REPUBLIKA HRVATSKA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE __________________________________________________

OBRAZLOENJE DRAVNOG PRORAUNA I FINANCIJSKIH PLANOVA IZVANPRORAUNSKIH KORISNIKA ZA 2011. I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

__________________________________________________ Zagreb, 15. studenog 2010.

SADRAJ
1 2 TROGODINJI PRORAUNSKI OKVIR I PROMJENE U PRORAUNSKIM KLASIFIKACIJAMA.. 3 MAKROEKONOMSKI OKVIR................................................................................................................... 6 2.1. Makroekonomski pokazatelji u 2010. godini....................................................................................... 6 2.2. Makroekonomske projekcije.............................................................................................................. 10 3 4 PRIHODI DRAVNOG PRORAUNA .................................................................................................... 12 RASHODI DRAVNOG PRORAUNA .................................................................................................. 17 4.1. Obrazloenje rashoda po ekonomskoj klasifikaciji............................................................................ 17 4.2. Obrazloenje rashoda po programima ............................................................................................... 22 4.3. Obrazloenje rashoda po izvorima financiranja................................................................................. 31 5 6 7 8 UKUPNI MANJAK DRAVNOG PRORAUNA.................................................................................... 36 RAUN FINANCIRANJA DRAVNOG PRORAUNA ........................................................................ 37 IZVANPRORAUNSKI KORISNICI ....................................................................................................... 38 PROCJENA UKUPNOG MANJKA KONSOLIDIRANE OPE DRAVE ............................................. 40

TROGODINJI

PRORAUNSKI

OKVIR

PROMJENE

PRORAUNSKIM KLASIFIKACIJAMA
Proces planiranja za razdoblje 2011.-2013. i ove je godine zapoeo izradom stratekih planova. Prema Zakonu o proraunu strateke planove u obvezi su izraditi ministarstva i druga dravna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije. Kako bi se stvorio dui pogled na ono to pojedino ministarstvo eli raditi u budunosti i nain na koji e to provesti, strateki planovi su obuhvatili: 1. djelokrug ministarstva odnosno tijela dravne uprave; 2. viziju i misiju; 3. ope ciljeve 4. posebne ciljeve; 5. naine ostvarivanja postavljenih ciljeva; 6. pokazatelje uspjenosti. Strateki planovi predstavljaju ulazne elemente na temelju kojih je izraena Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013.1 kojom se osigurava kontinuitet provedbe stratekih ciljeva utvrenih prvom Strategijom Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. obuhvatila je planove svih resora: od pravosua, zdravstva, sustava socijalne skrbi, prometa i prometne infrastrukture, znanosti i obrazovanja, vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti do kulture, zatite prirode, okolia i ostalih. Objedinjujui ih na jednom mjestu, Strategija je pridonijela boljoj koordinaciji u procesu odluivanja o kljunim pitanjima ne samo pojedinog resora, ve na razini same Vlade Republike Hrvatske. Ipak, kljuni doprinos stratekog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju aktivnosti kojima ih postiemo, nego i u postavljenom mehanizmu stalnog preispitivanja potrebe za revidiranjem postavljenih ciljeva i pronalaenja boljeg te djelotvornijeg naina njihova ispunjavanja. U tom nastojanju, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.2013. je definiranjem pokazatelja uspjenosti i ciljanih vrijednosti napravila veliki iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Pokazatelji uspjenosti su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi da je neto uinjeno, u Strategiji postavljeni na nain da omoguuju praenje ostvarenja provedenih aktivnosti. Time se osnauje sustav odgovornosti za postavljene ciljeve i naine njihova ostvarenja. Strategija reflektira i uvaava promjene u okruenju. Makroekonomska kretanja i fiskalne mogunosti u narednom srednjoronom razdoblju uvjetovala su promjene u dinamici i obuhvatu provoenja pojedinih aktivnosti. Program gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske znaajno je utjecao na sam sadraj Strategije posebice u dijelu definiranja naina ostvarenja kljunih vladinih ciljeva. Strategija je obuhvatila i operativne programe koji se financiraju iz sredstava pretpristupnih programa Europske unije, ali i ukazala na poetak koritenja kohezijskog i strukturnih fondova. Strategijom se naglaava da su sredstva dobivena iz fondova Europske unije i programi koji se iz istih financiraju sastavni dio dravnog prorauna. U narednom razdoblju ta e sredstva imati sve znaajniji udio u financiranju javnih potreba zbog ega ih trebamo promatrati komplementarno s onim dijelom koji se financira iz izvornih proraunskih prihoda. Promjenama u strukturi prorauna bilo je nuno stvoriti preduvjete za provoenje Strategije odnosno postii meusobnu povezanost stratekog i proraunskog planiranja. Stratekim planom definiraju se pravci djelovanja ministarstava i drugih dravnih tijela, dok se
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013. 23. rujna 2010. godine
1

proraunom definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih. Budui da je strateki plan nemogue provesti bez sredstava, programe u proraunu bilo je potrebno povezati s ciljevima iz stratekih planova. Upravo zbog potrebe povezivanja stratekog i proraunskog planiranja pristupilo se poboljanu postojee programske i organizacijske klasifikacije to je vidljivo u strukturi Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2011. i projekcija za 2012. i 2013. godinu. Velike promjene u organizacijskoj klasifikaciji napravljene su ve prethodne godine. Organizacijska klasifikacija uspostavlja se definiranjem razdjela, glava i proraunskih korisnika. U Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2011. i projekcijama za 2012. i 2013. organizacijska klasifikacija nadalje se usklauje s odredbama Pravilnika o proraunskim klasifikacijama i provedenim reorganizacijama agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. I promjene programske klasifikacije zapoele su u 2009. godini smanjenjem broja programa s 410 na 341. Programska klasifikacija uspostavlja se definiranjem programa, aktivnosti i projekata, a kod dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i definiranjem glavnih programa. Glavni program sastoji se od programa usmjerenih ispunjenju ciljeva iz Strategije Vladinih programa za trogodinje razdoblje. Do sada se glavni programi nisu prikazivali u strukturi dravnog prorauna. U dravnom proraunu za 2011. godinu svi programi iji se broj smanjio s 341 na 167 povezani su u 23 glavna programa: Politiki sustav; Financijski i fiskalni sustav; Vanjska politika i meunarodna pomo; Administrativni poslovi i ope usluge javne uprave; Obrana, Javna sigurnost; Sigurnosno-obavjetajni sustav; Pravosue; Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo i lov; Regionalni razvoj; Promet, prometna infrastruktura i komunikacije; Gospodarstvo; Trite rada i radni uvjeti; Zatita i ouvanje prirode i okolia; Prostorno ureenje i unapreenja stanovanja; Zatita zdravlja; Kultura, religija i port; Obrazovanje; Znanosti i tehnoloki razvoj; Socijalna skrb; Mirovinska sigurnost; Servisiranje javnog duga i Intervencijski programi i priuve. Zbog potrebe za usporednim prikazima potronje 2011. godine u odnosu na 2010. u posebnom dijelu dravnog prorauna plan 2010. godine prilagoavao se promjenama programske i organizacijske klasifikacije u 2011. godini. Fond za razvoj i zapoljavanje je u 2010. godini bio samostalna pravna osoba razine razdjela, a u 2011. godini nakon pripajanja postaje integralni dio Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i njegova financijskog plana, kao i Fond za regionalni razvoj koji se pripaja Ministarstvu regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. Dravni zavod za zatitu od zraenja i Dravni zavod za nuklearnu sigurnost kao jedna pravna osoba pod nazivom Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost prelazi kao glava u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Uvoenjem stratekog planiranja i viegodinjeg proraunskog okvira posebna se panja posveuje postavljenim ciljevima i praenju njihova ispunjavanja, to dovodi do promjene u nainu izrade i samom sadraju obrazloenja financijskih planova proraunskih korisnika dravnog prorauna. U obrazloenjima, koja su sastavni dio Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2011. i projekcija za 2012. i 2013., naglasak je na ciljevima koji se programima namjeravaju postii i pokazateljima uspjenosti realizacije tih ciljeva. Kako je Hrvatski sabor prethodne godine usvojio projekcije za 2011. i 2012. godinu, po programima se obrazlau i kljuna odstupanja u planiranim iznosima u odnosu na usvojene projekcije. Po prvi puta su

proraunski korisnici dravnog prorauna (podrune riznice) svoja obrazloenja unosili u posebno izraenu web aplikaciju kako bi se osigurala jednoobraznost njihove izrade. Uz sve navedene promjene vano je istaknuti i promjenu ekonomske klasifikacije. Rauni ekonomske klasifikacije odgovaraju raunima Raunskog plana za proraunsko raunovodstvo, razreda 3 8 (osim skupina rauna 39, 49, 59, 69, 79 i 89) i njima pripadajuim podskupinama, odjeljcima i osnovnim raunima. Kako je objavljen novi Raunski plan2 i ekonomska klasifikacija se promijenila. Izmjene i dopune Raunskog plana najveim dijelom proizlaze iz potreba za usklaivanjem s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih rauna (ESA 95). Kao zemlja budua lanica potrebno je prilagoditi se zahtjevima statistike koje EUROSTAT, kao nadleno tijelo za statistiku Europske zajednice, u okviru Europskog sustava nacionalnih i regionalnih rauna (ESA 95) postavlja sa ciljem praenja poslovanja i odrivosti razvoja na razini ope drave. Usklaenost s ESA-om je nuna kako bi se osigurali zajedniki standardi, definicije, klasifikacije i raunovodstvena pravila, koja e se koristiti za kompiliranje rauna i tablica zemalja lanica. Zajednika osnova prua mogunost usporedbe izmeu zemalja lanica Unije. Novim smo Zakonom o proraunu3 u na sustav uveli trogodinji proraunski okvir. To znai da se Hrvatskom saboru i ove godine podnosi Dravni proraun Republike Hrvatske za 2011. godinu s projekcijama za sljedee dvije godine, 2012. i 2013.

Novi Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i Raunskom planu objavljen je u Narodnim novinama, br. 114/10 3 Novi Zakon o proraunu, objavljen u Narodnim novinama br. 87/08, stupio je na snagu 1. sijenja 2009. godine

MAKROEKONOMSKI OKVIR

2.1. Makroekonomski pokazatelji u 2010. godini Bruto domai proizvod Bruto domai proizvod zabiljeio je realno meugodinje smanjenje od 2,5% u prvom polugoditu 2010. godine, kao rezultat realnog smanjenja od 2,5% i u prvom i u drugom tromjeseju. Najvei doprinos smanjenju bruto domaeg proizvoda u prvom polugoditu 2010. doao je od investicija u fiksni kapital, koje su ostvarile meugodinje smanjenje od 13,6%. Osobna potronja zabiljeila je u prvom polugoditu realno meugodinje smanjenje od 3,3%, a dravna potronja od 1,5%. Izvoz roba i usluga realno je povean 5,5% dok je uvoz roba i usluga smanjen 4,5%, pa je tako doprinos neto izvoza promjeni bruto domaeg proizvoda u prvom polugoditu 2010. bio pozitivan i iznosio 4,1 postotni bod. Grafikon 1.: Realni rast bruto domaeg proizvoda
7
7,0 6,7 4,8

5 3 % 1 -1
-2,5 4,3 3,5 3,4 1,6 0,2

-2,5

-3 -5
-6,7 -6,3 -5,7

-4,5

-7

IV 20 09 I

IV 20 10 I

IV 20 08 I

II

II

II

III

Izvor: DZS

Industrijska proizvodnja Industrijska proizvodnja zabiljeila je meugodinje smanjenje od 1,3% u prvih devet mjeseci 2010. godine. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, meugodinje poveanje industrijske proizvodnje u prvih devet mjeseci 2010. godine zabiljeeno je kod proizvodnje netrajnih proizvoda za iroku potronju (2,6%), proizvodnje energije (1,7%) te proizvodnje trajnih proizvoda za iroku potronju (1,6%). Proizvodnja intermedijarnih proizvoda smanjena je na meugodinjoj razini 6,7%, a proizvodnja kapitalnih proizvoda 1,6%. Promatrano prema djelatnostima, rudarstvo i vaenje smanjeno je 10,2% na meugodinjoj razini u prvih devet mjeseci 2010. godine, dok je opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabiljeila rast od 5,3%. Preraivaka industrija, djelatnost koja ima najvei udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji (82,82%) smanjena je 1,7% na meugodinjoj razini u prvih devet mjeseci 2010. godine. Najvei doprinos smanjenju preraivake industrije u prvih devet mjeseci 2010. godine doao je od proizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, koja je zabiljeila meugodinje smanjenje od 20,3%, proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (-11,9%), proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-21,7%) te proizvodnje elektrine opreme (12,3%), dok je najvei doprinos u smjeru poveanja preraivake industrije doao od popravka i instaliranja strojeva i opreme (rast od 18,5%), proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (42,2%), proizvodnje papira i proizvoda od papira (18,8%) te proizvodnje duhanskih proizvoda (30,2%). Pozitivni pomaci u kretanju 6

20 07

III

III

II

industrijske proizvodnje vidljivi su krajem promatranog razdoblja te je tako industrijska proizvodnja zabiljeila meugodinji rast od 0,8% u kolovozu te 3,1% u rujnu 2010. godine. Grafikon 2.: Industrijska proizvodnja
120 115 110 indeksi 2005=100 105 100 95 90 85 80
I IX 20 06 I I IX 20 08 I I IX 20 10 I V V V V V IX V 20 05 20 07 IX 20 09 IX

Izvor: DZS

Izvorni indeks Desezonirani indeks Trend indeks

Promet od trgovine na malo Promet od trgovine na malo zabiljeio je u prvih devet mjeseci 2010. godine nominalno meugodinje smanjenje od 2,3%, a realno od 2,7%. Promatrajui nominalni promet od trgovine na malo po trgovakim strukama, najznaajniji doprinos meugodinjem smanjenju trgovine u prvih devet mjeseci 2010. godine doao je od tekstila, odjevnih predmeta, obue i konih proizvoda (meugodinje smanjenje od 10,2%) te motornih vozila (-24,2%). Potrebno je napomenuti kako su pozitivni trendovi u kretanju trgovine na malo prisutni prema kraju promatranog razdoblja kada je biljeila meugodinje poraste. Grafikon 3.: Realni promet trgovine na malo
130 120 indeksi 2005=100 110 100 90 80 70 60

IV VI I I2 X 00 7 IV VI I I2 X 00 8 IV VI I I2 X 00 9 IV VI I I2 X 01 0
Izvorni indeks Desezonirani indeks Trend indeks

00 5 IV VI I I2 X 00 6

Izvor: DZS

Turizam Ukupan broj dolazaka turista iznosio je 9,8 milijuna i povean je na meugodinjoj razini 3,2% u prvih devet mjeseci 2010. godine, dok je ukupan broj noenja turista iznosio 54,3 milijuna i povean je 2,7%. Dolasci stranih turista poveani su u prvih devet mjeseci 2010. godine na meugodinjoj razini 4,6%, a dolasci domaih turista smanjeni 5,9%, dok su noenja stranih turista poveana 3,6%, a noenja domaih turista smanjena 5,7%.

I2

IV VI I

Grafikon 4.: Broj turistikih noenja

55

50 u milijunima

45

40

35

30
I - IX 2000 I - IX 2001 I - IX 2002 I - IX 2003 I - IX 2004 I - IX 2005 I - IX 2006 I - IX 2007 I - IX I - IX I - IX 2008 2009* 2010*
*promjena metodologije

Izvor: DZS

Robna razmjena U prvih devet mjeseci 2010. godine robni izvoz je zabiljeio meugodinje poveanje od 13,5%, dok je robni uvoz smanjen 3,6%. Ukoliko se iz robnog izvoza i uvoza iskljui kategorija ostalih prijevoznih sredstava, koja iskrivljuje trend kretanja ukupne robne razmjene, robni izvoz je u prvih devet mjeseci 2010. godine povean 9,0%, a uvoz smanjen 3,5%. Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom bila je u prvih devet mjeseci 2010. godine 57,8%, to je 8,7 postotnih bodova vie nego u istom razdoblju 2009. godine. Promatrajui robnu razmjenu prema djelatnostima, najvei doprinos poveanju izvoza u prvih devet mjeseci 2010. godine doao je od proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (meugodinji porast od 52,6%), proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (37,1%), proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (38,1%) te skupljanja otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala (95,2%). Kategorije koje su u prvih devet mjeseci 2010. najvie doprinijele smanjenju robnog uvoza bile su proizvodnja strojeva i ureaja (meugodinje smanjenje od 23,7%), proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (22,9%), opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija (-35,5%) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (-10,7%). Grafikon 5.: Indeks meugodinje promjene robnog izvoza i uvoza
140 130 120 110 100 90 80 70 60
I I X 20 I 10 I V V IX IX V VI I VI I 20 08 20 09 VI I I II I II I II IX XI

Izvor: DZS

Robni izvoz

Robni uvoz

Inflacija Meugodinji rast indeksa potroakih cijena iznosio je u rujnu 2010. godine 1,4%, a u prvih devet mjeseci 2010. godine 0,9%. Najvei doprinos rastu cijena tijekom prvih devet mjeseci doao je od cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su porasle 6,2%. Rastu cijena znatno su doprinijele i cijene prometa, koje su poveane 4,6%, ponajprije uslijed rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila. S druge strane, na ublaavanje rasta cijena najvie je djelovalo smanjenje cijena prehrane i bezalkoholnih pia od 2,1% te smanjenje cijena odjee i obue od 4,5%. Grafikon 6.: Indeks meugodinje promjene indeksa potroakih cijena
109 108 107 106 105 104 103 102 101 100
XI 20 10 I I V I XI IX V V VI I IX VI I 20 08 20 09 VI I IX III III III

Izvor: DZS

Trite rada Podaci iz administrativnih izvora o tritu rada ukazuju na nastavak trenda rasta broja nezaposlenih, odnosno smanjenja broja zaposlenih osoba na meugodinjoj razini u 2010. godini. Prosjean broj nezaposlenih osoba povean je u prvih deset mjeseci ove godine za 41.330 odnosno 16,0% u usporedbi s istim razdobljem 2009. Prosjean broj zaposlenih osoba smanjen je u prvih devet mjeseci 2010. na meugodinjoj razini za 83.348 ili 5,5%. Administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je prosjeno 17,3% u prvih devet mjeseci te je poveana za 2,8 postotnih bodova u usporedbi s istim razdobljem 2009. godine. Podaci ankete o radnoj snazi, zasada dostupni samo za prva dva tromjeseja 2010. godine, takoer ukazuju na nepovoljna ostvarenja. Promatrajui prosjek prvog i drugog tromjeseja 2010. godine, u radno sposobnoj dobi bilo je 3.738.500 osoba, od ega su 46,9% bili ljudi koji rade ili aktivno trae posao tj. mogu se svrstati u radnu snagu. U odnosu na rezultate ankete iz prva dva tromjeseja 2009. godine, broj stanovnika u radno sposobnoj dobi povean je za 50.500, dok je kategorija radne snage smanjena za 16.500 osoba. Ukupan broj zaposlenih bio je u prosjeku na razini od 1.548.500 u prvom polugoditu 2010., to je smanjenje od 61.000 u odnosu na isto razdoblje 2009., dok je broj nezaposlenih osoba povean za 44.500 te je iznosio 206.500. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je u prosjeku 11,8% u prvom polugoditu 2010., to je 2,6 postotnih bodova vie u usporedbi s prvom polovicom 2009. godine.

Grafikon 7.: Broj registriranih nezaposlenih osoba

330 320 310 300 290 280 270 260 250 240 230 220 210
V IV IX VI X VI I XI I II VI II XI I I II

tisue

2008. Izvor: HZZ

2009.

2010.

Inozemni dug Krajem srpnja 2010. godine ukupni inozemni dug iznosio je 45,0 milijardi eura te je u usporedbi s lipnjem povean za 99 milijuna eura. Meugodinji rast inozemnog duga iznosio je u srpnju 8,1%, to predstavlja ubrzanje od 0,6 postotnih bodova u usporedbi s lipnjem. Tijekom prvih sedam mjeseci 2010. godine inozemni dug je povean za 444 milijuna eura. Poveanje inozemnog duga tijekom prvih sedam mjeseci zabiljeeno je kod inozemnog duga drave, u iznosu od 702 milijuna eura, te inozemnog duga ostalih domaih sektora, koji je povean je za 398 milijuna eura. Smanjenje inozemnog duga tijekom prvih sedam mjeseci zabiljeeno je kod inozemnog duga banaka, koji je smanjen za 399 milijuna eura, te inozemnog duga vlasniki povezanih poduzea putem inozemnih izravnih ulaganja, koji je smanjen za 258 milijuna eura. Promatrajui strukturu inozemnog duga, udio inozemnog duga drave u ukupnom inozemnom dugu povean je s 9,8% u srpnju 2009. na 13,0% u srpnju 2010. godine, inozemni dug temeljem inozemnih izravnih ulaganja povean je u istom razdoblju s 15,6% na 15,8%, inozemni dug banaka smanjen je s 24,5% na 22,8%, a inozemni dug ostalih domaih sektora s 50,1% na 48,3% ukupnog inozemnog duga.

2.2. Makroekonomske projekcije Nepovoljna gospodarska kretanja koja su, prvenstveno kao posljedica svjetske gospodarske krize, u 2009. godini zahvatila hrvatsko gospodarstvo, nastavljena je u prvoj polovici 2010. godine. Na navedeno ukazuju dosad objavljene procjene obrauna bruto domaeg proizvoda Dravnog zavoda za statistiku za prva dva tromjeseja 2010. godine. Meutim, u preostalom dijelu 2010. godine oekuje se usporavanje i prestanak negativnih gospodarskih trendova na to upuuju i dosad objavljeni visokofrekventni ekonomski pokazatelji za drugu polovicu 2010. godine, dok se u 2011. te narednim godinama oekuje oporavak te ubrzanje meugodinje stope gospodarskog rasta. Ekonomska kretanja u meunarodnom okruenju kao i posljednje revizije makroekonomskih projekcija relevantnih meunarodnih institucija ukazuju na snaniji oporavak svjetskog gospodarstva u 2010. godini u odnosu na prethodna predvianja, na to prvenstveno upuuje dinamika oporavka trgovinske razmjene, ali i odreeni znakovi povratka potroakog optimizma. S druge strane, glavni rizici ostvarenja ovakvih projekcija odnose se na neizvjesnost povezanu s daljnjom konsolidacijom financijskog sektora, uzevi u obzir i

10

povratnu vezu sa realnim ekonomskim kretanjima, te probleme povezane s fiskalnim manjkovima pojedinih zemalja. U 2011. godini projiciran je oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaeg proizvoda od 1,5 posto koji e zatim do 2013. godine ubrzati na oko 2,5 posto. U 2011. godini oekuje se realni rast svih komponenti BDP-a s rashodne strane izuzev dravne potronje koja e zabiljeiti smanjenje. to se tie osobne potronje, u 2011. godini oekuje se njen umjereni oporavak. Naime, doprinos rastu osobne potronje od strane realnih neto plaa i potroakih kredita kuanstvima u 2011. godini bit e blago pozitivan, a oekuje se i odreeni oporavak povjerenja potroaa. Oekuje se da e i u narednim godinama osobna potronja dobiti pozitivan impuls od postupnog rasta raspoloivog dohotka stanovnitva, ali i od strane realnog rasta potroakih kredita kuanstvima, no u manjoj mjeri nego to je to bio sluaj u pred-kriznom razdoblju. Oporavak investicijske potronje bit e pod utjecajem brzine oporavka ekonomske aktivnosti, dostupnosti kapitala i uvjeta financiranja. Obzirom da se oekuje manji obujam priljeva inozemnog kapitala u nadolazeim godinama nego u pred-kriznom razdoblju, u financiranju poslovnog sektora presudnu e ulogu imati bankarski sektor koji i dalje karakterizira zadovoljavajua razina kapitaliziranosti i likvidnosti. Isto tako, odreeni stupanj neizvjesnosti vezan uz graevinsku aktivnost oteava predvianje ukupne investicijske aktivnosti budui da je uspostavljanje nove ravnotee na tritu nekretnina, s obzirom na veliinu graevinskog sektora, bitna odrednica ponovnog zamaha investicijske aktivnosti. Tako se, uvaavajui navedeno, u 2011. godini predvia umjereni realni rast investicija u fiksni kapital. Nadalje, pod pretpostavkom nastavka pozitivnih trendova u meunarodnom okruenju te daljnjeg rasta inozemne potranje, oekuje se da e najvii pozitivan doprinos gospodarskom rastu u 2011. godini doi od izvoza roba i usluga. Meutim, oekivani oporavak domae potranje dovest e i do rasta uvoza roba i usluga iji bi negativan doprinos rastu gospodarske aktivnosti u 2011. godini mogao u apsolutnom iznosu prestii doprinos izvoza. Kao posljedica navedenoga, u 2011. godini oekuje se blago negativan doprinos neto izvoza gospodarskom rastu. U skladu s oekivanim kretanjem domae i inozemne potranje, nakon znatnog smanjenja deficita tekueg rauna bilance plaanja (izraenog u postotku bruto domaeg proizvoda) u prethodne dvije godine, u 2011. godini oekuje se njegovo blago poveanje to uz pretpostavku daljnje stabilizacije uvjeta na financijskim tritima te oporavka ekonomske aktivnosti u zemlji utjee na kretanje hrvatskog inozemnog duga izraenog u postotku bruto domaeg proizvoda. to se tie trita rada, u narednom se razdoblju oekuje kako e oporavak zaposlenosti biti u odreenoj mjeri vremenski odmaknut od trenda gospodarskog rasta. To se posebice odnosi na 2011. godinu kad e fiziki pokazatelji trita rada openito stagnirati ili biljeiti blage pozitivne pomake da bi njihov izraeniji oporavak nastupio u narednim godinama. Spomenuta kretanja bruto domaeg proizvoda, zaposlenosti i plaa rezultirati e umjerenim rastom prosjene produktivnosti rada te blagim rastom jedininog troka rada. U 2011. godini oekuje se ubrzanje inflacije na 2,1%, pod pretpostavkom blagog jaanja inflatornih pritisaka sa strane domae potranje, snanog usporavanja godinjeg rasta indeksa cijena primarnih sirovina na svjetskom tritu u odnosu na 2010. godinu te izostanka znaajnijih pritisaka na rast cijena sa strane domae ponude. Ovdje svakako treba naglasiti postojanje odreenih rizika za ostvarenje ove projekcije inflacije koji se prije svega odnose na

11

dinamiku gospodarske aktivnosti u svijetu i s tim povezano kretanje potranje za osnovnim sirovinama, intenzitet oporavka domae potranje te administrativno regulirane cijene. Navedene projekcije suoene su s odreenim unutarnjim i vanjskim rizicima. Prije svega, domai financijski sustav, javne financije te trite rada jo su pod utjecajem nepovoljnih kretanja izazvanih gospodarskom krizom te hipotetski postoji mogunost dueg trajanja poremeaja to bi u tom sluaju za sobom povlailo brojne utjecaje na realne ekonomske tijekove. to se tie vanjskih rizika, iako se ini kako je dolo do stabilizacije makroekonomskih uvjeta u meunarodnom okruenju, uzimajui u obzir potrebu daljnje konsolidacije financijskog sektora, i dalje krhko povjerenje financijskih trita te probleme s javnim financijama pojedinih zemalja, znaajan stupanj neizvjesnosti je jo uvijek prisutan. Daljnje ekonomske turbulencije u okruenju zasigurno bi se odrazile na Hrvatsku kroz smanjenje inozemne potranje, poveanje cijene i smanjenje dostupnosti kapitala te jaanje potroakog pesimizma.

PRIHODI DRAVNOG PRORAUNA

Plan prihoda dravnog prorauna za 2011. godinu te projekcije za 2012. i 2013. godinu temelje se na makroekonomskim pretpostavkama i oekivanim prihodima prorauna za 2010. godinu, uzimajui u obzir procijenjene efekte pristupanja i punopravnog lanstva Republike Hrvatske Europskoj uniji. Tako su ukupni prihodi dravnog prorauna za 2011. godinu planirani u iznosu od 107,4 milijardi kuna, to predstavlja meugodinje smanjenje od 0,8%. Prema kraju srednjoronog razdoblja prihodi prorauna bit e odreeni postupnim oporavkom gospodarske aktivnosti, te su tako za 2012. godinu ukupni prihodi dravnog prorauna projicirani u iznosu od 114,1 milijardu kuna, to na godinjoj razini predstavlja rast od 6,2%. Projekcija prihoda za 2013. godinu iznosi 119,1 milijardu kuna, to u odnosu na 2012. godinu predstavlja porast od 4,3%. Ukupni proraunski prihodi sastoje se od prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi poslovanja Prihodi poslovanja za 2011. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 107,1 milijardi kuna, to je 0,9% manje u odnosu na plan 2010. godine. U strukturi prihoda poslovanja najvei dio ine porezni prihodi (57,0%), a slijede ih doprinosi (36,7%), prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (3,2%), prihodi od imovine (1,3%), pomoi (1,2%), prihodi od kazni, upravnih mjera i drugi prihodi (0,5%) te prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruenih usluga i prihodi od donacija (0,1%). Projekcija prihoda poslovanja za 2012. godinu iznosi 113,8 milijardi kuna to ini meugodinji rast od 6,3%, a za 2013. godinu 118,8 milijardi kuna, s meugodinjim rastom od 4,3%. Porezni prihodi su za razdoblje 2011. 2013. projicirani prvenstveno na temelju projekcija makroekonomskih varijabli i oekivanih gospodarskih kretanja, a uzimajui u obzir uinke izmjena Zakona o porezu na dohodak koji e tijekom 2011. godine imati cjelogodinji uinak na ove prihoda. Takoer, u promatranom trogodinjem razdoblju, a u odnosu na 2009. i 2010. godinu, porezni prihodi su pod utjecajem ukidanja posebnog poreza na plae, mirovine i 12

ostale primitke U skladu s tim, porezni prihodi za 2011. godinu planirani su u iznosu od 61,0 milijardi kuna, ime biljee meugodinje smanjenje od 1,6%. Projekcije za 2012. godinu iznose 63,9 milijardi kuna, dok za 2013. godinu iznose 66,7 milijardi kuna. Porez na dohodak Prihodi od poreza na dohodak za 2011. godinu projicirani su u iznosu od 1,0 milijarde kuna. Ovi prihodi projicirani su u skladu s oekivanjima o kretanju na tritu rada, uzimajui u obzir i promjene Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu u srpnju 2010. godine, a tijekom 2011. godine imaju cjelogodinji uinak na prikupljanje prihoda od poreza na dohodak. Za 2012. godinu prihodi od poreza na dohodak projiciraju se na razini 1,1 milijarde kuna, a u 2013. godini u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Porez na dobit Plan prihoda od poreza na dobit za 2011. godinu, kao i projekcije za 2012. i 2013. temeljeni su na kretanju ukupne gospodarske aktivnosti i oekivanog kretanja dobiti poduzea. U 2011. godini planirani su u iznosu od 5,7 milijardi kuna. Blagi oporavak gospodarske aktivnosti i ubrzanje njenog rasta prema kraju srednjoronog razdoblja rezultirati e i rastom ovih prihoda koji se za 2012. projiciraju na razini 5,8 milijarde kuna odnosno 6,1 milijardi kuna za 2013. godinu. Porez na imovinu Prihodi od poreza na imovinu u 2011. godini planiraju se prikupiti u iznosu od 504,1 milijuna kuna, a planirani su na temelju oekivanih kretanja gospodarske aktivnosti i kretanja na tritu nekretnina. Projekcija prihoda od poreza na imovinu za 2012. godinu iznosi 528,3 milijuna kuna, a za 2013. godinu 556,3 milijuna kuna. Porez na dodanu vrijednost Plan prihoda poreza na dodanu vrijednost za 2011. godinu, te projekcije za 2012. i 2013. godinu temeljeni su na oekivanom kretanju nominalne osobne potronje. U skladu s tim, u 2011. godini planira se ostvariti ukupno 39,3 milijarde kuna ovih prihoda. Projekcija za 2012. godinu iznosi 41,8 milijarde kuna, a za 2013. godinu 44,0 milijarde kuna. Porez na promet Prihodi od poreza na promet za 2011. godinu planirani su u iznosu od 128,0 milijuna kuna i u skladu s projekcijama kretanja gospodarske aktivnosti i osobne potronje. Projekcija ovog prihoda za 2012. godinu iznosi 134,5 milijuna kuna, a za 2013. godini 141,5 milijuna kuna. Posebni porezi i troarine Plan prihoda od troarina i posebnih poreza za 2011. godinu temelji se na oekivanom rastu gospodarstva, uzimajui u obzir cjelogodinje uinke poveanja troarine na bezolovne benzine i troarine na duhanske proizvode od rujna 2010. godine. U skladu s tim, prihodi od troarina u 2011. godini predvieni su u iznosu od 11,5 milijardi kuna. Na kretanju makroekonomskih pokazatelja temelji se i projekcija prihoda od ovih poreza u 2012. i 2013. godini, pa je tako za 2012. godinu projicirano 11,7 milijardi kuna, dok su za 2013. godinu ovi prihodi projicirani u iznosu od 12,0 milijardi kuna.

13

Porez na meunarodnu trgovinu i transakcije Plan prihoda od poreza na meunarodnu trgovinu i transakcije u trogodinjem razdoblju, u prosjeku se kree na razini 1,7 milijardi kuna. Porezi i naknade od igara na sreu i zabavnih igara Prihodi od poreza i naknada od igara na sreu i zabavnih igara u 2011. godini planirani su u iznosu od 529,6 milijuna kuna. Projekcija kretanja ovog prihoda za 2012. godinu iznosi 530,5 milijuna kuna, a za 2013. godinu 538,4 milijuna kuna. Ostali porezi na robu i usluge Ostali porezi na robu i usluge za 2011. godinu planirani su u iznosu od 565,8 milijuna kuna. Projekcije za 2012. i 2013. godinu iznose 593,0 milijuna kuna, odnosno 624,4 milijuna kuna. Doprinosi Prihodi od doprinosa su svojim iznosom drugi po vanosti prihodi prorauna. Ovi prihodi planirani su na temelju predvienih kretanja na tritu rada. Temeljem navedenog, prihodi od doprinosa za 2011. godinu planirani su u iznosu od 39,3 milijarde kuna. Prema kraju srednjoronog razdoblja oporavak gospodarske aktivnosti ostvarit e i povoljnije utjecaje na doprinose preko trita rada te su doprinosi za 2012. godinu projicirani u iznosu od 41,0 milijardi kuna, a za 2013. godinu u iznosu od 43,1 milijardi kuna. Prihodi od pomoi Projekcija prihoda od pomoi u najveoj mjeri se temelji na oekivanim sredstvima pomoi Europske unije. Ostale pomoi odnose se na pomoi inozemnih vlada, pomoi unutar ope drave i pomoi iz prorauna. Plan ukupnih prihoda od pomoi za 2011. godinu iznosi 1,3 milijarde kuna, dok projekcija za 2012. i 2013. godinu iznosi 3,7 milijardi kuna. Prihodi od imovine Prihodi od imovine odnose se na prihode od financijske, nefinancijske imovine, te kamata na dane zajmove. Prihodi od financijske imovine sastoje se od prihoda od kamata po vrijednosnim papirima, prihoda od kamata na oroena sredstva i depozite po vienju, prihoda od zateznih kamata, dividendi i prihoda od dobiti trgovakih drutava i banaka u vlasnitvu drave, kao i ostalih prihoda od financijske imovine. Prihodi od financijske imovine za 2011. godinu planirani su u iznosu od 426,9 milijuna kuna, dok projekcije za 2012. i 2013. godinu iznose 47,7, odnosno 48,6 milijuna kuna. Prihodi od nefinancijske imovine sastoje se od prihoda od koncesija, zakupa i iznajmljivanja imovine te naknada za koritenje nefinancijske imovine, a projicirani su na temelju kretanja oekivane gospodarske aktivnosti u narednom razdoblju. Tako su za 2011. godinu prihodi od nefinancijske imovine planirani u iznosu od 881,8 milijuna kuna, dok su projekcije za 2012. godinu 917,3 milijuna kuna, a za 2013. godinu 963,6 milijuna kuna. Plan prihoda od kamata na dane zajmove za 2011. godinu iznosi 106,5 milijuna kuna, dok projekcija za 2012. godinu iznosi 111,6 milijuna kuna, a za 2013. godinu 117,5 milijuna kuna.

14

Prihodi od upravnih i naknada

administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i po posebnim propisima za razdoblje 2011. 2013. godine projicirani su na temelju dosadanjih kretanja ovih prihoda i oekivane gospodarske aktivnosti. Prihodi po osnovi administrativnih pristojbi u 2011. godini planirani su u iznosu od 837,3 milijuna kuna. Projekcija ovih prihoda za 2012. godini iznosi 808,1 milijuna kuna, a za 2013. godini 828,2 milijuna kuna. Plan prihoda po posebnim propisima za 2011. godinu iznosi 2,6 milijarde kuna, dok je projekcija za 2012. i 2013. godinu 2,7 milijardi kuna. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruenih usluga i prihodi od donacija Ovi prihodi projicirani su u skladu s oekivanjem proraunskih korisnika o prikupljanju istih. U skladu s navedenim ostali prihodi za 2011. godinu planirani su u iznosu od 83,7 milijuna kuna dok su u 2012. i 2013. godini ovi prihodi projicirani u iznosu od 74,0 milijuna kuna odnosno 75,7 milijuna kuna. Prihodi od kazni, upravnih mjera i ostali prihodi Prihodi od kazni, upravnih mjera i ostali prihodi planirani su prvenstveno na temelju dosadanjih kretanja ovih prihoda. Tako plan prihoda od kazni, upravnih mjera i ostalih prihoda za 2011. godinu iznosi 535,7 milijuna kuna, dok projekcija za 2012. i 2013. godinu iznosi 546,4 milijuna kuna, odnosno 560,1 milijuna kuna. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Prihodi od prodaje nefinancijske imovine sastoje se od prihoda od prodaje zemljita, graevnih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, kao i prihoda od prodaje zaliha. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine za 2011. godinu planirani su u iznosu od 351,3 milijuna kuna, a najvei dio ovih prihoda odnosi se na prihode od prodaje graevinskih objekata. U 2012. godini ovi prihodi projicirani su u iznosu od 311,5 milijuna kuna, a u 2013. godini u iznosu od 323,6 milijuna kuna.

15

Tablica 1.: Prihodi dravnog proraun za razdoblje 2010.-2013.

mil. HRK 6 PRIHODI POSLOVANJA 61 Prihodi od poreza 611 Porez i prirez na dohodak 612 Porez na dobit 613 Porezi na imovinu 614 Porezi na robu i usluge 6141 Porez na dodanu vrijednost 6142 Porez na promet 6143 Posebni porezi i troarine Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove 61431 61432 Troarina na energente i elektrinu energiju 61433 Troarina na alkohol i alkoholna pia 61434 Troarina na pivo 61435 Poseban porez na bezalkoholna pia 61436 Troarina na duhanske proizvode 61437 Poseban porez na kavu 61438 Poseban porez na luksuzne proizvode 6146 Ostali porezi na robu i usluge Porez na dobitke od igara na srei i ostali porezi od igara na sreu 6147 6148 Naknade za prireivanje igara na sreu 6144 Porezi i naknade od igara na sreu i zabavu 615 Porezi na meunarodnu trgovinu i transakcije 616 Ostali prihodi od poreza 62 Doprinosi 621 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 622 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 623 Doprinosi za zapoljavanje Pomoi 63 631 Pomoi od inozemnih vlada Pomoi od meunarodnih organizacija te institucija i tijela EU 632 633 Pomoi iz prorauna 634 Pomoi od ostalih subjekata unutar opeg prorauna 64 Prihodi od imovine 641 Prihodi od financijske imovine 642 Prihodi od nefinancijske imovine 643 Prihodi od kamata za dane zajmove Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 65 651 Upravne i administrativne pristojbe 652 Prihodi po posebnim propisima Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruenih usluga i 66 prihodi od donacija 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga Plan 2010. 108.015,2 62.001,6 1.200,8 6.314,8 491,3 50.458,0 37.884,9 122,1 11.283,7 662,4 6.229,7 193,1 660,6 123,8 3.237,2 151,5 25,4 557,8 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 107.074,2 99,1 113.827,3 106,3 118.771,0 104,3 60.996,5 98,4 63.878,1 104,7 66.740,0 104,5 1.056,7 88,0 1.104,3 104,5 1.159,5 105,0 5.685,2 90,0 5.840,0 102,7 6.115,5 104,7 504,1 102,6 528,3 104,8 556,3 105,3 52.068,8 103,2 54.723,8 105,1 57.227,0 104,6 39.313,7 103,8 41.774,9 106,3 43.966,3 105,2 128,0 104,8 134,5 105,1 141,5 105,2 11.531,7 102,2 11.691,0 101,4 11.956,5 102,3 603,6 6.384,1 206,0 674,0 126,1 3.352,5 159,6 25,9 565,8 49,8 479,8 609,4 1.658,2 1.878,5 38.774,1 17.835,1 19.121,1 1.817,9 1.029,5 30,0 934,7 63,1 1,8 2.135,4 528,3 1.607,1 0,0 3.462,5 840,0 2.622,5 612,1 72,2 524,5 15,3 0,0 0,0 267,2 24,1 239,1 4,0 1.681,7 0,0 39.316,9 18.099,8 19.358,8 1.858,3 1.254,5 37,3 1.152,3 60,0 5,0 1.415,1 426,9 881,8 106,5 3.471,7 837,3 2.634,4 83,7 69,7 14,0 535,7 535,7 351,3 32,4 318,3 0,6 101,4 0,0 101,4 101,5 101,2 102,2 121,9 124,7 123,3 95,1 275,6 66,3 80,8 54,9 91,1 102,5 106,7 102,0 101,9 103,6 105,3 101,8 101,4 615,7 6.435,2 210,1 687,5 128,7 3.419,5 167,3 27,1 592,9 49,9 480,6 1.681,7 0,0 41.007,6 18.882,4 20.172,5 1.952,6 3.745,8 15,6 3.665,3 60,0 5,0 1.076,6 47,7 917,3 111,6 3.498,8 808,1 2.690,7 74,0 58,9 15,1 546,4 546,4 311,5 27,0 283,9 0,6 102,0 100,8 102,0 102,0 102,0 102,0 104,8 104,8 104,8 100,2 100,2 100,0 104,3 104,3 104,2 105,1 298,6 41,8 318,1 100,0 100,8 76,1 11,2 104,0 104,8 100,8 96,5 102,1 88,4 84,4 108,0 102,0 102,0 88,7 83,3 89,2 100,0 631,1 6.563,9 215,4 704,6 131,9 3.505,0 176,1 28,5 624,4 50,6 487,8 1.681,7 0,0 43.057,9 19.835,6 21.163,6 2.058,7 3.724,0 0,8 3.658,3 59,9 5,0 1.129,7 48,6 963,6 117,5 3.483,6 828,2 2.655,4 75,7 60,4 15,3 560,1 560,1 323,6 29,0 294,0 0,6 102,5 102,0 102,5 102,5 102,5 102,5 105,3 105,3 105,3 101,5 101,5 100,0 105,0 105,0 104,9 105,4 99,4 5,1 99,8 99,9 100,0 104,9 102,0 105,0 105,3 99,6 102,5 98,7 102,3 102,7 100,8 102,5 102,5 103,9 107,4 103,6 100,0

100,3 99,7 100,5 13,7 96,6 91,4

Kazne 663 Donacije od pravnih i fizikih osoba izvan opeg prorauna 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 681 Kazne i upravne mjere 7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine Prihodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine 74

131,4 134,3 133,1 14,3

16

RASHODI DRAVNOG PRORAUNA

4.1. Obrazloenje rashoda po ekonomskoj klasifikaciji Ukupni rashodi dravnog prorauna za 2011. godinu iznose 122,3 milijarde kuna, za 2012. godinu 124,8 milijardi kuna i 2013. godinu iznose 125,5 milijardi kuna, a ine ih rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine. Rashodi poslovanja u dravnom proraunu za 2011. godinu iznose 120,2 milijarde kuna, za 2012. godinu iznose 122,7 milijardi kuna te za 2013. godinu 123,6 milijardi kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 2011. godinu iznose 2,1 milijardu kuna, za 2012. godinu 2,0 milijarde kuna i za 2013. godinu 1,9 milijardi kuna. Proraunska potronja u 2011. godini smanjuje se u odnosu na 2010. godinu to je u skladu sa Zakljukom koje je Hrvatski sabor donio uz Izmjene i dopune Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2010. godinu i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvravanju Dravnog prorauna Republike Hrvatske za 2010. godinu. Vano je imati na umu da je Republika Hrvatska u samoj zavrnici pregovora za lanstvo u Europskoj uniji. Tijekom tog procesa radi se na izuzetno znaajnim institucionalnim, administrativnim i zakonodavnim prilagodbama. Sve te promjene su vrijedne i dugorono gledano s pozitivnim efektima, ali sad, u trenutku provedbe, imaju znaajan fiskalni uinak. U proraunu 2011. godine izdvojene su stavke vezane uz proces pridruivanja koje iznose 1,9 milijardi kuna. Za taj iznos proraun se nije poveavao, ve su se za toliko smanjivali rashodi za redovno poslovanje drave. Uz navedeno, u proraunu su napravljene dodatne utede od 2,0 milijarde kuna za financiranje poveanja pojedinih kategorija rashoda u odnosu na 2010. te izvanrednih rashoda u 2011. godini. Tablica 2.: Poveanje pojedinih kategorija rashoda u 2011. godini u odnosu na 2010. i izvanrednih rashoda u 2011. godini
u milijunima kuna poveanje u 2011. u odnosu na 2010. 1.097,1 260,5 163,2 70,1 54,0 25,1 146,1 177,0 323,1 izvanredni rashodi u 2011.

vrsta rashoda 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. financijski rashodi (kamate) vojna oprema mirovine razvoj vodnog gospodarstva porodiljne naknade kolarine za diplomski i dodiplomski studij popis stanovnitva parlamentarni izbori i referendum za EU UKUPNO

UKUPNO

1.670,0

1.993,1

Unato novim rashodima napravljene su potrebne utede u proraunu kako ne bi dolo do rasta dravne potronje te su ukupni rashodi za 2011. godinu smanjeni u odnosu na 2010. godinu.

17

Vano je istaknuti da se dodatnim utedama nisu smanjivale mirovine, rodiljne naknade, djeji doplatak, socijalne naknade te plae u javnim i dravnim slubama. Tablica 3.: Rashodi dravnog prorauna u razdoblju 2010.-2013.
mil. HRK UKUPNO Rashodi poslovanja 31 Rashodi za zaposlene 32 Materijalni rashodi 34 Financijski rashodi 35 Subvencije Pomoi dane u inozemstvo i unutar ope drave 36 Naknade gra.i kuan.na tem.osig.i dr. 37 naknade 38 Ostali rashodi 4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine) Izvor: Ministarstvo financija 3 Plan 2010. 122.340,2 120.292,5 22.558,6 8.651,8 6.303,1 6.452,2 5.315,8 65.267,5 5.743,4 2.047,7 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 122.311,3 100,0 124.751,6 102,0 125.520,8 100,6 120.235,9 100,0 122.707,1 102,1 123.627,8 100,8 22.575,8 100,1 22.393,8 99,2 22.368,6 99,9 9.136,6 105,6 8.640,8 94,6 8.249,9 95,5 7.400,2 117,4 7.648,1 103,4 8.009,8 104,7 6.273,6 97,2 6.167,4 98,3 6.052,5 98,1 5.071,5 64.551,6 5.226,6 2.075,4 95,4 98,9 91,0 101,4 8.530,2 64.359,4 4.967,4 2.044,4 168,2 99,7 95,0 98,5 9.085,3 64.945,4 4.916,2 1.893,0 106,5 100,9 99,0 92,6

Rashodi poslovanja Rashodi poslovanja u 2011. godini iznose 120,2 milijarde kuna to predstavlja smanjenje od 56,6 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu. Od ukupnih rashoda poslovanja najvei dio odnosi se na: naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (najveim dijelom mirovine, zdravstvo i socijalne naknade) u iznosu od 64,6 milijardi kuna to je za 716 milijuna kuna manje u odnosu na prethodnu godinu, na rashode za zaposlene od 22,6 milijardi kuna. Rashodi poslovanja u 2012. godini iznose 122,7 milijardi kuna, a u 2013. godini 123,6 milijardi kuna to je za 0,8% odnosno 920,7 milijuna kuna vie od 2012 godine.

18

Grafikon 8.: Rashodi poslovanja dravnog prorauna u razdoblju 2010.-2013.

mil. HRK

70.000,0 60.000,0

50.000,0 40.000,0 30.000,0 20.000,0

10.000,0 0,0
Naknade gra.i kuan.na tem.osig.i dr. naknade Rashodi za zaposlene Materijalni rashodi Subvencije Financijski rashodi Ostali rashodi Pomoi dane u inozemstvo i unutar ope drave

Izvor: Ministarstvo financija

Plan 2010.

Plan 2011.

Projekcija 2012.

Projekcija 2013.

Rashodi za zaposlene Rashodi za zaposlene u 2011. godini planirani su u iznosu od 22,6 milijarde kuna to predstavlja rast od 0,1% odnosno 17,2 milijuna kuna u odnosu na plan 2010. godine. Navedeno je rezultat poetka provedbe aktivnosti smanjenja broja zaposlenih u tijelima dravne uprave Programa gospodarskog oporavka istodobno uzevi u obzir da su u dravnom proraunu na ovim pozicijama osigurana i sredstva za 0,5% rasta plaa za minuli rad, 2,2% rasta plaa u obrazovanju i znanosti na temelju Sporazuma o dodacima na plau u obrazovanju i znanosti iz 2006. godine i dodatnog jaanja administrativnog kapaciteta u procesu priprema Republike Hrvatske za lanstvo u EU. U 2012. godini predvieno je smanjenje rashoda za zaposlene u odnosu na 2011. godinu od 0,8% odnosno za 182,1 milijuna kuna te ovi rashodi iznose 22,4 milijardi kuna. U 2013. godini rashodi za zaposlene nastavljaju se smanjivati te su u odnosu na 2012. godinu padaju za 0,1% odnosno 22,4 milijun kuna. Materijalni rashodi Ukljuuju naknade trokova zaposlenima, rashode za tekue i investicijsko odravanje, uredski materijal, energiju, usluge i dr. Ukupni materijalni rashodi u 2011. godini iznose 9,1 milijardu kuna. Ovi rashodi u 2011. godini bez izvanrednih rashoda za popis stanovnitva, parlamentarne izbore, referendum za EU i vojnu opremu smanjuju se u odnosu na 2010. godinu.

19

U 2012. godini materijalni rashodi iznose 8,6 milijardi kuna to predstavlja znaajno smanjenje od 5,4% ili 495,8 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu. U 2013. godini materijalni rashodi planirani su na razini od 8,2 milijarde kuna. Financijski rashodi Financijski rashodi u 2011. godini poveavaju se za 1,1 milijardu kuna u odnosu na 2010. godinu te iznose 7,4 milijardi kuna. U 2012. godini oekuje se rast financijskih rashoda od 3,4% u odnosu na 2011. godinu. Poveanje financijskih rashoda planirano je i u 2013. godini od 4,7% u odnosu na 2012. godinu. Grafikon 9.: Kretanje financijskih rashoda dravnog prorauna u razdoblju 2010.-2013.
7.800,0 7.600,0 7.400,0 7.200,0 mil. HRK 7.000,0 6.800,0 6.600,0 6.400,0 6.200,0 6.000,0 Plan 2010.
Izvor: Ministarstvo financija

Plan 2011.

Projekcija 2012.
34 Financijski rashodi

Projekcija 2013.

Subvencije Rashodi za subvencije u 2011. godini planiraju se u iznosu od 6,3 milijarde kuna to je za 2,7% odnosno 178,7 milijuna kuna manje u odnosu na 2010. godinu. Ovo smanjenje u najveem dijelu odnosi se na smanjenje subvencija u eljeznikom i zranom prometu. U 2012. godini rashodi za subvencije smanjuju se za 106,2 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu te iznose 6,2 milijarde kuna, a u 2013. godini planirane su na razini od 6,1 milijardi kuna. Pomoi Pomoi dane u inozemstvo i unutar ope drave u 2011. godini smanjuju se za 244,4 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu te iznose 5,1 milijardu kuna. U 2012. godini navedeni rashodi rastu za 68,2% (u apsolutnom iznosu 3,5 milijardi kuna) dosegnuvi razinu od 8,5 milijardi. Razlog ovom poveanju su po prvi puta planirana sredstva doprinosa Republike Hrvatske proraunu EU od 3,6 milijardi kuna. U 2013. godini pomoi iznose 9,1 milijardu kuna.

20

Naknade graanima i kuanstvima Najveu stavku u rashodima poslovanja ine naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 64,6 milijardi kuna u 2011. godini, 64,4 milijarde kuna u 2012. godini i 64,9 milijardi kuna u 2013. godini. Veinu navedenih rashoda ine mirovine koje su u 2011. godini predviene u iznosu od 35,1 milijardu kuna, u 2012. godini 35,3 milijarde kuna i u 2013. godini 36,0 milijardi kuna. U odnosu na 2010. godinu mirovine u 2011. godini rastu za 163,2 milijuna kuna uslijed oekivanih kretanja broja umirovljenika. Izuzev mirovina, prethodno spomenuta skupina rashoda obuhvaa i naknade utvrene propisima o zdravstvenom i socijalnom osiguranju te ostale vrste naknada koje graani i kuanstva dobivaju iz prorauna neovisno o sustavima osiguranja. Rashodi za naknade graanima i kuanstvima smanjuju se u odnosu na 2010. godinu za 716,0 milijuna kuna, a to smanjenje najveim dijelom rezultat je smanjenja na pozicijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 480,7 milijuna kuna. Tablica 4.: Naknade graanima i kuanstvima u razdoblju 2010.-2013.
mil. HRK Djeji doplatak Rodiljne naknade Mirovine, od ega - mirovine branitelja Branitelji - trajna prava Aktivna politika zapoljavanja Naknade HZZO-a Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 1.769,9 2.226,5 34.971,6 5.050,0 779,3 125,8 20.723,0 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 1.638,4 92,6 1.642,2 100,2 1.629,1 99,2 2.280,0 102,4 2.280,0 100,0 2.280,0 100,0 35.134,8 100,5 35.331,5 100,6 36.001,9 101,9 4.860,0 96,2 4.890,0 100,6 5.000,0 102,2 780,0 100,1 772,0 99,0 772,0 100,0 116,4 92,5 131,3 112,9 159,2 121,2 20.242,2 97,7 20.195,7 99,8 19.969,8 98,9

Ostali rashodi poslovanja Ostali rashodi poslovanja u 2011. godini smanjuju se za 516,7 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu te iznose 5,2 milijarde kuna. U 2012. i 2013. godini ovi rashodi nastavljaju se smanjivati do razine od 5,0 milijardi kuna u 2012. i 4,9 milijarde u 2013. godini. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine U 2011. godini rashodi za nabavu nefinancijske imovine rastu za 27,8 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu odnosno za 1,4% te iznose 2,1 milijardu kuna. U 2012. godini planirano je smanjenje ovih rashoda za 31,0 milijun kuna ili 1,4% u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. za daljnjih 151,5 milijuna kuna ili 7,4%. Tablica 5.: Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u razdoblju 2010.-2013.
mil. HRK Kapitalna ulaganja u znanosti i kolstvu Kapitalna ulaganja u zdravstvu i socijalnoj skrbi Kapitalna ulaganja u pravosuu Izgradnja i opremanje graninih prijelaza Protupoarna zatita Stambeno zbrinjavanje branitelja Ostala kapitalna ulaganja UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 338,8 322,1 90,9 163,2 95,8 29,3 1.007,5 2.047,7 Plan Indeks 2011. 11./10. 233,4 68,9 392,1 121,7 124,0 136,3 218,1 133,7 2,5 2,6 45,9 156,4 1.059,4 105,2 2.075,4 101,4 Projekcija Indeks 2012. 12./11. 245,0 105,0 428,4 109,3 128,2 103,4 160,6 73,6 2,4 94,0 16,0 34,8 1.063,9 100,4 2.044,4 98,5 Projekcija Indeks 2013. 13./12. 267,3 109,1 397,4 92,7 141,3 110,2 37,0 23,0 2,4 100,0 8,1 50,4 1.039,7 97,7 1.893,0 92,6

21

4.2. Obrazloenje rashoda po programima Proraun kao glavni instrument Vlade Republike Hrvatske u upravljanju fiskalnom politikom osmiljava se dugorono i strateki. Sastavljeni su strateki planovi ministarstava i ostalih tijela dravne uprave te je temeljem njih izraena Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.2013. Tri su kljuna strateka cilja usmjerena na cjelokupni drutveni i gospodarski razvoj: 1. gospodarski oporavak i razvoj, 2. borba protiv korupcije i organiziranog kriminala i 3. zavretak pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Upravo s ciljem stvaranja vrstih temelja za gospodarski oporavak izraen je Program gospodarskog oporavka. Program predlae kako vratiti gospodarstvo na putanju odrivog rasta, sveobuhvatnim i konzistentnim programom mjera i aktivnosti iji e rezultati biti vidljivi kako u kratkom, tako u srednjem odnosno u dugom roku. Temeljni cilj Programa je gospodarski oporavak te stvaranje konkurentnog gospodarstva za ostvarenje visokog standarda i kvalitete ivljenja, koji poiva na naelima stabilnosti, odrivosti i socijalne pravednosti. Okosnicu Programa ini stvaranje kvalitetnijeg poduzetnikog okruja kroz provedbu nunih reformi u javnom sektoru. Niz mjera obuhvaenih programom poiva na injenici da drava svojim aktivnostima moe samo pospjeiti gospodarski rast stvarajui poticajno poduzetniko okruenje, no ona ne moe zamijeniti privatnu inicijativu i odgovornost. U tom smislu vano je naglasiti kako su za uspjenu transformaciju gospodarstva nune znaajne promjene ponaanja svih subjekata drave i javnog sektora, privatnih poduzea i stanovnitva. U provedbi Programa Vlada inzistira na brzini i efikasnosti kako bi adekvatno, ali i pravovremeno postigla zacrtane ciljeve. U tom kontekstu, kontinuirano se prati provedbu Programa, a krajem svakog mjeseca Vlada prihvaa Izvjee o provedbi koje je dostupno svima na web stranicama. Puni efekt nekih od mjera nije mogue vidjeti odmah u kratkom roku, ali upravo je i takve mjere nuno provesti kako bi se ostvarili ukupni pozitivni rezultati. U isto vrijeme, neke su mjere ve sad poluile odreene rezultate i svakako doprinose ukupnom gospodarskom oporavku. Fiskalna politika koja e se provoditi dravnim proraunom za razdoblje 2011. 2013. materijalizira ciljeve i mjere proizale iz Strategije Vladinih programa u ijim temeljima je Program gospodarskog oporavka, kako bi se osigurala dugorona stabilnost i oporavak te postavila osnova gospodarskog rasta. U tom kontekstu, proraun je kroz alokacije sredstava po pojedinim programima i uvoenjem novih programa usmjeren postizanju ciljeva definiranih u Strategiji Vladinih programa: Makroekonomska i gospodarska stabilnost Makroekonomska i gospodarska stabilnost ostvarit e se uinkovitim upravljanjem javnim financijama kroz daljnje unaprjeenje proraunskih procesa, jaanje sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru te razvojem makroekonomske statistike. Pravedno i uinkovito prikupljanje fiskalnih prihoda takoer e pridonijeti stabilnosti javnih financija, a

22

prvenstveno e biti usmjereno na poboljanje kvalitete pruanja usluga poreznim obveznicima i pojednostavljenje poreznih i carinskih postupaka. U kontekstu pristupanja Europskoj uniji, od iznimne e vanosti biti jaanje kapaciteta za koritenje fondova Europske unije te je cilj u predstojeem razdoblju u to veoj mjeri iskoristiti dodijeljena sredstva to e se ostvariti uspostavljanjem i dobivanjem dozvole za rad svih institucija predvienih u provedbi IPA i buduih fondova Europske unije, kvalitetnom pripremom projekata u iznosu iznad dodijeljenih alokacija, uinkovitom implementacijom projekata i kvalitetnim financijskim upravljanjem, kvalitetnom pripremom programskih dokumenata za koritenje buduih sredstava Europske unije, kao i sustavnom i koordiniranom edukacijom o koritenju sredstava Europske unije tijela ukljuenih u sustav upravljanja i ostalih potencijalnih korisnika sredstava. Optimalno ozraje za razvoj konkurentnog gospodarstva Ekonomska politika u srednjoronom razdoblju bit e usmjerena i na osiguravanje optimalnog ozraja za razvoj konkurentnog hrvatskog gospodarstva. Stoga e se poduzeti mjere za jaanje konkurentske sposobnosti gospodarskih subjekata koje ukljuuju restrukturiranje i razvoj pojedinih grana industrije, podrku razvoju malog gospodarstva, poticanje razvoja gospodarstva na otocima i u priobalju i provoenje inspekcijskih nadzora gospodarskih inspektora u podruju djelatnosti ugostiteljstva, turizma i trgovine. Od velike vanosti za konkurentnost hrvatskog gospodarstva je i razvijenije, konkurentnije i fleksibilnije trite rada ije e se funkcioniranje omoguiti kroz provoenje aktivnih mjera politike trita rada, razvoj institucija trita rada, otkrivanje i suzbijanje nezakonitosti u podruju sigurnosti i zatite zdravlja na radu te kroz otkrivanje i suzbijanje nezakonitosti koje su u vezi s radom stranaca i prijavljivanja radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ureeno gospodarstvo bazirano je sa jedne strane na konkurentnosti poduzetnika, a sa druge strane u velikoj mjeri ovisi i o visokom stupnju povjerenja i zadovoljstvu potroaa. Sukladno tome, poboljanje zatite ekonomskih interesa i sigurnosti potroaa ostvariti e se uspostavom kvalitetnog sustava zatite potroaa, provoenjem inspekcijskih nadzora gospodarskih inspektora u podruju zatite gospodarskih interesa potroaa, provoenjem postupaka uzorkovanja prehrambenih i neprehrambenih proizvoda i informiranjem javnosti o opasnim i nesukladnim proizvodima putem Internet stranica. Takoer, vaan preduvjet za odriv i konkurentan gospodarski rast je uinkovitiji nain koritenja nacionalnih resursa putem jaanja konkurentnosti i odrivosti energetskog sustava, primjerice, poticanjem izgradnje konkurentnih temeljnih energetskih objekata uklopljenih u regionalnu infrastrukturu i stvaranje preduvjeta za njihovu realizaciju, to je ujedno i temeljna zadaa u nastupajuem razdoblju. Nadalje, radit e se na uspostavi registra istranih prostora i eksploatacijskih polja svih mineralnih sirovina, saniranju i privoenju konanoj namjeni neaktivnih i naputenih (nesaniranih) eksploatacijskih polja, stvaranju, obnavljanju i koritenju robnih zaliha, sprjeavanju nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina te odravanju sigurnosti i kvalitete opskrbe i koritenja elektrine energije te postrojenja i opreme pod tlakom.

23

Tablica 6.: Optimalno ozraje za razvoj konkurentnog gospodarstva

mil. HRK Jaanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetnitva Poticanje industrijskog razvoja i restrukturiranja Poticanje izvoza i ulaganja Reforma energetskog sektora Razvoj i zatita trita i poslovanja Aktivna politika trita rada UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 537,9 183,6 37,1 30,3 246,8 547,7 1.583,4 Plan 2011. 472,0 258,6 38,7 25,4 242,6 548,3 1.585,7 Indeks 11./10. 87,8 140,9 104,3 83,8 98,3 100,1 100,1 Projekcija 2012. 497,1 295,0 39,3 23,4 237,7 574,0 1.666,4 Indeks 12./11. 105,3 114,1 101,4 92,1 98,0 104,7 105,1 Projekcija 2013. 512,3 313,4 39,8 22,1 238,1 873,0 1.998,8 Indeks 13./12. 103,1 106,2 101,3 94,5 100,2 152,1 119,9

Jaanje pravne drave i vladavine prava Jaanje pravne drave i vladavine prava predstavlja jaanje i razvoj onih ustavnih i zakonskih kategorija, koje ine pravnu osnovu bitnu za razvoj demokracije. Doprinos tome ogleda se u reformi pravosua koja je usmjerena na jaanje preduvjeta za neovisnost, nepristranost i profesionalizam u pravosuu, ubrzavanje sudskih postupaka i racionalizaciju mree pravosudnih tijela, jaanje zatite ljudskih prava i sloboda, kao i na unaprjeenje zatvorskog sustava. Od velike vanosti za jaanje pravne drave je i suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala koje e se postii kroz jaanje pravnog i institucionalnog okvira, suradnju tijela ukljuenih u borbu protiv korupcije te putem jaanja aktivnosti u podruju sprjeavanja korupcije i podizanja svijesti o tetnosti korupcije. Modernizacija javne uprave, njezina puna profesionalizacija te pruanje brzih i pouzdanih javnih usluga sastavni je dio dobrog poduzetnikog okruenja i pretpostavka osiguranja boljeg standarda svih graana. U tom smislu provoditi e se mjere usmjerene na racionalizaciju sustava dravne uprave i reformu sustava lokalne i podrune (regionalne) samouprave te na razvoj uinkovitog sustava upravljanja i razvoja ljudskih potencijala u dravnoj slubi.

Tablica 7.: Jaanje pravne drave i vladavine prava

mil. HRK Razvoj i jaanje pravosua Upravljanje zatvorskim i probacijskim sustavom Ulaganje u informatizaciju i prostorni smjetaj pravosudnih tijela Zatita ljudskih prava i sloboda Unapreenje kvalitete rada javnih slubi i uprave UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 124,7 512,0 170,2 139,6 30,4 976,8 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 160,4 128,7 135,9 84,716 110,8 81,52 533,2 104,15 524,0 98,27 522,7 99,758 211,6 124,31 127,6 91,424 28,7 94,496 1.061,5 108,68 203,0 95,942 141,4 110,8 36,7 127,75 1.041,0 98,1 215,3 106,06 211,5 149,63 33,1 90,141 1.093,4 105,0

Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture Poticanje znanja, izvrsnosti i kulture kroz odrivu kvalitetu obrazovnog sustava i razvoj porta ostvarit e se putem uspostave ekonomine i uinkovite mree odgojnih i obrazovnih ustanova, uspostave sustava osiguranja kvalitete na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja te razvijanjem sustava porta i portskih djelatnosti. Razvoj mree visokih uilita, poticanje okrupnjavanja znanstvenog potencijala na javnim institutima i sveuilitima doprinijet e razvoju znanosti kao pokretaa dugoronog gospodarskog i drutvenog razvoja. Poticanjem i praenjem razvoja informacijskog drutva, razvojem elektronikih komunikacija i potanskih usluga, uspostavljanjem elektronike uprave putem jae koordinacije tijela

24

dravne uprave, optimiranjem i razvojem raunalne i komunikacijske infrastrukture u dravnoj upravi, usklaivanjem nacionalne politike razvoja informacijskog drutva i koritenjem zajednikih interoperabilnih rjeenja na razini Europske unije, osiguranjem dostupnosti javnoj slubenoj dokumentaciji i informacijama Republike Hrvatske svim korisnicima, pod jednakim uvjetima i nepristrano, pridonijet e stvaranju informacijskog drutva. Tablica 8.: Poticanje znanja i izvrsnosti
mil. HRK Razvoj odgojno-obrazovnog sustava Predkolski odgoj Osnovnokolsko obrazovanje Srednjokolsko obrazovanje Visoko obrazovanje Znanstveno istraivaka djelatnost i razvoj informacijskog drutva Razvoj porta UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 309,7 24,3 4.713,7 2.518,6 2.672,5 1.211,8 134,9 11.585,4 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 336,0 108,5 404,4 120,4 369,3 91,3 19,5 80,2 19,5 100,3 19,1 98,0 4.706,6 99,8 4.677,3 99,4 4.641,4 99,2 2.475,9 98,3 2.456,3 99,2 2.437,4 99,2 2.682,5 100,4 2.667,5 99,4 2.643,7 99,1 1.204,6 116,8 11.541,8 99,4 86,6 99,6 1.201,5 116,5 11.543,1 99,7 99,7 100,0 1.213,2 116,4 11.440,6 101,0 99,9 99,1

Nadalje, razvijanje kulturnoga i umjetnikoga stvaralatva dovest e do razvitka i unaprjeenja kulturnog ivota u Republici Hrvatskoj kroz potporu razvoju umjetnike djelatnosti, unaprjeenje programa poduzetnitva u kulturi, razvoj kulturne infrastrukture i participacije u kulturnom ivotu, jaanje prisutnosti hrvatske umjetnosti i kulture u svijetu, poticanje razvoja nacionalnih, javnih, privatnih i regionalnih kazalita te umjetnikih organizacija i ansambala, potporu kulturno-umjetnikom amaterizmu te ouvanju tradicijske kulture, potporu proizvodnji i distribuciji knjiga, asopisa i elektronikih publikacija, potporu razvoju knjininih usluga i zadovoljavanju potreba korisnika te kroz potporu programima likovne umjetnosti. Takoer, revizijom i objavom cjelovitog Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske, istraivanjem, dokumentiranjem i inventarizacijom kulturnih dobara, dostupnou kulturne batine u digitalnom okruenju, razvojem cjelovitih programa zatite i ouvanja kulturnih dobara, sustavnim praenjem stanja kulturnih dobara, poveanjem razine inventiranosti, obrade i prezentacije muzejske grae, razvojem muzejske infrastrukture, poboljanjem uvjeta i poveanjem kapaciteta za pohranu gradiva u arhivima, uvoenjem sustava za preuzimanje i dugorono ouvanje arhivskog gradiva u digitalnom obliku, jaanjem kapaciteta za zatitu, obradu i opis arhivskog gradiva, dostupnou arhivskog gradiva u digitalnom okruenju te unaprjeenjem praenja troenja sredstava za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina osigurat e se zatita i ouvanje kulturne batine Republike Hrvatske. Tablica 9.: Poticanje kulture
mil. HRK Razvoj kulturnog i umjetnikog stvaralatva Zatita kulturnih dobara UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 625,6 242,7 868,3 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 567,3 90,7 557,9 98,3 579,3 103,8 232,7 95,9 225,8 97,0 189,4 83,9 800,1 92,1 783,7 98,0 768,6 98,1

Ravnomjeran regionalni razvoj Uslijed sve veeg produbljivanja drutveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogunosti u razliitim dijelovima zemlje te meu razliitim drutvenim skupinama, Vlada Republike Hrvatske nastavit e s poduzimanjem mjera kako bi osigurala ravnomjeran regionalni razvoj 25

Hrvatske. To prije svega podrazumijeva poticanje razvoja upanija i statistikih regija kroz identifikaciju, odabir i praenje provedbe prioritetnih projekata u segmentu komunalne i socijalne infrastrukture, dodjelu bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, podrku radu Partnerskih vijea statistikih regija te kroz voenje i odravanje Sredinje elektronike baze regionalnih razvojnih projekata. Nadalje, poticat e se odriv razvoj slabije razvijenih regija putem obnove ratom stradalih podruja, stambenog zbrinjavanja na podrujima posebne dravne skrbi, ulaganja u izgradnju komunalne i drutvene infrastrukture na otocima i u priobalju, stvaranja boljih ivotnih uvjeta stanovnitva otoka i priobalja te putem sufinanciranja izgradnje i sanacije cestovne infrastrukture. Razvojem pograninih podruja stvorit e se podloga za razvoj koordinirane, sustavne i strateki usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i sredinjoj dravnoj razini, to e se ostvariti kroz jaanje prekogranine suradnje u pograninim podrujima i ukljuivanje hrvatskih partnera u programe transnacionalne suradnje. Gospodarenje umama u Republici Hrvatskoj podrazumijeva odrivo i skladno koritenje funkcija uma i trajno poboljavanje njihova stanja. U skladu s tim provodit e se mjere usmjerene na razvoj drvne industrije, na odobravanje i provedbu umskogospodarskih planova, zatitu uma i ouvanje umskih genetskih resursa te na razvoj gospodarenja lovitima i divljai. Odrivi razvoj vodnog gospodarstva osigurat e se razvojem i upravljanjem vodoopskrbnim sustavom, zatitom voda i mora i ulaganjem u razvoj sustava navodnjavanja. Razvoj prometnog sustava predstavlja preduvjet uravnoteenom regionalnom razvoju Hrvatske, te e se u tom smislu nastaviti s ulaganjem u razvoj prometne infrastrukture, donijet e se mjere koje doprinose visokoj kvaliteti i razvoju trita prometnih usluga te e se raditi na poveanju razine sigurnosti u prometu. Tablica 10.: Ravnomjeran regionalni razvoj
mil. HRK Poticanje regionalnog razvoja Razvoj vodnoga gospodarstva Razvoj prometnog sustava Razvoj elektronikih komunikacija i trita potanskih usluga Zbrinjavanje prognanika, povratnika i izbjeglica Gospodarenje umskim resursima UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 2.816,2 372,4 6.101,7 2,9 704,6 61,3 10.059,0 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 2.662,3 94,5 2.566,5 96,4 2.504,1 97,6 442,5 118,8 302,6 68,4 600,3 198,4 5.954,8 97,6 5.943,5 99,8 5.789,2 97,4 5,1 661,0 11,9 9.737,7 177,4 93,8 19,5 96,8 5,2 580,8 9,1 9.407,8 102,1 87,9 76,3 96,6 5,8 521,1 10,9 9.431,4 111,2 89,7 119,2 100,3

Jaanje socijalne pravednosti Jaanje socijalne pravednosti takoer je jedan od kljunih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Briga za osobe kojima je neophodna pomo drugih vaan je dio socijalne odgovornosti drutva. Stoga e se nastaviti poduzimati mjere usmjerene na poboljanje kvalitete ivota osjetljivih skupina putem irenja usluga pomoi u kui i dnevnog boravka na nove lokalne zajednice, poticanja lokalnog zapoljavanja u socijalnim uslugama, razvijanja razliitih usluga u zajednici potrebnih osobama s invaliditetom, ukljuivanja osoba s invaliditetom na trite rada, redefiniranja sustava novanih pomoi, irenja mree usluga socijalne skrbi, suradnje s civilnim drutvom, pripreme i provedbe pretpristupnih i pristupnih aktivnosti na podruju socijalnog ukljuivanja, skrbi za stradalnike rata te putem razvoja institucionalnog okvira za volonterstvo i sustava mjerenja volonterskog doprinosa. Takoer, od iznimne vanosti je i socijalno osnaivanje obitelji, djece i mladih to se planira ostvariti provoenjem mjera usmjerenih osnaivanju obitelji, razvojem mree izvaninstitucionalnih oblika usluga u zajednici, pruanjem usluga u zajednici u suradnji s organizacijama civilnog drutva, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i obiteljskim centrima usmjerenih 26

djeci, razvojem izvaninstitucionalnih oblika skrbi za rtve nasilja u obitelji, unaprjeenjem organizacije poslova u ustanovama socijalne skrbi, osnaivanjem informatikog i upravljakog sustava socijalne skrbi, kao i poboljanjem infrastrukture ustanova socijalne skrbi. Zatita digniteta hrvatskih branitelja u drutvu ostaje jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske koji obuhvaa sveobuhvatnu skrb o razvojaenim braniteljima i lanovima njihovih obitelji, hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, mirnodopskim vojnim invalidima, stradalim pirotehniarima i lanovima njihovih obitelji, obiteljima poginulih, umrlih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Takoer, poticat e se razvijanje odrivog sustava mirovinskog osiguranja u uvjetima starenja stanovnitva kojem je osnovni cilj poveanje udjela korisnika mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje u ukupnom broju korisnika mirovina i smanjenje udjela mirovinskih trokova za sustav generacijske solidarnosti u bruto domaem proizvodu. Daljnji razvoj mirovinskog sustava podrazumijeva postizanje dugorone socijalne i financijske odrivosti sustava, to e u sljedeem trogodinjem razdoblju zahtijevati kako izmjene u sustavu generacijske solidarnosti, tako i izmjene u sustavu temeljenom na individualnoj kapitaliziranoj tednji. Tablica 11.: Jaanje socijalne pravednosti
mil. HRK Mirovine i mirovinski sustav Skrb za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata Doplatak za djecu i porodiljna naknada Socijalna skrb Briga za osjetljive skupine stanovnitva Naknade za nezaposlene Potpore kuanstvima UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 35.091,6 926,6 3.996,6 3.190,3 156,5 1.653,3 416,5 45.431,4 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 35.221,8 100,4 929,0 100,3 3.918,6 98,0 3.106,6 97,4 167,6 107,1 1.525,1 92,2 424,0 101,8 45.292,6 99,7 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 35.411,5 100,5 903,6 97,3 3.922,4 100,1 3.083,0 99,2 169,5 101,1 1.385,1 90,8 220,0 51,9 45.095,2 99,6 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 36.081,9 101,9 893,9 98,9 3.909,3 99,7 3.048,5 98,9 171,1 100,9 1.527,4 110,3 228,0 103,6 45.860,0 101,7

Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodeih europskih turistikih destinacija Jedan od glavnih ciljeva ekonomske politike zasigurno je i pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodeih europskih turistikih destinacija. Dugoronost pozitivnih uinaka u turizmu osigurat e se kroz odrivo koritenje prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala, aktivno sudjelovanje u njihovom ouvanju i razvoju, stvaranje okruenja privlanog za investitore, te djelotvornom promocijom. Razvoj turistikog sektora podrazumijeva poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu, ulaganje u razvoj kadrova u turizmu, stvaranje uvjeta za kvalitetan i siguran boravak turista i poticanje razvoja turizma u turistiki nedovoljno razvijenim podrujima. Uinkovita promocija turistikog proizvoda i usluga ostvarit e se putem unaprjeenja kvalitete djelovanja Hrvatske turistike zajednice i sustava turistikih zajednica, kao i promocijom hrvatskih turistikih odredita. Tablica 12.: Pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodeih europskih turistikih destinacija
mil.HRK Razvoj turizma Promocija Republike Hrvatske UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 75,7 125,6 201,3 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 80,2 105,9 132,3 105,3 212,5 105,5 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 74,2 92,4 105,2 79,5 179,3 84,4 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 72,9 98,3 105,2 100,0 178,0 99,3

27

Konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor Stvaranje produktivnog i konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora zahtjeva dosljednu provedbu sveobuhvatnih mjera na itavom nizu podruja. Stoga je jedna od kljunih mjera nastavak prilagodbe sustava potpora poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu sustavu Europske unije kroz reformu sustava poljoprivredne potpore, davanje potpora za odrivo koritenje poljoprivrednog zemljita i strukturnih potpora poljoprivrednim gospodarstvima, sektoru prerade i akvakulture, te kroz prilagodbu ribolovnog kapaciteta stanju resursa. Takoer, radit e se na poboljanju trinih mehanizama za prodaju poljoprivredno-prehrambenih i ribarskih proizvoda putem okrupnjavanja posjeda i ureenja poljoprivrednog zemljita, uspostave mehanizama ureenja trita poljoprivrednih proizvoda, usmjeravanja trenja ribarskih proizvoda kroz veletrnice ribom i poticanja udruivanja u ribarskom sektoru. Zatita zdravlja ljudi, ivotinja i bilja te zatita interesa potroaa, kao daljnja mjera obuhvaa unaprjeenje sustava sigurnosti i kakvoe hrane i hrane za ivotinje, uspostavu sustava certifikacijskih tijela, unaprjeenje provoenja slubenih kontrola, mjera zdravstvene zatite ivotinja i dobrobiti ivotinja, sustava obvezatnog oznaavanja i registracije ivotinja te uspostavu uinkovite kontrole prometa ivotinja, unaprjeenje sredinjeg veterinarskog informacijskog sustava i zdravstvene zatite bilja. Ruralni razvoj zauzet e sve znaajnije mjesto u oblikovanju poljoprivredne politike Hrvatske s ciljem poboljanja kvalitete ivota u onim ruralnim podrujima gdje su ti uvjeti znatno nii od prosjeka, smanjenja razlika u gospodarskom razvitku i ivotnim uvjetima u odnosu na ostala podruja, kreiranja snanog poljoprivrednog sektora, poveanja konkurentnosti ruralnog podruja, ouvanja okolia i prirodnih resursa te ouvanja i napretka seoskih podruja i ruralnih vrijednosti. Tablica 13.: Konkurentniji poljoprivredno-prehrambeni i ribarski sektor
mil.HRK Razvoj poljoprivrede i ribarstva Potpore u poljoprivredi i ribarstvu Ruralni razvoj UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 843,6 2.983,1 593,5 4.420,2 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 798,0 94,6 2.938,0 98,5 654,4 110,3 4.390,4 99,3 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 540,3 67,7 2.727,9 92,8 803,5 122,8 4.071,7 92,7 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 640,3 118,5 2.884,8 105,8 322,5 40,1 3.847,6 94,5

Daljnje jaanje meunarodnog poloaja Republike Hrvatske U proteklim godinama meunarodni poloaj Hrvatske osnaen je u svim vidovima vanjske politike: u podruju europskih integracija, ulaskom u NATO i postankom nestalne lanice Vijea sigurnosti UN-a; razvijanjem dobrosusjedskih odnosa i unaprjeivanjem regionalne suradnje, te sveukupnim pozicioniranjem u meunarodnim okvirima. Tijekom 2009. i 2010. godine ostvaren je daljnji napredak u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji koji su uli u zavrnu, odluujuu fazu. Republika Hrvatska je, zahvaljujui ustrajnom radu svih struktura ukljuenih u pregovaraki proces te provedbi reformskih procesa i ispunjavanju svih ostalih kriterija koji proizlaze iz budueg lanstva u Europskoj uniji, uspjela stvoriti preduvjete za skoro okonanje pristupnog procesa. U prijelaznom razdoblju do punopravnog lanstva iznimnu vanost imat e informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i integracijskom procesu, kao i stvaranje vjerodostojne hrvatske inaice pravne steevine Europske unije i prevoenje za potrebe procesa pristupanja.

28

Tablica 14.: Daljnje jaanje meunarodnog poloaja Republike Hrvatske

mil.HRK Diplomatsko konzularna djelatnost Provoenje vanjske politike RH UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 389,9 37,5 427,4 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 364,4 93,5 23,1 61,5 387,5 90,7 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 378,2 103,8 32,4 140,4 410,6 106,0 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 385,8 102,0 10,8 33,2 396,5 96,6

Unapreenje policije i oruanih snaga u slubi graana Jedna od temeljnih zadaa Vlade Republike Hrvatske je odravanje zadovoljavajueg javnog reda i mira u drutvu. U tom smislu poduzimat e se mjere s ciljem jaanja prevencije kanjivih ponaanja i unaprjeenja otkrivanja i suzbijanja kriminaliteta, meu ostalim i kroz reformu kriminalistike policije, daljnji rad na suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta, zlouporabe droga i nasilja, posebice nasilja nad mladei, osnaivanje otkrivenosti kaznenih djela iz mrnje, kaznenih djela nad manjinskim i ranjivim skupinama, kaznenih djela trgovine ljudima te kaznenih djela protiv intelektualnog vlasnitva, kao i kroz jaanje suradnje policije i pravosua. Takoer e se poduzeti mjere za poveanje sigurnosti cestovnog prometa koje ukljuuju usredotoenje nadzora na kritina razdoblja, mjesta i tee prekraje i poticanje suradnje svih subjekata koji se bave sigurnou prometa. Od velikog znaaja je i jaanje sigurnosti dravne granice kroz obuku granine policije prema EU standardima te izgradnju efikasnog nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje dravnom granicom. Nadalje, unaprjeenjem poslova reguliranja statusa i izdavanja dokumenata hrvatskim dravljanima i strancima te usklaenjem sigurnosnih propisa u podruju Inspektorata unutarnjih poslova s EU standardima osigurat e se napredak u upravnim poslovima i inspekcijskom nadzoru. Provoenjem mjera usmjerenih unaprjeenju sustava zatite i spaavanja, razvoju svih komponenti vatrogasnog sustava i smanjenju zagaenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima, doprinijet e se izgradnji integriranog sustava zatite i spaavanja. Temeljna zadaa obrambenog sustava Republike Hrvatske je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. U tom smislu oruane snage trajno razvijaju i odravaju vojne sposobnosti radi odgovora na sigurnosne izazove i ugroze. Odravanju meunarodne obrambene i policijske suradnje doprinijet e se putem razvijanja suradnje sa susjedima, s dravama lanicama EU i dravama u regionalnom okruenju te uspjenim sudjelovanjem u meunarodnim mirovnim operacijama i misijama. Tablica 15.: Unapreenje policije i oruanih snaga u slubi graana
mil.HRK Javni red i sigurnost Upravljanje dravnim granicama Zatita i spaavanje Obrambeni program UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 3.321,5 873,6 426,7 4.089,4 8.711,2 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 3.266,9 98,4 898,8 102,9 428,3 100,4 4.385,7 107,2 8.979,6 103,1 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 3.155,1 96,6 991,0 110,3 438,9 102,5 4.191,9 95,6 8.776,8 97,7 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 3.174,0 100,6 895,0 90,3 417,6 95,1 3.963,6 94,6 8.450,1 96,3

Zatita, ouvanje i unapreenje zdravlja Ouvanje i unaprjeenje zdravlja cjelokupne populacije, koristei znanstveno utemeljene programe spreavanja i suzbijanja bolesti te promicanja zdravlja predstavljaju glavne aktivnosti usmjerene postizanju zdravlja stanovnitva. Cilj je zdravstvenu zatitu uiniti dostupnijom stanovnitvu reorganizacijom i unaprjeenjem sustava hitne medicinske pomoi, popunjavanjem mree javnozdravstvene djelatnosti, razvojem i standardizacijom zdravstvene infrastrukture te informatizacijom sustava zdravstva. Sustav kvalitete zdravstvene zatite 29

osigurat e se i provoenjem nadzora nad zakonitou rada zdravstvenih ustanova, trgovakih drutava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnom praksom te strunim nadzorom nad radom zdravstvenih radnika. U cilju zatite javnozdravstvenog interesa, odnosno ouvanja i unaprjeenja zdravlja, od iznimne je vanosti promoviranje zdravih stilova ivota, razvijanje pravilnih prehrambenih navika, utjecanje na poveanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na tetnost raznih oblika ovisnosti, kao i kvalitetan sustav sanitarne inspekcije.

Tablica 16.: Zatita, ouvanje i unapreenje zdravlja

mil.HRK Prevencija i posebni zdravstveni programi Lijekovi na recepte Ortopedski ureaji i pomagala Primarna zdravstvena zatita Sekundarna zdravstvena zatita Nakande za bolovanja Ostali programi UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 479,7 3.100,0 650,0 3.984,0 9.828,4 1.568,9 1.753,6 21.364,5 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 542,9 113,2 3.100,0 100,0 609,7 93,8 3.977,0 99,8 9.508,5 96,7 1.568,5 100,0 1.496,4 85,3 20.802,9 97,4 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 513,9 94,6 3.088,0 99,6 640,0 105,0 3.972,0 99,9 9.488,6 99,8 1.528,5 97,4 1.492,1 99,7 20.723,0 99,6 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 512,9 99,8 3.073,0 99,5 630,0 98,4 3.872,0 97,5 9.447,7 99,6 1.478,5 96,7 1.476,1 98,9 20.490,2 98,9

Zatita okolia i prostorni razvoj Zatita okolia i prostorni razvoj jo je jedan od stratekih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. U tom smislu nastavit e se s djelotvornim upravljanjem okoliem kako bi se stvorili preduvjeti za spreavanje, nadzor i postupanje u pravcu smanjenja oneienja zraka, tla i mora. Zatiena i ouvana priroda osigurat e postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak Republike Hrvatske, kao i njenu afirmaciju u europskom okruenju kao zemlje s razvijenom svijesti o znaaju ouvanja prirodnog bogatstva koje pametnim, promiljenim i odrivim koritenjem osigurava viestruke razvojne pravce. Cilj je ouvati postojeu bioloku, krajobraznu i geoloku raznolikost, vratiti dio izgubljenih svojti i stanita, gdje je to mogue i opravdano te razviti prikladan sustav za njihovo vrednovanje i ouvanje. Poduzimat e se i aktivnosti usmjerene na svrhovito koritenje i namjenu prostora te ureenje katastara s ciljem prostorno uravnoteene mree opina te velikih, srednjih i manjih gradova, ouvanja bogatstva i raznolikosti prirodnih resursa od kojih su mnogi rijetkost u europskim mjerilima, ouvanja prostora i velikim dijelom kvalitetnog okolia sa 10% povrina prirode pod zatitom te ouvanja bogate graditeljske batine svjetske vrijednosti. Poveanje tonosti i pouzdanosti podataka o stanju u prostoru je osnovna pretpostavka za efikasan gospodarski razvoj, kvalitetno i uinkovito funkcioniranje trita nekretnina i provedbu kapitalnih i infrastrukturnih projekata drave. Takoer e se provoditi mjere za unaprjeenje stanja u podruju stanovanja, komunalnog gospodarenja i graditeljstva koje ukljuuju izgradnju stanova po programu drutveno poticane stanogradnje, kreditiranje izgradnje obiteljskih kua, kupnju stanova radi stambenog zbrinjavanja bivih nositelja stanarskog prava te odobravanje zajmova za poticanje prodaje stanova. Tablica 17.: Zatita okolia i prostorni razvoj
mil.HRK Prostorni razvoj i graditeljstvo Zatita okolia UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 93,8 260,1 353,9 Prijedlog Indeks 2011. 11./10. 87,4 93,1 296,6 114,0 383,9 108,5 Prijedlog Indeks 2012. 12./11. 91,4 104,6 341,5 115,1 432,8 112,7 Prijedlog Indeks 2013. 13./12. 71,6 78,4 415,1 121,5 486,7 112,4

30

4.3. Obrazloenje rashoda po izvorima financiranja Izvore financiranja ine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci odreene vrste i utvrene namjene. Klasifikacija izvora financiranja osigurava praenje koritenja sredstava dravnog prorauna dobivenih temeljem naplate razliitih vrsta prihoda. Za svaki od prihoda odreeno je uz koji se od izvora financiranja vee, a rashodi se izvravaju s obzirom na plan i ostvarenje prihoda prema izvorima. Osnovni izvori financiranja jesu: Opi prihodi i primici; Doprinosi za obvezna osiguranja; Vlastiti prihodi; Prihodi za posebne namjene; Pomoi; Donacije; Prihodi od nefinancijske imovine i nadoknade tete s osnova osiguranja i Namjenski primici. Izvori financiranja opi prihodi i primici, doprinosi te namjenski primici utjeu na visinu deficita prorauna. Za ostale izvore financiranja proraunska potronja ograniena je visinom ostvarenja prihoda u tim izvorima te zato nemaju utjecaj na visinu deficita. Zakonom o proraunu daje se fleksibilnost u izvravanju rashoda i izdataka koji se financiraju iz izvora: prihodi za posebne namjene, pomoi i donacije, na nain da se propisuje mogunost njihova izvravanja u iznosima veim od planiranih, a ogranienje se postavlja na razinu ostvarenja prihoda. Dodatno, neiskoriteni prihodi iz ovih izvora u jednoj godini mogu se prenijeti i troiti u drugoj godini. Poznavanje izvora financiranja je izuzetno vano za analizu proraunske potronje. Rast rashoda koji se financiraju iz izvora koji utjeu na visinu deficita treba promatrati izdvojeno od rasta rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora. Do 2006. godine proraunom nisu bili obuhvaeni izvori financiranja koji ne utjeu na deficit. Proirenje obuhvata prorauna postignuto je potpunim uvoenjem jedinstvenog rauna dravne riznice. Time se poveala transparentnost jer su obuhvaeni svi proraunski prihodi i rashodi. Efekt navedenoga bio je rast ukupne razine prorauna. Vano je istaknuti kako nije rije o poveanoj proraunskoj potronji, ve o ukljuivanju aktivnosti koje imaju definirane izvore financiranja koji ne utjeu na deficit prorauna. 1. Izvor financiranja opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, prihodi dravne uprave, prihodi od kazni te primici od financijske imovine i zaduivanja (nenamjenski). Ovaj izvor sadri sljedee podizvore: 11 Opi prihodi i primici 12 Sredstva uea za pomoi unutar ovog izvora planira se uee Republike Hrvatske kod ostvarivanja prihoda od pomoi koji se planiraju unutar izvora 5 Pomoi. 13 Sredstva uea za zajmove unutar ovog izvora planira se uee Republike Hrvatske kod ostvarivanja namjenskih primitaka od zaduivanja koji se planiraju unutar izvora 8 Namjenski primici. 14 Neutroena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata izvor je namijenjen praenju onih aktivnosti i projekata koji se financiraju iz pretpristupnih programa pomoi i europskih fondova te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvreni u prethodnoj proraunskoj godini. 31

2. Izvor financiranja doprinosi ine doprinosi za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje i za zapoljavanje. 3. Izvor financiranja vlastiti prihodi ine prihodi koje proraunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tritu i u trinim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi subjekti (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.). Ako su vlastiti prihodi uplaeni u proraun u niem opsegu nego to je planirano, u skladu sa Zakonom o proraunu korisnik moe preuzeti i plaati obveze samo u visini stvarno uplaenih odnosno raspoloivih sredstava. Ako su naplaeni u viem opsegu nego to je planirano, korisnik moe preuzeti i plaati obveze samo u visini planiranih sredstava. Naplaeni vlastiti prihodi koji nisu bili iskoriteni u prethodnoj godini ne prenose se u proraun za tekuu proraunsku godinu. 4. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene ukljuuje prihode ije su koritenje i namjena utvreni posebnim zakonima i propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Ovaj izvor je podijeljen na tri podizvora: 41 Prihodi od igara na sreu 42 Prihodi od spomenike rente 43 Ostali prihodi za posebne namjene Ako su namjenski prihodi u proraun uplaeni u niem opsegu nego to je planirano, korisnik moe preuzeti i plaati obveze samo u visini stvarno uplaenih odnosno raspoloivih sredstava. Uplaeni, a manje planirani prihodi za posebne namjene mogu se izvravati iznad iznosa utvrenih u proraunu. Namjenski prihodi koji nisu bili iskoriteni u prethodnoj godini prenose se u proraun za tekuu proraunsku godinu. Za opseg prenesenih prihoda omogueno je koritenje iznad financijskog plana proraunskog korisnika. 5. Izvor financiranja pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od meunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih prorauna te ostalih subjekata unutar opeg prorauna. Ovaj izvor obuhvaa sljedee podizvore: 51 Pomoi EU koristi se iskljuivo za planiranje pomoi iz pretpristupnih programa pomoi i to : CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA i IPARD. 52 Ostale pomoi izvor se koristi za planiranje pomoi iz prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i od ostalih subjekata unutar ope drave. 53 Inozemne darovnice izvor se koristi kod planiranja pomoi iz inozemstva (darovnica) koje proraunski korisnici dobivaju od stranih vlada i meunarodnih organizacija, a koje se izvravaju preko specijalnih rauna. 54 Pomoi proraunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU izvor koriste proraunski korisnici koji su krajnji korisnici pretpristupnih programa pomoi i/ili europskih fondova za planiranje sredstava za financiranje aktivnosti/projekta financiranih iz tih pomoi koja dobivaju od proraunskih i izvanproraunskih korisnika.

32

Ako su pomoi uplaene u proraun u niem opsegu nego to je planirano, korisnik moe preuzeti i plaati obveze samo u visini stvarno uplaenih odnosno raspoloivih sredstava. Uplaeni, a manje planirani prihodi od pomoi mogu se izvravati iznad iznosa utvrenih u proraunu. Neplanirane, a uplaene pomoi mogu se koristiti prema naknadno utvrenim aktivnostima i/ili projektima uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Pomoi koje nisu bile iskoritene u prethodnoj godini prenose se u proraun za tekuu proraunsku godinu. Za opseg prenesenih prihoda omogueno je koritenje iznad financijskog plana proraunskog korisnika. 6. Izvor financiranja donacije ine prihodi ostvareni od fizikih osoba, neprofitnih organizacija, trgovakih drutava i ostalih subjekata izvan ope drave. Ovaj izvor obuhvaa sljedee podizvore: 61 Donacije obuhvaa sve donacije koje se uplauju u proraun 63 Inozemne darovnice obuhvaa donacije koje proraunski korisnici ostvaruju od pravnih i fizikih osoba iz inozemstva, a koje se izvravaju preko specijalnih rauna. Donacije su prihod prorauna. Ako su donacije u proraunu uplaene u niem opsegu nego to je planirano, korisnik moe preuzeti i plaati obveze samo u visini stvarno uplaenih odnosno raspoloivih sredstava. Uplaeni, a manje planirani prihodi od donacija mogu se izvravati iznad iznosa utvrenih u proraunu. Neplanirane, a uplaene donacije mogu se koristiti prema naknadno utvrenim aktivnostima i/ili projektima uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Donacije koje nisu bile iskoritene u prethodnoj godini prenose se u proraun za tekuu proraunsku godinu. Za opseg prenesenih prihoda i primitaka omogueno je koritenje iznad financijskog plana proraunskog korisnika. 7. Izvor financiranja prihodi od nefinancijske imovine i nadoknade tete s osnova osiguranja ine sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine i od nadoknade tete s osnova osiguranja, a mogu se koristiti samo za kapitalne rashode. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za odravanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoi koje se daju trgovakim drutvima u kojima drava ima odluujui utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele u trgovakih drutava.

8. Izvor financiranja namjenski primici ine primici od financijske imovine i zaduivanja, ija je namjena utvrena posebnim ugovorima i/ili propisima. Ovaj izvor obuhvaa sljedee podizvore: 81 Namjenski primici od zaduivanja planiraju se zajmovi koje dravni proraun odobrava pravnim i fizikim osobama iz sredstava povrata danih zajmova iz ranijih godina. 82 Namjenski primici od zaduivanja kroz refundacije

33

planiraju se iskljuivo zajmovi od meunarodnih organizacija i institucija koji se troe kroz projekte na nain da se plaanja izvravaju kroz dravni proraun, a zajmodavac naknadno refundira sredstva zajma u visini utroenih sredstava. 83 Namjenski primici od inozemnog zaduivanja planiraju se iskljuivo zajmovi od meunarodnih organizacija i institucija koji se troe kroz projekte na nain da se povlae na specijalne raune ili rashodi plaaju direktnim plaanjima. Tablica 18.: Rashodi dravnog prorauna u razdoblju 2010.-2013. prema izvorima financiranja
mil. HRK UKUPNO 1 Opi prihodi i primici 2 Doprinosi za obvezna osiguranja 3 Vlastiti prihodi 4 Prihodi za posebne namjene 5 Pomoi 6 Donacije 8 Namjenski primici od zaduivanja Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 122.340,2 79.402,3 38.729,1 72,2 2.634,0 1.029,5 15,3 457,8 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 122.311,3 100,0 124.751,6 102,0 125.520,8 100,6 78.691,0 99,1 79.602,6 101,2 77.956,3 97,9 39.700,4 102,5 41.223,5 103,8 42.709,3 103,6 69,7 96,6 58,9 84,4 60,4 102,7 2.085,6 79,2 2.099,0 100,6 2.195,3 104,6 1.254,5 121,9 1.465,5 116,8 2.420,8 165,2 14,0 91,4 15,1 108,0 15,3 100,8 496,0 108,4 286,9 57,8 163,4 56,9

Aktivnosti i projekti koje se financiraju iz izvora opi prihodi i primici, a vezani su uz ispunjavanje uvjeta za lanstvo u Europskoj uniji Republika Hrvatska je u zavrnoj fazi procesa pregovora s Europskom unijom. Tijekom zadnjih nekoliko godina, od stjecanja statusa zemlje kandidatkinje (2004. godine) kontinuirano su se provodile aktivnosti vezane uz prilagodbe u institucionalnom, zakonodavnom i administrativnom smislu kako bi se sustav i propisi Republike Hrvatske harmonizirali s pravilima Europske unije. S ciljem prikaza potreba za financiranjem ovog zahtjevnog procesa iskazani su rashodi po ministarstvima i ostalim tijelima dravne uprave vezani uz proces pregovaranja i pristupanja Europskoj uniji i potrebna financijska sredstva za njihovo ostvarenje (Prilog 6). Ovi rashodi u 2011. godini iznose 1,93 milijardi kuna.

Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz izvora pomoi Europske unije Republika Hrvatska je korisnica predpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD te jedinstvenog instrumenta pretpristupne pomoi IPA koji zamjenjuje dosadanje programe u financijskoj perspektivi 2007.-2013., a sastoji se od pet komponenti: Komponenta I - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija, Komponenta II - Prekogranina suradnja, Komponenta III Regionalni razvoj, Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala i Komponenta V - Ruralni razvoj, kroz koji je Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2010. ukupno dodijeljeno 592,6 milijuna eura. Republici Hrvatskoj je kroz predpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 297,23 milijuna eura, od ega je do 31.10.2010. godine ugovoreno 256,89 milijuna eura odnosno 86,43%. Plaanja su u tijeku; do 31.10.2010. godine plaeno je 205,28

34

milijuna eura. Potrebno je naglasiti da e se konani podaci o iskoritenim sredstvima za pojedini program znati nakon zavretka svakog programa. Kroz novi predpristupni program IPA Republici Hrvatskoj je za prve tri godine financijske perspektive 2007.-2013. godina dodijeljeno 382,61 milijun eura. Upravo su u tijeku dopune financijskih sporazuma kojima e se dodijeliti ukupni iznosi za prvih pet godina financijske perspektive. Do 31. listopada 2010. godine ugovoreno je 96,18 milijuna eura iz IPA programa odnosno 25,24%. Vano je istaknuti da dinamika ugovaranja ide dobro te da se potuju rokovi ugovaranja i provedbe zadani IPA regulativom. Tablica u kojoj su prikazani svi projekti koji e se provoditi tijekom razdoblja 2011. 2013. godine s prikazom izvora 12 Sredstva uea za pomoi i izvora 51 Pomoi EU nalazi se u Prilogu 7. Aktivnosti i projekti vezani za sufinanciranje projekata u sklopu predpristupnih programa Europske unije danom uz proraun.

Tablica 19.: Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz izvora pomoi Europske unije
mil. HRK 12 Sredstva uea za pomoi 51 Pomoi EU UKUPNO Izvor: Ministarstvo financija Plan 2010. 313,6 898,1 1.211,8 Plan Indeks Projekcija Indeks Projekcija Indeks 2011. 11./10. 2012. 12./11. 2013. 13./12. 470,3 149,9 369,9 78,6 377,8 102,1 1.131,1 125,9 1.369,7 121,1 2.346,8 171,3 1.601,4 132,2 1.739,6 108,6 2.724,6 156,6

35

UKUPNI MANJAK DRAVNOG PRORAUNA

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 107,4 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 122,3 milijarde kuna, manjak dravnog prorauna u 2011. godini zabiljeit e razinu od 14,9 milijardi kuna ili 4,3% bruto domaeg proizvoda. U 2012. godini manjak dravnog prorauna projiciran je na razini od 10,6 milijardi kuna ili 2,9% dok e se u 2013. godini smanjiti na razinu od 6,4 milijarde kuna ili 1,7% bruto domaeg proizvoda. Tablica 20.: Ukupni manjak dravnog prorauna
mil. HRK Prihodi (6+7) Prihodi poslovanja (6) Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (7) Rashodi (3+4) Rashodi poslovanja (3) Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (4) Ukupni manjak/viak % BDP-a Plan 2010 108.282 108.015 267 122.340 120.293 2.048 -14.058 -4,2 Plan 2011 107.425 107.074 351 122.311 120.236 2.075 -14.886 -4,3 Projekcija 2012 114.139 113.827 311 124.752 122.707 2.044 -10.613 -2,9 Projekcija 2013 119.095 118.771 324 125.521 123.628 1.893 -6.426 -1,7

36

RAUN FINANCIRANJA DRAVNOG PRORAUNA

Planirani manjak dravnog prorauna za 2011. godinu u iznosu od 14,9 milijardi kuna financirat e se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduivanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Ukupni primici od financijske imovine i zaduivanja za 2011. godinu planirani su u iznosu od 24,5 milijardi kuna, dok se izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju na razini od 11,7 milijardi kuna. U strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduivanja u 2011. godini prednjae primici od prodaje vrijednosnih papira s iznosom od 20,6 milijardi kuna. Najvei dio ovih primitaka odnosi se na zaduivanje putem inozemnih obveznica u iznosu 13,3 milijarde kuna. Planirano zaduivanje inozemnim i domaim zajmovima u 2011. godini iznosi 2,8 milijardi kuna, dok se ostatak ukupnih primitaka odnosi na primitke ostvarene povratima danih zajmova u iznosu 1,1 milijardu kuna. U strukturi izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova najvei dio od 8,0 milijardi kuna ine izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice u zemlji i inozemstvu od ega se na otplatu glavnice inozemne obveznice izdane 2001. godine odnosi 5,5 milijardi kuna (750 milijuna eura). Od preostalog dijela izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova najvei dio odnosi se na izdatke za glavnice primljenih zajmova u iznosu od 1,9 milijardi kuna to se ponajprije odnosi na otplatu glavnica primljenih zajmova od meunarodnih financijskih organizacija. Ukupni izdaci za dionice i udjele u glavnici u planu za 2011. godinu iznose 553,7 milijuna kuna, dok na izdatke za dane zajmove otpada 1,2 milijarde kuna. Zatvarajua stavka izmeu ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduivanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova te ukupnog manjka prorauna jesu novana sredstva na poetku fiskalne godine u iznosu 2,2 milijarde kuna. Kretanje ukupnog manjka prorauna te kretanje ukupnih razina izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova e do kraja srednjoronog razdoblja za rezultat imati smanjivanje razine ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduivanja u odnosu na 2011. godinu. Naime, u 2012. godini, ukupni manjak od 10,6 milijardi kuna i ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova na razini od 10,1 milijardu kuna bit e pokriveni primicima od financijske imovine i zaduivanja u iznosu od 20,7 milijardi kuna. U 2013. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduivanja iznosit e 21,1 milijardu kuna kao rezultat ukupnog manjka u 2013. godini u iznosu od 6,4 milijarde kuna te izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 14,7 milijardi kuna.

37

Tablica 21.: Raun prihoda, rashoda i financiranja dravnog prorauna

mil. HRK Plan 2010 Plan 2011 Projekcija 2012 Projekcija 2013

Ukupni prihodi Ukupni rashodi Ukupni manjak(-) / viak(+) Primici od financijske imovine i zaduivanja Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Neto financiranje

108.282 122.340 -14.058 35.361 21.304 14.058

107.425 122.311 -14.886 26.627 11.741 14.886

114.139 124.752 -10.613 20.735 10.122 10.613

119.095 125.521 -6.426 21.132 14.706 6.426

IZVANPRORAUNSKI KORISNICI

Ukupni prihodi poslovanja izvanproraunskih korisnika u 2011. godini planirani su u iznosu od 5,2 milijarde kuna, a u 2012. i 2013. godini projicirani su u iznosu od 5,1 milijardu kuna. U njihovoj strukturi najznaajniji izvor predstavljaju prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (udio od 52,1%) koji su u narednom srednjoronom razdoblju planirani u iznosu od 2,7 milijardi kuna. Pritom se najvei dio odnosi na prihode vodoprivrede Hrvatskih voda te naknade za zatitu okolia Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Sljedea po veliini stavka su pomoi, koje ine 34,9% ukupnih prihoda poslovanja, a planirane su u iznosu od 1,8 milijardi kuna za 2011. godinu. U 2012. i 2013. godini ovi prihodi projicirani su u iznosu od 1,7 milijardi kuna odnosno 1,6 milijardi kuna. Od ukupnih pomoi prosjeno 99,2% odnosi se na kapitalne pomoi iz prorauna, najveim dijelom Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama. Slijede prihodi od imovine koji su za 2011. godinu planirani u iznosu od 619,4 milijuna kuna, s udjelom od 11,9%, pri emu najvei dio ine ostali prihodi od financijske imovine odnosno premija na osigurane depozite kod Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka. Za 2012. i 2013. godinu ovi prihodi projicirani su na 639,3 milijuna kuna, odnosno na 664,8 milijuna kuna. Preostali dio odnosi se na prihode od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od donacija koji planom za 2011. godinu iznose 52,4 milijuna kuna. Za 2012. godinu ovi prihodi projicirani su u iznosu od 62,1 milijun kuna, a za 2013. godinu u iznosu od 51,1 milijun kuna. Promatrajui po pojedinim izvanproraunskim korisnicima, najvee planirane prihode poslovanja za promatrano srednjorono razdoblje biljee Hrvatske vode i Hrvatske ceste, koje zajedno ine u prosjeku 68,0% ukupnih prihoda poslovanja izvanproraunskih korisnika. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planom za 2011. godinu iznose 44,6 milijuna kuna, a projekcijom za 2012. i 2013. godinu 42,1 milijun kuna, odnosno 40,1 milijun kuna. U glavnini se odnose na prihode od prodaje zemljita te prihode od prodaje poslovnih objekata Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ukupni rashodi poslovanja izvanproraunskih korisnika u 2011. godini planirani su u iznosu od 4,1 milijardu kuna, a u tom iznosu se planiraju i u 2012. i 2013. godini. U najveem dijelu odnose se na materijalne rashode koji su planirani u iznosu od 2,2 milijarde kuna, ime ine 54,2% ukupnih rashoda poslovanja za 2011. godinu. U 2012. godini ovi rashodi projicirani su u iznosu od 2,2 milijarde, a u 2013. godini u iznosu od 2,1 milijardu kuna. U najveoj mjeri odnose se na usluge tekueg i investicijskog odravanja i to kod Hrvatskih voda i Hrvatskih

38

cesta. Drugo mjesto u strukturi ukupnih rashoda poslovanja zauzimaju ostali rashodi s prosjenim udjelom od 16,9% u tri promatrane godine, pri emu najvei dio ine kapitalne pomoi Hrvatskih voda. Na financijske rashode planom za 2011. godinu otpada 10,7% ukupnih rashoda poslovanja, pri emu najvei dio ine kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija Hrvatskih cesta. U 2012. i 2013. godini ovi rashodi imaju u prosjeku udio od 14,9% u ukupnim rashodima poslovanja. Pomoi unutar opeg prorauna iznose 345,0 milijuna kuna, odnosno zauzimaju 8,3% rashoda poslovanja u 2011. godini, dok se za 2012. godinu projiciraju na razini od 367,6 milijuna kuna, a za 2013. na razini od 391,4 milijuna kuna. Rashodi za zaposlene svojim udjelom od 6,7% u planu za 2011. godinu iznose 277,9 milijuna kuna. Projekcijom za 2012. i 2013. godinu predviaju se u iznosu od 286,4 milijuna kuna odnosno 295,2 milijuna kuna, a udio biljee na razini od 7,1% odnosno 7,2%. Preostalih 0,5% odnosi se na subvencije (16,9 milijuna kuna) te na naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (2,0 milijuna kuna). U 2012. godini subvencije su projicirane u iznosu od 17,5 milijuna kuna, a u 2013. godini u iznosu od 23,0 milijuna kuna. Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u naredne dvije godine se zadravaju na istoj razini kao i u 2011. godini. Promatrajui po pojedinim izvanproraunskim korisnicima, najvee planirane rashode poslovanja biljee Hrvatske vode i Hrvatske ceste na koje zajedno otpada preko 72,0% ukupnih rashoda poslovanja svih izvanproraunskih korisnika. Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvanproraunskih korisnika planom za 2011. godinu iznose 2,5 milijardi kuna, a projekcija za 2012. i 2013. godinu 1,7 milijardi kuna, odnosno 1,6 milijardi kuna. Pritom se najvei dio ovih rashoda odnosi na rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Hrvatskih cesta. Planom za 2011. godinu razlika prihoda i rashoda financirat e se ukupnim primicima od financijske imovine i zaduivanja u iznosu od 2,9 milijardi kuna, uz istovremeno planirane ukupne izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 709,0 milijuna kuna. U 2012. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduivanja iznosit e 2,6 milijardi kuna, a u 2013. godini 2,4 milijarde kuna. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova e u 2012. godini iznositi 1,5 milijardi kuna, dok e u 2013. godini biljeiti razinu od 1,2 milijarde kuna.

39

PROCJENA UKUPNOG MANJKA KONSOLIDIRANE OPE DRAVE

Slijedom planiranih prihoda i rashoda svih razina prorauna ope drave, ukupni manjak e u 2011. godini iznositi 5,0% procijenjenog bruto domaeg proizvoda. U 2012. godini manjak prorauna ope drave zabiljeit e smanjenje do razine od 3,4% odnosno smanjit e se za 1,7 postotnih bodova. U 2013. daljnje smanjenje udjela manjka u bruto domaem proizvodu iznosit e 1,3 postotnih bodova koji e iznositi 2,1% procijenjenog bruto domaeg proizvoda. Tablica 22.: Procjena ukupnog manjka/vika konsolidirane ope drave
Plan 2010. Ukupni manjak/viak dravog prorauna, % BDP-a -4,2 Plan 2011. -4,3 Projekcija 2012. -2,9 Projekcija 2013. -1,7

Ukupni manjak/viak izvanproraunskih korisnika, % BDP-a

-0,2

-0,4

-0,2

-0,1

Ukupni manjak/viak jedinica lokalne drave, % BDP-a

-0,2

-0,3

-0,3

-0,2

Ukupni manjak/viak ope drave, % BDP-a

-4,6

-5,0

-3,4

-2,1

40