UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO GEOLOKO GEOLO GRAEVINSKI FAKULTET

Fiziko hemijske osnove flotacijskog procesa

Flotacioni proces slui za odvajanje sitno otvorenih i sitno izmljevenih materijala korisnih minerala. U procesu flotacije uzajamno djeluju tri faze: tvrda mineral, tena voda, gasovita vazduh. Svojstva ili osobine svake od ovih faza utiu na rezultate flotacije. Tena faza Nesimetrian raspored atoma vodonika u molekulu vode uslovljava neravnoteu elektrostatikih naboja u molekulu. Molekuli sa stalnim dipolnim momentom nazivaju se normalnima molekuli, koji nemaju stalni dipolni momenat anormalnim.

FLOTACIJA KORISNIH MINERALA

Prof. Dr.sc. Miroslav Petrovi

Voda ima visoku dielektriku postojanost D = 80. Usljed toga, mnoge materije pod djejstvom dipola vode rastvaraju se, disociraju na jone i hidratizuju. Hidratizacija razliitih jona je prikazana na slici. Tvrda faza minerali Svojstva povrina minerala, koje se obrazuju pri mljevenju i koje se mijenjaju pod djejstvom lolekulavode i materija koje su u njoj rastvorene, bitno utiu na rezultate flotacije. U kristalohemiji izdvajaju se pet strukturnih tipova kristalnih reetki: koordinatne, ostrvske, lanaste, slojevite, skeletne. Materije sa jonskom kristalnom reetkom lako se kvase vodom, tj. hidrofilne su. Jonska veza u reetki je polarna, a to znai da lako stupa u reakciju. Materije sa atomskom vezom su nepolarne i ne kvase se vodom, tj. hidrofobne su. Kvaenje minerala vodom rezultat je djejstvaprivlanih sila molekula vode i molekula vrste materije.

Molekula vode moe disocirati u rastvoru na H+ (katione) i OH- (anione). Pri flotaciji upotrebljava se ista voda u kojoj mgu biti sadrani joni: Na, Mg, K, Cl, SO4, CO2. Osim neorganskih soli i drugih materija u vodi se rastvaraju i gasovi.

Elementarni akt flotacije

Gasovita faza Vazduh se javlja kao sastavni dio flotacijske pulpe. Kiseonik iz vazduha adsorbuje se na povrinama minerala koje oksidiu. Najlake se i najbre rastvaraju O2 i CO2 . Rastvorljivost gasa zavisi od njegovog parcijalnog pritiska, temperature i koncentracije drugih materija u rastvoru. Pri flotacijskim postupcima gas prelazi u oblik mjehuria razilitih veliina, koji u vodi imaju okruglast oblik. Mjehurii imaju omota sastavljen od opnica vode sa povrinskim naponom Sigma. Svaka opnic se odlikuje nekakvom mehanikom vrstoom i elastinou. U unutranjosti mjehuria stvara se veliki pritisak.

Flotacija se odvija u vodi, koja efektivno djeluje sa povrinama estica minerala. Pri tome se minerali djelomino rastvaraju i djejstvuju sa rastvorenim reagentima u pulpi, a rezultat toga je promjena povrinskih svojstava minerala. Aktivnost povrine minerala sa flotacijskim reagentima i vodom zavisi od energetskog stanja te povrine. Flotacioni proces sastavljen je iz velike koliine elementarnih aktova. Pod tim se terminom podrazumjeva uvrivanje pojedinanih minerala na vazdunom mjehuriu. Pojave kvaenja tvrdih povrina mineralnih estica i promjene tog kvaenja predstavljaju jedan od osnovnih fiziko hemijskih faktora flotacionog procesa.

KVAENJE MINERALNIH ZRNA

RAVNOTENO STANJE KAPI VODE NA TVRDOJ POVRINI

VODOM I VAZDUHOM

Izmeu tvrde povrine i tangente povuene iz take izmeu spoja faza teno gasovito, odnosno linije dodiratriju faza, obrazuje se ugao . Taj ugao, koji je nastao u vodenoj sredini naziva se osnovnim uglom kvaenja. to je vei ugao dodira to se tvrdo tijelo loije kvasi vodom. Iz ovoga prizilazi da se cos obino smatra mjerom kvaenja i oznaava sa B. to je vei ugao to je manje kvaenje minerala.

Kada su flotacione sile usmjerene na vie znai vee su od sile teine G estice e isplivati. Veliina flotacione sile i mogunosti flotacije odreuje se znakom i veliinom B, a u zavisnosti od molekularne prirode tvrde povrine.

Termodinamika analiza vjerovatnoe priljepljivanja minerala za mjehurie vazduha

Kinematika stvaranja kompleksa mineral - mjehuri

Proces vezivanja vazdunog mjehuria na tvrdoj povrini deava se naizmjenino: 1 pribliavanje estice i mjehuria vazduha do rastojanja h3, 2 prekid hidratnog sloja, 3 vezivanje estice na vazdunom mjehuriu i stvaranje preostalog hidratnog sloja debljine h4. Na povrini kontakta obino ostaje tanki hidratni sloj koji je vrsto vezan sa tvrdom povrinom i za njegovo uklanjanje je potreban veliki utroak energije. estica i mjehuri moraju se sudarati u pulpi s nekakvom silom, koja je neophodna za savlaivanje otpora unitavanja vodenog proslojka.

Mineralizacija mjehuria pri flotaciji ostvaruje se na dva naina: pri sudaru estica sa mjehuriima u pulpi i pri stvaranju na njihovoj povrini mjehuria gasova, koji se odvajaju iz rastvora. Pri flotaciji u pulpi se na povrini mjehuria priljepljuju estice korisnog minerala. Pri flotaciji sistema iz manje vrstog stanja prelaze u vie vrsto. Slobodnom energijom se naziva dio unutranje energije sistema, koja se moe pretvoriti u rad pri staloj temperaturi i zapremini.

Priljepljivanje mineralnih estica za mjehuri

SHEMA PRIPIJANJA MJEHURIA ZA TVRDU POVRINU

U pulpi, koja prolazi kroz filtracione maine, nastaju sile, koje tee da sprijee priljepljivanje tvrdih estica za mjehuri. Te su sile: sila trenja, sila teine estice i sila inercije. Ako se estica suprostavi tim silama i ne odvoji se od mjehuria, znai da se veoma vrsto prilijepila. Sila priljepljivanja (Fpr) odreuje se iz jednaine: Fpr. = d gas.teno sin Hidrostatika sila podizanja mjehuria iz tenosti Fpod. Po zakonu Arhimeda: Fpod. = Vg Iz ovoga proizilazi da je pritisak na mjehuri sa unutarnje strane hidrostatski pritisak.

Brzina flotacije
Brzina flotacije je neophodna za ocjenu tehnolokog procesa. Ona, ne samo da karakterie produktivnost flotacionih maina, nego i dozvoljava da se rasuuje o promjeni uslova flotacije i analizira njihov uticaj na sam proces. Pod brzinom flotacije podrazumjeva se proizvodna karakteristina brzina izdizanja estica u funkciji vremena: d/dt u odreenom vremenskom periodu. Ako kroz pulpu u jedinici vremena proe N mjehuria, to e za vrijeme dt proi N dt mjehuria isflotiravi dx estica, gdje je x broj estica izdignutih u koncentratu za vrijeme t Rjeavajui jednainu dx = k N (n0 x) pripijanja dt dobijamo integralnu jednainu brzine flotacije: ln n0 / (n0 x) = k N dt

FLOTACIJSKI REAGENSI
Dodavanjem u pulpu razliitih organskih i neorganskih jedinjenja, koja nazivamo flotacijskim reagensima poveava se efektivnost flotacionog procesa. U zavisnosti od namjene, flotacioni reagensi se dijele na: 1. 2. 3. 4. 5. Skupljae ili kolektore Pjenuae Depresore ili uguivae Aktivatore ili pobuivae Regulatore sredine

OSNOVNI OBLICI UZAJAMNOG DEJSTVA REAGENATA S MINERALIMA

U zavisnosti od toga u kakvom se obliku reagens vezuje (pripija) za mineral, razlikujemo molekularnu i jonsku adsorpciju. Molekularna adsorpcija se u veini sluajeva javlja kao fizika, a jonska kao hemijska adsorpcija. Adsorpcija materija na tvrdim tijelima iz razblaenih rastvora moe da bude odreena jednainom Langumira:

Od stanja reagenasa u pulpi zavisi njihovo uzajamno djelovanje s mineralima. Reagensi koji se rastvaraju mogu uzajamno djelovati, obrazujui koloidne i tankodisperzne naslage, koje se mogu lijepiti za minerale mijenjajui im svojstva. Pri fizikoj adsorpciji izmeu reagensa i minerala javljaju se molekularne sile veza, a pri hemijskoj adsorpciji valentne ili hemijske, s tim da se reagensi jae pripajaju uz mineral, nego pri fizikoj.

G = Gzasi

yc y c +1

gdje je: G koliina adsorbovane materije na jedinicu povrine adsorbenta, mol/cm G zasien koliina adsorbovane materije pri zasienom povrinskom sloju, mol/cm C ravnomjerna koncentracijapovrinsko aktivne materije u rastvoru, mol/l y koeficijent, koji karakterie srednju trajnost boravljenju molekula ili jona reagensa na materijalu l/mol

REAGENTI SKUPLJAI KOLEKTORI

Skupljai kolektori dijele se na dvije grupe: I jonske, II anjonske

Skupljai su apolarne ili heteropolarne materije koje se adsorbuju na povrinama mineralnih estica iz vodene sredine. Pri adsorpciji skupljaa opada kvaenje minerala a raste mogunost brzina pripijanja estica za mjehuri vazduha. Za veinu skupljaa karakteristina je sloena struktura molekula, koja nije simetrina po svojoj strukturi i sastavu, a sastoji se iz dva dijela: apolarne polarne Molekuli koji imaju takvu strukturu nazivaju se heteropolarnim.

Pri flotaciji ruda prednost imaju jonski skupljai. Oni se odlikuju odabranim djelovanjem i vrstim pripijanjem za materijal. Anjonski skupljai se dijele na:

1. 2.

sulfhidrilne, oksidhidrilne.

Za sulfhidrilne karakteristino je prisustvo sulfhidrilne grupe SH (kod kiselina) ili grupe S Me (kod soli). Za oksidhidrilne kolektore karakteristino je prisustvo oksidhidrilne grupe OH (u kiselini) ili grupe O Me (u soli).

MEHANIZAM DJELOVANJA SKUPLJAA SA MINERALIMA OKSIHIDRILNI SKUPLJAI

Primjenjuju se za flotaciju nesulfidnih minerala i ruda. Organske kiseline i sapuni su u stvari skupljai pjenuavci, koji stvaraju pjenu, a kao kolektor najbolje je izluena oleinska kiselina. Masne kiseline dobro flotiraju kalcit CaCO3, fluorit CaF, apatit Ca5(PO4)3, barit BaSO4, a slabo flotiraju okside crnih metala, kao hematit Fe2O3 i magnetit. Na sl. 2. prikazana je veza jona skupljaa na mineralu. Na povrini minerala je prikazan orijentisan adsorpcioni sloj skupljaa apolarne ugljovodonine grupe koje su okrenute ka vodenoj fazi polarno spojene za povrinu minerala. Pri hidrofobizaciji minerala (kao rezultat obrazovanja adsorpcionog sloja skupljaa na povrini minerala) privlaenje izmeu minerala i vode slabi, a veliina slobodne povrinske energije na granici faza mineralvoda raste. Aktivnost i kolektirajua svojstva oleinske kiseline zavise od pH pulpe. S poveanjem pH raste i kolektorska osobina. Ova kiselina je veoma skupa, pa se umjesto nje upotrebljavaju: skup kiselina dobijen hidrolizom biljnih i ivotinjskih glicerina, sintezovane masne kiseline kao i naftenska i smolna kiselina.

REAGENSI - PJENUAI
1.
Dobijanje optimalnih pokazatelja flotacije zavisi od pravilne upotrebe reagenasa pjenuaa i poznavanja njihove uloge pri procesu flotacije. Pjenuai se adsorbuju na povrini granice voda-vazduh, daju vazdunim mjehuriima stabilnost, mehaniku vrstou, disperznost i smanjuju brzinu podizanja mjehuria u pulpi. Najefikasniji pjenuai imaju u svom sastavu jednu od sljedeih polarnih grupa: hidroksilnu, karboksilnu, karbonilnu i aminogrupu.

DJEJSTVO PJENUAA PRI FLOTACIJI

poveavaju vrstou pjene na osnovu poveanja elastinosti mjehuria, smanjuju brzinu kretanja u pulpi (vazduni mjehuri prenika d=0,96 mm bez prisustva pjenuaa izdie se brzinom od 19,8 cm/sek, a pri koncentraciji sa prisustvom borovog ulja brzinom od 11,26 cm/sek), pjenuai moraju biti rastvorljivi u pulpi, da su sposobni da stvore obimnu pjenu, da ne mijenjaju pH vrijednost pulpe i da nemaju osobine skupljaa.

2.

3. 4.

VRSTE PJENUAA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU

Borovo ulje To je svijetlouta do tamnouta tenost sa terpentinskim
mirisom,

Flotacione pjene: a) opnasto strukturne, b) agregatne, c) opnaste

povrinu estice minerala i da se gubi pri izlasku iz flotacionog aparata. Flotacione pjene se razlikuju po strukturi (sastavu): 1. 2. 3. opnasto-strukturne pjene (najzastupljenije pri flotaciji) agregatne pjene opnaste pjene

Teki piridin Koristi se pri flotaciji obojenih metala, Flotacijske pjene Ima zadatak da sa mjehuriima izbacuje na

REAGENSI DEPRESORI

OSNOVNA DJEJSTVA DEPRESORA

Po ruskom nauniku Razumovu su:

Za odvajanje polumetalinih mineralnih sirovina neizostavno se primjenjuju reagensi depresori i aktivatori.

Definicija
Materije, koje smanjuju adsorpciju skupljaa na mineralnoj povrini, poveavaju njihovo kvaenje i koji smanjuju flotabilnost, nazivaju se depresorima. Kao najkvalitetniji depresori upotrebljavaju se: kre, cijanid, bijela galica, sumporasti natrijum, vodeno staklo i dr.

1. 2. 3. 4.

Ako se u pulpi nalazi skuplja, koji je sposoban da djeluje sa mineralom, to e se on uvrstiti na njegovoj povrini, obrazujui hidrofobni sloj, Obrazovanje na povrini minerala hidrofilnog sloja bez istiskivanja kolektora sa povrine minerala, Istiskivanje jona kolektora jonima depresora, koji s jonima minerala obrazuju rastvor hidrofilnog jedinjenja, Stvaranje hidrofilne opne na povrini deprimirajueg minerala sastavljene od organskih ili neorganskih tankodisperznih estica.

REAGENSI - AKTIVATORI
Aktivatori se primjenjuju za uspostavljanje svojstva flotiranja onih minerala koji su bili izloeni dejstvu depresora. Djelujui na povrinu minerala, aktivator mu vraa sposobnost da se ne kvasi vodom. Plavi kamen upotrebljava se za sfalerit, Natrijum-sulfid upotrebljava se za aktiviranje obojenih metala (ceruzita), Sumporna kiselina upotrebljava se pri flotaciji oksidnih piritnih ruda.

REGULATORI SREDINE

Regulatori sredine se primjenjuju pri flotaciji za: Regulisanje pH pulpe, Uklanjanje iz pulpe nepoeljnih jona, Regulaciju procesa dispergovanja i koagulacije taloga. U savremenim flotacijama, u veini sluajeva, upotrebljava se bazina sredina sa pH od 8,5 do 9. Ona omoguava smanjenje utroka pjenucai kolektora. Kao regulator sredine koristi se kre (CaO) i soda (Na2CO3)

TEHNOLOGIJA FLOTACIJE

KLASIFIKACIJA MINERALA PO NAINU FLOTACIJE Efektivnost flotacionog procesa zavisi od mnogobrojnih faktora kao to su:

Sastoji se u sljedeem:
1. 2. 3. 4. 5. 6.

Klasifikacija minerala po nainu flotacije, Krupnoa minerala pri flotaciji, Gustina i temperatura pulpe, Industrijska voda, Tok reakcije, Izbor flotacionih ema.

Mineroloki i granulometrijski sastav, istoa pulpe i njena temperatura, Reagenski reim, Konstrukcija flotacionih maina, Sastav vode.

KRUPNOA MATERIJALA PRI FLOTACIJI

GUSTINA I TEMPERATURA PULPE

Gustina pulpe pri flotaciji odreuje se koliinom vrstog materijala u pulpi (P).

Radne estice veliine od 0,1 do 0,02 mm se najbolje flotiraju. Pri flotaciji uglja, grafita, soli kalija, estice mogu biti od 0,5 do 1 mm, a koristei pjenastu separaciju, mogu se flotirati i estice promjera od 2 do 3 mm. Flotiranjem krupnih estica poveava se produktivnost aparata za flotiranje, zgunjavanje i suenje, a smanjuje se potronja reagensa, osim pjenuaa. Prisustvo finih (sitnih) estica u pulpi jako pogorava selektivnost flotacije, poveava potronju reagensa, a nekada sasvim prekida odvajanje.

P=

100% +T

masa (vrstog) na jedinicu zapremine pulpe T masa vode u toj zapremini

U praksi gustina pulpe se kree od 15 do 40% vrste materije. Glinaste materije zahtijevaju razrjeenje pulpe ak i do 12% vrste materije. Kondicioniranje, kao i grubo flotiranje, obino se vri u gustoj pulpi.

INDUSTRIJSKA VODA

TOK REAKCIJE
Zasniva se na osnovama izuavanja flotacionih svojstava minerala, krupnoe ulaznog materijala, gustine pulpe kao i sastava vode. Pri obradi toka reakcije utvruju se: potronja reagenasa, redoslijed dodavanja reagenasa, mjesta za dodavanje i vrijeme reagovanja sa pulpom. Dodavanje reagenasa se vri na sledei nain:
1. 2. 3.

Sastav vode utie na proces flotiranja, jer tzv. neizbjeni joni, sadrani u vodi (tvrda voda), stupaju u hemijsku reakciju sa reagensima i privruju se za povrine minerala

Regulatori se dodaju u procesu mljevenja, Skupljai ili kolektori u kondicioneru, Pjenuai u elijama flotacionih maina.

Pri flotacionom procesu kontroliu se kvalitet i kvantitet reagenasa. Reagensi se dodaju u vidu 1-5%nog rastvora.

IZBOR FLOTACIONIH EMA

EME FLOTACIJSKE KONCENTRACIJE

Jedan od glavnih zadataka je utvrivanje tehnolokog procesa flotiranja. On se dijeli na: 1. Osnovnu flotaciju (odvajanje korisnih komponenata od jalovine), 2. Preiavanje (obogaivanje koncentrata dobijenih osnovnom flotacijom), 3. Kontrolnu flotaciju (obogaivanje otpadaka osnovne flotacije)

EME FLOTACIJSKE KONCENTRACIJE

EME FLOTACIJSKE KONCENTRACIJE

ULAZ ggk. 12.5 mm

MLJEVENJE

TEHNOLOKA SHEMA PROCESA FLOTIRANJA CINKOVNE RUDE RUDNIKA BARVUE MINES - KANADA

EME FLOTACIJSKE KONCENTRACIJE

KLASIRANJE +

KONDICIONIRANJE GRUBO FLOTIRANJE

GRUBI KONCENTRAT

OTOK

I PROIAVANJE

I KONTROLNO FLOTIRANJE

K
II PROIAVANJE

KK1
II KONTROLNO FLOTIRANJE

KK2

III PROIAVANJE

K
IV PREIAVANJE

KLASIRANJE (+) (-)

DOPUNSKO MLJEVENJE

ULAZ

I MLJEVENJE (Mlin sa kuglama)

HIDROCIKLON

+
II MLJEVENJE (Mlin sa kuglama)

PODJELA FLOTACIJSKIH MAINA

I KONTROLNO FLOTIRANJE

GRUBO FLOTIRANJE

TEHNOLOKA SHEMA SELEKTIVNOG FLOTIRANJA OLOVNO-CINKOVNE RUDE RUDNIKA SREBRENICA BiH

GRUBI KONCENTRAT

Dijele se u dva osnovna tipa:

1.

KK1

II KONTROLNO FLOTIRANJE

KK2

OTOK

TROSTRUKO PREIAVANJE

DVOSTRUKO KONDICIONIRANJE

2.

GRUBO FLOTIRANJE
GRUBI KONCENTRAT
I KONTROLNO FLOTIRANJE

K(Pb)

agitacijske ili impelerske maine u kojima se pripijanje vazdunih mjehuria na kolektirane estice vri taloenjem u vodi rastvorenog vazduha usljed razlike pritiska u zoni impelera gdje ulazi vazduh, maine tipa kulminarnih mjehuria koji se neprestano i kulminarno kroz pulpu diu iznad nivoa pulpe (flotacijske maine sa stubom mjehuria - pneumatske).

KK1
TROSTRUKO PREIAVANJE

II KONTROLNO FLOTIRANJE

K(Zn)

KK2

JALOVINA

Impelerska maina

PNEUMATSKA MAINA "CALLOV"

Laboratorijska maina talonica

POTREBNI RADNI PARAMETRI MAINA U PROCESU FLOTACIJE

1. 2. 3.

4. 5. 6. 7.

Neprekidnost procesa, Optimalna disperzija vazduha u pulpi, Ravnomjerna raspodjela mjehuria kroz cijelu zapreminu pulpe u maini, Lako i potpuno izdvajanje mineralizovanih mjehuria u vidu pjene, Lako i potpuno izdvajanje pjenuavog proizvoda iz maine, Lako i potpuno pranjenje jalovine, Minimalna potronja energije za disperziju vazduha.