bc) i = |z||w|(cos( + ) + i sin( + ))
z
w
=
| z|
|w|
(cos( ) + i sin( ))
z
n
= |z|
n
(cos n + i sin n)
n

z =
n
_
|z|
_
cos
+ 2k
n
+ i sin
+ 2k
n
_
, k = 0, . . . , n 1
Potencije od i:
i
4k
= 1
i
4k+1
= i
i
4k+2
= 1
i
4k+3
= i
3
SUSTAVI LINEARNIH ALGEBARSKIH JEDNAD

ZBI
Cramerovo pravilo
Sustav tri jednadzbe s tri nepoznanice
a
1
x + a
2
y + a
3
z =
b
1
x + b
2
y + b
3
z =
c
1
x + c
2
y + c
3
z =
ima rjesenje
x =
D
x
D
, y =
D
y
D
, z =
D
z
D
uz uvjet D = 0, pri cemu je
D =

a
1
a
2
a
3
b
1
b
2
b
3
c
1
c
2
c
3

, D
x
=

a
2
a
3
b
2
b
3
c
2
c
3

, D
y
=

a
1
a
3
b
1
b
3
c
1
c
3

, D
z
=

a
1
a
2

b
1
b
2

c
1
c
2

4
VEKTORI
SKALARNI PRODUKT
a

b = |a||

b| cos (a,

b)
Kut medu vektorima:
cos (a,

b) =
a

b
|a||

b|
Skalarni produkt, duljina vektora i kut medu vektorima u koordinatnom sustavu
racunaju se ovako:
u ravnini u prostoru
a a
x
+ a
y
a
x
+ a
y
+ a
z

b b
x
+ b
y
b
x
+ b
y
+ b
z

k
a

b a
x
b
x
+ a
y
b
y
a
x
b
x
+ a
y
b
y
+ a
z
b
z
|a|
_
a
2
x
+ a
2
y
_
a
2
x
+ a
2
y
+ a
2
z
cos (a,

b)
a
x
b
x
+a
y
b
y

a
2
x
+a
2
y

b
2
x
+b
2
y
a
x
b
x
+a
y
b
y
+a
z
b
z

a
2
x
+a
2
y
+a
2
z

b
2
x
+b
2
y
+b
2
z
ORTOGONALNA PROJEKCIJA VEKTORA
1. Ortogonalna projekcija vektora

d na pravac s vektorom smjera s

pr
s

d =

d s
|s|
2
s
Duljina ortogonalne projekcije:
pr
s

d =

d s
|s|
2. Ortogonalna projekcija vektora

d na ravninu s vektorom smjera n

pr

d =

d

d n
|n|
2
n
5
VEKTORSKI PRODUKT
Za vektore
a = a
x
+ a
y
+ a
z

b = b
x
+ b
y
+ b
z

k,
njihov vektorski produkt je
a

b =

k
a
x
a
y
a
z
b
x
b
y
b
z

Duljina vektorskog produkta:

|a

b| = |a||

b| sin (a,

b)
MJE

SOVITI PRODUKT
Za vektore
a = a
x
+ a
y
+ a
z

b = b
x
+ b
y
+ b
z

k
c = c
x
+ c
y
+ c
z

k,
njihov mjesoviti produkt je
(a

b) c =

a
x
a
y
a
z
b
x
b
y
b
z
c
x
c
y
c
z

6
PRAVCI I RAVNINE
Pravac u ravnini
Jednadzba pravca:
kroz dvije tocke P = (x
1
, y
1
) i Q = (x
2
, y
2
):
y y
1
=
y
2
y
1
x
2
x
1
(x x
1
)
eksplicitni oblik:
y = ax + b
kroz tocku T = (x
0
, y
0
), sa zadanim koecijentom smjera:
y y
0
= a(x x
0
)
implicitni oblik
Ax + By + C = 0
- Vektor normale pravca:
n = A + B
- Udaljenost tocke T = (x
1
, y
1
) od pravca Ax + By + C = 0:
d =
|Ax
1
+ By
1
+ C|

A
2
+ B
2
7
Ravnina u prostoru
Jednadzba ravnine:
kroz tri tocke P = (x
1
, y
1
, z
1
), Q = (x
2
, y
2
, z
2
) i R = (x
3
, y
3
, z
3
):

x x
1
y y
1
z z
1
x
2
x
1
y
2
y
1
z
2
z
1
x
3
x
1
y
3
y
1
z
3
z
1

= 0
implicitni oblik
Ax + By + Cz + D = 0
- Vektor normale ravnine:
n = A + B + C

k
kroz tocku T = (x
0
, y
0
, z
0
), sa zadanim vektorom normale:
A(x x
0
) + B(y y
0
) + C(z z
0
) = 0
- Udaljenost tocke T = (x
1
, y
1
, z
1
) od ravnine Ax + By + Cz + D = 0:
d =
|Ax
1
+ By
1
+ Cz
1
+ D|

A
2
+ B
2
+ C
2
8
Pravac u prostoru
Jednadzbe pravca:
kroz dvije tocke T
1
= (x
1
, y
1
, z
1
) i T
2
= (x
2
, y
2
, z
2
)
kanonske:
x x
1
x
2
x
1
=
y y
1
y
2
y
1
=
z z
1
z
2
z
1
paremetarske:
x = x
1
+ (x
2
x
1
)
y = y
1
+ (y
2
y
1
)
z = z
1
+ (z
2
z
1
)
kroz tocku T
0
= (x
0
, y
0
, z
0
), sa zadanim vektorom smjera s = s
x
+ s
y
+ s
z

k
kanonske:
x x
0
s
x
=
y y
0
s
y
=
z z
0
s
z
paremetarske:
x = x
0
+ s
x
y = y
0
+ s
y
z = z
0
+ s
z
Udaljenost tocke T
1
od pravca odredenog tockom T
0
i vektorom smjera s:
d =
|

T
0
T
1
s|
|s|
Udaljenost izmedu dva pravca odredena tockama T
1
, odnosno T
2
i vektorima smjera
s
1
, odnosno s
2
:
d =
|( s
1
s
2
)

T
1
T
2
|
| s
1
s
2
|
Kut izmedu pravca s vektorom smjera s i ravnine s vektorom normale n:
sin =
s n
|s||n|
9
NIZOVI, REDOVI, FUNKCIJE
NIZOVI
Neki vazni limesi nizova
lim
n
n

n = 1
lim
n
n

a = 1, za a > 0
lim
n
a
n
n!
= 0, za a R
lim
n
_
1 +
1
n
_
n
= e
REDOVI
Nuzan uvjet konvergencije
Ako red

n=1
a
n
konvergira, onda vrijedi:
lim
n
a
n
= 0
.
Geometrijski red
Ako je 1 < q < 1, onda vrijedi:

n=0
a
1
q
n
=
a
1
1 q
Ako je q 1 ili q 1, red divergira.
Apsolutna konvergencija
Ako

n=0
|a
n
| konvergira, onda i

n=0
a
n
konvergira.
10
Kriteriji konvergencije
redovi s pozitivnim clanovima
prvi kriterij usporedivanjem:
Ako vrijedi
lim
n
a
n
b
n
= c
gdje je 0 < c < , onda redovi

n=0
a
n
i

n=0
b
n
istovremeno konvergiraju
ili divergiraju.
drugi kriterij usporedivanjem:
Ako postoji n
0
N takav da za n n
0
vrijedi
a
n
b
n
onda vrijedi:
1. ako

n=0
b
n
konvergira, onda i

n=0
a
n
konvergira.
2. ako

n=0
a
n
divergira, onda i

n=0
b
n
divergira.
DAlambertov kriterij:
Ako je
lim
n
a
n+1
a
n
= L
onda vrijedi:
1. ako je L < 1, onda

n=0
a
n
konvergira.
2. ako je L > 1, onda

n=0
a
n
divergira.
Cauchyjev kriterij:
Ako je
lim
n
n

a
n
= L
onda vrijedi:
1. ako je L < 1, onda

n=0
a
n
konvergira.
2. ako je L > 1, onda

n=0
a
n
divergira.
11
redovi s alterniranim clanovima
Leibnizov kriterij:
Ako niz (a
n
) pozitivnih brojeva strogo pada i vrijedi
lim
n
a
n
= 0
onda red

n=0
(1)
n1
a
n
konvergira k s i pritom je 0 < s < a
1
.
FUNKCIJE
Neki vazni limesi funkcija
lim
x0
sin x
x
= 1 lim
x
_
1 +
1
x
_
x
= e
Asimptote
vertikalne:
Ako je
lim
xc
f(x) = ili lim
xc+
f(x) = ili lim
xc
f(x) =
onda je x = c vertikalna asimptota.
horizontalne:
Ako je
lim
x
f(x) = l
onda je y = l horizontalna asimptota.
kose:
Ako je
lim
x
f(x)
x
= k i lim
x
(f(x) kx) = l
onda je y = kx + l kosa asimptota.
12
DERIVACIJE I PRIMJENE
DERIVACIJE
Pravila deriviranja
(f(x) g(x))

= f

(x) g

(x)
(f(x))

= f

(x), R
(f(x)g(x))

= f

(x)g(x) + f(x)g

(x)
_
f(x)
g(x)
_

=
f

(x)g(x) f(x)g

(x)
g
2
(x)
(g(f(x)))

= g

(f(x))f

(x)
Tablica derivacija
f(x) f

(x) f(x) f

(x) f(x) f

(x) f(x) f

(x)
c 0 e
x
e
x
sin x cos x arcsin x
1

1x
2
x
a
ax
a1
a
x
a
x
ln a cos x sin x arccos x
1

1x
2

x
1
2

x
ln x
1
x
tg x
1
cos
2
x
arctg x
1
1+x
2
1
x
1
x
2
log
a
x
1
xln a
ctg x
1
sin
2
x
arcctg x
1
1+x
2
Logaritamsko deriviranje
_
u(x)
v(x)
_

= u(x)
v(x)
_
v

(x) ln u(x) + v(x)

u

(x)
u(x)
_
13
PRIMJENE DERIVACIJA
Tangenta i normala
Jednadzba tangente na graf funkcije f u tocki (x
0
, f(x
0
)):
y f(x
0
) = f

(x
0
)(x x
0
)
Jednadzba normale na graf funkcije f u tocki (x
0
, f(x
0
)):
y f(x
0
) =
1
f

(x
0
)
(x x
0
)
Kut izmedu krivulja y = f
1
(x) i y = f
2
(x):
= arctg
f

2
(x
0
) f

1
(x
0
)
1 + f

1
(x
0
)f

2
(x
0
)
gdje je x
0
apscisa sjecista krivulja.
Ako je nazivnik jednak nuli, krivulje su medusobno okomite.
Brzina i akceleracija
Neka je s(t) zakon gibanja materijalne tocke. Tada se brzina i akceleracija u trenutku
t racunaju pomocu formula
v(t) = s

(t) i a(t) = v

(t) = s

(t)
Taylorova formula
f(x) = f(a) +
f

(a)
1!
(x a) +
f

(a)
2!
(x a)
2
+ . . . +
f
(n)
(a)
n!
(x a)
n
+
f
(n+1)
(c
x
)
(n + 1)!
(x a)
n+1
LHospitalovo pravilo
Ako se u racunanju limesa pojave neodredeni oblici
0
0
ili

, vrijedi:
lim
xa
f(x)
g(x)
= lim
xa
f

(x)
g

(x)
pri cemu moze biti i a = , a pravilo vrijedi i za jednostrane limese.
14
Intervali monotonosti
Ako je f

(x) > 0 na intervalu I, onda f(x) strogo raste na I.

Ako je f

(x) < 0 na intervalu I, onda f(x) strogo pada na I.

Lokalni ekstremi
Ako je f

(a) = 0 i f

(a) > 0 , onda funkcija ima lokalni minimum u a.

Ako je f

(a) = 0 i f

(a) < 0 , onda funkcija ima lokalni maksimum u a.

Konveksnost, konkavnost i ineksija
Ako je f

(x) > 0 na intervalu I, onda je f(x) konveksna na I.

Ako je f

(x) < 0 na intervalu I, onda je f(x) konkavna na I.

Ako je f

(a) = 0 i f

(x) mijenja predznak prolaskom kroz a, onda je (a, f(a)) tocka

ineksije.
Tok funkcije
Ispitivanje toka funkcije podrazumijeva sljedece postupke:
1. odrediti domenu funkcije
2. ispitati eventualnu parnost, neparnost i periodicnost
3. odrediti sjecista grafa funkcije s koordinatnim osima
4. odrediti asimptote
5. odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme
6. odrediti intervale konveksnosti i konkavnosti i tocke ineksije
7. skicirati graf funkcije koristeci dobivene podatke
15