UDK 624.012.1/4:699.

84

Primljeno 11. 9. 2000.

Protupotresna obnova postojeih zidanih graevina

Miha Tomaevi
Kljune rijei postojee zidane zgrade, otpornost na potres, protupotresna obnova, zidana konstrukcija, seizmika optereenja, svojstva materijala M. Tomaevi Pregledni rad

Protupotresna obnova postojeih zidanih graevina

Razmatraju se osnovni kriteriji za protupotresnu obnovu zidanih zgrada u potresnim podrujima. Za poboljanje otpornosti potrebno je osigurati cjelovitost zidane konstrukcije, te poboljati postojee zie. Iako se obino zahtijeva primjena istih kriterija seizmike otpornosti za obnovu postojeih i gradnju novih graevina, ipak se u nekim sluajevima proraunsko seizmiko optereenje moe smanjiti. Daju se preporuke za odreivanje karakteristinih vrijednosti svojstava materijala. M. Tomaevi Subject review

Key words exising masonry buildings, seismic resistance, seismic rehabilitation, masonry structure, seismic load, material properties

Seismic rehabilitation of existing masonry structures

Basic criteria for seismic rehabilitation of masonry buildings in earthquake-prone areas are considered. To increase resistance, uniform behavior of the masonry structure must be ensured and the existing masonry walls must be improved. Although similar seismic resistance criteria are usually applied for renewal of the existing and construction of new structures, there are cased in which design seismic load may be reduced. Recommendations for determinig typical values for material properties are given. M. Tomaevi Ouvrage de syntse

Mots cls maonneries existantes, rsistance au sisme, rnovation parasismique, maonnerie, charge sismique, proprits des matriaux

Rnovation parasismique des maonneries existantes

Larticle tudie les principaux critres de la rnovation parasismique des maonneries dans des rgions sismiques. Pour amliorer la rsistance il est ncessaire dassurer lintgrit de la maonnerie et de renforcer les murs existants. Bien que les mmes critres de la rsistance aux sismes soient gnralement requis pour la rnovation des constructions existantes et pour les nouvelles constructions, dans certains cas la charge sismique de calcul peut tre rduite. On donne des recommandations pour la dtermination des valeurs caractristiques des proprits des matriaux.

Schlsselworte: bestehende Mauerbauwerke, seismische Widerstandsfhigkeit, antiseismische Erneuerung, gemauerte Konstruktion, seismische Belastungen, Baustoffeigenschaften

M. Tomaevi

bersichtsarbeit

Antiseismische Erneureung bestehender Mauerbauwerke

Es Werden Grundkriterien betrachtet fr die antiseismische Erneureung von Mauerbauwerke in seismischen Gebieten. Zwecks Erhhung der Widerstandsfhigkeit muss die Kompaktheit der gemauerten Konstruktion sichergestellt, sowie das bestehende Mauerwerk verbessert werden. Obwohl man meisstens die Anwendung von gleichen Kriterien der seismischen Widerstandsfhigkeit fr die Erneuerung von bestehenden und den Bau von neuen Bauwerken verlangt, kann doch in einigen Fllen die seismische Berechnungsbelastung reduziert werden. Es sind Empfehlungen fr die Bestimmung der charakteristischen Werte der Baustoffeigenschaften angefhrt

Autor:

Miha Tomaevi, Zavod za gradbenitvo Slovenije, Dimieva 12, 1000 Ljubljana, Slovenija

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

683

Protupotresna obnova zgrada 1 Uvod Iako moemo oekivati da e se u sluaju potresa zgrade koje su projektirane i izvedene u skladu s modernim seizmikim propisima ponaati na zadovoljavajui nain, to ipak nije uvijek sluaj kod raznovrsnih starih zidanih zgrada, ukljuujui i povijesne spomenike, koji su jo uvijek bitno zastupljeni u postojeem graditeljskom fondu u mnogim seizmikim podrujima. Kako se tu radi o tradicionalnom i neinenjerskom graenju, otetljivost takvih zgrada na djelovanje potresa relativno je velika. Stoga ne zauuje injenica da je u nedavnim potresima najei uzrok teta i ljudskih rtava ba neadekvatno ponaanje zidanih zgrada koje su izvedene primjenom tradicionalnih metoda graenja. Da bi se kod takvih zgrada umanjio rizik od oteenja zbog potresa, posljednjih su se desetljea provodila opsena ispitivanja, to ukljuuje i analizu uoenih seizmikih oteenja te eksperimentalna istraivanja. Kao rezultat tih nastojanja razvijene su eksperimentalno provjerene metode za aseizmiko pojaanje zia i itavih zgrada. Izraene su odgovarajue preporuke i propisi za pojaanje i popravljanje, pa u tom smislu vrijedi istaknuti novi Eurokod 8, Dio 1-4 "Pojaavanje i popravak zgrada" (EC 8-1-4). Dokument EC 8-1-4 "izraen je naroito zbog sljedeih razloga: U vrijeme izvoenja veine starih graevina projektiranje radi zatite od potresa uope nije postojalo, iako su se u obzir uzimala uobiajena djelovanja barem u skladu s tradicionalnim pravilima graenja Ocjena seizmike opasnosti na temelju sadanjih spoznaja moe upozoriti na potrebu obavljanja radova pojaanja Pojava potresa moe dovesti do stanja koje zahtijeva obavljanje znaajnih popravaka."

M. Tomaevi ljani je opasnost od potresa izuzetno velika. Prema novim jo uvijek neslubenim seizmikim kartama, oekivano povratno razdoblje za potres sedmog stupnja iznosi 100 godina, a proraunsko ubrzanje tla koje treba uzeti u obzir pri provjeri seizmike otpornosti jest 0,25 g. U Sloveniji se stoljeima kao tradicionalni graevni materijal rabio lokalno dostupni kamen, a ponekad, iako prilino rijetko, i cigla. Zgrade ija visina dosee i do pet katova (slika 1.) sastavljene su od dvoslojnih zidova od lomljenog kamena s ispunom od manjih komada kamena, dok se kao vezivo rabio vapneni mort. Stropne su konstrukcije sastavljene od drvenih greda, a iznad podruma i prizemlja, ili pak iznad prolaza, esto su se izvodili svodovi i lukovi od cigla. Stoljeima su drvene i/ili eljezne spone sluile za pojaanje konstrukcijske cjelovitosti zidanih zgrada i za sprjeavanje bone nestabilnosti zia zbog horizontalnih seizmikih optereenja koja se javljaju izvan ravnine konstrukcije. Meutim, iako je ideja o povezivanju zidova prilino stara, ipak treba napomenuti da mnoge postojee zidane zgrade koje nalazimo u seizmikim podrujima nisu pojaane na odgovarajui nain sponama.

U ovom se radu prikazuju iskustva koja su steena u Zavodu za gradbenitvo Slovenije (ZAG) u vezi sa seizmikom obnovom postojeih zidanih zgrada. Razmatraju se osnovni kriteriji za biranje tehnikih mjera seizmike obnove, te se daju eksperimentalno dobivene vrijednosti nekih od najznaajnijih parametara za provjeru seizmike otpornosti i za ponovno projektiranje. 2 Ugroene zgrade i seizmiko ponaanje Slovenija je smjetena u potresnom podruju gdje se mogu oekivati potresi intenziteta od 7 prema ljestvici intenziteta potresa EMS (europska makroseizmika ljestvica) s povratnim razdobljem od 475 godina. Prema klasifikaciji EMS potres sedmog stupnja smatra se jakim potresom koji moe dovesti do oteenja tradicionalnih i modernih graevina koje nisu projektirane i izvedene tako da budu otporne na potresno optereenje. U Ljub684

Slika 1. Tipine zgrade u povijesnoj jezgri Ljubljane

Cigla je zamijenila kamen u 19. stoljeu. Nakon velikog potresa u Ljubljani 1895. godine, mnoge su se stambene i javne zidane zgrade poele graditi u skladu s uredbom o protupotresnoj otpornosti zgrada koja je donesena u GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

M. Tomaevi godinama nakon tog potresa, te koja je zapravo jedan od prvih seizmikih propisa u svijetu. Tim je preporukama ograniena visina zgrada na 5 katova (20 m), propisana je kakvoa cigle i morta te je uvedeno povezivanje zidova elinim sponama na razini katova. Cigla se upotrebljavala ee od armiranog betona u gradnji stambenih zgrada u razdoblju izmeu dva svjetska rata i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Meutim, iako je kakvoa predratne gradnje u mnogim sluajevima prihvatljiva unato ponekad neadekvatnom rasporedu nosive konstrukcije, to se esto ne moe rei za gradnje koje su nastale u poslijeratnom razdoblju. este su grube pogreke u rasporedu nosive konstrukcije. Nosivi zidovi predvieni su samo u jednom smjeru to moe dovesti do ruenja, kao to to moemo vidjeti na primjeru potresa 1963. godine u Skoplju. Tu takoer trebamo napomenuti da je visina zidanih graevina izvedenih tijekom pedesetih godina (12-14 katova) znatno premaivala granine vrijednosti koje se primjenjuju na obine zidane graevine. Naknadne su eksperimentalne i analitike studije pokazale da je otetljivost takvih zgrada na utjecaj potresa izuzetno velika.

Protupotresna obnova zgrada Loa kakvoa materijala pa stoga i neodgovarajua bona otpornost nosivih zidova to dovodi do pojave dijagonalnih pukotina u zidovima, do odvajanja te do konanog ruenja. Uzrok tekim oteenjima i ruenju ponekad je i neodgovarajui raspored optereenja, pretjerana visina, veliki otvori i nedostatak nosivih zidova u nekom smjeru. Isto tako loe ponaanje uoeno je i kod rekonstruiranih zgrada, naroito u sluaju uklanjanja zidova u prizemlju ili dogradnje novih katova.

Slika 2. Podbela, 1976: sruena zidana kua od kamena

Slika 3. Drenike Ravne, 1998: vertikalne pukotine u zidu prouzroene savijanjem izvan ravnine

Stare zidane zgrade u urbanim i ruralnim jezgrama trpe velika oteenja u sluaju jakog potresa. Neki tipini primjeri takvih oteenja prikazani su na slikama 2. i 3. Na temelju uoenih oteenja moemo definirati osnovne konstrukcijske manjkavosti postojeih zidanih zgrada: Nedovoljna cjelovitost konstrukcije, nedostatna veza izmeu meusobno okomitih zidova i nepostojanje veze izmeu zidova i stropnih konstrukcija, zbog ega dolazi do odjeljivanja nosivih zidova u kutovima i na spojevima zidova te do naknadnog ruenja zabata ili zidova poloenih okomito u odnosu prema dominantnom smjeru seizmikog gibanja tla okomito na njihovu ravninu.

Neadekvatno ponaanje temelja rijetko se pojavljuje, uglavnom samo kod poremeaja u tlu kao to su klizita ili likvefakcija. 3 Kriteriji i tehnike mjere Popravak oteenja nakon potresa obuhvaa poboljavanje seizmike graevine samo do razine otpornosti koja je postojala prije potresa. S druge strane pojaanje (seizmiko poboljanje) ukljuuje tehnike intervencije koje se obavljaju radi poboljanja konstrukcijskog sustava, a tako se poboljava otpornost poveanjem vrstoe i duktilnosti konstrukcijskih elemenata. Kad se pojaanje obavlja prije potresa, tada govorimo da se radi o obnovi graevine. 685

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

Protupotresna obnova zgrada

M. Tomaevi cijski elementi, njih valja ravnomjerno rasporediti tlocrtno i po visini zgrade da ne bi dolo do neeljenih torzijskih uinaka. Temelji moraju imati takve karakteristike da mogu u tlo prenositi poveana granina optereenja koja se pojavljuju zbog pojaanja konstrukcije.

3.1 Kriteriji
Seizmika otpornost postojee zgrade osnovni je kriterij za donoenje odluke o pojaanju graevine. Ako se tijekom provjere seizmike otpornosti ustanovi da neka zgrada nee moi izdrati oekivano seizmiko optereenje uz prihvatljivu razinu sigurnosti, tada treba pojaati konstrukciju te zgrade. Kako vrsta i opseg intervencije u konstrukcijski sustav ovisi o vrsti zgrade i njezinoj stvarnoj seizmikoj otpornosti, logino je da su i gotovo svi ostali kriteriji takoer tehnike naravi. Izvedivost i djelotvornost tehnikih mjera za poboljanje seizmike otpornosti takoer ovisi o kakvoi konstrukcijskog materijala, o vrsti graevine te o njezinu stanju prije same intervencije. Ipak, prije donoenja konane odluke u obzir valja uzeti neke ope kriterije koji se odnose na trokove intervencije i znaenje zgrade, dostupnost odgovarajue tehnologije i kvalificirane radne snage za provedbu tih mjera, trajanje radova i probleme namjene. Osim toga, u sluaju povijesnih zgrada treba uzeti u obzir i naelo ouvanja povijesne vrijednosti graditeljskog naslijea. Da bi se dobili podaci potrebni za ponovno projektiranje, potrebno je obaviti odgovarajua istraivanja i ispitivanja. Detaljna dijagnoza konstrukcije osnova je za donoenje odluke o tome koja su tehnoloka rjeenja najprikladnija za postizanje vee otpornosti graevine, te za realnu procjenu trokova potrebnih intervencija, koja je u velikom broju sluajeva najznaajniji kriterij za pojaanje i popravak.

3.2.1 Osiguranje cjelovitosti konstrukcije Da bi se osigurala cjelovitost konstrukcije te tako iskoristila otpornost nosivih zidova, postojee drvene stropne konstrukcije zamjenjuju se armiranobetonskim ploama koje trebaju biti dobro oslonjene i usidrene u zidove, ili se pak zidovi povezuju elinim sponama dok se grednici postojeih drvenih stropnih konstrukcija sidre u zidove. Ako su rasponi veliki, drvene stropne konstrukcije ukruuju se i dijagonalnim sponama. Zidne se spone postavljaju simetrino s obje strane zidova odmah ispod stropnih konstrukcija a navoji se urezuju na krajevima koji se sidre na eline ploe s pomou matica (slika 4.). Obino se upotrebljavaju glatke armaturne ipke.

3.2 Tehnike mjere

Treba osigurati dobro seizmiko ponaanje cjelokupnoga konstrukcijskog sustava. Stoga nije dovoljno pojaati pojedine elemente konstrukcije ili konstrukcijske sklopove kao to bismo radili u sluaju da se pojaanje obavlja zbog gravitacijskog optereenja. Da bi bila otporna na seizmika optereenja, itava graevina treba posjedovati odgovarajuu otpornost, duktilnost i sposobnost rasprivanja energije. Tehnike mjere za poboljanje seizmike otpornosti postojeih zidanih zgrada temelje se na sljedeem: Zidovi moraju biti adekvatno povezani; stropne konstrukcije trebaju biti usidrene u zidove a njihova krutost treba udovoljavati zahtjevima za rasporeivanje seizmikih optereenja na zidove. Tako e se ouvati cjelovitost konstrukcije i sprijeiti pretjerano izvanravninsko vibriranje zidova za potresa. Konstrukcijski zidovi trebaju biti ravnomjerno rasporeeni u dva ortogonalna smjera zgrade. Treba ih biti dovoljno a njihova vrstoa treba biti dostatna za uspjeno pruanje otpora oekivanim seizmikim optereenjima. Ako su potrebni novi konstrukSlika 4. Tlocrtni raspored elinih spona u tipinoj kamenoj zidanoj kui

Osnovni podaci o djelotvornosti postupaka za povezivanje zidova dobiveni su jo 1974. godine [1]. Novija eksperimentalna istraivanja [6, 7] pokazuju da stropne podne konstrukcije s grednicima koji su samo oslonjeni na zidove ne mogu sprijeiti odvajanje zidova. To moe rezultirati djelominim ruenjem gornjih katova (slika 5.a).

Slika 5. Mehanizam ruenja modela zidanih graevina od opeke bez spona zidova (a) bez zidnih spona (b) sa zidnim sponama

686

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

M. Tomaevi Meutim, ako se zidovi poveu elinim sponama, cjelovitost konstrukcije nee biti ugroena i potpuno e se iskoristiti otpornost zidova (slika 5.b). Ouvanjem cjelovitosti konstrukcije poboljava se seizmika otpornost zgrade i bitno se poveava sposobnost rasprivanja energije (slika 6.).

Protupotresna obnova zgrada veliine kao i granina seizmika poprena sila u zidovima iznad njih. Steena iskustva i eksperimenti pokazuju da su ipke promjera 16 mm u veini sluajeva sasvim dovoljne za zidane obiteljske kue obine veliine. Rezultati eksperimenata i podaci dobiveni praenjem oteenja nastalih tijekom potresa takoer pokazuju da sama zamjena drvenih stropnih konstrukcija armiranobetonskim ploama koje su oslonjene na unutarnjem sloju kamenog zia nije odgovarajue rjeenje za ouvanje cjelovitosti graevine. To je u novije vrijeme potvreno na dva primjera gdje je u oba sluaja zabiljeen snaan potres koji je ponovljen dvadesetak godina kasnije (Posoje, Slovenija, 1976. i 1998. godine i Umbrija u Italiji, 1979. i 1997. godine). U zgradama u kojima je nakon prvog potresa drvena stropna konstrukcija zamijenjena armiranobetonskim ploama, a zidovi nisu istodobno bili pojaani injektiranjem cementa, teke i krute armiranobetonske ploe uzrokovale su pojavu horizontalnih pukotina odmah ispod ploa, izbacivanje ugaonih podruja te naknadno odvajanje (delaminaciju) i ispadanje vanjskog dijela zida u tim podrujima (slika 8.).

Slika 6. Oteenje modela ovisno o ukupnoj ulaznoj energiji. As, Ab - zidane kue od kamena i cigle bez spona; Bs, Bb zidane kue od kamena i cigle sa zidnim sponama

Na temelju tih istraivanja izvedene su preporuke koje se odnose na proraun spona. Spone zidova koje su ortogonalne u odnosu na seizmiko djelovanje, treba proraunati na momente savijanja koji nastaju u ekvivalentnom horizontalnom serklau, tj. u dijelu zida izmeu spona, a zbog izvanravninskog vibriranja zida. Meutim, one bi se u smjeru djelovanja trebale proraunati tako da budu otporne na sile koje se u sponama pojavljuju u graninom stanju (slika 7.). Te su sile istog reda

Slika 8. Sellano, Umbrija: posmik zida i izguravanje ugla zbog krute armiranobetonske ploe

3.2.2 Pojaanje zia Razne se metode mogu upotrijebiti za pojaavanje razliitih vrsta zidova. Izbor konanog rjeenja ne ovisi samo o traenom stupnju poboljanja otpornosti, ve takoer i o vrsti i kvaliteti materijala koji se rabi za izradu zidova. U sluaju zidanih konstrukcija od kamena, tj. od mjeavine kamena i cigle, pokazalo se da je sustavno ispunjavanje pukotina cementnom injekcijskom smjesom oita i vrlo djelotvorna metoda pojaavanja. Mogu se projektirati i posebne injekcijske smjese u kojima se dio cementa zamjenjuje inertnim agregatom, te se dodaju aditivi da bi se sprijeile negativne posljedice koje proizlaze iz irenja vlage [5]. Spreavanjem delaminacije i ispupavanja ouvat e se cjelovitost zida tijekom potresa, a to e znatno poboljati otpornost graevine. Stupanj pobolja687

Slika 7. Definicija kritinog segmenta graevine koja se rabi pri proraunu zidnih spona

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

Protupotresna obnova zgrada nja ovisi o kakvoi postojeeg zida. Ako se radi o zidu loe kakvoe, poboljanje e biti znatno, dok u sluaju kvalitetnog zida poboljanje nee biti tako veliko. Kao to je prikazano na slici 9. cementno injektiranje poveava bonu krutost zida. Stoga se moe preporuiti ravnomjerna ugradba cementne injekcijske smjese po itavoj povrini zia zgrade. Ako se to ne napravi, u sluaju potresa moe doi do neoekivanog ponaanja djelomino pojaane zgrade.

M. Tomaevi Zatvaranjem pukotina cementnom ili epoksidnom smjesom - a to je uobiajen nain popravka - vraa se prvobitna nosivost zida, ali se krutost u veini sluajeva ne moe dovesti u prvobitno stanje. Za pojaanje se uporabljuje postupak oblaganja. Razne se tehnologije primjenjuju za uvrivanje armature na zid te za nanoenje cementne buke ili betonske obloge. Rezultati ovise o otpornosti prvobitnog zida: ako je kvaliteta zida bila loa, otpornost zida moe se vie nego udvostruiti. Meutim stupanj poboljanja nije tako znaajan kada se radi o kvalitetnim zidovima (slika 11.).

Slika 9. Tipini odnosi bonog optereenja i pomaka za postojei i cementom injektirani kameni zid

Iako se djelotvorne intervencije u sluaju zidanih konstrukcija od kamena mogu zapravo svesti na injektiranje smjese, ipak treba napomenuti da se za popravljanje i pojaavanje tradicionalnih zidanih konstrukcija od cigle mogu upotrijebiti razne tehnologije. Ti se postupci mogu svrstati kako slijedi: Zatvaranje pukotina oteenih zidova injektiranjem pukotina cementom ili epoksidnom smjesom. Nanoenje armiranih cementnih ili epoksidnih obloga na jednu ili obje strane zida. Rabi se armaturna mrea, ferocement i obloge od ugljinih vlakana (slika 10.). Ponovno ispunjavanje sljubnica (fugiranje). Prednapinjanje zidova u horizontalnom ili vertikalnom smjeru.

Slika 11. Uinak pojaanja openog zida s pomou armiranobetonske obloge

4 Provjera seizmike otpornosti i ponovno projektiranje Seizmika otpornost postojee zidane zgrade provjerava se proraunom. Slabi elementi u konstrukciji, tj. mjesta na kojima treba obaviti pojaanje, odreuju se primjenom odgovarajuih matematikih modela. Ti su postupci relativno jednostavni kada se radi o starim urbanim ili ruralnim kuama. S druge strane, modeli trebaju biti prilino sofisticirani kada treba obraditi monumentalne povijesne graevine.

4.1 Proraunska seizmika optereenja

Obino se pri ponovnom projektiranju postojeih graevina primjenjuje ista razina proraunskih seizmikih optereenja kao i za nove graevine. Prema EC8, proraunsko seizmiko optereenje izraeno koeficijentom granine proraunske poprene sile BCSd,u, tj. odnosom izmeu proraunskoga seizmikog optereenja i teine zgrade, odreuje se s pomou izraza: a g S o (1) BSC d ,u = q gdje je: ag - proraunsko ubrzanje tla S - parametar tla - faktor za korekciju priguenja, GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

Slika 10.Pojaanje openih zidova s pomou armiranobetonske obloge

688

M. Tomaevi

Protupotresna obnova zgrada prema EMS ljestvici [10]. Nikakvo se reduciranje ne preporuuje za podruje sedmog stupnja i za podruja slabijih potresa. U podrujima male opasnosti od potresa, donosi se samo odluka o tome je li uope potrebno obaviti pojaanje postojeih zidova. U svakom je sluaju potrebno predvidjeti povezivanje zidova. U tablici 1. prikazane su rezultirajue vrijednosti koeficijenta granine proraunske poprene sile BCSd,ur koje treba usvojiti u postupku ponovnog projektiranja graevina. Analizom seizmike otpornosti velikog broja pojaanih kua ustanovljeno je da se te vrijednosti mogu postii ak i kada se radi o viim zgradama. Kao to pokazuje nedavna analiza oteenja na zidanih zgradama od kamena koje su pojaane nakon potresa koji su se dogodili prije 20 godina, te koje su nedavno ponovno pretrpjele potrese istog intenziteta, ti su zahtjevi sasvim realni, pa moemo zakljuiti da ih treba potivati pri ponovnom projektiranju takvih graevina [9]. Potrebno je meutim istaknuti da se provjera seizmike otpornosti postojeih zidanih zgrada koja se daje u tablici 1. moe smatrati razumnom samo u sluajevima kada je osigurana seizmika cjelovitost konstrukcijskog sustava, i to povezivanjem zidova na razini pojedinanih stropnih konstrukcija. Samo se tako moe iskoristiti sposobnost rasprivanja energije koja je pretpostavljena faktorom ponaanja konstrukcije q.

o - najvea spektralna vrijednost koja se smatra nepromjenljivom za vlastite periode prvog oblika vibracija u intervalu od T = 0,1 s do T = 0,4 s, q - faktor ponaanja konstrukcije.
Ako pretpostavimo da je S = 1,0 (dobri uvjeti tla), = 1, o = 2,5 (to je uglavnom tono za zidane konstrukcije), te da je q = 1,5 (obine zidane zgrade), tada za ponovno projektiranje zidanih graevina smjetenih u raznim seizmikim podrujima dobivamo vrijednosti BCSd,u koje su prikazane u tablici 1. Tablica 1. Predloene vrijednosti smanjenja koeficijenta granine poprene sile za provjeravanje seizmike otpornosti starih zidanih zgrada Veliina ag BCSd,u n BCSd,ur Vrijednosti za razliite intenzitete potresa prema EMS VI VII VIII IX 0,05 0,10 0,20 0,30* 0,08 0,17 0,33 0,50 1,00 1,00 0,84 0,67 0,08 0,17 0,25 0,33

* vrijednost iskazana u Slovenskom nacionalnom provedbenom dokumentu za EC 8

Iskustva nam pokazuju da se vrijednosti BCSd,u, vee od 0,3 teko mogu postii primjenom uobiajenih tehnikih mjera na stare zidane zgrade. To se naroito odnosi na graevine koje imaju vie od 3 kata. Bez dodavanja novih konstrukcijskih elementa bilo bi praktiki nemogue postii otpornost koja se zahtijeva za gradnju novih graevina. S druge strane, ipak trebamo naglasiti da su zabiljeeni brojni sluajevi u kojima su graevine izdrale potres, iako su proraunane vrijednosti BCSd,u, bile nie od traenih za dano potresno podruje. To ide u prilog ideji da se pri ponovnom projektiranju starih zidanih graevina proraunska seizmika optereenja mogu smanjiti u sluajevima kada se seizmika obnova obavlja u podrujima visoke i srednje seizminosti, i to bez opasnosti da e se te graevine loe ponaati kada doe do potresa [9]. Prema EC 8-1-4, proraunsko se ubrzanje tla moe smanjiti u sluajevima kada bi se ukupni predvidivi trokovi pojaanja itavog skupa zgrada koje se obnavlja u odreenom urbanom podruju naglo poveali radi podizanja vrijednosti ag prema razini koja se trai u eurokodu, isto kao i kada bi se trebale obaviti potpuno neprihvatljive arhitektonske modifikacije radi postizanja vrijednosti ag koje se u eurokodu trae za ponovno projektiranje nekog spomenika. Uzimajui u obzir preporuke koje se daju u EC-1-4, moe se predloiti redukcijski faktor od n = 0,67 za proraunska seizmika optereenja u podruju devetog stupnja te redukcijski faktor n = 0,84 u podruju osmog stupnja GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

4.2 Mehanika svojstva zidanih konstrukcija

Uzorci kamena, cigle i morta uzimaju se iz zida i ispituju u laboratoriju da bi se odredila mehanika svojstva postojeeg zia. Meutim, kako je zie neelastino, nehomogeno i anizotropno, njegova se mehanika svojstva ne mogu uvijek odrediti na temelju ispitivanja sastavnih materijala. Stoga treba ispitati i same konstrukcije, naroito u sluajevima kada je potrebno obnoviti veliki broj graevina iste tipologije. U takvim se sluajevima ispitivanja obavljaju in situ jer izrezivanje uzoraka na odgovarajuu veliinu i prijevoz do laboratorija obino dugo traje i poveava trokove. Potrebno je napomenuti da za zie od cigle i kamena nema mnogo eksperimentalnih podataka o mehanikim svojstvima kao to su tlana vrstoa f, vlana vrstoa ft, modul elastinosti E i modul posmika G. U Sloveniji su prvi uzorci ruralnog zia loe kvalitete izraeni i ispitani u laboratoriju [12]. Iako su dobivene relativno niske vrijednosti, one su iskoritene kao preporuke pri provjeri seizmike otpornosti zidanih kua od kamena u propisima i preporukama donesenima nakon potresa zabiljeenih u Furlaniji (1976.) i u Crnoj Gori (1979.). Laboratorijskim i terenskim ispitivanjima koja su obavljena osamdesetih godina dobivene su mnogo vee vrijednosti. Te su vrijednosti uporabljene pri provjeri seiz689

Protupotresna obnova zgrada mike otpornosti i obnove kua u povijesnoj jezgri Ljubljane [3]. Ustanovljeno je da mehanika svojstva kamenoga zia uvelike ovise o konstrukciji zida i o nainu gradnje. Takoer je ustanovljeno da vrijednosti variraju od podruja do podruja, te da se stoga ne mogu odrediti vrijednosti koje bi bile primjenljive u svim sluajevima. Isti je zakljuak donesen poto su in situ ispitani zidovi od kamena u podruju Boveca, koje je 1998. godine stradalo u potresu [9]. S druge strane, treba rei da je do sada ispitan samo jedan uzorak stare zgrade od cigle jer su u povijesnim gradovima koji su smjeteni u podrujima visoke seizminosti dominantne zidane zgrade od kamena. Iako postoje podaci o seizmikoj otpornosti, treba naglasiti da nema mnogo podataka o tlanoj vrstoi i o modulu elastinosti. Naroito se to odnosi na rezultate ispitivanja in situ jer se takva ispitivanja teko mogu obaviti zato to su za ispitivanje dovoljno velikih uzoraka potrebne relativno velike sile. Kao to pokazuju rezultati ispitivanja, tlana vrstoa zia od kamena relativno je niska. Kako ak i u postojeem stanju zidovi kamenih kua nemaju obinu rezervu vertikalne nosivosti, odstranjivanje dijelova zida radi proirenja postojeih otvora, ili za probijanje otvora za nova vrata ili prozore, moe prouzroiti ozbiljne probleme, i to ne samo to se tie seizmike otpornosti i ponaanja, nego i u vezi s vertikalnom nosivou.

M. Tomaevi Tablica 2. Karakteristine vrijednosti vlane vrstoe ftk i proraunske vrijednosti posminog modula G za kameno zie
Vrsta zia vapnenac, vapneni mort s muljevitim pijeskom; nehomogeno; normirane vrijednosti mjeavina kvarcnog pjeara, glinenog kriljevca i vapnenca; vapneni mort, muljeviti pijesak; relativno homogeno mjeavina kvarcnog pjeara, glinenog kriljevca, vapnenca i opeke; vapneni mort, muljeviti pijesak; relativno homogeno vapnenac, vapneni mort, muljeviti pijesak; nehomogeni zid; stambene kue vapnenac, vapneni mort, muljeviti pijesak; nehomogeni zid; javne zgrade Stanje postojee injektirano ftk (MPa) 0,02 0,06 G (MPa) 60 100

postojee injektirano

0,08 0,12

100

postojee injektirano

0,12 0,16

40 450

postojee injektirano

0,05 0,09

80 170

postojee injektirano

0,07 0,17

170 400

Tablica 3. Karakteristine vrijednosti tlane vrstoe fk i proraunske vrijednosti modula elastinosti E za kameno zie
Vrsta zia Stanje fk (MPa) 0,40 0,80 0,28 1,67 0,82 E (MPa) 1950 8200 390 2600 2600 -

4.3 Karakteristine vrijednosti

U skladu s naelima iz EC 8, za provjeru seizmike otpornosti upotrebljavaju se karakteristine vrijednosti vrstoe materijala, koje se umanjuju s pomou parcijalnog koeficijenta sigurnosti za materijal zia M. Prema normi EN 1052-1 u kojoj se definira postupak ispitivanja tlane vrstoe zia, ispitivanje se obavlja na tri uzorka nakon ega se odreuje srednja vrijednost tlane vrstoe f. Karakteristina tlana vrstoa zia fk definira se kao manja od sljedee dvije vrijednosti: f/1,2 i minimalna vrijednost fmin:

vapnenac, vapneni mort, muljeviti pijesak; postojee injektirano nehomogeni zid; normirane vrijednosti vapnenac, vapneni postojee mort, isti pijesak; injektirano relativno homogeni zid vapnenac, vapneni mort, muljeviti pijesak; postojee nehomogeni zid; injektirano stambene kue

fk = min (f/1,2; fmin)

(2)

4.3.2 Parcijalni koeficijenti sigurnosti Prema EC 8, vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti za zie, M, odreuju se u skladu s kategorijom kontrole izvedbe i kontrole proizvodnje. U sluaju novih graevina i najstroe kontrole proizvodnje i izvedbe vrijednost je koeficijenta M = 1,2. U prosjenoj situaciji taj koeficijent iznosi M = 1,7, dok u sluaju slabe kontrole imamo M = 2,0. Kako se u sluaju postojeih konstrukcija svojstva materijala odreuju ispitivanjem stvarnih materijala in situ, vrijednosti M mogu se - u skladu s EC 8-1-4 - umanjiti kada se radi o novim graevinama. GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

Kako postupak za ispitivanja zia in situ nije normiran, naela za ocjenjivanje karakteristinih vrijednosti tlane vrstoe u laboratoriju rabljena su i za odreivanje karakteristinih vrijednosti tlane i vlane vrstoe zia, dobivenih ispitivanjem in situ. Predlae se da se kao karakteristina vrijednost usvoji prosjena vrijednost od dva rezultata ispitivanja ili samo jedan rezultat umanjen za 1,2. U tablicama 2. i 3. daju se karakteristine vrijednosti svojstava materijala za razne vrste ispitanog zia za koje se predlae ponovno projektiranje. 690

M. Tomaevi Uzimajui u obzir vezu izmeu rezultata dobivenih proraunom seizmike otpornosti i podataka o oteenjima koja su zabiljeena tijekom potresa, mogu se dati sljedee preporuke o vrijednosti parcijalnog koeficijenta sigurnosti M koje bi trebalo uzeti u obzir pri ponovnom projektiranju starih zidanih zgrada:

Protupotresna obnova zgrada Posmina otpornost zida moe se izraunati prema jednadbi koja je predloena u [11]:

Hu = Aw gdje je:

ft b

o +1 ft

(4)

vrijednost parcijalnog koeficijenta sigurnosti M = 1,0 moe se uzeti u obzir pri provjeravanju seizmike otpornosti u sluajevima kada se u danom podruju i za dani tip zia mehanika svojstva odreuju ispitivanjima in situ ili u laboratoriju na uzorcima koji su uzeti iz postojee zidane konstrukcije parcijalni koeficijent sigurnosti M = 1,2 moe se uzeti u obzir kada su karakteristine vrijednosti dobivene na temelju podataka iz literature, kao to je to npr. sluaj kod vrijednosti koje su prikazane u tablicama 2. i 3., te kada se identifikacija tipa zia obavlja uklanjanjem buke i otvaranjem zidova u sluajevima kada se karakteristine vrijednosti odreuju na temelju podataka iz literature ali bez obavljanja identifikacijskih ispitivanja, tada pri odreivanju seizmike otpornosti treba uzeti u obzir parcijalni koeficijent sigurnosti M = 1,7.

Hu - granina otpornost, Aw - povrina horizontalnog poprenog presjeka zida, ft - vlana vrstoa,

je prosjeno tlano naprezanje u zidu zbog gravitacijskog optereenja.

Ako se seizmika otpornost provjerava u skladu s EC8, tada treba proraunati graninu proraunsku otpornost Hu,d. Za to se rabi jednadba (4), ali se u nju uvodi i karakteristina vrijednost vlane vrstoe ftk umanjena za parcijalni koeficijent sigurnosti zia M: H u,d = A w f tk o M +1 Mb f tk (4a)

Srednje vrijednosti rezultata dobivenih ispitivanjem in situ uzimaju se kao karakteristine vrijednosti posminog modula G i modula elastinosti E.

Poetna proraunska krutost zida Ke, prema kojoj se seizmika optereenja rasporeuju na zidove, proraunava se kako slijedi:
Ke = G Aw 2 Gh 1.2 h 1 + El (5)

4.4 Proraunske metode

Prema EC8, svaki konstrukcijski element, a i itava konstrukcija, treba zadovoljavati zahtjev:

gdje je: G E - posmini modul zia - modul elastinosti

Ed Rd
gdje je:

(3)

Ed - proraunsko seizmiko optereenje koje djeluje na konstrukcijski element ili na itavu zgradu, Rd - proraunska otpornost analiziranoga konstrukcijskog elementa ili zgrade.
Mehanizam posmika prevladava u sluaju starih zidanih zgrada od kamena i cigle koje ispunjavaju zahtjeve s obzirom na cjelovitost konstrukcije, pa tako posmina otpornost zidova odreuje seizmiku otpornost zgrade. Kako su vrijednosti posminog modula G zia od cigle i kamena bitno nie od vrijednosti modula elastinosti E, krutost pojedinanih zidova gotovo je proporcionalna povrini horizontalnoga poprenog presjeka pojedinog zida u odnosu prema svim zidovima. Ona ne ovisi o rubnim uvjetima, ve o proraunskoj duljini zidova. Stoga su pogreke koje nastaju zbog izostavljanja uinaka savijanja praktiki zanemarive, a prednost je pojednostavnjenje prorauna. GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

h i l - visina i duljina zida. Koeficijent ovisi o graninim uvjetima i iznosi = 0,83 u sluaju zida upetog na krajevima, dok je = 3,33 kada se radi o konzolnom zidu. Prvobitna metoda za odreivanje seizmike otpornosti razvijena je na bazi posminog mehanizma zidova zidanih konstrukcija [4]. Posljednjih je godina ova metoda poboljana tako da se mogu proraunati svi tipovi zidanih konstrukcija. Ovom metodom, tj. proraunom s postupnim poveavanjem horizontalne sile (engl. push-over analysis), izraunava se anvelopa otpornosti kritinog kata i to nanoenjem rastuih bonih pomaka na itavu konstrukciju u koracima [8]. Na temelju proraunane anvelope otpornosti, izmjereni koeficijent seizmike otpornosti i koeficijent raspoloive globalne duktilnosti usporeuju se s proraunskim koeficijentom ukupne poprene sile i faktorom ponaanja konstrukcije, koji
691

Protupotresna obnova zgrada

M. Tomaevi

ovisi o globalnoj duktilnosti (slika 12.). Ova je metoda provjerena na seizmikoj platformi na kojoj su ispitani modeli raznih vrsta zidanih konstrukcija. Postignuta je dobra podudarnost izmeu eksperimentalnih i proraunanih vrijednosti u sluaju kada su se kao ulazni parametri za proraun primjenjivale stvarne vrijednosti karakteristika zia. Ustanovljeno je da je podudarnost prihvatljiva kada se radi o otpornosti ali da to ba i nije sluaj kada se analizira bona krutost. Tome su razlog granini uvjeti koji se dosta teko mogu modelirati kada se ispituju tradicionalni sustavi zidanih konstrukcija.

ristika zia i djelotvornosti mjera za njegovo pojaavanje i naknadnih parametarskih analiza, u radu se daju preporuke za aseizmino pojaanje i ponovno projektiranje starih zidanih kua. Seizmika otpornost moe se znatno poveati povezivanjem zidova na pojedinanim stropnim konstrukcijama s pomou elinih spona, isto kao i pojaavanjem samih zidova. Iako su raspored nosivih sustava u starim zidanim graevinama i kakvoa ugraenih materijala ograniavajui faktori u tenjama da se mjerama pojaanja postigne to via razina seizmike otpornosti, opaanja nakon potresa i eksperimentalna istraivanja pokazuju da se moe oekivati da e seizmiko ponaanje tako pojaanih graevina biti prihvatljivo ak i u sluaju jakih potresa. Prema EC 8-1-4, vrijednosti proraunskih ubrzanja tla mogu se smanjiti u sluajevima kada se pojaava itav graditeljski fond u nekoj urbanoj sredini. Pri odreivanju prihvatljive razine takvog smanjenja, u obzir su uzeti ogranieni rezultati koji se danas mogu postii pri obnovi starih zidanih zgrada, te uoeno dobro seizmiko ponaanje graevina iako su proraunane vrijednosti koeficijenta granine poprene sile bile nie od zahtjeva za jake i srednje jake potrese. Stoga se predlae da se pri ponovnom projektiranju starih zidanih graevina rabe faktori za umanjenje seizmikog optereenja n = 0,67 i n = 0,84 u podrujima devetog i osmog stupnja intenziteta prema EMS ljestvici. Kako se pouzdani rezultati postiu samo ispitivanjima in situ, daju se i preporuke za odabir karakteristinih vrijednosti vrstoe i parcijalnih koeficijenata sigurnosti za materijal zia, koji se upotrebljavaju kao ulazni podaci za provjeru seizmike otpornosti obnovljenih graevina.

Slika 12. Provjera seizmike otpornosti na temelju proraunavanja anvelope katne otpornosti

5 Zakljuak

Na temelju analize oteenja nastalih djelovanjem potresa, eksperimentalnih istraivanja ponaanja zabiljeenog tijekom potresa, te ispitivanja mehanikih karakte

NAPOMENA Ovaj se lanak temelji na rezultatima istraivanja prikazanima u mnogim prethodno objavljenim radovima koje su napisali autor i njegovi kolege te koji se spominju u popisu literature. itatelj se upuuje da proita te radove radi boljeg upoznavanja ove tematike.

LITERATURA
[1] Botjani, J.; Sheppard, P.; Terelj, S.; Turnek, V.: Use of a modeling approach in the analysis of the effects of repairs to earthquake-damaged stone-masonry buildings, Bolletino di Geofisica Teorica ed Applicata, Part 2, 19 (1976) 72, Udine, 1976., 1091.-1116. Eurocode 8: Design provisions for earthquake resistance of structures - Part 1-4: General rules - Strengthening and repair of buildings, ENV 1998-1-4:1996. CEN, Brussels, 1996. Sheppard, P.; Tomaevi, M.: In-situ tests of load-bearing capacity of walls of old masonry buildings, Proceedings, 4th National Congress on Earthquake Engineering, Vol. 2 (1986), Cavtat, 85.-92. [4] Tomaevi, M.; Turnek, V.; Terelj, S.: Computation of the shear resistance of masonry buildings, Report ZRMK-IK, Ljubljana, 1978. Tomaevi, M.; Apih, V.: The strengthening of stonemasonry walls by injecting the masonry friendly grouts, European Earthquake Engineering, 7 (1993) 2, Patron, Bologna, 10.-20. Tomaevi, M.; Lutman, M.: Velechovsky, T.: Aseismic strengthening of old stone-masonry buildings: is the replacement of wooden floors always necessary? European Earthquake Engineering, 7 (1993) 2, Patron, Bologna, 34.46.

[5]

[2]

[6]

[3]

692

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

M. Tomaevi
[7] Tomaevi, M.; Lutman, M.; Weiss, P.: Seismic upgrading of old brick-masonry urban houses: tying of walls with steel ties, Earthquake Spectra 12 (1996) 3, Earthquake Engineering Research Institute, Oakland, 599.-622. Tomaevi, M.: Seismic resistance verification of masonry buildings: following the new trends, Seismic design methodologies for the next generation of seismic codes, Fajfar, P.; Krawinkler, H.: Eds., Balkema, Rotterdam, 1997, 323.-334. Tomaevi, M.; Klemenc, I.; Lutman, M.: Strengthening of existing stone-masonry houses: lessons from the earthquake of Bovec of April 12, 1998, European Earthquake Engineering 14 (2000) 1, Patron, Bologna, 13.-22. [10]

Protupotresna obnova zgrada

Tomaevi, M.: Seismic redesign of existing stone-masonry buildings, European Earthquake Engineering 14 (2000) 3, Patron, Bologna, 59.-66. Turnek, V.; aovi, F.: Some experimental results on the strength of brick-masonry walls, Proceedings of the 2nd International Brick-masonry Conference (1971), Stoke-onTrent, 149.-156. Turnek, V.; Terelj, S.; Sheppard, P.; Tomaevi, M.: The seismic resistance of stone-masonry walls and buildings, Proceedings of the 6th European Conference on Earthquake Engineering, Vol.3 (1978), Dubrovnik, 275.282.

[11]

[8]

[12]

[9]

GRAEVINAR 52 (2000) 11, 683-693

693