Akcije protiv idova zapoinju odmah nakon proglaenja NDH. Ve 10.-11. travnja 1941.

u Zagrebu je uhiena grupa uglednih idova radi utjerivanja kontribucije (otkupnine). Nekoliko dana kasnije isto je uinjeno u Osijeku, gdje je unitena i sinagoga. Takav postupak ponavljan je 1941. i 1942. vie puta s grupama idova. Dana 18. travnja 1941. donesena je Zakonska odredba o sauvanju hrvatske imovine kojom su poniteni svi pravni poslovi izmeu idova meusobno i idova i treih osoba, sklopljeni unutar dva mjeseca prije proglaenja NDH. Ve u travnju osnovani su logori Danica kraj Koprivnice i Kerestinec u kojima su, uz komuniste i druge politike protivnike, zatoeni i idov Jednim ukazom Glavnog ustakog stana (vodeeg tijela ustakog pokreta) od 22. travnja 1941. zapoela je istka idova, Roma i Srba iz vladinih slubi, vojske, masovnih medija, gospodarstva i javnih slubi. Zabranjeno je idovima, kao i Srbima, stanovati u sjevernom djelu Zagreba. Svi idovi osim sveuilinih nastavnika otputeni su iz dravne slube. Izmeu listopada 1941. i travnja 1942. sruena je sinagoga u Zagrebu.Dana 30. travnja 1941. proglaeni su rasistiki zakoni, preneseni iz nacistikih Nrnberkih zakona iz 1935. godine. Proglaeno je da jedino osobe "arijske" krvi mogu biti hrvatski dravljani, zabranjeni su brakovi izmeu idova i osoba "arijskog" porijekla. 20. kolovoza 1941. dolaze prvi zatoenici u Koncentracijski logor Jasenovac. Logor za idovske ene i djecu bio je u Loborgradu, osnovan 6. listopada 1941. Sustavna fizika likvidacija idova zapoela je ve u srpnju 1941. i nastavljala se i 1942. godine, uz privremene mjere prividnoga poputanja, nakon kojeg slijede nove stroge zakonske odredbe, uhiivanja i upuivanja u logore, gdje su mnogi odmah smaknuti, a drugi postupno umirali u neljudskim uvjetima, uz stalno pojedinano i periodiko masovno ubijanje. Mnogi su ubijeni i "na terenu", izvan logora. Od srpnja 1942. dio uhienih idova (ukljuujui i sve ene i djecu iz Loborgrada) upuivan je u nacistiki logor smrti Auschwitz. Na teritoriju NDH (odnosno onom dijelu teritorija koji je pod kontrolom ustakog reima i Nijemaca) na slobodi tada ostaje svega oko 1500 idova, od koji je 1000 u mjeovitim brakovima, a neki su proglaeni "poasnim arijevcima", te nekoliko stotina onih koji su se skrivali. No i mnogi od njih su kasnije ubijeni. Na podrujima pod ustakom vlau rat je preivjelo svega oko 350 idova. Preteno su to bili ljudi iz mjeovitih brakova za iju se zatitu uspjeno zaloio nadbiskup Alojzije Stepinac, te 55 tienika starakog doma Lavoslav varc, koji su bili sklonjeni na crkvenom imanju u Brezovici kraj Zagreba. Stepinac je u veljai 1943. zaprijetio zatvaranjem svih crkava u Hrvatskoj ako se budu primjenjivali rasistiki zakon na idove u

mjeovitim brakovima (suprunike i djecu). Mnogi su od njih, meutim, osobito mukarci oenjeni "arijevkama", ipak ubijeni.