PREDMET METODIKE NASTAVE

OSTVARITI ZADATKE NASTAVE OSTVARITI PEDAGOKE PRINCIPE IZRADITI METODIKU DOKUMENTACIJU

KAKO

PLANIRATI I PRIPREMITI NASTAVNI RAD

ODREENJE METODIKE NASTAVE

gr. medhodos PROVOENJE NEKOG POSLA

METODA

METODIKA

- ZNANSTVENA DISCIPLINA - PROUAVA - ZAKONITOSTI ODGOJNOOBRAZOVNOG PROCESA NASTAVNOG PREDMETA

De Zan, I., (2006): Metodika nastave prirode i drutva. kolska knjiga, Zagreb. Skok P., (2002): Izvanuionika nastava. Pedagoki servis, Zagreb. Markovac J., (2001).Metodika poetne nastave matematike, kolska knjiga, Zagreb Pavlekovi M., (2001). Metodika nastave matematike s informatikom I i II, Element, Zagreb. Sikirica, M. (2003) Metodika nastave kemije. kolska knjiga, Zagreb.

Munjiza E., 2003: Pedagogijska funkcija kolskih vrtova. Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, Slavonski Brod.
Devernay B., Garai D., Vui V. (2001): Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj. UNICEF. Drutvo za unapreivanje odgoja i obrazovanja, Zagreb. Sharma, C. M. (2001): Matematika bez suza: kako pomoi djetetu s tekoama u uenju matematike. Ostvarenje, Lekenik. Jakovljevi N., Vrgo D. (1999): kola u prirodi: prirunik za uitelje. HPKZ, Zagreb. Ovar, S. (1990): Razvijanje miljenja u nastavi matematike. Zrinski, akovec. Kranjev, B. (1985): Uvoenje uenika u istraivaki rad. kolska knjiga, Zagreb.

POVIJESNI RAZVOJ PRIRODOSLOVLJA KAO NASTAVE

PRVOBITNA ZAJEDNICA

USMENA PREDAJA ISKUSTAVA

2000 g.p.n.e KINA, INDIJA, PERZIJA

KOLE ZA DJECU VISOKOG STALEA

SUMERANI
(1800 g.p.n.e.)

- PISARSKE KOLE - RELIGIJSKOG SADRAJA

- FILOZOFSKE KOLE

- ORGANIZIRANO OBRAZOVANJE ANTIKO DOBA

ZA DJECU SLOBODNIH LJUDI - UITELJ RADIO INDIVIDUALNO UZ POMO PEDAGOGA (ODABRANOG ROBA)
-

SREDNJI VIJEK

STVARNI PREDMET = prirodopis, zemljopis, povijest VERBALIZAM SKOLASTIKO OBRAZOVANJE

- NEMA PLANSKE NASTAVE

PRIRODNIH ZNANOSTI - UVODI SE: - SAMOSTALAN RAD UENIKA
- PRIRODOZNNSTVENI NAIN POUAVANJA - RAD NA ZORNIM SREDSTVIMA - RAD U PRIRODI

DOBA RENESANSE

17. st.

KOMENSKY

NARAVNI PREDMET =PRIRODOPIS, MATEMATIKA, ZEMLJOPIS U VELIKA DIDAKTIKA ISTIE VANOST: ORGARIZIRANJA NASTAVE U PRIRODI NAELA ZORNOSTI, POSTUPNOSTI I SUSTAVNOSTI U MATERINSKA KOLA ISTIE VANOST: UPOZNAVANJA PRIRODE U SVOM DOMU SVIJET U SLIKAMA PRVI ZORNI UDBENIK

18. st.

LIBEN

PRIRODOPIS ZA DJECU I NARODNE KOLE TEMELJENO NA LINEOVOJ SISTEMATICI

ISTIE

VANOST:

SAMOSTALNOG PROMATRANJA IZUAVANJA NA EKSKURZIJAMA RADA U KOLSKOM VRTU NAELA INDUKCIJE

19. st.

JUNGE

- ODBACUJE LIBENOVU SITEMATINOST - SEOSKA BARA KAO IVOTNA ZAJEDNICA - ZALAE SE ZA : - SHVAANJE JEDINSTVA PRIRODE - UENJE PO IVOTNIM ZAJEDNICAMA - NAELO MEUOVISNOSTI, PRILAGODBE, DIFERENCIJACIJE, RAZVITKA, UTJECAJA OVJEKA NA PRIRODU. SHMAIL - BIOLOKA METODA IZUAVANJA - MORFOLOKO-FIZIOLOKA PROMATRANJA - POKUSI - IZUAVANJE OVISNOSTI ORGANIZAMA I OKOLIA

20. st. LAY K REFORMI PRIRODOPISNE NASTAVE ZNAAJ PRAVILNOG: PLANIRANJA I ODABIRA IZVORA ZNANJA, UMREAVANJA METODA, EKSPERIMENTA, SUSTAVNOG PROMATRANJA.

PREDMETNO SATNI SUSTAV PRIRODOSLOVNO

PRIRODA I DRUTVO

20. st.

MATEMATIKO

PRIRODA KEMIJA

MATEMATIKA

BIOLOGIJA FIZIKA

GEOGRAFIJA

20. st.

UVOENJE U ZNANSTVENE METODE

AKTIVNO UENIKOVO ISTRAIVANJE

RAZVIJANJE KRITIKOG MILJENJA

RAZVIJANJE SURADNJE RADOM U SKUPINAMA

DANAS

UENJE

SUVREMENA NASTAVA

PRIRODNO AKTIVNO SURADNIKO CJELOVITO

KORELACIJA

MEUPREDMETNI SUODNOS

INTEGRACIJA

LEKSIKE NEDOUMICE
KLAI: Rijenik stranih rijei KORELACIJA - lat. INTEGRACIJA lat. - meusobni odnos - netaknut; sav, itav - uzajamna zavisnost - povezivanje, ujedinjavanje - povezanost u harmoninu spajanje dijelova cjelinu u cjelinu

ANI: Rjenik hrvatskoga jezika

SUODNOS - meusobni odnos - odnos dviju strana koje djeluju jedna na drugu - jedna drugu mijenjaju - bitno ovise jedna o drugoj

INTEGRACIJA RAZLIITIH DISCIPLIMA

SVJESNO PRIMJENJIVANJE METODOLOGIJE ZNANJA NAELA VRIJEDNOSTI JEZIKA ... DVIJE ILI VIE DISCIPLINA SREDSTVO ZA: ODGOVARANJE NA POSTAVLJENO PITANJA RJEAVANJE POSTAVLJENOG PROBLEMA OMOGUUJE: INTERDISCIPLINARNO RAZUMIJEVANJE INTEGRIRANJE ZNANJA I RAZMILJANJA KONGNITIVNO NAPREDOVANJE

U METODIKOM POGLEDU INTEGRACIJA

TEMELJ ZAJEDNIKOM UENJU I OTKRIVANJU IZBJEGAVANJE: - IZOLIRANOSTI - RASPRENOSTI - PONAVLJANJA

OMOGUUJE: STVARANJE NOVIH MODELA SUSTAVA STRUKTURA RAZVIJANJE VJETINA VIEG REDA PRIMJENJIVANJE USVOJENOGA U VIE OBLASTI DODATNO MOTIVIRANJE PRIPREMANJE ZA CJELOIVOTNO UENJE

POJAM INTERDISCIPLINARAN
KORISTI SE KAO: koncept metodologija proces nain znanja filozofija U PEDAGOKOJ LITERATURI: interdisciplinarna nastava integrirana nastava integrirani kurikulum tematska nastava sinergistika nastava i dr. U PEDAGOKOM SMISLU: PROCES IZGRADNJE ZNANJA UENICI I UITELJI ZAJEDNO UTVRUJU I ANALIZIRAJU PROBLEM PRIMJENJUJU RAZLIITE DISCIPLINARNE PRISTUPE SINTETIZIRAJU SPOZNAJE U NOVE I OBUHVATNIJE OBLIKE

PRIMJENJIVANJE STRATEGIJA MEUDJELOVANJA STRUNO KVALITETNIJE DJELOVANJE

PRIMJENJIVANJE VIESTRUKIH STILOVA UENJA REALIZACIJU AKTIVNE NASTAVE

VREMENSKI EFIKASNIJE POUAVANJE

USMJERENOST PREMA UENIKU

MODELI INTERDISCIPLINARNOG POUAVANJA

POVEZIVANJA jednostrano povezivanje sadraja dva podruja IZVODI jedan uitelj ZAJEDNITVA jednostavno povezivanje sadraja dva ili vie podruja IZVODE dva ili vie uitelja PARTNERSTVA ravnopravno, istovremeno i suradniko povezivanje sadraja dva ili vie podruja IZVODE dva ili vie uitelja sloeno

jednostavno

TIMSKI RAD ZAHTJEVA

SURADNIKE VJETINE nadopunjavanje odgovornost
(osobnu i zajedniku)

DJELOVANJE solidarno ZAJEDNIKI CILJ kontinuirano kreativno

koritenje svih sposobnosti ULAGANJE NAPORA POZITIVNO MOTIVIRAJUE OZRAJE

OBRAZOVNI ASPEKT INTEGRACIJE

BOLJE: - USVAJANJE ZNANJA - RAZUMIJEVANJE - PROSUIVANJE... UENJE METODA I STRATEGIJA ZA: - TRAENJE INFORMACIJA - PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE RADA - OBLIKOVANJE, POVEZIVANJE, PRIMJENJIVANJE -

UITI

UITI

POSEBNOST, VANOST I SPECIFINOST NASTAVNIH PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUJA

VANOST PRIRODNIH ZNANOSTI

OVJEANSTVO NERACIONALNO KORISTI PRIRODNE IZVORE PRETJERANO UNITAVA I ZAGAUJE OKOLI NAGLI RAST BROJA STANOVNIKA

NASTAVNI SADRAJI PRIRODOSLOVNIH PREDMETA SUVREMENOG OVJEKA OBRAZUJU ZA: USPJENO UKLJUENJE U RAZLIITE DJELATNOSTI UNAPREIVANJE IVOTA U SUGLASJU S PRIRODOM OUVANJE
PRIRODNIH BOGATSTAVA BIORAZNOLIKOSTI BILJAKA I IVOTINJA ZDRAVLJA ...

CILJ PRIRODOZNANSTVENIH SADRAJA

RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH PROCESA RAZVIJANJE: PRIRODOZNANSTVENOG POGLEDA POTREBE I INTERESA ZA DALJIM PROUAVANJEM I UPAZNAVANJEM PRIRODNIH PROCESA OSJETILNOG SPOZNAVANJA LOGIKOG, DIVERGENTNOG I KRITIKOG MILJENJA PRIMJENJIVANJE STEENIH BIOLOKIH ZNANJA U SVAKODNEVNOM IVOTU USVAJANJE ODGOJNIH VRIJEDNOSTI LJUBAV PREMA PRIRODI EKOLOGIJSKE, ZDRAVSTVENE ODGOJNE VRIJEDNOSTI,...

OBLIKOVATI PRIRODOSLOVNE POJMOVE, ZAKLJUKE, ZAKONITOSTI I ZNANJA RAZVIJATI INTELEKTUALNU RADOZNALOST SPOZNAJNE SPOSOBNOSTI (opaanja, miljenja, pamenja) SPOSOBNOST DALJNJEG PROIRIVANJA, PRODUBLJINANJA I PRIMJENJIVANJA STEENIH ZNANJA MISAONE I IZRAAJNE SPOSOBNOSTI POZORNOST, INTERES, STVARALATVO, KREATIVNOST, MATU I EMOCIJE RADNE, HIGIJENSKE (navike za zdrav ivot), MORALNE (pravila, obiaji i norme ponaanja), ESTETSKE (interes i potreba za lijepim) I KULTURNE NAVIKE SAMOSTALNOST, ALI I TIMSKI SURADNIKI RAD UOAVATI, POIMATI, DEFINIRATI, ANALIZIRATI, SISTEMATIZIRATI OSTVARITI EKOLOGIJSKI, ZDRAVSTVENI, HUMANI I TEHNIKI ODGOJ

ZADACI