PONUDA UKRASNOG DRVEA I GRMOVA ZA 2008 / 2009

Zlatka Balokovia 7, 31540 Donji Miholjac, tel/fax: 031-631-959, gsm:098-339-887 WWW.RASADNIK-MILIC.HR

Acer campestre - Javor

Javor je do 35 metara visoko umsko drvo, srednje, zapadne i june Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Dolazi uglavnom u planinskim podrujima. Kronja mu je iroko zaobljena. Deblo moe dosei i debljinu preko 1 metar, obino je kratko i obraslo crvenkasto sme om korom koja se ljuti ploasto. Listovi su 8-16 cm dugi i isto toliko iroki, petolapi, odozgo tamnozeleni, odozdo neto svjetliji. Peteljka je zelena, katkad crvena, duga kao plojka ili jo dua. Cvjetovi su ukastozeleni, u kratkim viseim metlicama. Cvjeta desetak dana nakon listanja, u svibnju. Gorski javor je karakteristina vrsta bukovih uma, a javlja se u svim tipovima bukovih i mjeovitih uma, izvan poplavnih podruja, indicirajui u njima vlanija mjesta. Odgovaraju mu mineralima bogata, srednje vlana, na trajno mokra, rahla i humusna tla.

Koelreuteria paniculata - Kelrajterija

Ukrasno drvo parkova. List je neparno perast. Cvat je na vrhu granica metliasta, sa utim cvjetovima. Cvate u lipnju i srpnju. Vrlo je medonosna. U velikim mjehurastim plodovima nalaze se sjemenke.

Albizia julbrissin - Albicija

Albicijia je vrlo

neobino,egzotino,listop adno drvce ija najvea ljepota dolazi do izraaja prilikom cvatnje sredinom ljeta. Cvjetovi su oko 5 cm veliki izraenih ruiaste miriu uvjetima i u promjeru, pranika boje, u prekriju i

pojavljuju se u kiticama lagano povoljnim itavu

kronju. U kasnu jesen donosi plodove u obliku mahune do 15 cm duge. Naraste 10 do 15 metara visine, iroke je kronje u obliku kiobrana. Listovi su zeleni, dvostruko perasti s neobinim obiljejem: nou i kad je oblano se skupljaju (spavaju). Odgovara joj sunani ili polusjenovit poloaj, dobro podnosi suna razdoblja i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla, iako joj dobro propusno, rastresito tlo odgovara vie od vlanih tekih i glinastih. esto se sadi ispred terasa zbog dekorativnih vrijednosti i ugodnog hlada koju daje iroka kronja tijekom ljetnih mjeseci ili kao soliter na gradskim trgovima zbog iznimne ljepote. Korijenje joj nije prejako pa nema straha od dizanja poploenih staza. Odlino podnosi orezivanje pa se moe odravati kao omanje stabalce. Orezivanje se vri krajem zime uklanjanjem oteenih i neeljenih grana!

Uspijeva u klimatskim USDA zonama 6-9. U hladnijim klimatskim zonama sadnja mladog stabalca preporua se u proljee kako bi imalo dovoljno vremena za ukorijeniti se do prve zime. Prvih godinu-dvije, dok ne ojaa, preporua se zimska zatita jutenim vreama i nagrtanjem debljeg sloja mala u podnoju stabalca, obzirom da mlada biljka ne podnosi temperature ispod -15. Najbolje mjesto za sadnju je uz juni zid, kako bi je zatitili od hladnih sjevernih vjetrova!

Catalpa bignonioides - Cigara

. Listopadno drvo, vrlo dekorativno i esto koriteno u hortikulturnom ure enju parkova, pjeakih staza i aleja. Naraste do 20-ak metara, a odlikuje se velikim, tamno zelenim i srcolikim listovima koji u jesen poprimaju zlatno utu boju (poput suenog lista duhana). Listovi pored toga djeluju i repelentno na insekte ( odbijaju ih).Cvate od srpnja do kolovoza vrlo mirisnim cvjetovima bijele boje koji su nakupljeni u grozdove, a nakon toga nastaju plodovi u obliku cigara ili mahuna odakle mu i narodni naziv ( Cigara ). Raste vrlo brzo, cvate u sedmoj ili osmoj godini, a ivi do 150 godina. Voli osunana podruja sa vlanijim tlom. Korijenje nije povrinsko niti jako te je pogodna za sadnju neposredno uz objekte ili terase. Drvo daje velike listove ime je i ienje lia olakano, no tijekom zime odbacuje plodove oblika cigara koji se, me utim, isto lako sakupljaju. Podnosi drastino orezivanje. Drvo koje daje vrlo mirnu i prozranu hladovinu uljepanu mirisom cvijetova od petog do sedmog mjeseca.

Zelkova serrata - Zelkova

Drvo koje raste u visinu do 9 m. Listovi su zelene boje a u jesen poprimaju boju od ukaste do crveno-sme e. Vrlo je otporna na bolesti i insekte. Karakteristino za Zelkovu je mali kut rasta grana to ju, uz otpornost prema oneienju ini idealnom vrstom za gradske uvjete. Pogodna i za pojedinanu tako er vrlo popularna i kao bonsai.

Tamarix tetrandra Tamaris

Tamaris je grm ili manje drvo do 5 m visine, idealno je za sadnju u mediteranskom klimatu no pogodno je i za uzgoja na kontinentu. Najee se koristi za zatitu od vjetra i posolice. Krajem proljea cvate svojom karakteristinom razo-ljubiastom bojom. Da bi potakli rast dugih cvijetnih grana, najbolje je Tamaris orezati poetkom zime. Kod sadnje traba izabrati bolje osunan poloaj.

Sophora japonica Japanska sofora

Japanska sofora je listopadno drvo maksimalne visine 20 m. Okruglasta kronja, promjera do 14 m, je na kratkom deblu, dosta dobro podnosi orezivanje tj. lagano se odrava eljeni oblik. List je svijetlo zelene boje. Sophora obilno cvate poetkom rujna, cvijet je bijelo-ute boje, ovalnog oblika i ugodnog mirisa. Sophora je zbog minimalnih zahtjeva za odravanje i zbog atraktivnosti idealna vrsta za sadnju na gradskim povrinama.

Chaenomeles japonica - Ukrasna dunja

U rod ukrasnih dunja spadaju

otporni, listopadni, sporo rastui, esto trnoviti grmovi ili ponekad mala drvca koja rastu u visinu 40 cm do 6 m. Domovina su im planinske ume Kine i Japana. Uzgajamo ih zbog njihove rane cvatnje i prekrasnih cvjetova koji mogu biti jednostavni ili dvostruki. granicama Cvjetovi stoje ili na u pojedinano

skupinama, a boja im moe biti bijela, svijetloruiasta, tamnoruiasta, naranasta i u svim nijansama crvene boje. Gornja strana listova je tamnozelena a donja svijetlozelene boje. U jesen se na grmovima u obliku jabuke pojave utozeleni do crveno-zeleni plodovi, neki su jestivi i vrlo aromatini (ukusni su i kuhani).Za rast joj je potrebna plodna, dobro propusna zemlja, te sunan ili polusjenovit poloaj. Moe rasti i u sjeni, ali bolje cvate i donosi plodove na sunanim poloajima. U tlu podnosi vapnenac, no moe postati klorotina na vrlo alkalnom tlu. Pogodna je za sadnju u kamenjarima, cvjetnim posudama i na otvorenom gdje se moe saditi pojedinano ili za formiranje obruba. Otporna je na industrijska zaga enja.

Cotinus cpggygria - Rujevina

Visoki listopadni grm. Moe se formirati i kao malo drvo. Listovi okruglasti, u jesen crveni. Postoje forme sa uvijek crvenim listovima. Cvjeta leti. Cvjetovi prekriveni dugim ruiastim dlaicama. Kao domaa vrsta dobro podnosi klimatske uvjete. Sadi se pojedinano na travnjacima, du aleja i na drugim mjestima kao detalj.

Deutzia gracilis
Litopadni grm srednje

visine, brzog rasta. Dosta je otporna vrsta. Uspravne, rastu u zelene gustom grane sklopu,

cvijeta prije listanja.

Forsythia x intermedia - Forzicija

Forzicije su popularne kao rano cvjetajui grmovi u vrtovima i parkovima. Dvije se uglavnom uzgajaju za ukras, intermedia rano zbog Forsythia i Forsythia sa utim

suspensa. Obje cvjetaju u proljee cvjetovima. Uzgajaju se i otpornosti. ee jako uzgajana uspravnije forsythia i ima

intermedia je manja, raste obojane cvjetove.

Spirrea vanhoutei-Surucica
Suruica cvatui sastavljenih je grm od viegodinji cvatova bijelih,

grimiznih ili ruiastih cvjetia. Vole hranjivo, propusno tlo, na osunanom ili polusjenovitom moete ih poloaju. tokom

koliko kupite gotove sadnice posaditi cijele godine jer su otporne na hladnou i vruinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra visine. Uglavnom se koristi na neformalne ivice u ladanjskim vrtovima. Orezuje se nakon cvatnje, prikraivanjem izboja koji su cvali iznad grananja, a kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite netaknutima. Potrebno je i blago prorijediti sredita grma.

Symhoricarpos albus - Bijeli biserak

Bijeli Biserak je dekorativna vrsta, esto uzgajana je u hortikulturi. To cvjetovi bijeli. bijeli, su su uspravan crvenkasto u vrnim mm, na

listopadni grm visok do 1,5 m , Plodovi dugi

grozdovima, okrugli, snjeno6-12 Ostaju jako spuvasti.

granama preko cijele zime ak i nakon opadanja listova.

Ligustrum ovalifolium Kalina

Listopadni grm, brzoga rasta , naraste 3-4 m. List sitan, ovalan, tamnozelene boje.Uglavnom se sadi kao iva ograda.

Mahonia aquifolium - Mahonija

Zimzelen grm s bodljikavim sloenim listovima tamnozelene boje koji preko zime postaju crveni. Cvjeta u travnju cvjetovi su ute boje. Plodovi su plave bobice, koje ostaju na granama tokom cijele zime. Raste dosta sporo. Pogodna je za sadnju na kosinama.

10

Parthenocissus quinquefolia - Lozica

Parthenocisus je listopadna penjaica, zbog svojih svojstava esta je iu naim krajevima. Razgrana se i do 20 metara, a njezini listovi jednostavnog oblika u jesen, prije opadanja poprime prekrasnu elite brzo crvenkastu postii boju.Ukoliko i pokriti efekt

neugledne vizure u to kraem roku, pravi izbor su lozice (Parthenocisus sp.). Te listopadne vrste s tri ili pet liski na listu imaju brz i neobuzdan rast i prekrivaju u kratkom roku zidove, ograde i sl. Penju se i uvruju pomou vitica. U lipnju cvatu zelenkasto bijelim cvatovima, a u rujnu se javljaju okruglasti tamnoplavi plodovi. Dobro uspijevaju i u sjeni stabala, a prekrasnom naranasto-crvenom bojom lista uveseljavaju tmurne jesenje dane.

Sorbus aucuparia - Jarebika

Jarebika je do 15 - 20 m visoko listopadno drvo. Ima rijetku, okruglastu kronju, vitko tanko deblo i dobro razvijen, ali plitak korijenom sustav. Doivi starost do 100 godina. Jarebika je vrlo Najbolje svjeim dubokim tlima, skromna raste i na i ali prilagodljiva vrsta.

nalazi se i na suhim. Dobro podnosi suu, niske temperature i na oneieni zraka pa se sadi u parkovima i drvoredima. mraz. Jako je otporna

11
Kora jarebike u mladosti je srebrnosiva, glatka, sjajna, a kasnije uzduno je ispucala i potamni. Lie je 10 - 20 cm dugo, neparno perasto sastavljeno od 9 do 19 liski, koje su usko eliptine 1 do 2.5 cm duge, otro napiljenog ruba, s gornje strane tamnozelene, s donje svijetlozelene, a u jesen naranasto-crvene boje. Cvate u svibnju ili lipnju. Plodovi su okruglasti, mesnati, do 1 cm debeli, naranasto-crvene boje. Sirovi su opori, gorki i trpki, u velikoj koliini mogu biti i otrovni. Postaju jestivi prera eni s vrelom vodom ili 10 sati namoeni cijelu zimu. u razrije enom octu. Nakon prvih mrazeva sadre vie eera (do 7%). Dozrijevaju krajem kolovoza i poetkom rujna. Plodovi ostaju na stablu do dugo u jesen ili

Nakon prerade, slue za spremanje mijeanih marmelada, elea, kompota, kaa, sokova, sirupa, mota, vina i marmelade drugog voa dodavajui vitaminskih koncentrata. od do 50% U Njemakoj se pripremaju mijeane plodova eera. U

jarebike, jabuke, kruke, ipka i slavenskim zemljama priprema se rakija, koja ulazi u sastav nekih vrsta votke. Od plodova se priprema i ocat, osueni slue kao zamjena za ruski aj. U pukoj medicini smatra se, da povoljno djeluju protiv promuklosti, kalja, reume, bolesti ui i izluivanje kamenaca. a 6% posjeduju koliinu kolesterola u krvi, 72% vode, i dijabetesa, za Smanjuju jako

antimikrobno djelovanje. Zreli plodovi sadre oko eera 1% (fruktoze, glukoze, sorboze i saharoze),

duinih tvari, 2% organskih kiselina, oko 100 mg% vitamina C i dosta vitamina E. Plodovi su vrlo bogati i vitaminom A. Prisutan je i alkohol sorbit, koji nastaje fermentacijom eera sorboze. Sjemenke jarebike sadre male koliine glikozida cijanovodine kiseline, amigadalina. Drvo jarebike upotrebljavalo se u kotlarstvu i rezbarstvu.

12

Hippopaphea rhamnoides - Vucji trn

Jedna od drvenastih vrsta izvrsnih mogunosti, koja je neopravdano zapostavljena. Lijep je grm i koristi se u hortikulturi, posebno za ivice. Medonosna je, a u novije vrijeme i perspektivna vona vrsta. Vuji trn je trnoviti, listopadni grm plitkog korijena, koji naraste u visinu i irinu do 6 m. Podnosi praktino bilo koja tla, ako nisu trajno movarna, previe slana ili due vremena plavljena. Dobro podnosi mraz i zaga enost zraka i ne strada od bolesti i tetoina. U nas ga ima na sprudovima Dunava i Drave. Vuji trn ima uske, duguljaste listove s kratkim peteljkama, koji su odozgo sivo-zeleni, a odozdo srebrnastobijeli. Cvjeta u oujku i travnju. mirisni su i privlae pele. Plodovi sazrijevaju od kolovoza do rujna i ostaju na granama dugo tijekom zime, a esto izdre do proljea. Zbog ljepote plodova granice se mogu rezati umjesto cvijea. Plodovi su jajoliki , naranasto ute boje, sjajni, mirisni, soni i kisela okusa.Hranjivi su i lako probavljivi, neto bolji kada izmrznu. Sadre: vode 80%, masti 9%, glukoze 2% , kiselina 2%, fruktoze 1%, celuloze 0,5%, tanina 0,1% i mineralnih tvari 0,05%. Imaju visok sadraj vitamina C, ak 10 do 15 puta vie nego limun sadre provitamin A, vitamin B1, B2, B6, E i F. Plodovi slue i za ljudsku prehranu ali samo u prera enom obliku: za marmeladu, pekmez, ele (bez sjemenki), vitaminski koncentrat, sok, dodatak razliitim jelima i drugo. U Rusiji se iz plodova dobija ulje, u kome ima mnogo provitamina A i vitamina E i F. Primjenjuje se za lijeenje rana, smrzotina,konih i ulkusnih bolesti. Vuji trn je izvrsna biljka za divlja. Gusti, trnoviti grmovi svagdje pruaju zaklon, posebno sitnoj divljai, zatitu za legla, a pticama daju plodove za hranu. Vei broj ptica dolijee me u te grmove u jesen, a zadravaju se tu i ptice selice. Grupna sadnja vujeg trna mogua je u vjetrozatitnim pojasevima, na umskim rubovima, istinama, uz ceste i kanale.

13

Sorbus domestica Oskorua

Oskorua (sinonimi: Skor, Oskor, Skur, Skru, Skorua) latinskog imena (Sorbus domestica), kod nas je vrlo rijetko drvo, izvanredno tvrda i ilava, pa su ga nai preci upotrebljavali za izradu raznih kotaa i zupanika za vodene mlinove, za izradu okretnih osi tzv. svijee kamenih utega prea za gro e te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poeljno da je stablo oskorue uspijevalo na svakom domainstvu, jer ljekovitost plodova, posebno suenih, koji su se kuhali za ljekovite ajeve, za mljeveno brano koje se je dodavalo u kruh, kompot od suhih plodova oskorue, mijean sa drugim voem je posebnog okusa. Oskorua je prilagodljiva za razliita podnebja, prilago ava se na zaputena i suha zemljita; jedino je vano da ima dovoljno svjetlosti, a otporna je na suu i niske temperature. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-sme om korom; koja je raspucana i vrlo slina deblu kruke. Kronja oskorue je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su snano uspravne, a sa strane na krajevima su vie vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streliastih dlakavih listia. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi, zailjeni, ljepljivi, te pokriveni sa njenim dlaicama, lie i stablo je lijepo i dekorativno i moe nam sluiti kao vono i ukrasnu drvo. Stabla oskorua su rasla na svakom seoskom dvoritu i bila su hrana i lijek, naih predaka, jer u staroj Austro-Ugarskoj dravi je vladarica Marija Terezija imala zapovijest da se mora zasadivat oskorua, tepka i jabuke bobovac, carjevi, kanada, moancel i druge, zbog gladi i zdravije prehrane dijece i puanstva. Oskoruia je jako cijenjena u Francuskoj i Njemakoj, gdje je vrlo traena u prehrambenoj industriji, te se uzgaja u nasadima, a upotrebljava seza izradu vonog vina i soka. Nai preci su tako er sok od oskorua dodavali vonom motu, posebno od tepke i vinske mosnjae (motnice) jer se je tako jako poboljalo njegovu istou i postojanost.