GIMNAZIJA DARUVAR

DOMAA ZADAA IZ PSIHOLOGIJE

Uenik: Domagoj Vonina

Daruvar, oujak 2012.

Deset najbizarnijih psihikih poremeaja

Ljudski um je vjerojatno jedna od najkompleksnijih stvari poznatih ovjeku i vjerojatno ga neemo nikada u potpunosti razumijeti. Kada mozak prestane funkcionirati kako treba, dolazi do mnogih poremeaja od kojih su neka, u najmanju ruku, neobina.

10. Sindrom stranog naglaska Teke ozljede mozga mogu ostaviti mnoge posljedice , no jedna od najneobinijih zasigurno je 'sindrom stranog naglaska'. Ovaj je poremeaj izuzetno rijedak, a od 1941.-2009. godine zabiljeeno je samo 60 sluajeva, piu Best Masters in Counseling. Samo ime govori o emu se radi, osoba nakon ozljede mozga pone govoriti naglaskom koji zvui strano. Posljednji sluaj zabiljeen je prole godine u SAD-u kada se 56-godinjakinja nakon operacije zuba probudila govorei britanskim naglaskom. 9. Savantizam Ovaj je poremeaj javnosti postao poznat zahvaljujui filmu 'Kini ovjek'. Savantizam se odnosi na stanje u kojem je osoba u jednu ruku zaostala u razvoju, a s druge strane pokazuje genijalnost na nekom podruju. ta genijalnost najee je vezana uz umjetniki talent, snalaenje s brojkama ili nevjerojatna sposobnost pamenja i najmanjih detalja.

8. Autofagija Autofagija je bolest zbog koje osoba ima potrebu konzumirati dijelove vlastitog tijela, a esto se povezuje sa psihikim poremeajima poput psihoze ili izofrenije.

7. Bibliomanija Simptomi opsesivno kompulzivnih poremeaja esto su neobini onima koji nisu upoznati s tim poremeajima. U javnosti su najpoznatiji simptomi poput kompulzivnog i preuestalog pranja ruku, konstantnog paljenja i gaenja svijetla, a jedan od njih je i sakupljanje knjiga. Osobe koje pate od bibliomanije sakupljaju knjige koje vjerojatno nikada nee proitati, pa ak i po nekoliko kopija svake knjige. 6. Poremeaj identiteta tjelesnog integriteta Veini ljudi je ideja o amputaciji zdravog dijela tijela potpuno neshvatljiva, no ne i osobama koje pate od ovog poremeaja. Te osobe se ne osjeaju dobro sa svim svojim zidovima, te imaju neopisivu elju za amputacijom istoga. 5. Sindrom strane ruke Zamislite da vaa ruka djeluje neovisno o vaem mozgu, tj. da se ponaa kao da ima svoj vlastiti um, te radi neto korisno neovisno o tome htjeli vi to ili ne. Upravo to se dogaa osobama koje pate od ovog sindroma, a esto se javlja kao posljedica infekcije mozga, epilepsije ili modanog udara. 4. Munchausenov sindrom I dok e veina ljudi uiniti sve kako bi izbjegli dugotrajan boravak u bolnici, osobe koje pate od ovog poremeaja e simulirati simptome neke bolesti kako bi dobili panju svoje obitelji i prijatelja. 3. Fregolijev sindrom Ljudska bia po svojoj prirodi vrlo dobro prepoznaju lica, a kada se ova sposobnost sroza dolazi do toga da osoba koja pati od ovog tipa deluzije vjeruje kako je vie ljudi zapravo jedna te ista osoba koja se maskira u nekog drugog. takve osobe esto se osjeaju paranoino, te vjeruju da ih netko eli obmanuti.

2. Capgrasov sindrom Osobe koje pate od ovog poremeaja takoer imaju problem s prepoznavanjem ljudi, no za razliku od Fregolijevog sindroma, ovaj uzrokuje odreenu vrstu paranoje kod bolesnika koji vjeruju da ljudi koje poznaju nisu oni za koje se izdaju, nego da su to njihovi dvojnici. Ovaj se poremeaj esto vee uz izofreniju , demenciju, pa ak i migrenu. 1. Stendhalov sindrom Izvrsna umjetnost esto u ljudima izaziva razliite emocije, no kod osoba koje pate od Stendhalovog sindroma, te emocije su na sasvim drugaijoj razini. Te osobe, kada vide neko umjetniko djelo koje im se posebno svidi, doivljavaju nevjerojatne psihike i fizike simptome poput nesvjestice, ubrzanog rada srca, vrtoglavice, pa ak i halucinacija. Objavljeno i aurirano: 5.3.2012., 16:21 http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/deset-najbizarnijih-psihickih-poremecaja.html Moje miljenje Smatram ovo istinitim, pogotovo jer znam ljude koji pate od nekih od ovih poremeaja (Munchausenov naprimjer). Tim vie to postoje dokazi za ove sindrome, mislim da postoje. Smatram da ljudi koji su obini i koje ne primjeujemo u naoj okolini pate od ovih sindroma i da se bore sami sa sobom kako bi prikrili simptome.

Studija pokazala: Ruka u gipsu mijenja mozak!

Ljudi koji slome ruku izloeni su promjenama u anatomiji mozga, ali i u modanoj aktivnosti i to u roku od samo 16 dana, otkrili su vicarski znanstvenici. Iako se denjaci mogu osjeati bespomono ako im je desna ruka u gipsu, mozak brzo reagira i 'kompenzira gubitak' - anatomski se prilagoava 'situaciji' i poveava aktivnost druge strane tijela. 'Rezultati pokazuju da se mozak brzo adaptira na potrebe za promjenama', kazao je dr. Nicki Langer. Znanstvenici su na Odjelu za urgentnu kirurgiju i traumatologiju u Sveuilinoj bolnici u Zurichu demonstrirali kako je mozak izloen znaajnim anatomskim promjenama u odreenim dijelovima kada pacijenti koriste samo lijevu ruku. To se dogaa unutar 16 dana nakon ozljede. Naime, lijeva strana mozga gubi neto na debljini a podruja na desnoj strani mozga to kompenziraju 'rastom'. Time se vjetine poput fine motorike znaajno 'popravljaju' u ruci koja je zdrava a koju pacijent inae manje koristi. Za studiju koju je vodio profesor Lutz Jancke uzeto je 10 volontera - denjaka sa slomljenom desnom rukom. Svi oni su pregledani gotovo odmah nakon ozljede. S rukom u gipsu ili longeti bili su osueni na koritenje lijeve ruke za aktivnosti poput jedenja, pranja zubiju, pisanja i slino. Svi oni su dva puta ili na magnetsku rezonancu mozga. Prvi put 48 sati nakon ozljede i drugi put 16 dana nakon to je ruka imobilizirana. Na osnovu nalaza MRI-a neuropsiholozi su analizirali sivu i bijelu modanu tvar svih volontera. Izraunali su debljinu modane kore i vrijednosti kortikospinalnog trakta te izmjerili motorike sposobnosti u lijevoj ruci. 'U kratkom vremenskom razdoblju imobilizacija desne ruke promijenila je u kojim se dijelovima mozga kontrolira osetljivost i motorika', pojasnio je dr. Langer. Siva i bijela modana tvar u dijelu desne polutke mozga zaduenonom za motoriku su se smanjile a poveale su se u dijelu koji kontrolira inae inferiornu lijevu ruku. Nakon to su prouili rezultate dr. Langer je zakljuio kako 'ozlijeeni ekstremiteti trebaju biti imobilizirani to je krae mogue, tj. ne vie od onoga koliko je to nuno potrebno jer imobilizacija ima negativne efekte i na mozak, tj. modanu aktivnost i veliinu dijela mozga koji kontrolira ozlijeenu ruku'. Istraivaki tim nije pratio volontere nakon to im je skinut gips, no dr. Langer kae kako pretpostavlja da se nastale promjene traju samo dok je ruka imobilizirana i jo

kratko vrijeme nakon toga. Znanstvenici vjeruju da e rezultati ove studije biti znaajni i za lijeenje modanog udara na nain da se imobilizira ruka ili noga na strani tijela koja nije zahvaena, to je kljuno za oporavak bolesne strane. Dr. Langer smatra da bi injenica da se mozak toliko brzo mijenja njegove kolege lijenike trebala potaknuti da radije razmisle o 'motivacijskim uputama' nego da imobilizaciji kako bi sprijeili daljnja oteenja mozga. Moje miljenje Mislim da je ovo istina. Mislim da mozak u sluaju da neki dio tijela ili funkcija nisu u stanju obavljati ono za to su predvieni, automatski trai rijeenje i nain na koji bi uspio tu radnju obaviti. Isto tako je i s rukom. Ako je jedna u nemogunosti obavljanja svoje funkcije (dranja olovke, lice...) onda je ova druga zamjenjuje u obavljanju funkcija i tako se razvija. http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/studija-pokazala-ruka-u-gipsu-mijenja-mozak.html